#2501 Re: EVOLUCIJA
Posted: 10/08/2009 21:41
Ma meni je vise zao ljudi kao sto je on. Al' haj', sta je tu je...
Nego, evo malo za razmisljanje:
Genomski upis (Genomic imprinting)
Pojmom genomskog upisa oznacavamo razlicitu izrazenost gena ili regija kromosoma ovisno o roditeljskom podrijetlu. Naime, vecina gena prepisuje poruke s oba alela, a kod tzv.upisanih gena funkcijski je aktivan samo jedan alel, ovisno o tome da li je podrijetlom od oca ili majke, pa je izrazenost gena monoalelna. Naslijedjen majcin ili ocinski upis se tijekom gametogeneze brise i uspostavlja se novi, ovisno o spolu roditelja.Genomski upis je epigenetski fenomen tj.ne ovisi o DNA sekvenci nego o cimbenicima koji reguliraju aktivnost DNA. Mehanizam kojim se upisani geni inaktiviraju ukljucuje epigeneticko obiljezavanje putem alel-specificne DNA metilacije i/ili modifikacije histonskih bjelancevina. Razlicito epigeneticko obiljezavanje roditeljskih kromosoma rezultira razlicitim prepisivanjem gena sto za posljedicu ima to da dolazi do izrazenosti pretezno jednog alela. Pripajanje metilnih grupa na DNA se zbiva u gametama i koristi se za razlikovanje roditeljskih alela u somatskim stanicama nakon oplodnje. Danas je dokazano postojanje 70-ak upisanih gena. Njihova su osnovna obiljezja monoalelna ekspresija, nakupljanje u evolucijski ocuvanim upisnim regijama te metilacija koja je specificna za roditeljske alele.
---------------
Genomski upis (genomic imprinting) je različita modifikacija jednog te istog gena (alela) tijekom spermatogeneze i oogeneze, tako da se taj gen nakon oplodnje različito izražava ovisno o svome podrijetlu od oca ili majke (on nosi "otisak" - imprint - svoga roditeljskog podrijetla). Drugim riječima, premda su očev i majčin genom ekvivalentni (izuzevši gene na Y-kromosomu), oni su funkcionalno različiti. Toj modifikaciji podliježu neki geni i na autosomima i na spolnim kromosomima, a razlike u izražavanju (ekspresiji) nastupaju tek nakon implantacije embrija, u različitim tkivima u različito vrijeme (vidi pod oplodnja). One posebno dolaze do izražaja u fenotipskom izražavanju mutacije tih gena. Tako jedna te ista kromosomska anomalija, mikrodelecija na dugom kraku kromosoma 15, izaziva dvije različite nasljedne poremetnje: Angelmanov sindrom ako je oštećen majčin, a Prader-Willijev sindrom ako je oštećen očev kromosom. U krajnjem obliku modifikacija se sastoji u potpunom inaktiviranju jednoga alela, tako da je u embriju aktivan samo alel od drugog roditelja (npr. inaktiviranje jednoga X-kromosoma; vidi pod Implantacija). Genomski upis je stabilan, tj. ne mijenja se tijekom staničnih dioba, osim u slučajevima kada je njegova promjena (npr. reaktiviranje do tada inaktivnog alela) u nekom embrionalnom tkivu i u određeno vrijeme tijekom razvoja nužno za neki razvojni proces. U spolnim prastanicama upis se "briše" da bi se ponovno pojavio tijekom njihove kasnije diferencijacije (tj. sazrijevanja spolnih stanica). Premda je genomski upis redovito povezan s metilacijom određenih odsječaka DNA, pravi mehanizam još nije poznat, a i o značenju genomskog upisa za razvoj samo se nagađa. Budući da se u svom karakterističnom obliku javlja samo u sisavaca, predmijeva se da je povezan s placentacijom. Bitna je spoznaja da su očev i majčin genom funkcionalno različiti, ali međusobno komplementarni, tj. da je za embrionalni razvoj potreban i očev i majčin genom (biparentalno nasljeđivanje). Zato u sisavaca ne uspijeva partenogeneza (vidi pod oplodnja).
http://www.vms.hr/school/embrio.htm
Pozdrav...
