Page 11 of 13

#251 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 12:13
by nosara
asurbanipal wrote:Bilo je tih zajedničkih poduhvata četnika i partizana u okolini Gacka, npr. u mjestu Borač. U Enciklopediji Jugoslavije pod slovom "B" je stajalo sljedeće: „Borač, planinski predio u gornjem toku rijeke Neretve, zloglasno ustaško leglo koje su partizani zauzeli u proljeće 1942. godine.” U pismu koje je napisao Petar Ilić Drapšin, poslijeratni narodni heroj, koji iz Mjedenika (Borač) piše Dušanu Dukiću Grahovcu, četničkom vojvodi. Drapšin je u pismu napisao sljedeće: „... Bilo je lijepo viđeti kako Borač gori... Turci se uzmuvali i ne znaju kuda će... Ponesi bogati gusle da malo zaguslamo... tvoj prijatelj Petar Ilić Drapšin...” Tito, koji je u to vrijeme boravio u Foči, napisao je Šegrtu ovo: „Borač se mora pod hitno zauzeti !”

Zbog čega ? Da li je zbog nekoliko pojedinaca trebalo pobiti skoro 400 duša, mahom žena, djece i starijih iz ovog kraja ? I zašto je sve i što se pisalo skoro do 1992. godine bilo prekriveno velom tajne, straha, reklo bi se. Iako je u to vrijeme i ovaj prostor Borča pripadao zloglasnoj NDH, nisu valjda zbog evidentnih nedjela krivi samo muslimani ovog kraja – pošteni, siromašni, nepismeni i slično. Ti koji su se morali braniti kao da nikad nisu ni postojali, a oni koji su „četnikovali” bili su poslijeratni narodni heroji i „spomeničari”.

Nije sve bilo kako su nas učili u školi u drugoj polovini 20. vijeka. Isto kao što nam djecu danas uče da 1992., 1993., 1994. i 1995. godina nisu ni postojale i da je tih godina bila neka „greška”. Tako su nam i prije servirali dosta nekih „istina” i „poluistina”.

Neko je spomenuo da su partizani koknuli Dražu. Jedan je Draža, ali je iza njega ostalo na hiljade Draža, koje "Stari" amnestirao, halalio im, i postavio na visoke položaje. U stvari nahranio je čudovište, koje se kasnije otrglo s lanca...
Ako vec citiras necije rijeci, red je da to i navedes, a ne da poturas kao svoje... :wink:

I bilo bi u redu dat neki link u vezi ovog pisma... a onda cu ja poslat linkove u vezi Borca i jos neke druge... Ok...?

#252 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 12:21
by sinuhe
To je samo tako. Poznavao sam covjeka koji se bojao zaspati u partizanima. :D Kao djetetu bilo mi je neugodno to slusati.

Ali dobro je da su partizani pobijedili. Eto kakvi smo kad su nam oni najprogresivniji.

#253 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 12:23
by nosara
sinuhe wrote:To je samo tako. Poznavao sam covjeka koji se bojao zaspati u partizanima. :D Kao djetetu bilo mi je neugodno to slusati.

Ali dobro je da su partizani pobijedili. Eto kakvi smo kad su nam oni najprogresivniji.
:lol:

#254 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 12:24
by nosara
BR. 37

PISMO KOMANDANTA ČETNIČKIH JEDINICA U ISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI OD 6. JANUARA 1942. MILANU ŠANTIĆU O PLANU AKCIJA U REJONU BORACA I SARADNJI SA ITALIJANSKIM OKUPACIONIM TRUPAMA1

