Forum Klix.ba

So What! wrote:JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar danas su organizirali obilazak kompletne dionice Vlakovo - Tarčin ukupne dužine 20,2 km za predstavnike medija. Na ovoj dionici izvode se radovi u vrijednosti od 722 miliona KM (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)

Alfons Kauders wrote:

McMoy wrote:Ima li neko svježu informaciju o Stupskoj petlji?
Da li su počeli radovi i ima li ikakve izmjene režima saobraćaja?

Ne znam kakvi su planovi, ali mogu reci da je trenutno krs, jer je zatvoren kod one inat dzamije i otvoren onaj novi... Prilaz Wisi raskopan itd. Juce je uzas bio.

shake69 wrote:Cemu ove fotke s Klix portala kad smo ih prvo vidjeli prije dolaska na forum!? Dajte nekih novih info i fotki koje nisu iz ove novinarske zetve danas o kojoj citamo svuda.

Karić: Kreće investicioni ciklus od 650 miliona eura

U naredne tri godine preduzeće Autoceste FBiH ima u planu realizaciju oko 650 miliona eura investicija na Koridoru VC, a jedan dio sredstava za igzradnju bit će prikupljen na domećm tržištu. Ovo je kazao Ensad Karić, direktor preduzeća Autoceste FBiH, govoreći na okruglom stolu "Pozicija realnog sektora u finanijskom sistemu BiH" u sklopu dodjele priznanja najsupješnijim finansijskim inastitucijama u bih u 2012. godini "Kristalna prizma" u organiazciji Revicona, izvještava portal Indikator.ba.

- Mi smo u poslovni plan ove godine, čisto testiranja radi, stavili da ćemo se zadužiti kod domaćih kreditnih institucija ili putem emisije vrijednosnih papira. To je prošlo na Vladi tako da ćemo pokušati naći 200 miliona KM domaćeg kapitala, kazao je Karić.

Obrazložio je da su dva razloga za to.
- Jedan je što smo mislili da ćemo spletom nekih okolnosti možda zbog dužine radova, povlačenja kredita ili sporosti administracije trebati taj neki “most”, a drugi ta testiramo ono što hoćemo da uradimo već krajem ove godine i početkom sljedeće. Mi smo već povratili pvojerenje međunarodnih finansijskih institucija i ono što je naš cilj jeste da povratimo povjerenje kod građana i da pokušamo alociranje sredstava zajednčki sa međunarodnim finansijskim institucijama, da napravimo dva odvojena konzorcija koji će finansirati sljedeće dionice, istakao je Karić.

On je dodao da kompanija Autoceste FBiH ima dobre osnove za dalje zaduživanje.
- Mi ćemo već sljedeće godine imati 100 km autoceste, prihodi od akcize iznose oko 80 miliona KM godišnje, od putarine u ovom momentu prihodujemo 20-ak miliona, a sa 44 km ceste to će biti dvostruko više. To je solidan osnov da se u ovom momentu možemo zadužiti, s obzirom na naš cash flow, za nekih još 200 miliona eura, objasnio je Karić.

On je naglasio da je za kompletan Koridor VC potrebno još oko tri milijarde eura što je zasigirno veliki potencijal i što država treba iskoristiti za jačanje realnog sektora.
- Mi već u septembru imamo posjetu EIB-a sa čijim predstavnicima ćemo razgovarasti o modelu finansiranja prema kojem oni daju 50 posto, dok će preostalih 50 posto biti naš domaći kapital. Želimo da napravimo kombinaciju sa bankama, tako da na kraju kad budemo imali kredit EIB-a na 25 godina s 5 godina grace perioda uz kamatu od 2 posto, bit ćemo biti spremni da domaćim instutucijama platimo i nešto više za kapital s drugom ročnošću da bi u prosjeku dobili dobar kreditni proizvod, obrazložio je Karić.