Nego, evo malo za razmisljanje:
Genomski upis (Genomic imprinting)
Pojmom genomskog upisa oznacavamo razlicitu izrazenost gena ili regija kromosoma ovisno o roditeljskom podrijetlu. Naime, vecina gena prepisuje poruke s oba alela, a kod tzv.upisanih gena funkcijski je aktivan samo jedan alel, ovisno o tome da li je podrijetlom od oca ili majke, pa je izrazenost gena monoalelna. Naslijedjen majcin ili ocinski upis se tijekom gametogeneze brise i uspostavlja se novi, ovisno o spolu roditelja.Genomski upis je epigenetski fenomen tj.ne ovisi o DNA sekvenci nego o cimbenicima koji reguliraju aktivnost DNA. Mehanizam kojim se upisani geni inaktiviraju ukljucuje epigeneticko obiljezavanje putem alel-specificne DNA metilacije i/ili modifikacije histonskih bjelancevina. Razlicito epigeneticko obiljezavanje roditeljskih kromosoma rezultira razlicitim prepisivanjem gena sto za posljedicu ima to da dolazi do izrazenosti pretezno jednog alela. Pripajanje metilnih grupa na DNA se zbiva u gametama i koristi se za razlikovanje roditeljskih alela u somatskim stanicama nakon oplodnje. Danas je dokazano postojanje 70-ak upisanih gena. Njihova su osnovna obiljezja monoalelna ekspresija, nakupljanje u evolucijski ocuvanim upisnim regijama te metilacija koja je specificna za roditeljske alele.
---------------
Genomski upis (genomic imprinting) je različita modifikacija jednog te istog gena (alela) tijekom spermatogeneze i oogeneze, tako da se taj gen nakon oplodnje različito izražava ovisno o svome podrijetlu od oca ili majke (on nosi "otisak" - imprint - svoga roditeljskog podrijetla). Drugim riječima, premda su očev i majčin genom ekvivalentni (izuzevši gene na Y-kromosomu), oni su funkcionalno različiti. Toj modifikaciji podliježu neki geni i na autosomima i na spolnim kromosomima, a razlike u izražavanju (ekspresiji) nastupaju tek nakon implantacije embrija, u različitim tkivima u različito vrijeme (vidi pod oplodnja). One posebno dolaze do izražaja u fenotipskom izražavanju mutacije tih gena. Tako jedna te ista kromosomska anomalija, mikrodelecija na dugom kraku kromosoma 15, izaziva dvije različite nasljedne poremetnje: Angelmanov sindrom ako je oštećen majčin, a Prader-Willijev sindrom ako je oštećen očev kromosom. U krajnjem obliku modifikacija se sastoji u potpunom inaktiviranju jednoga alela, tako da je u embriju aktivan samo alel od drugog roditelja (npr. inaktiviranje jednoga X-kromosoma; vidi pod Implantacija). Genomski upis je stabilan, tj. ne mijenja se tijekom staničnih dioba, osim u slučajevima kada je njegova promjena (npr. reaktiviranje do tada inaktivnog alela) u nekom embrionalnom tkivu i u određeno vrijeme tijekom razvoja nužno za neki razvojni proces. U spolnim prastanicama upis se "briše" da bi se ponovno pojavio tijekom njihove kasnije diferencijacije (tj. sazrijevanja spolnih stanica). Premda je genomski upis redovito povezan s metilacijom određenih odsječaka DNA, pravi mehanizam još nije poznat, a i o značenju genomskog upisa za razvoj samo se nagađa. Budući da se u svom karakterističnom obliku javlja samo u sisavaca, predmijeva se da je povezan s placentacijom. Bitna je spoznaja da su očev i majčin genom funkcionalno različiti, ali međusobno komplementarni, tj. da je za embrionalni razvoj potreban i očev i majčin genom (biparentalno nasljeđivanje). Zato u sisavaca ne uspijeva partenogeneza (vidi pod oplodnja).
http://www.vms.hr/school/embrio.htm
Pozdrav...
Maleni dinosaur mesožder živio je na području Sjeverne Amerike prije 75 miliona godina, zaključili su kanadski paleontolozi na temelju dosad najmanjega pronađenog fosila.