Strah Vučića i Dodika od Rezolucije o Srebrenici u UN-u je opravdan, jer priča o odgovornosti Srbije za genocid nije završena, kaže Nevenka Tromp.
Nacrt rezolucije bit će izložen 17. aprila, predstavit će ga Njemačka i Ruanda uz snažnu grupu zemalja-prijatelja i sponzora rezolucije.
Nedugo poslije najave, uslijedila je kanonada iz Beograda i Banje Luke. Predsjednik entiteta Republike Srpske Milorad Dodik požurio je reći da „nije bilo genocida u Srebrenici“, dodajući da je genocid „izmišljena forma koja služi pokušajima da se satanizuje čitav srpski narod“.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je „novu borbu“, rekavši da Srbija „nikad neće biti pokorena“.
Izjava je bilo mnogo, sve u istom tonu i sa istim porukama, a Vučić se dotakao i mogućnosti nove tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije, pa i zahtjeva za ratnom odštetom iz Sarajeva.
Na pitanje da li je Vučićev strah opravdan, postoji mnogo spekulativnih odgovora, no, dr. Nevenka Tromp, predavačica na Evropskim studijima Univerziteta u Amsterdamu, tvrdi da – jeste.
Tromp je autorica knjige Smrt u Hagu – nezavršeno suđenje Slobodanu Miloševiću i bivša je članica Tužilaštva Haškog tribunala. Značajan dio svoje karijere posvetila je istragama o Srebrenici za Nizozemski institut za ratnu dokumentaciju i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
U intervjuu za Al Jazeeru govori o rezoluciji o Srebrenici, uz konstataciju da se Srbija prevarila kada je pomislila da je neuspjehom revizije presude iz 2007. sa sebe skinula teret odgovornosti za genocid u Srebrenici, te da postojanje Republike Srpske može biti dovedeno u pitanje.
Zašto se baš u ovom periodu, toliko godina nakon presude Međunarodnog suda o genocidu u Srebrenici, pokrenula ideja o rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a?
– Nije slučajno da se sada razmišlja o Srebrenici. Uobičajeno je da se svakih pet godina napravi iskorak u obilježavanju genocida u Srebrenici na globalnom nivou. Kao što znamo, 2015. godine je to bila inicijativa da se preko Vijeća sigurnosti UN-a izglasa rezolucija o genocidu, iza koje je stajala Velika Britanija. Ta rezolucija je trebala potvrditi da se u Srebrenici desio genocid. To je bio logičan slijed obilježavanja godišnjice 2015. s obzirom na to da su u nekoliko presuda na ICTY-u zločini u Srebrenici pravno kvalificirani kao genocid.
Isto tako, najvažniji sud na svijetu, Međunarodni sud pravde (ICJ), u presudi protiv države Srbije, potvrdio je da su u Srebrenici u julu 1995. srpske snage izvršile zločin genocida. Ovaj UN-ov sud je potvrdio kvalifikaciju zločina kao genocid, ali nije potvrdio u presudi da je Srbija kao država odgovorna za planiranje i izvršenje zločina genocida nego je ona proglašena odgovornom što nije spriječila zločin. Za zločine genocida po ovoj presudi ICJ-a tereti Republiku Srpsku, odnosno njeno političko i vojno vodstvo.
https://balkans.aljazeera.net/teme/2024 ... 2B3cFef02U
.
sta ako promjene ime grada 