Smatra da postoji velika rezerva u 7 milijardi štednje građana u bankama, te je predviđeno da dio sredstava bude obezbijeđen emisijom vrijednosnih papira, pri čemu će se kao investitori pojaviti građani.
No, upozorio je i da su potrebne izmjene regualtive, kako bi se omogućilo finansiranje izgradnje autoputa na ovaj način.
Nužne su izmjene Zakona o Centralnoj banci kako bi se omogućilo da dio vrijednosnih papira koje emituju država i entiteti budu korištene kao dio obavezne rezerve, a što je, kako je kazao, prepisano iz regulativa centralnih banaka.
- Iznenadilo me da smo od Centralne banke prvobitno dobili podršku, a onda je kasnije prijedlog odbijen. To je nešto što ćemo zasigurno trebati, jer znamo iz razgovora sa bankama da postoji problem ročnosti kredita. Ovi krediti zahtijevaju dug period otplate. Možemo u nekoj prvoj fazi podnijeti kraći period otplate, ali znajući stanje trenutne regulative, svaki kredit preko pet godina kod domaćih finansijskih institucija je gotovo prosto nemoguć. Mi ne možemo to podnijeti. Država to ne može podnijeti, konstatovao je Karić.
Dodao je je podrška države neophodna, jer ni jedan infrasturkturni projekat u svijetu nije napravljen bez podrške države.

Napomenuo je i da postoji opcija javno-privatnog partnerstva (JPP) u izgradnji autoputa, ali koeficijent koji uzimaju partneri kada rade JPP je otprilike puta tri na ono što oni incijalno daju tako da nas to neće jeftino doći. Pogotovo u zemlji kakva je BiH gdje se u regiji borimo sa Makedonijom i Albanijom koje takođe uporedo idu s projektima javno-privatnog partnerstva.
- Teško da možemo imati bolje uslove nego te zemlje s obzirom na našu političku situaciju. Nisam siguran koliko ćemo se moći izboriti. istakao je Karić.

Domaće kompanije dovoljno zaposlene

- Mi realno nemamo mogućnosti niti imamo dovoljno domaće operative, bez obzira kako to izgledalo, da možemo da gradimo 150 kilometara autoputa odjednom. Mi smo sad već sa ova dva nova gradilišta koja uskoro otvaramo od nekih 20-ak kilometara na limitu onoga što možemo raditi. Jednostavno, kompanije koje rade su uglavnom dovoljno zaposlene i neke su uzele čak više posla nego što mogu realno uraditi. Bez obzira što neke dionice rade strane kompanije, po našim procjenama oko 80 posto ukupnog ugovornog aranžmana je direktno iz BiH - u kamenu, cementu, radnicima i taj procenat nikad neće biti manji, kazao je Karić.

Promet veći od očekivanja
Zanimljivo je da je broj vozila na izgrađenom dijelu Koridora Vc za 20 posto veći nego što smo očekivali. U ljetnom periodu ovaj prosjek ide do 17.000, što govori koliko bi autoput trebalo da znači.
Kada iduće godine budemo imali 100 km izgrađenog autoputa vjerovatno ćemo više privući transporta. Nažalost promet teretnim vozilima je ispod 5 posto, što dovoljno govori o našem realnom sektoru, istakao je Karić.

matematicar_teski wrote:

Promet veći od očekivanja
Zanimljivo je da je broj vozila na izgrađenom dijelu Koridora Vc za 20 posto veći nego što smo očekivali. U ljetnom periodu ovaj prosjek ide do 17.000, što govori koliko bi autoput trebalo da znači.
Kada iduće godine budemo imali 100 km izgrađenog autoputa vjerovatno ćemo više privući transporta. Nažalost promet teretnim vozilima je ispod 5 posto, što dovoljno govori o našem realnom sektoru, istakao je Karić.

Alfons Kauders wrote:

matematicar_teski wrote:

Promet veći od očekivanja
Zanimljivo je da je broj vozila na izgrađenom dijelu Koridora Vc za 20 posto veći nego što smo očekivali. U ljetnom periodu ovaj prosjek ide do 17.000, što govori koliko bi autoput trebalo da znači.
Kada iduće godine budemo imali 100 km izgrađenog autoputa vjerovatno ćemo više privući transporta. Nažalost promet teretnim vozilima je ispod 5 posto, što dovoljno govori o našem realnom sektoru, istakao je Karić.

Jako, jako dobra vijest - meni draza od vijesti o otvaranju neke nove dionice. Ako je fakat 20% veci promet, i ako raste kako se otvaraju nove dionice, zavrsetak trase od Tarcina do Zenice sljedece godine bi mogao biti prekretnica.