Dragi stari druže,2

Pošto smo oslobodili skoro celu istočnu Bosnu, pošao sam u izviđanje položaja oko Boraca3 i danas sam stigao u Fojnicu.4 Pošto su Turci 5 zapalili srpsko selo Bodežište prekjuče i pokazali nameru da pale druga srpska sela, naredio sam prekjuče preventivni napad, sledeće noći, posle slabog neprijateljskog otpora zauzeo turska sela Baoriće6 i Mrđenoviće, a jutros turska sela Gornje i Donje Ravni,7 dok Bosanski odredi zajedno sa Srbijancima i Crnogorcima vrše snažan pritisak sa severa i istoka. Turci su zbijeni u Borac i u nekoliko sela oko Gacka (Gračanica, Fazlagića Kula i.t.d.). Italijane ne napadamo i o tome ih je kapetan Hamović, komandant šeste grupe četničkih odreda koja operiše u ovom kraju, obavestio službenim pismom upućenim italijanskom komandantu u Gacku.8 Ali mi prisustvo Italijana znatno smeta za izvođenje operacija, jer ne mogu da se služim drumovima i telefonskim linijama, a sem toga, kad ih ne napadam partizani me ogovaraju kod naroda, a ako bi ih napadao, pomogli bi Turcima. Stoga molim te da sa Radmilom Grđićem,9 Dobrosavom Jevđevićem10 i drugim građanima izdejstvuješ beskrvno povlačenje Talijana iz Avtovca, Gacka, Nevesinja, Uloga i Kalinovika u Mostar ili negde južnije. Tako ćemo kombinacijom diplomatske i vojničke akcije sa najviše uspeha i najmanje žrtava oslobađati deo po deo naše otadžbine, i svakome postepeno vratiti ono čime nas je zadužio: dobro za dobro, zlo za zlo, a ravnodušnost prema onima koji su na naše patnje bili ravnodušni.

Želim ti puno uspeha u tvom delu zadatka i voleo bih da te vidim. Ostaću nekoliko dana u Fojnici i okolini. Srdačno te pozdravlja tvoj drug

Boško

6 januara 1942 god.

Fojnica

Dragi Mile, Ako dođeš ovamo videćeš i jednog druga od »Ginića«11 a nesamo iz škole.

Pozdravlja te

Mutimir12

P.S.13 Sada mi je »zvanje«: kt operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine.14 Italijani ne znaju za moje prisustvo ovde i s njima bih pregovarao ako se tiče evakuacije cele Hercegovine i dubrovačkog primorja, ali za manje ustupke ne bih želeo da se kompromitujem odnosno da pružim partizanima materijale za propagandu, pa će ih stoga voditi u ime privremene uprave ist. Bosne i Hercegovine peš. kap. I kl. brat Vladislav Hamović po mojim uputstvima.15 On je delegiran — premešten — u dobrovoljnu organizaciju srpskih četnika i ovlašten da u zaštiti srpskog življa traži kompromis sa okupatorom.16

1 Original (pisan na mašini i olovkom, ćirilicom) u Arhivu VII, Ca, k. 231, reg. br. 1/6 (BHOC-31).

2 Odnosi se na Milana Šantića, pre rata novinar »Politike«. U leto 1941. radio u četničkoj organizaciji u Beogradu, odakle je u jesen došao u Mostar radi organizovanja četnika. Posle rata osuđen na kraću vremensku kaznu.

