ja nemam nikakvog iskustva sa tim spinatom.mogu ti reci da blitva uspijeva citavu sezonu do mrzeva pa eto mozes nju saditi i to je vrsta spinata.hrastov žižak wrote:pozdrav ljudovi, opet
Zanima me ima li neko od vas iskustva sa ovom vrstom "novozelandskog špinata"? Jeste li sijali, kakvog je ukusa, da li je otporan, itd.? Ja ga planiram posijati na ljeto, kada ove standardne sorte ne uspijevaju zbog visokih temperatura. Novozelandski, naprotiv, zahtjeva visoke temperature i uspjeva u periodu kada naš standardni ne uspijeva. Pogodan je i za našu umjereno-kontinenatalnu klimu, a čini mi se da ne zahtjeva veliku količinu vlage.
Bášča
Moderator: anex
-
kerima1
- Posts: 3530
- Joined: 13/06/2012 19:04
#2526 Re: Bášča
- hrastov žižak
- Posts: 4942
- Joined: 31/07/2012 02:00
#2527 Re: Bášča
Ma znam, blitvu ću svakako saditi, doduše, ona nije vrsta špinata. Čak ni ovaj novozelandski nije vrsta špinata, ne dolazi iz roda Spinacia, niti iz iste porodice, jedino su obje vrste iz reda Caryophyllalesa. Meni je zanimljiv prije svega zato što sadrži dosta manje oksalne kiseline od običnog špinata. Meni ona često zasmeta.kerima1 wrote:ja nemam nikakvog iskustva sa tim spinatom.mogu ti reci da blitva uspijeva citavu sezonu do mrzeva pa eto mozes nju saditi i to je vrsta spinata.hrastov žižak wrote:pozdrav ljudovi, opet
Zanima me ima li neko od vas iskustva sa ovom vrstom "novozelandskog špinata"? Jeste li sijali, kakvog je ukusa, da li je otporan, itd.? Ja ga planiram posijati na ljeto, kada ove standardne sorte ne uspijevaju zbog visokih temperatura. Novozelandski, naprotiv, zahtjeva visoke temperature i uspjeva u periodu kada naš standardni ne uspijeva. Pogodan je i za našu umjereno-kontinenatalnu klimu, a čini mi se da ne zahtjeva veliku količinu vlage.
Blitva je meni dobra u zeljanici, ali za ostala jela sa špinatom ne predstavlja dobru substituciju, barem meni. Fina je kad se skuha s malo bijelog luka. Ja ću svakako posijati ovaj novozelandski, planiram u aprilu zasaditi sjemena u plastične čašice i držati u zatvorenom prostoru, a onda ga u maju rasaditi.
-
kerima1
- Posts: 3530
- Joined: 13/06/2012 19:04
#2528 Re: Bášča
ma vjeruj meni sve isto ha spinat,ha blitva to su samo zdrave travulje sto sam procabrkaju kroz crijeva
nego ja to uvalim djeci blitva,bijeli luk i prelijem jajima ipak djeci treba zelenisa puno unositi.
-
safran
- Posts: 2538
- Joined: 19/08/2006 22:25
#2529 Re: Bášča
Žižak a gdje si našao sjeme NZ špinata? Da li ga ima kod nas u prodaji?
- hrastov žižak
- Posts: 4942
- Joined: 31/07/2012 02:00
#2530 Re: Bášča
nisam još kupio, ali viđao sam po apotekama. ja mislio to samo naziv sorte, pa nisam ni obraćao pažnju, a zapravo se radi o potpuno drugoj vrsti. Proizvodi ga ova Sjemenarna iz Širokog Brijega, tako da sigurno imat kupiti kod nas. E sad, kakvo im je sjeme ne znam, zato sam se i javio da vidim.safran wrote:Žižak a gdje si našao sjeme NZ špinata? Da li ga ima kod nas u prodaji?
-
safran
- Posts: 2538
- Joined: 19/08/2006 22:25
#2531 Re: Bášča
Sjemenarna za Širokog uvozi italijanska, izuzetno kvalitetna, sjemena - banksy je jednom postavila link. Ne bih rekla da išta proizvode. Ja sam ove godine konačno upotrijebila jednu njihovu kesicu sjemena brokule kojoj je rok istekao pa nekad 2009. godine. Zasadila sam ih samo da se riješim kesice - uglavnom, dosta ih je niklo ali je rasad zadesila nedaća pa mi je ostalo svega 5 sadnica. Od tih 5 koje sam presadila jednu je ugazio moj sin, jedna se nije nikako primila a jedna - nemam pojma. Uglavnom ostale 2 koje nisam pogledala cijelo ljeto, napadale su ih razne bube ali su sada u septembru dale fantastičan plod tj. cvat i već sam jednom brala i bočne izbojke. Odličnog su kvaliteta tako da od iduće sezone brokula punopravno ulazi u sadni program. I da, trkuću u Mostar po sjemena. Franeschi, čini mi se.
