BROJKE NE LAŽU: NOVALIĆEVIH 25.000 NOVIH RADNIH MJESTA
Prema dostupnim pokazateljima, rast bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini iznosi 3,13 posto, dok je broj zaposlenih u ovoj godini premašio pola miliona. Protekle dvije godine broj zaposlenih u konstantnom je porastu, dok je u ovoj godini tržište rada “preporođeno”
Brojke nikad ne lažu. U nekoliko brojeva stanu rezultati rada Vlade Federacije BiH s Fadilom Novalićem na čelu. Svugdje u svijetu najpriznatiji pokazatelj stanja privrede jeste ekonomski rast, odnosno rast bruto domaćeg proizvoda (BDP). Realni rast BDP-a Federacije BiH u ovoj godini iznosio je 3,13 posto.
Podsjetimo, Federacija BiH je u 2012. godini za vrijeme prošle Vlade imala pad BDP-a od -0,8 posto, a 2013. rast od 2,6 posto, da bi u 2014. rast usporio na 1,4 posto. Od 2015. godine, kada je Vlada premijera Novalića preuzela dužnost, BDP je počeo rasti. Prošla godina završena je s rastom BDP-a od 3,1 posto. Taj nivo rasta zadržan je i u ovoj godini. Prema projekcijama Vlade, Federacija će godinu završiti s rastom BDP-a od 3,2 posto, a u narednoj je godini projekcija rasta 3,6 posto.
No, u zemlji u kojoj je nezaposlenost problem broj jedan, vjerovatno je povećanje broja zaposlenih najpozitivniji rezultat rada Vlade. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, broj zaposlenih osoba u ovom entitetu dostigao je 501.271. Najvažnije od svega jeste da su 24.952 novozaposlena radnika u periodu od 1. aprila 2015. do danas. Pojednostavljeno rečeno, za 18 mjeseci otvorena su 24.952 nova radna mjesta. Pri tome je broj zaposlenih u javnoj upravi smanjen za 1.800.
Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH 2013. godine bio je manji od 435.000, da bi u 2014. broj zaposlenih porastao na 440.000, a 2015. blizu 450.000. U ovoj godini broj zaposlenih prešao je pola miliona.
Rast prihoda od poreza
Porezna uprava zabilježila je u proteklih devet mjeseci rast prihoda od direktnih poreza od 11,1 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok su prihodi od indirektnih poreza porasli za 3,5 posto.
Kako su nam kazali u uredu premijera Federacije BiH, Vlada je do sada završila 30 posto aktivnosti iz akcionog plana za provedbu Reformske agende, što se, kako je jasno vidljivo iz prezentiranih podataka, pozitivno odrazilo na makroekonomske pokazatelje. Reformska agenda ima 61 reformsku mjeru, a Vlada je već završila trećinu tih mjera. Planirano je provođenje ukupno 97 reformski mjera koje proizilaze iz Pisma namjere, Reformske agende i Programa rada Vlade Federacije BiH. Brojke pokazuju da provođenje reformi ne ide sporo, kako to neki spočitavaju Vladi. Naprotiv, rezultati reformi već su vidljivi.
Osim nekoliko zakona iz oblasti porezne i fiskalne politike, Vlada je u proteklom periodu uspjela racionalizacijom i fiskalnom konsolidacijom smanjiti troškove. Još na početku mandata, Vlada Fadila Novalića usvojila je moratorij na zapošljavanje u javnim institucijama, što je veoma značajna mjera, a to je vidljivo iz rebalansa prošlogodišnjeg federalnog budžeta, odnosno uštede od 13,6 posto po pitanju plaća i naknada.
Jedan od najvažnijih uvjeta za dobijanje novog kredita od MMF‑a bio je i novi Zakon o radu. Ali osim što je to bio uvjet za novi aranžman s MMF-om, novi Zakon o radu zaustavio je tužbe javnog sektora koje su dospijevale na naplatu u godišnjem iznosu od 70 miliona maraka. To je vjerovatno i najpozitivniji efekt ovog zakona, jer nije malo 70 miliona godišnje izdvojiti za ljude koji ionako rade u javnom sektoru i primaju plate iz budžeta, a traže i dodatni novac od Vlade.
Kako ističu iz Ureda premijera, ova je Vlada ozbiljno shvatila problem nezaposlenosti mladih. Zato je usvojena uredba o prvom zapošljavanju i samozapošljavanju mladih. Vlada FBiH za ove je namjene izdvojila 50 miliona maraka u ovoj godini, a program se realizira putem kantonalnih zavoda za zapošljavanje. U nekim je kantonima program već realiziran u cijelosti, poput Tuzlanskog kantona. Naime, mladima je omogućeno stjecanje prvog radnog iskustva u kompanijama na način da poslodavac koji primi mladog uposlenika mora ga zadržati dvije godine na poslu, a za to vrijeme kantonalni zavod za zapošljavanje za tog uposlenika plaća doprinose. S druge strane, mladi koji se odluče za pokretanje vlastitog biznisa imaju također određene olakšice i pogodnosti.
Federalna Vlada nedavno je utvrdila nacrt Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, što je dio strategije za reformu ovoga sektora. Prema ovom nacrtu, o kojem će konačnu riječ dati Parlament FBiH, Federacija napušta takozvani švicarski model međugeneracijske solidarnosti i prelazi na bodovni sistem. Praktično to znači, koliko si plaćao, toliko ćeš i naplatiti.