3 Gornji (Gatački) i Donji (Nevesinjski) Borac — predeo u izvornom delu r. Neretve sa nizom sela sa muslimanskim, srpskim ili mešovitim stanovništvom. Gornji Borac je bio nastanjen najvećim delom muslimanskim stanovništvom. Po uspostavljanju ustaške vlasti NDH, postao je veoma jako i utvrđeno ustaško uporište Odatle su ustaše tokom 1941. i početkom 1942. upadali u okolna srpska sela i masovno ubijali stanovništvo, spaljivali njihove domove i pljačkali imovinu. Četničko rukovodstvo u ist. Hercegovini i četnička komanda operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine smatrali su da će srpski narod na tom području pridobiti i orijentisati ga u borbi protiv NOP-a ako likvidira ustaški Borac. Iako su decembra 1941. i januara 1942. bile izdate zapovesti i grupisane snage, do četničkog napada nije došlo (Arhiv VII, Ča, k. 170, reg. br. 51/2 i 13/3; k. 201, reg. br. 8/2). I VŠ NOPO i DVJ je, radi zaštite srpskog stanovništva i zbog stalnog ugrožavanja veze između oslobođenih krajeva Hercegovine, Crne Gore i istočne Bosne, smatrao da ustaški Borac treba likvidirati, što je, uz osetne gubitke, učinjeno 17 aprila 1942. Opširnije o tome, vidi Zbornik NOR-a, tom II, knj. 3, dok. br. 24, 27, 28, 56, 119, 138, 145, 156, 162, 180; tom IV, knj. 4, dok. br 22, 45, 53, 79, 80, 84, 134; Jovan Vujošević: Pripreme i likvidacija ustaškog uporišta Borac aprila 1942. godine, VIG br. 5/1952.

4 O dolasku majora B. Todorovića u Hercegovinu (3. januara 1942), vidi dok. br. 49 i Arhiv VII, Ca, k. 170, reg. br. 23/4.

5 Reč je o ustaškim jedinicama koje su bile regrutovane od muslimanskog stanovništva sa područja Borca. Muslimane četnici u dokumentima nazivaju i Turcima.

6 Na karti 1:100.000: Bahori. 108

7 Četvrtog januara 1942, u zoru, jaka ustaška grupa iz Borca, Bahora, Gračanice i Fazlagića Kule blokirala je i napala srpska sela Bodežište, Taharin Do i Vratlo. Sela su branili mesne partizanske čete, delovi Gatačkog i Župopivskog partizanskog bataljona i Jugovićka partizanska četa pod komandom Vula Skoka. Posle borbe, koja je trajala do posle podne, ustaše su zauzele i spalile ova sela. Gubici su bili veliki: 9 partizana i 28 meštana (staraca, žena i dece) poginulo je i ubijeno, a ranjeno je 12 partizana i 18 meštana (Zbornik NOR-a, tom IV, knj. 3, dok. br. 136).
Da nastavim...?

#255 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 12:25
by asurbanipal
nosara wrote:
asurbanipal wrote:Bilo je tih zajedničkih poduhvata četnika i partizana u okolini Gacka, npr. u mjestu Borač. U Enciklopediji Jugoslavije pod slovom "B" je stajalo sljedeće: „Borač, planinski predio u gornjem toku rijeke Neretve, zloglasno ustaško leglo koje su partizani zauzeli u proljeće 1942. godine.” U pismu koje je napisao Petar Ilić Drapšin, poslijeratni narodni heroj, koji iz Mjedenika (Borač) piše Dušanu Dukiću Grahovcu, četničkom vojvodi. Drapšin je u pismu napisao sljedeće: „... Bilo je lijepo viđeti kako Borač gori... Turci se uzmuvali i ne znaju kuda će... Ponesi bogati gusle da malo zaguslamo... tvoj prijatelj Petar Ilić Drapšin...” Tito, koji je u to vrijeme boravio u Foči, napisao je Šegrtu ovo: „Borač se mora pod hitno zauzeti !”

Zbog čega ? Da li je zbog nekoliko pojedinaca trebalo pobiti skoro 400 duša, mahom žena, djece i starijih iz ovog kraja ? I zašto je sve i što se pisalo skoro do 1992. godine bilo prekriveno velom tajne, straha, reklo bi se. Iako je u to vrijeme i ovaj prostor Borča pripadao zloglasnoj NDH, nisu valjda zbog evidentnih nedjela krivi samo muslimani ovog kraja – pošteni, siromašni, nepismeni i slično. Ti koji su se morali braniti kao da nikad nisu ni postojali, a oni koji su „četnikovali” bili su poslijeratni narodni heroji i „spomeničari”.