A pitala sam jer sam prvi put sada od tebe čula za ovaj špinat pa sam malo proguglala. Po NZ i Australiji i J. Americi raste kao korovska vrsta pa se postavlja pitanje introdukcije invazivnih vrsta (da li je invazivna?). Tako smo dobili ambroziju. A ako je u prodaji onda bi trebalo da je prošla neku procjenu od strane naših stručnjaka. Meni djeluje jako zanimljivo - podsjeća me malo na naše kiselice - Rumex.
A pitala sam jer sam prvi put sada od tebe čula za ovaj špinat pa sam malo proguglala. Po NZ i Australiji i J. Americi raste kao korovska vrsta pa se postavlja pitanje introdukcije invazivnih vrsta (da li je invazivna?). Tako smo dobili ambroziju. A ako je u prodaji onda bi trebalo da je prošla neku procjenu od strane naših stručnjaka. Meni djeluje jako zanimljivo - podsjeća me malo na naše kiselice - Rumex.
- hrastov žižak
- Posts: 4942
- Joined: 31/07/2012 02:00
#2532 Re: Bášča
Da, vidio sam i ja to kako se širi kao invazivna vrsta. Ali ima jedna kvaka tu, pozitivna za nas koje sadimo. Ovaj špinat teško daje sjeme, treba mu dosta vremena, a naša klima, ovaj put srećom, nije baš pogodna za nekontrolisan rast novozelandskog špinata. E sad, ako kažeš da ćeš do Mostara, onda si bezbeli iz Hercegovine, možda kod vas postane ambrozija
Uostalom, sigurno bi ga svi mi prije ubrali nego što bi dao sjeme
Probaću i ja malo s brokulama, dobre za supe.
-
safran
- Posts: 2538
- Joined: 19/08/2006 22:25
#2533 Re: Bášča
I upravo skontah da je ova lagenaria ona čudna tikva što je imam u bašti. Jako je dugačka i izuvijana i onako u travi izgleda čovjek da se prepadne. Također je i jako ukusna mada sam ubrala svega 2 ploda (nisam je mogla zaljevati mada je cvjetala ko luda). Baš mi se svidjela ali nisam sačuvala kesicu. Daklem, da ne dužim, kupila sam je u onom malom Agrikomu u Blažuju. Sjećam se da je u kesici bilo slovom i brojem 7 (sedam) sjemenki i da su bile čudne jer nisu imale tvrdu ljusku i nekako su uglaste a ne zaobljene. I treba joj skela - na kesici je nacrtana pritka ali ipak mislim skela.flag wrote: Mogući razlog je da nikada nisam uspio naći tu tikvu na koju se kalemi (tikva vrg ili sudovača - Lagenaria siceraria). Kalemio sam (čisto da probam, da učim) na prvu tikvu na koju bih naletio. Ali ja se ne predajem... iduća sezona - ja opet pokušavam kalemiti, pa dok ne uspijem. Idući put ću uslikati hrpu flaša koju sam nosio u baštu da spasim što se spasiti da. Eto, nešto smo spasili, jedan dobar dio nismo. Ma šta je tu je. Za luk, pa bolan posadio sam 4 kg, a sada ima možda 10-tak kila!
EDIT: nađoh još i da je sorta Serpente di Sicilia - to je ta vrsta a da li ova sorta može poslužiti kao podloga za kalemiti to već ne znam.
Last edited by safran on 08/10/2012 01:03, edited 1 time in total.
-
safran
- Posts: 2538
- Joined: 19/08/2006 22:25
#2534 Re: Bášča
Ma iz Sarajeva ali mi je uvijek milo Ivan prećihrastov žižak wrote:Da, vidio sam i ja to kako se širi kao invazivna vrsta. Ali ima jedna kvaka tu, pozitivna za nas koje sadimo. Ovaj špinat teško daje sjeme, treba mu dosta vremena, a naša klima, ovaj put srećom, nije baš pogodna za nekontrolisan rast novozelandskog špinata. E sad, ako kažeš da ćeš do Mostara, onda si bezbeli iz Hercegovine, možda kod vas postane ambrozijaUostalom, sigurno bi ga svi mi prije ubrali nego što bi dao sjeme
Probaću i ja malo s brokulama, dobre za supe.