Prodaja manjinskih udjela
Riječ je o zakonu koji je od ključne važnosti za Federaciju BiH, za osiguranje finansijske stabilnosti penzionera, poboljšavanje sistema penzijskog i invalidskog osiguranja i osiguravanje njegove dugoročne finansijske stabilnosti.
Uvaženi su zahtjevi udruženja penzionera za blagovremeno osiguranje sredstava za isplatu penzija do petog u mjesecu, garancije isplate penzija na postojećem nivou bez obzira na priliv sredstava od doprinosa – trezorski način poslovanja, usklađivanje penzija prema rastu indeksa potrošačkih cijena (troškovi života), osiguranje isplate posmrtnina porodicama umrlih penzionera i sredstava za rehabilitaciju bolesnih i najugroženijih penzionera.
Novim zakonom predviđeno je i postepeno podizanje dobne granice i godina staža za ostvarivanje penzije, što ima prednosti i nedostataka. Nedostatak je naravno to što će radni vijek trajati duže i sporije će dolaziti do smjene generacija, odnosno oslobađanja radnih mjesta. No, za penzionere, sadašnje i buduće, najvažnije je da će penzije biti isplaćene i da je Fond PIO finansijski stabilan. Trenutno je Fond PIO u deficitu, svaki se mjesec penzije isplaćuju i po nekoliko dana kako novac dolazi na račun Fonda. Podizanje dobne granice i godina staža za ostvarivanje penzije usporit će povećanje broja penzionera i dati Fondu vremena da se finansijski stabilizira.
Ovoj je Vladi uspjelo ono što prethodnim vladama od 2007. do danas nije. Nastavljen je proces privatizacije, preciznije, prodaja manjinskih državnih udjela u preduzećima. Podsjetimo, posljednja privatizacija u FBiH bila je 2007. godine, kada je “Ferimpex”, čiji je vlasnik Ferid Mujanović, kupio “Krivaju” iz Zavidovića. U međuvremenu je “Krivaja” vraćena državi, otišla je u stečaj, ponovo prodata i na kraju propala.
Ove je godine Vlada nastavila proces prodaje državnih udjela, tako je prodat udio u Fabrici duhana Sarajevo kompaniji “British American Tobacco” i udio u Bosnalijeku. Vlada je inkasirala 66 miliona maraka koje će usmjeriti u sanaciju Fonda PIO.
U uredu premijera FBiH naglašavaju da ove godine neće biti privatizacije telekoma, ali će biti urađena detaljna analiza stanja u operaterima, kako bi se vidjelo koje su ključne tačke gdje se može poboljšati njihovo poslovanje.
Proteklih dana poslodavci prave dramu oko oporezivanja toplog obroka. Ministrica finansija Jelka Milićević donijela je pravilnik o oporezivanju ovoga, do sada neoporezovanog dijela plate. Poslodavci tvrde da će na 10 radnika godišnje izdvajati dodatnih 15.000 maraka. Međutim, topli obrok bio je izvor velikog broja malverzacija. Pojedini poslodavci, a to nije bio rijedak slučaj, isplaćivali su radnicima minimalnu platu plus topli obrok, tako da, kada se to dvoje zbroji, radnik, npr., dobije 600 maraka plate, a poslodavac plati porez samo na minimalnu platu, ali ne i na topli obrok koji je uračunao u ukupnu platu. A bilo je i onih koji su isto to radili, a dodatni dio plate isplaćivali “u koverti”. Također, ima i onih poslodavaca koji topli obrok isplaćuju u robi, što nigdje više na svijetu nema osim kod nas. Vrijeme je da se i to dovede u red.
Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, i Lars-Gunnar Wigemark, šef delegacije Evropske unije u BiH, na sastanku u utorak (18. oktobra) složili su se da je neophodno nastaviti provoditi reforme koje već pokazuju rezultate, kako bi se BiH nastavila kretati ka Evropskoj uniji.
“Prije godinu počele su reforme i u tom periodu doneseno je jako puno teških i izazovnih odluka. Čestitam Novaliću i njegovoj Vladi upravo na tim teškim odlukama koje nemaju uvijek podršku javnosti”, istakao je Wigemark.
Novalić je kazao da je njegova vlada opredijeljena, spremna i sposobna da sprovede sve reforme koje je zacrtala.
“Rezultati našeg rada već su se materijalizirali kroz pozitivnu ocjenu provedbe Reformske agende, a i prijem naše aplikacije za EU posljedica je njene provedbe”, kazao je Novalić, te naglasio da se za 18 mjeseci mandata rezultati njegove Vlade se ne mogu izbrisati.
U FBiH mnogo toga još treba pospremiti, a niko nije ni očekivao da će biti lahko i da neće biti otpora.
Izvinjenje:
Izvinjavamo se čitaocima printanog izdanja Stava u kojem su se potkrale dvije greške. Naime, broj novozaposlenih u FBiH od 24.952 odnosi se na period od 1. aprila 2015. do danas, odnosno na proteklih 18 mjeseci, a ne na pet mjeseci, kako stoji u tekstu u printanom izdanju. Također, nije provedeno 97 mjera iz Reformske agende, pisma namjere MMF-u i plana rada Vlade nego trećina od 61 mjere iz Reformske agende.