Nije sve bilo kako su nas učili u školi u drugoj polovini 20. vijeka. Isto kao što nam djecu danas uče da 1992., 1993., 1994. i 1995. godina nisu ni postojale i da je tih godina bila neka „greška”. Tako su nam i prije servirali dosta nekih „istina” i „poluistina”.

Neko je spomenuo da su partizani koknuli Dražu. Jedan je Draža, ali je iza njega ostalo na hiljade Draža, koje "Stari" amnestirao, halalio im, i postavio na visoke položaje. U stvari nahranio je čudovište, koje se kasnije otrglo s lanca...
Ako vec citiras necije rijeci, red je da to i navedes, a ne da poturas kao svoje... :wink:

I bilo bi u redu dat neki link u vezi ovog pisma... a onda cu ja poslat linkove u vezi Borca i jos neke druge... Ok...?
Nažalost nemam link, ali imam kraj sebe kopiju faksimila, baš ovog pisma od Petra Ilića Drapšina... ;-)

#256 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 12:30
by nosara
asurbanipal wrote:
nosara wrote:
asurbanipal wrote:Bilo je tih zajedničkih poduhvata četnika i partizana u okolini Gacka, npr. u mjestu Borač. U Enciklopediji Jugoslavije pod slovom "B" je stajalo sljedeće: „Borač, planinski predio u gornjem toku rijeke Neretve, zloglasno ustaško leglo koje su partizani zauzeli u proljeće 1942. godine.” U pismu koje je napisao Petar Ilić Drapšin, poslijeratni narodni heroj, koji iz Mjedenika (Borač) piše Dušanu Dukiću Grahovcu, četničkom vojvodi. Drapšin je u pismu napisao sljedeće: „... Bilo je lijepo viđeti kako Borač gori... Turci se uzmuvali i ne znaju kuda će... Ponesi bogati gusle da malo zaguslamo... tvoj prijatelj Petar Ilić Drapšin...” Tito, koji je u to vrijeme boravio u Foči, napisao je Šegrtu ovo: „Borač se mora pod hitno zauzeti !”

Zbog čega ? Da li je zbog nekoliko pojedinaca trebalo pobiti skoro 400 duša, mahom žena, djece i starijih iz ovog kraja ? I zašto je sve i što se pisalo skoro do 1992. godine bilo prekriveno velom tajne, straha, reklo bi se. Iako je u to vrijeme i ovaj prostor Borča pripadao zloglasnoj NDH, nisu valjda zbog evidentnih nedjela krivi samo muslimani ovog kraja – pošteni, siromašni, nepismeni i slično. Ti koji su se morali braniti kao da nikad nisu ni postojali, a oni koji su „četnikovali” bili su poslijeratni narodni heroji i „spomeničari”.

Nije sve bilo kako su nas učili u školi u drugoj polovini 20. vijeka. Isto kao što nam djecu danas uče da 1992., 1993., 1994. i 1995. godina nisu ni postojale i da je tih godina bila neka „greška”. Tako su nam i prije servirali dosta nekih „istina” i „poluistina”.

Neko je spomenuo da su partizani koknuli Dražu. Jedan je Draža, ali je iza njega ostalo na hiljade Draža, koje "Stari" amnestirao, halalio im, i postavio na visoke položaje. U stvari nahranio je čudovište, koje se kasnije otrglo s lanca...
Ako vec citiras necije rijeci, red je da to i navedes, a ne da poturas kao svoje... :wink:

I bilo bi u redu dat neki link u vezi ovog pisma... a onda cu ja poslat linkove u vezi Borca i jos neke druge... Ok...?
Nažalost nemam link, ali imam kraj sebe kopiju faksimila, baš ovog pisma od Petra Ilića Drapšina... ;-)
Pa daj bilo kakav, bilo ciji link (tu si na svom)... Inace, suplja... :wink:

Za ozbiljne ljude, na web stranici "znaci.net" postoji masa historijske gradje o ovoj i slicnim temama...