- hrastov žižak
- Posts: 4942
- Joined: 31/07/2012 02:00
#2535 Re: Bášča
Ma ti Hajvanci, ovaj Havajci, ne znaju za zeljanicu. Da znaju ne bi govorili kako je invazivna

- holowey
- Posts: 10852
- Joined: 10/11/2008 10:53
- Location: Славим нерадну недјељу и повећање минималца
#2536 Re: Bášča
gledajuci ovu temu, imam fiks ideju da pokusam da napravim kiselu salatu, ono sareno, kupus, paprika, i tako to...da iznenadim zenu
i sad po netu gledam recepte, neki kazu da treba povrce kuhati, a neki kazu da samo treba da prenoci u rastvoru da pusti svoje sokove pa se onda "teglira"... koju varijantu da odaberem? koja je bolja?
neki za rastvor predlazu vodu, sirce, so, vinobran, a neki u to sve dodaju i konzervans... jeli moze proci bez konzervansa? kakva je razlika?
i sad po netu gledam recepte, neki kazu da treba povrce kuhati, a neki kazu da samo treba da prenoci u rastvoru da pusti svoje sokove pa se onda "teglira"... koju varijantu da odaberem? koja je bolja?
neki za rastvor predlazu vodu, sirce, so, vinobran, a neki u to sve dodaju i konzervans... jeli moze proci bez konzervansa? kakva je razlika?
- Mu'min
- Posts: 2233
- Joined: 12/12/2011 11:09
#2537 Tikve, bunde, ćurte...
Tikve su prave zvijezde ovog godišnjeg doba, namirnica koja čini mnogo dobra našem tijelu
Osim što su prelijepih boja - narandžaste, crvenkaste, šarene i zelene, tikve (lat. cucurbita pepo) prepune su vitamina i minerala. Više od 800 različitih vrsta, od onih najmanjih do divovskih, svoje porijeklo vuče iz Afrike i Sjeverne Amerike.
Tikve porijeklom iz Afrike, zbog svoje čvrste kore, u starom Egiptu te antičkoj Grčkoj i Rimu sušile su se na suncu i koristile kao zdjele i tanjiri. One koje potiču iz Sjeverne Amerike služile su za hranu i uzgajale su se na području današnjeg Meksika još prije 9.000 godina. U Evropu su, kao i mnoge druge biljke, dospjele morskim putem, zahvaljujući Kolumbu, tek nakon otkrića Amerike 1492. godine.
Ljekovita svojstva
U tradicionalnom iscjeljivanju, plod se preporučuje kao diuretik, osobama oboljelim od reume, gihta, zapaljenja bubrega i mokraćne bešike. Dijetalna je hrana za gojazne osobe i dijabetičare, kao i za one s oboljenjem želuca i tankih crijeva. Protiv upale jajnika i problema menopauze trebalo bi je jesti redovnije i u većoj količini i piti njen sok.
Zapaženo je da bundeva dobro čini i oboljelima od psorijaze. Kod zapaljenja bubrega ili bešike savjetuje se svakodnevni obrok od dinstane, neslane bundeve s malo paradajza i sjeckanog crnog luka koji je začinjen kašikom pavlake. Za ublažavanje bolova od proširenih vena treba svježe nastruganu tikvu staviti kao oblogu i držati je duže privijenu.
Ljuštenjem sjemena uobičajene bundeve ne treba uklanjati tanku, srebrnozelenkastu pokožicu jer se u njoj nalazi najviše ljekovitih sastojaka, dok uljane sorte nemaju ljusku već samo prozračnu sjemenjaču.
Riznica vitamina
Tikva se, zahvaljujući svojim sastojcima koji utiču na regulaciju žlijezda lojnica, odavno koristi za umirenje upaljene kože lica usljed pojave akni i mitesera. Zbog tih se svojstava, a posebno obilja vitamina A, koji se u bundevi nalazi u obliku beta-karotena, a koji, između ostalog, podstiče izmjenu materija u koži, ekstrakti tikve nalaze u mnogim kozmetičkim linijama za njegu problematične i masne kože.
Maska za njegu masne kože sklone upalama i aknama, koja će očistiti i suziti proširene pore kože lica, može se pripremiti i kod kuće. U tu svrhu načinite pire od mesa tikve, rasporedite ga po licu i pustite da djeluje petnaestak minuta. Ako želite, pireu od tikve možete dodati i kašiku zobenih pahuljica. Nakon petnaestak minuta masku isperite mlakom vodom.
Tikva sadrži veću količinu beta-karotena, obilje ostalih antioksidansa, vitamina C i E, nekoliko važnih aminokiselina i minerala, a posebno kalijum i cink, koji svi zajedno imaju presudnu ulogu u borbi protiv slobodnih radikala i u podizanju cjelokupnog imuniteta organizma. Stoga ljekoviti sastojci iz bundeve štite organizam od različitih alergija i infekcija.