Obavještavaju se korisnici autoceste A1 da se od 07.07.2013. godine u zatvoreni sistem naplate cestarine uvodi dionica autoceste od Bilješeva do Kaknja.
Uvođenjem zatvorenog sistema naplate cestarine na ovoj dionici, čeono naplatno mjesto Kakanj više neće biti u funkciji i vozila će se kretati bez zaustavljanja uz obavezno poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.

felix10 wrote:


Da. Mislim da ce ovaj procenat jos vise skociti kada se zavrsi trasa od Sarajeva do Tarcina, jer ce se tada jug zemlje koliko toliko lakse spojiti sa ostatkom zemlje

shake69 wrote:Posebno Slavonci, iako ne u velikom broju koji idu na odmor u Dubrovacko-neretvansku zupaniju vec koriste bh.ceste, doduse jer ne placaju vise od 2,5 eura pa tako dodatno ustede a buducnosti ce taj broj sigurno samo rasti kako se bude gradio koridor Vc. Ocekivati je da cestarina kroz Bosnu ne bude ni 50% od hrvatske cestarine takvima koji bi uz to pravili veliki "luk" preko Zagreba preko Dalmatine. Nepotrebno gubljenje vremena.

Sarajevo - Najviše cijene za korišćenje autoputeva u zemljama regije plaćaju vozači u BiH, dok su najjeftinije putarine u Makedoniji, pokazalo je istraživanje agencije “Anadolija”.

Vlada FBiH ponovo je povećala cijenu putarine za korištenje izgrađenog dijela autoputa kroz ovaj dio BiH u dužini od 45 kilometara, a negodovanje velikog broja vozača, korisnika autoputa, bio je povod za istraživanje agencije “Anadolija” o cijenama putarine u zemljama regije.

Cijena naknade za korišćenje najduže relacije autoputa u BiH Jošanica – Kakanj, u dužini od 45 kilometara, prema odluci Vlade FBiH iznosi od 5,4 konvertibilne marke (2,7 evra) za prvu, do 21,6 KM (10,80 evra) za četvrtu kategoriju automobila.

Posmatrano prema cijeni putarine na dionici Kakanj - Jošanica, čija dužina iznosi 45 kilometara, putarine u BiH po kilometru, u prosjeku, za putničke automobile iznose 0,12 KM, odnosno 0,061 evro, što je ubjedljivo najveća cijena u cijeloj regiji.

S druge strane, najjeftinija putarina je Makedoniji gdje ona iznosi 0,020 evra po kilometru.

Tako vozači na dionici autoputa Skoplje - Petrovec u dužini od 25 kilometara plaćaju 30 makedonskih dinara, što je 0,49 evra.

Poslije Makedonije, najjeftinija putarina u regionu je u Srbiji gdje vozači plaćaju 0,035 evra po pređenom kilometru.

Vozači u Srbiji za 450 kilometara korištenja autoputa od Subotice do Niša plaćaju 13,5 evra.

Cijena putarine u Srbiji je među najjeftinijima u poređenju sa ostalim zemljama uže i šire regije i nije se mijenjala od 2008. godine.

Cijena putarine u BiH je tri puta skuplja nego putarina u Makedoniji, dok vozači u BiH plaćaju skoro dva puta skuplju putarinu od one koju plaćaju vozači u Srbiji.

Od ostalih zemalja u regionu, cijena putarine po kilometru u Hrvatskoj u prosjeku je 0,055 evra.

Naprimjer, cijena putarine za 409 kilometara autoputa od Zagreba do Splita košta 21 evro.

U mnogim zemljama Evrope korisnici autoputeva imaju mogućnost da po vrlo povoljnim cijenama, ako se ima u vidu visok životni standard tamošnjih građana, koriste autoputeve visokog kvaliteta.

Tako vinjeta za godišnje korišćenje autoputeva u Austriji košta 76,20 evra, a vinjeta za deset dana korištenje autoputa u toj zemlji košta svega 7,9 evra.

Sedmična vinjeta za korišćenje autoputeva u Mađarskoj košta 6,5 evra, u Slovačkoj sedam evra i Bugarskoj pet evra.

Cijena korišćenja autoputeva u Turskoj je jedna od najnižih u Evropi.

Tako, putarina na dionici od Istanbula od Ankare dugoj 380,6 km košta 15 evra, odnosno 0,039 evra po kilometru.