#257 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 12:35
by Chisum
asurbanipal wrote:Bilo je tih zajedničkih poduhvata četnika i partizana u okolini Gacka, npr. u mjestu Borač. U Enciklopediji Jugoslavije pod slovom "B" je stajalo sljedeće: „Borač, planinski predio u gornjem toku rijeke Neretve, zloglasno ustaško leglo koje su partizani zauzeli u proljeće 1942. godine.” U pismu koje je napisao Petar Ilić Drapšin, poslijeratni narodni heroj, koji iz Mjedenika (Borač) piše Dušanu Dukiću Grahovcu, četničkom vojvodi. Drapšin je u pismu napisao sljedeće: „... Bilo je lijepo viđeti kako Borač gori... Turci se uzmuvali i ne znaju kuda će... Ponesi bogati gusle da malo zaguslamo... tvoj prijatelj Petar Ilić Drapšin...” Tito, koji je u to vrijeme boravio u Foči, napisao je Šegrtu ovo: „Borač se mora pod hitno zauzeti !”

Zbog čega ? Da li je zbog nekoliko pojedinaca trebalo pobiti skoro 400 duša, mahom žena, djece i starijih iz ovog kraja ? I zašto je sve i što se pisalo skoro do 1992. godine bilo prekriveno velom tajne, straha, reklo bi se. Iako je u to vrijeme i ovaj prostor Borča pripadao zloglasnoj NDH, nisu valjda zbog evidentnih nedjela krivi samo muslimani ovog kraja – pošteni, siromašni, nepismeni i slično. Ti koji su se morali braniti kao da nikad nisu ni postojali, a oni koji su „četnikovali” bili su poslijeratni narodni heroji i „spomeničari”.

Nije sve bilo kako su nas učili u školi u drugoj polovini 20. vijeka. Isto kao što nam djecu danas uče da 1992., 1993., 1994. i 1995. godina nisu ni postojale i da je tih godina bila neka „greška”. Tako su nam i prije servirali dosta nekih „istina” i „poluistina”.

Neko je spomenuo da su partizani koknuli Dražu. Jedan je Draža, ali je iza njega ostalo na hiljade Draža, koje "Stari" amnestirao, halalio im, i postavio na visoke položaje. U stvari nahranio je čudovište, koje se kasnije otrglo s lanca...

Pa sto onda, kada tako "glatko klizis" po istoriji, birajuci gdje ces poceti, a gdje stati, sto ne nastavis pricu dalje, dalje od cetrdeset prve i cetrsedes druge, kada su se stvari iskristalisale, kada su srca prevagnula na ovu ili onu stranu, pa ne navedes ko je te iste cetnike na kraju porazio, ko je krvario u borbama protiv istih po Bosni, a s kim su se na kraju ti isti rukovali i s kim su potpisivali potjernice za partizanima, proglase i naredbe?

Niko nije napisao da su Tito i partizani bezgresni, niti da se pocetkom rata na mnogim podrucjima znalo ko pije, a ko placa, ali, na kraju, da ne bi tih istih partizana i tog Titovog antifasizma kojeg danas svi mrzite iz dna duse i po kojem bez stida pljujete, ko bi i tog jednog Drazu koknuo, pa makar bio i jedini kojeg su koknuli?
Ostali su bili bas onako organizovani i poletni za borbu s cetnicima, i puni muda... Nisu znali cetnici kuda bi im prije bjezali...

Velikosrpski element, nikada unisten i nikada protjeran iz glava mnogih, pa i toboznjih komunista, istina je i istorijska cinjenica, te je cinio je i ucinio svoje, kako u nastupajucim vremenima, tako i na samom pocetku, nakon svrsetka rata, ali samo nepoznavanje te iste istorije ili zadojenost koje danas ne fali, moze dovesti do toga da se antifasiticka borba u kojoj su ucestvovali i brojni Bosnjaci, a i u zadnjem ratu to jos jednom podvukli, izjednaci sa srpskim fasizmom.
Velikosrpska kuga, koji je tinjala medju mnogim srpskim "komunistima", nikada nije ni negirana, pa su o istom pisali
i protiv istog dizali glas mnogi, a OPET rijetko oni koji se danas na njega ovdje zale... i tada su, kao i te 41. smatrali da su to neciji tudji ratovi, a na isti nacin su usli i u ovaj zadnji, "mirno spavajuci".