Bundeva snižava holesterol u krvi te štiti od različitih kancerogenih oboljenja. Njeno ulje je suviše dragocjeno da biste na njemu pržili, zato ga upotrijebite za salatu ili kao dodatak u već skuhane čorbe.
(Namirnice.ba)
Osim što su prelijepih boja - narandžaste, crvenkaste, šarene i zelene, tikve (lat. cucurbita pepo) prepune su vitamina i minerala. Više od 800 različitih vrsta, od onih najmanjih do divovskih, svoje porijeklo vuče iz Afrike i Sjeverne Amerike.
Tikve porijeklom iz Afrike, zbog svoje čvrste kore, u starom Egiptu te antičkoj Grčkoj i Rimu sušile su se na suncu i koristile kao zdjele i tanjiri. One koje potiču iz Sjeverne Amerike služile su za hranu i uzgajale su se na području današnjeg Meksika još prije 9.000 godina. U Evropu su, kao i mnoge druge biljke, dospjele morskim putem, zahvaljujući Kolumbu, tek nakon otkrića Amerike 1492. godine.
Ljekovita svojstva
U tradicionalnom iscjeljivanju, plod se preporučuje kao diuretik, osobama oboljelim od reume, gihta, zapaljenja bubrega i mokraćne bešike. Dijetalna je hrana za gojazne osobe i dijabetičare, kao i za one s oboljenjem želuca i tankih crijeva. Protiv upale jajnika i problema menopauze trebalo bi je jesti redovnije i u većoj količini i piti njen sok.
Zapaženo je da bundeva dobro čini i oboljelima od psorijaze. Kod zapaljenja bubrega ili bešike savjetuje se svakodnevni obrok od dinstane, neslane bundeve s malo paradajza i sjeckanog crnog luka koji je začinjen kašikom pavlake. Za ublažavanje bolova od proširenih vena treba svježe nastruganu tikvu staviti kao oblogu i držati je duže privijenu.
Ljuštenjem sjemena uobičajene bundeve ne treba uklanjati tanku, srebrnozelenkastu pokožicu jer se u njoj nalazi najviše ljekovitih sastojaka, dok uljane sorte nemaju ljusku već samo prozračnu sjemenjaču.
Riznica vitamina
Tikva se, zahvaljujući svojim sastojcima koji utiču na regulaciju žlijezda lojnica, odavno koristi za umirenje upaljene kože lica usljed pojave akni i mitesera. Zbog tih se svojstava, a posebno obilja vitamina A, koji se u bundevi nalazi u obliku beta-karotena, a koji, između ostalog, podstiče izmjenu materija u koži, ekstrakti tikve nalaze u mnogim kozmetičkim linijama za njegu problematične i masne kože.
Maska za njegu masne kože sklone upalama i aknama, koja će očistiti i suziti proširene pore kože lica, može se pripremiti i kod kuće. U tu svrhu načinite pire od mesa tikve, rasporedite ga po licu i pustite da djeluje petnaestak minuta. Ako želite, pireu od tikve možete dodati i kašiku zobenih pahuljica. Nakon petnaestak minuta masku isperite mlakom vodom.
Tikva sadrži veću količinu beta-karotena, obilje ostalih antioksidansa, vitamina C i E, nekoliko važnih aminokiselina i minerala, a posebno kalijum i cink, koji svi zajedno imaju presudnu ulogu u borbi protiv slobodnih radikala i u podizanju cjelokupnog imuniteta organizma. Stoga ljekoviti sastojci iz bundeve štite organizam od različitih alergija i infekcija.
Bundeva snižava holesterol u krvi te štiti od različitih kancerogenih oboljenja. Njeno ulje je suviše dragocjeno da biste na njemu pržili, zato ga upotrijebite za salatu ili kao dodatak u već skuhane čorbe.