Stručnjaci tvrde da se zbog vinjeta stvara privid jeftine putarine u pojedinim zemljama, pa su u Evropskoj uniji (EU) odlučili da se one ukinu 2015. godine.

matematicar_teski wrote:

Promet veći od očekivanja
Zanimljivo je da je broj vozila na izgrađenom dijelu Koridora Vc za 20 posto veći nego što smo očekivali. U ljetnom periodu ovaj prosjek ide do 17.000, što govori koliko bi autoput trebalo da znači.
Kada iduće godine budemo imali 100 km izgrađenog autoputa vjerovatno ćemo više privući transporta. Nažalost promet teretnim vozilima je ispod 5 posto, što dovoljno govori o našem realnom sektoru, istakao je Karić.

bude wrote:

Sarajevo - Najviše cijene za korišćenje autoputeva u zemljama regije plaćaju vozači u BiH, dok su najjeftinije putarine u Makedoniji, pokazalo je istraživanje agencije “Anadolija”.

Vlada FBiH ponovo je povećala cijenu putarine za korištenje izgrađenog dijela autoputa kroz ovaj dio BiH u dužini od 45 kilometara, a negodovanje velikog broja vozača, korisnika autoputa, bio je povod za istraživanje agencije “Anadolija” o cijenama putarine u zemljama regije.

Cijena naknade za korišćenje najduže relacije autoputa u BiH Jošanica – Kakanj, u dužini od 45 kilometara, prema odluci Vlade FBiH iznosi od 5,4 konvertibilne marke (2,7 evra) za prvu, do 21,6 KM (10,80 evra) za četvrtu kategoriju automobila.

Posmatrano prema cijeni putarine na dionici Kakanj - Jošanica, čija dužina iznosi 45 kilometara, putarine u BiH po kilometru, u prosjeku, za putničke automobile iznose 0,12 KM, odnosno 0,061 evro, što je ubjedljivo najveća cijena u cijeloj regiji.

S druge strane, najjeftinija putarina je Makedoniji gdje ona iznosi 0,020 evra po kilometru.

Tako vozači na dionici autoputa Skoplje - Petrovec u dužini od 25 kilometara plaćaju 30 makedonskih dinara, što je 0,49 evra.

Poslije Makedonije, najjeftinija putarina u regionu je u Srbiji gdje vozači plaćaju 0,035 evra po pređenom kilometru.

Vozači u Srbiji za 450 kilometara korištenja autoputa od Subotice do Niša plaćaju 13,5 evra.

Cijena putarine u Srbiji je među najjeftinijima u poređenju sa ostalim zemljama uže i šire regije i nije se mijenjala od 2008. godine.

Cijena putarine u BiH je tri puta skuplja nego putarina u Makedoniji, dok vozači u BiH plaćaju skoro dva puta skuplju putarinu od one koju plaćaju vozači u Srbiji.

Od ostalih zemalja u regionu, cijena putarine po kilometru u Hrvatskoj u prosjeku je 0,055 evra.

Naprimjer, cijena putarine za 409 kilometara autoputa od Zagreba do Splita košta 21 evro.

U mnogim zemljama Evrope korisnici autoputeva imaju mogućnost da po vrlo povoljnim cijenama, ako se ima u vidu visok životni standard tamošnjih građana, koriste autoputeve visokog kvaliteta.

Tako vinjeta za godišnje korišćenje autoputeva u Austriji košta 76,20 evra, a vinjeta za deset dana korištenje autoputa u toj zemlji košta svega 7,9 evra.

Sedmična vinjeta za korišćenje autoputeva u Mađarskoj košta 6,5 evra, u Slovačkoj sedam evra i Bugarskoj pet evra.

Cijena korišćenja autoputeva u Turskoj je jedna od najnižih u Evropi.

Tako, putarina na dionici od Istanbula od Ankare dugoj 380,6 km košta 15 evra, odnosno 0,039 evra po kilometru.

Stručnjaci tvrde da se zbog vinjeta stvara privid jeftine putarine u pojedinim zemljama, pa su u Evropskoj uniji (EU) odlučili da se one ukinu 2015. godine.

van Basten wrote:a misle li sklanjati to "čeono naplatno mjesto" u Kaknju, ili će ono ostati da nas podsjeća javašluk naših stručnjaka?