I na primjeru oba svjetska rata, te same geneze i propasti jedne ideje koja se zvala Jugoslavija moze se pratiti taj zli usud "nepripadanja", indiferentnosti i pogresne procjene koja iz istih proizilazi.

Sto se tice "halala" koji se spocitava Titu (koji mu i ja spocitavam... ali treba shvatiti da je tih godina rata, skoro do pred sam kraj, Jugoslavijom krstarila sacica partizana, dok su ostali bili ili otvoreno na strani fasizma ili ih je bolio kurac za rat, pa su klimali glavom kako im ko uleti u grad ili selo, pokusavajuci da spasu zivu glavu bez borbe, pa nije ni cudno sto nije uspio kazniti ili pobiti 80% zemlje koju je osobodio, koja ga takvog kakav je bio nicim nije zasluzila, sto je devedesetih i dokazala), halal su dobili i mnogi koji su setali ustaske i domobranske uniforme, pa na kraju rekli da su "morali", a halal su dobili i oni koji nisu ni kurcem mrdnuli, dok su drugi za njih ginuli, pa su se iz misijih rupa obreli u zemlji koja im je DALA i skolu, i zdravstvo i POSAO koji ranije nisu mogli ni sanjati.

#258 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 12:58
by VjecitiStudent
Rehabiltaciju i cetnika i ustasa na ovim prostorima prva napravila SDA, koaliranjem sa HDZ-om i SDS-om, 1990. i pravljenjem zajednicke vlasti, cija je jedina zajednicka osobina bila skidanje sa vlasti svima mrskih komunista.

Da se to nije desilo, potpuno bi drugacije startne pozicije bile na pocetku rata 1992.
Da HDZ i SDS nisu usli u rat kao legitimni dio vlasti, bili bi tretirani kao i Krajina u Hrvatskoj, kao pobunjenicki, separaticki pokreti, tako da bi i sadasnje drzavno uredjenja BiH bilo potpuno drugacije.

Ali eto, nek je najvaznije bilo skinuti komuniste sa vlasti.

#259 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 12:59
by LBVIEW
CSKA wrote:@LBVIEW
Nemoj da se pravimo djeca.U clanku fino pise da su prvo poceli zlocini nad srbima,od osoba koje su nosile fejs na glavi,i nosile muslimansku odjecu(poslije toga ide izjava,nismo mi,to su bili hrvati).Sta je to nego odmazda.Odmazde su cinjene i po hrvatskim selima,bacani su katolicki svestenici u jame,odmazde su cinjene i na cetnicima,njemcima,italijanima...nisu bili samo bosnjaci neki izuzetak u tome.Ovdje je strasno sto su u odmazdi(ako je u clanku tacno)pocinjeni zlocini nad zenama i djecom,a ne samo nad krivcima.
I nije isto kada se cini odmazda ili kada neko pocne da ubija iz cista mira nekoga.I niko ni u bivsem sistemu nije pricao o zlocinima nad porodicama koje su bile za cetnike,ili zlocinama nad porodicama koji su bili za ustase,tako da opet bosnjaci nisu nikakav izuzetak u tome.

Bastini se u knjigama,na fakultetima,ponavljam jedan vid romantizma prema toj diviziji.Nije tako jaka kao u Hrvatskoj ili Srbiji,ali se na jedan fin kulturan nacin bastini.