(Namirnice.ba)
- vrtlar
- Posts: 618
- Joined: 02/11/2011 17:51
#2538 Re: Bášča
safran wrote:I upravo skontah da je ova lagenaria ona čudna tikva što je imam u bašti. Jako je dugačka i izuvijana i onako u travi izgleda čovjek da se prepadne. Također je i jako ukusna mada sam ubrala svega 2 ploda (nisam je mogla zaljevati mada je cvjetala ko luda). Baš mi se svidjela ali nisam sačuvala kesicu. Daklem, da ne dužim, kupila sam je u onom malom Agrikomu u Blažuju. Sjećam se da je u kesici bilo slovom i brojem 7 (sedam) sjemenki i da su bile čudne jer nisu imale tvrdu ljusku i nekako su uglaste a ne zaobljene. I treba joj skela - na kesici je nacrtana pritka ali ipak mislim skela.flag wrote: Mogući razlog je da nikada nisam uspio naći tu tikvu na koju se kalemi (tikva vrg ili sudovača - Lagenaria siceraria). Kalemio sam (čisto da probam, da učim) na prvu tikvu na koju bih naletio. Ali ja se ne predajem... iduća sezona - ja opet pokušavam kalemiti, pa dok ne uspijem. Idući put ću uslikati hrpu flaša koju sam nosio u baštu da spasim što se spasiti da. Eto, nešto smo spasili, jedan dobar dio nismo. Ma šta je tu je. Za luk, pa bolan posadio sam 4 kg, a sada ima možda 10-tak kila!
EDIT: nađoh još i da je sorta Serpente di Sicilia - to je ta vrsta a da li ova sorta može poslužiti kao podloga za kalemiti to već ne znam.
Na ovu se kalemi i obecao sam poslati Flagu sjeme imam 7 komada ovih tikvi uzeo sam ih od prijatelja i kazu dobro je da ih mraz malo dohvati.
- vrtlar
- Posts: 618
- Joined: 02/11/2011 17:51
#2539 Re: Bášča
holowey wrote:gledajuci ovu temu, imam fiks ideju da pokusam da napravim kiselu salatu, ono sareno, kupus, paprika, i tako to...da iznenadim zenu![]()
i sad po netu gledam recepte, neki kazu da treba povrce kuhati, a neki kazu da samo treba da prenoci u rastvoru da pusti svoje sokove pa se onda "teglira"... koju varijantu da odaberem? koja je bolja?
neki za rastvor predlazu vodu, sirce, so, vinobran, a neki u to sve dodaju i konzervans... jeli moze proci bez konzervansa? kakva je razlika?
Moj recept je da sve sitno isjeckam zeleni paradajz,paprike i mrkvu i narendam kupus dobro posolim i ostavim da prenoci u buretu sutra dobro izmjesam i potrpam u manje bure a moze i u tegle i stavim resetku u bure i pritisnem da je salata u svom soku i odnesem u podrum.
- holowey
- Posts: 10852
- Joined: 10/11/2008 10:53
- Location: Славим нерадну недјељу и повећање минималца
#2540 Re: Bášča
znaci bez sirceta i vinobrana? samo so, isto kao za kiseli kupus?vrtlar wrote:holowey wrote:gledajuci ovu temu, imam fiks ideju da pokusam da napravim kiselu salatu, ono sareno, kupus, paprika, i tako to...da iznenadim zenu![]()
i sad po netu gledam recepte, neki kazu da treba povrce kuhati, a neki kazu da samo treba da prenoci u rastvoru da pusti svoje sokove pa se onda "teglira"... koju varijantu da odaberem? koja je bolja?
neki za rastvor predlazu vodu, sirce, so, vinobran, a neki u to sve dodaju i konzervans... jeli moze proci bez konzervansa? kakva je razlika?
Moj recept je da sve sitno isjeckam zeleni paradajz,paprike i mrkvu i narendam kupus dobro posolim i ostavim da prenoci u buretu sutra dobro izmjesam i potrpam u manje bure a moze i u tegle i stavim resetku u bure i pritisnem da je salata u svom soku i odnesem u podrum.
- vrtlar
- Posts: 618
- Joined: 02/11/2011 17:51
#2541 Re: Bášča
holowey wrote:znaci bez sirceta i vinobrana? samo so, isto kao za kiseli kupus?vrtlar wrote:holowey wrote:gledajuci ovu temu, imam fiks ideju da pokusam da napravim kiselu salatu, ono sareno, kupus, paprika, i tako to...da iznenadim zenu![]()
i sad po netu gledam recepte, neki kazu da treba povrce kuhati, a neki kazu da samo treba da prenoci u rastvoru da pusti svoje sokove pa se onda "teglira"... koju varijantu da odaberem? koja je bolja?
neki za rastvor predlazu vodu, sirce, so, vinobran, a neki u to sve dodaju i konzervans... jeli moze proci bez konzervansa? kakva je razlika?
Moj recept je da sve sitno isjeckam zeleni paradajz,paprike i mrkvu i narendam kupus dobro posolim i ostavim da prenoci u buretu sutra dobro izmjesam i potrpam u manje bure a moze i u tegle i stavim resetku u bure i pritisnem da je salata u svom soku i odnesem u podrum.
Ja stavljam samo so i uvijek mi bude dobra sarena salata.Ja stavim i koju ljutu papricicu u jedan dio salate moji ne vole ljuto.Ako bi stavljao exenciju i vinobran onda po meni nije prirodno nego isto kao kupovna salata.Ali svako svoje ja pravim ovako sacekaj mozda neko ima i drugi recept.
- Mu'min
- Posts: 2233
- Joined: 12/12/2011 11:09
#2542 Re: Bášča
samo junak je ko se iz ovog napije vode.vrtlar wrote:![]()
Na ovu se kalemi i obecao sam poslati Flagu sjeme imam 7 komada ovih tikvi uzeo sam ih od prijatelja i kazu dobro je da ih mraz malo dohvati.
Nikad ne znaš šta je prije toga ušlo unutra.
- holowey
- Posts: 10852
- Joined: 10/11/2008 10:53
- Location: Славим нерадну недјељу и повећање минималца
#2543 Re: Bášča
samo solim da pusti svoje sokove ili dodajem i vode?vrtlar wrote:holowey wrote:znaci bez sirceta i vinobrana? samo so, isto kao za kiseli kupus?vrtlar wrote:
Moj recept je da sve sitno isjeckam zeleni paradajz,paprike i mrkvu i narendam kupus dobro posolim i ostavim da prenoci u buretu sutra dobro izmjesam i potrpam u manje bure a moze i u tegle i stavim resetku u bure i pritisnem da je salata u svom soku i odnesem u podrum.
Ja stavljam samo so i uvijek mi bude dobra sarena salata.Ja stavim i koju ljutu papricicu u jedan dio salate moji ne vole ljuto.Ako bi stavljao exenciju i vinobran onda po meni nije prirodno nego isto kao kupovna salata.Ali svako svoje ja pravim ovako sacekaj mozda neko ima i drugi recept.
ako ide voda, kako ide omjer voda-so? negdje vidjeh recept na 1l vode - 50gr soli, da li je to dovoljno? meni izgleda malo, mozda zato sto u tom receptu koriste i ostalo (sirce, konzervans)
-
safran
- Posts: 2538
- Joined: 19/08/2006 22:25
#2544 Re: Bášča
Pazi, imaš dvije varijante.
1. Vrtlareva izvedba - povrće + so - ne dodaje se voda. Kada usitniš i nasoliš povrće dobro ga izmješaš i ostaviš da prenoći. Kupus i krastavci otpuste jako puno soka usljed čega samo povrće ostane čvrsto i hrskavo. Trebaš voditi računa o sljedećem: kada povrće popakuješ u tegle površina mora biti dobro nalivena sokom (povrće pritisnuti onom plastičnom rozetom za tegle) i trebaš ostaviti prostora na vrhu (dakle, ne puniti do kapka) za pjenu koja će se stvarati tokom fermentacije. Naime, ovo je fermentirana kisela salata - kiselost daje mliječna kiselina koja nastaje tokom fermentacije - otudi i pjena. Ovo je najzdravija moguća varijanta ali funkcioniše samo ako imaš mogućnost pohranjivanja tegli na neko hladno mjesto. Tada fermentacija teče lagano, postepeno i nemaš problema. Međutim, ako ovako pripremljene tegle pohraniš na toplom mjestu fermentacija kreće naglo, formira se puno pjene pa kipi, sok curi, u donjem dijelu tegle povrće ostaje bez soka, mekša, propada, pa onda dodaješ prokuhanu slanu vodu i proces se nastavlja, ponovo kipi, curi i na kraju uopšte nemaš ono zbog čega si se odlučio na ovaj recept.
2. Brza odn. fabrička izvedba - povrće se usitni i složi u tegle. Prokuhati 1-1,5 % rastvor sirćetne kiseline (komercijalno sirće je 4 %, 6 % ili 9% sirćetna kiselina pa provjeri), za svaki 1 L rastvora dodati 1,5 veliku kašiku soli (ili 1 kaš soli i 1 kaš šećera - ali ja ovo ne volim) i na 4 L rastvora jednu kesicu vinobrana. Kad se rastvor ohladi preliti povrće, pritisnuti onim rozetama plastičnim i zatvoriti tegle. Ovo može stajati i na balkonu ako nije baš pretopao. Vinobran ti je konzervans pa ti drugi ne treba. Ja sam probala ovu varijantu bez dodavanja vinobrana i ne ide - vrlo brzo se počne formirati maja na površini što je uvertira za totalno propadanje povrća. Ovako možeš dobiti ukusnu kiselu salatu, kao kad pripremaš svježu salatu i posirćetiš je - i to je sve, nikakve dodatne prednosti nema.