@Gost iz ZG

Samo se nadam da mu HRT nece vise prenostiti uzivo koncerte.
Iako sam vec namjeravao zavrsiti ovu diskusiju s tobom, ne mogi se neosvrnuti na ovo obiljezeno crvenim.
Po tom obrascu, druze, opravdavao se svaki zlocin Srba nad Bosnjacima, od onih u II Svjetskom ratu do ovih nedavno pocinjenih.Pa su tako masovni zlocini u istocnoj Bosni"osveta" za zlocine iz onog rata, genocid u Srebrenici "osveta" za Kravicu,masovna interniranja i ubijanja po logorima u bosanskokrajiskim opcinama "osveta" za Kozaru itd.
U biti, bez obzira u kojoj su mjeri fakti na koje se poziva u saglasnosti s istinskim desavanjima, a u vecini slucajeva se radi o cistim falsifikatima, a svakako o generaliziranju citavog jednog naroda, gotovo uvijek se "iskopa" makar pojedinacni primjer zlocina s bosnjacke strane kojim se kasnije opravdava sve ono ucinjeno Bosnjacima. I da, nemojmo se praviti djeca- otkako sam aktivan na ovom podforumu, osim uvazenog forumasa Citaoca,ne primjetih nijednog s ove "druge strane" koji, kad se radi o odnosu prema zlocinima, ne primjenjuje dvostruka mjerila. Ja jos ne cuh bilo koga kako za zlocine nad Srbima u istocnoj Bosni ili Bosanskoj Krajini,npr., kaze:"hebi ga, Srbi su prvi poceli ubijati, nije isto kad se cini odmazda ili kada neko pocne da ubija iz cista mira nekoga". :-)

#260 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 13:01
by asurbanipal
Operatini Štab NOP Odreda
za Hercegovinu
Broj: sl.
18. aprila 1942, godine Lončari 8,36 h

Drugu komandantu za ishranu
Dušanu Aleksiću


Druže Dušane,

Ceo Borač izuzev Mjedenika i jedne kuće u Zdravićima, nalazi se u našim rukama.
Hranu vidim da si odlično pripremio i ima je dovoljno. Ali u cijeloj stvari ima jedna šupljina.
Dopremanje ! Otud, odonud sve vreće i konji stizali meni na komandni punkt. Te gonim
odavde, gonim odande a i neznam! Zašto ovako ? Ti nisi ovdje ispitao gdje je treba goniti.
Sreća je te će se ljudi ovdje u Turkoj i sami snalaziti ! Neophodno je da obidješ ovaj sektor
i da vidiš kako stoje stvari. Uzmi pratioce, pa idji u Lončare u Štab.

Iz ovoga ćemo viditi kako ćemo dalje raditi. Šta ima tamo novo ? Juče sam posmatrao kako
gori Borač. Zamisli 7 sela u Duboj Vali i na padinama bukte, "turci" se uzmuvali kao ajvan, vuku
prćiju a neznaju kuda. Nikad nisam bio tako veseo u životu. Operativni štab je vatrom nj...(ovo je
slabo čitljivo)kog i italijanskog mitraljeza teškog, silno pomogao Dukićinu grupu. Svi partizani
ovdje hvale.
Ponesi gusle ovamo, pa ćeš na svakom mjestu odguslati nešto. Sklepaj štogod povodom Borča,
dok ne pripremiš nešto ozbiljnoga.


Smrt fašizmu - Sloboda narodu !
/ M. p. / Komandant:
Petar Ilić s.r.

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

Izvinjavam se ako ima gramatičkih grešaka, nije do mene, već do onog ko je pisao... :D

#261 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 13:11
by asurbanipal
VjecitiStudent wrote:Rehabiltaciju i cetnika i ustasa na ovim prostorima prva napravila SDA, koaliranjem sa HDZ-om i SDS-om, 1990. i pravljenjem zajednicke vlasti, cija je jedina zajednicka osobina bila skidanje sa vlasti svima mrskih komunista.