Vrtlarev recept je puno zdraviji, povrće je smekšano ali hrskavo, slatko ali kiselo, puno C vitamina, K vitamina, probiotika .... apsolutnu prednost ima nad drugim receptom.
1. Vrtlareva izvedba - povrće + so - ne dodaje se voda. Kada usitniš i nasoliš povrće dobro ga izmješaš i ostaviš da prenoći. Kupus i krastavci otpuste jako puno soka usljed čega samo povrće ostane čvrsto i hrskavo. Trebaš voditi računa o sljedećem: kada povrće popakuješ u tegle površina mora biti dobro nalivena sokom (povrće pritisnuti onom plastičnom rozetom za tegle) i trebaš ostaviti prostora na vrhu (dakle, ne puniti do kapka) za pjenu koja će se stvarati tokom fermentacije. Naime, ovo je fermentirana kisela salata - kiselost daje mliječna kiselina koja nastaje tokom fermentacije - otudi i pjena. Ovo je najzdravija moguća varijanta ali funkcioniše samo ako imaš mogućnost pohranjivanja tegli na neko hladno mjesto. Tada fermentacija teče lagano, postepeno i nemaš problema. Međutim, ako ovako pripremljene tegle pohraniš na toplom mjestu fermentacija kreće naglo, formira se puno pjene pa kipi, sok curi, u donjem dijelu tegle povrće ostaje bez soka, mekša, propada, pa onda dodaješ prokuhanu slanu vodu i proces se nastavlja, ponovo kipi, curi i na kraju uopšte nemaš ono zbog čega si se odlučio na ovaj recept.
2. Brza odn. fabrička izvedba - povrće se usitni i složi u tegle. Prokuhati 1-1,5 % rastvor sirćetne kiseline (komercijalno sirće je 4 %, 6 % ili 9% sirćetna kiselina pa provjeri), za svaki 1 L rastvora dodati 1,5 veliku kašiku soli (ili 1 kaš soli i 1 kaš šećera - ali ja ovo ne volim) i na 4 L rastvora jednu kesicu vinobrana. Kad se rastvor ohladi preliti povrće, pritisnuti onim rozetama plastičnim i zatvoriti tegle. Ovo može stajati i na balkonu ako nije baš pretopao. Vinobran ti je konzervans pa ti drugi ne treba. Ja sam probala ovu varijantu bez dodavanja vinobrana i ne ide - vrlo brzo se počne formirati maja na površini što je uvertira za totalno propadanje povrća. Ovako možeš dobiti ukusnu kiselu salatu, kao kad pripremaš svježu salatu i posirćetiš je - i to je sve, nikakve dodatne prednosti nema.
Vrtlarev recept je puno zdraviji, povrće je smekšano ali hrskavo, slatko ali kiselo, puno C vitamina, K vitamina, probiotika .... apsolutnu prednost ima nad drugim receptom.
- holowey
- Posts: 10852
- Joined: 10/11/2008 10:53
- Location: Славим нерадну недјељу и повећање минималца
#2545 Re: Bášča
safran wrote:Pazi, imaš dvije varijante.
...cut...
Vrtlarev recept je puno zdraviji, povrće je smekšano ali hrskavo, slatko ali kiselo, puno C vitamina, K vitamina, probiotika .... apsolutnu prednost ima nad drugim receptom.
mislim da cu ici na tu prirodniju varijantu...hvala na savjetima
- holowey
- Posts: 10852
- Joined: 10/11/2008 10:53
- Location: Славим нерадну недјељу и повећање минималца
#2546 Re: Bášča
sinoc sam radio jednu varijantu pokusaja kisele salate, kupus bijeli i crveni, krastavac i mrkva... zena ne voli papriku pa sam to odlucio u drugoj turi... nestalo je vode pa nisam stigao da operem paprike, ali valjda budem bolje srece veceras...
uglavnom, naucio sam na vlastitoj gresci... kako koju glavicu isjeckam tako sam solio, i onda mi je pravo tesko bilo da sljedecu isjeckanu izmjesam jer je prethodna vec popustila... bice bolje sljedeci put...
koristio sam samo so, stavljao ofljativnu kolicinu... jeli moze biti previse soli? sta ako je previse? probao sam, i cini mi se preslano, ali mozda sam naletio na dio sa previse soli... kao sto sam naveo gore, zeznuo sam se sto sam solio dio po dio pa mi je tesko bilo izmijesati sve
ostavio sam to sve da prenoci u jednoj velikoj plasticnoj posudi, a veceras tu prvu turu planiram stavljati u tegle... jeli ima neki fazon za to? tegle operem i samo trpam? trebam li procijediti u rukama salatu prije nego je stavljam u teglu, pa onda zaliti po vrhu? sta ako mi bude falilo tecnosti za zaljevanje, sta mi moze biti alternativa? prokuhana voda?
uglavnom, naucio sam na vlastitoj gresci... kako koju glavicu isjeckam tako sam solio, i onda mi je pravo tesko bilo da sljedecu isjeckanu izmjesam jer je prethodna vec popustila... bice bolje sljedeci put...
koristio sam samo so, stavljao ofljativnu kolicinu... jeli moze biti previse soli? sta ako je previse? probao sam, i cini mi se preslano, ali mozda sam naletio na dio sa previse soli... kao sto sam naveo gore, zeznuo sam se sto sam solio dio po dio pa mi je tesko bilo izmijesati sve
ostavio sam to sve da prenoci u jednoj velikoj plasticnoj posudi, a veceras tu prvu turu planiram stavljati u tegle... jeli ima neki fazon za to? tegle operem i samo trpam? trebam li procijediti u rukama salatu prije nego je stavljam u teglu, pa onda zaliti po vrhu? sta ako mi bude falilo tecnosti za zaljevanje, sta mi moze biti alternativa? prokuhana voda?
-
safran
- Posts: 2538
- Joined: 19/08/2006 22:25
#2547 Re: Bášča
Malo kasno ali nema veze. Čisto sumnjam da si baš, baš presolio ali ako jesi pa onda ureži još jednu glavicu kupusa. Kupus otpušta veliku količinu soka i čisto sumnjam da će ti nedostajati. Ako se to ipak desi onda prokuhaš so u vodi i zaliješ kad se ohladi. Otpilike jedna velika kašika soli na litar vode. Bitno je samo da to pohraniš na dobro hladno mjesto i ostaviš prostora za pjenu na vrhu. I obiđi ponekad.
- holowey
- Posts: 10852
- Joined: 10/11/2008 10:53
- Location: Славим нерадну недјељу и повећање минималца
#2548 Re: Bášča
koliko prostora? stavljao sam u tegle i pritisnuo onom mrezicom sto se stavlja na vrh, znaci ostalo mi je cca 1-1.5cm do vrha... dovoljno? jeli se to ostavlja da zbog fermentacije ne dodje do pucanja tegle?safran wrote:Malo kasno ali nema veze. Čisto sumnjam da si baš, baš presolio ali ako jesi pa onda ureži još jednu glavicu kupusa. Kupus otpušta veliku količinu soka i čisto sumnjam da će ti nedostajati. Ako se to ipak desi onda prokuhaš so u vodi i zaliješ kad se ohladi. Otpilike jedna velika kašika soli na litar vode. Bitno je samo da to pohraniš na dobro hladno mjesto i ostaviš prostora za pjenu na vrhu. I obiđi ponekad.
a to "obidji ponekad", jeli znaci da tokom fermentacije mogu ponekad otvoriti tegle da izadju gasovi? ili da obidjem da pocistim nered kad pukne tegla?
-
safran
- Posts: 2538
- Joined: 19/08/2006 22:25
#2549 Re: Bášča
Vidjećeš da li je dovoljno vrlo brzo
Neće doći do pucanja tegle ali se ipak može desiti da kipi. Obiđi da provjeriš da li kipi, da počistiš nered i eventualno dodaš slane vode ako fali u donjem dijelu. I ne otvaraj tegle bez potrebe. Znaš, ljudi to zato prave u manjem buretu - onda baš ima prostora na vrhu da pjeni do mile volje.
Neće doći do pucanja tegle ali se ipak može desiti da kipi. Obiđi da provjeriš da li kipi, da počistiš nered i eventualno dodaš slane vode ako fali u donjem dijelu. I ne otvaraj tegle bez potrebe. Znaš, ljudi to zato prave u manjem buretu - onda baš ima prostora na vrhu da pjeni do mile volje.
- holowey
- Posts: 10852
- Joined: 10/11/2008 10:53
- Location: Славим нерадну недјељу и повећање минималца
#2550 Re: Bášča
ovo je eksperiment pa sam zato radio manju kolicinu, ako uspije, iduce godine ide malo burencesafran wrote:Vidjećeš da li je dovoljno vrlo brzo![]()
![]()
Neće doći do pucanja tegle ali se ipak može desiti da kipi. Obiđi da provjeriš da li kipi, da počistiš nered i eventualno dodaš slane vode ako fali u donjem dijelu. I ne otvaraj tegle bez potrebe. Znaš, ljudi to zato prave u manjem buretu - onda baš ima prostora na vrhu da pjeni do mile volje.
za svaki slucaj, tegle sam stavio u skaf, ako budu curile da mi je lakse pocistiti
hvala na savjetima