Da se to nije desilo, potpuno bi drugacije startne pozicije bile na pocetku rata 1992.
Da HDZ i SDS nisu usli u rat kao legitimni dio vlasti, bili bi tretirani kao i Krajina u Hrvatskoj, kao pobunjenicki, separaticki pokreti, tako da bi i sadasnje drzavno uredjenja BiH bilo potpuno drugacije.

Ali eto, nek je najvaznije bilo skinuti komuniste sa vlasti.
Četnike je već davno rehabilitirao drug "Stari" svojim amnestiranjem...A smicao je ljude koji su mu ugrožavali dupe i koji su mu bili konkurencija...

#262 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 13:23
by nosara
1941. nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske i ustanaka pobunjenika kao i mnogim drugim mjestima u Gatačkom kotaru zaprijetila je najveća opasnost od njegova postanka. Svativši ovaj težak i najteži svoj položaj u povijesti, prvaci Gatačkog kotara, organiziraju se o zbijanju u redove ne oklijevajući ni časa. Iako sa vrlo malo oružja i streljiva, svojom junačkom i neustrašivom borbom milicije i pobunjenika na Gacko i muslimanska sela, koji su ovi div junaci branili i brane, pored odbrane vršili su napade u svima pravcima i sektorima i učestvovali u borbama u kotaru: Gackom, Nevesinju, Bileću i Fočanskom i u svima borbama izvojevala pobjedu nad pobunjenicima za koje je Gatačka milicija bila, a i sada je strah i trepet.
Milicija Gatačkog kotara u zajednici učestvovala je u svim borbama na području gore spomenutih kotareva kako se to iz dolje opisanog vidi i to:
1./ u mjesecu lipnju 1941. dolazi do prve borbe. Pobunjenici napadaju sa velikim svojim snagama na oružnike postaje: Kazance i Jasenik. Borba se vodila preko cijele noći i pošto u ovim mjestima nije bilo muslimanskog življa, milicija se povlači u Kulu. Odmah poslije toga pobunjenici napadaju na oružničku postaju Stepen i selo Pržine. Milicija Gatačkog kotara, a osobno Ključka, Kuljska, Stolačka i Branilovačka satnija brani ova mjesta i vodi borbu punih 5 dana i noći i pošto su pobunjenici bili deseterostruko nadmoćniji i pošto u ovim mjestima nije bilo kojih je odbila sve pobunjeničke napadaje, a gdje i danas drži svoje postave i čuva svoje domove.
2./ koncem mjeseca lipnja i poslije pravoslavnog Vidovdana, pobunjenici se u većim skupinama koncentrišu u selu: Miholjače, Lazarići i Vrbici. Čim je milicija Gatačkog kotara saznala za ovu koncentraciju pobunjenika pod zapovijedništvom svojih satnika napada i zauzima mjesto Avtovac. Pobunjenike razbije i istjera iz spomenutih sela.
3./ sredinom mjeseca srpnja 1941. pobunjenici sa velikim snagama napadaju i opkoljavaju našu domobransku satniju, koja je bila pod zapovjendištvom satnika g. Šikića, na mjestu zv. Kobilja Glava. Milicija Gatačkog kotara čim je za ovo čula hita u pomoć našoj vojsci i oslobođuje je od pobunjenika. Ovdje odigrava glavnu ulogu Ključka satnija, koja odbija napad od svoga sela i po noći hita u pomoć opkoljenoj vojsci i spašava je, a neprijatelja potiskava i nanosi mu osjetne gubitke, goneći ga u Bilećki kotar.
4./ početkom mjeseca kolovoza 1941. pobunjenici iz kotareva: Gacka, Bileće i Nevesinja sa velikim snagama napadaju selo: Bašiće, Ključ i Cernicu, Bašićka i Ključka satnija u odbrani ovih sela pokazuju junaštvo, jer odbijaju deseterostruko jačeg neprijatelja nanoseći mu velike gubitke. Slijedećeg dana milicioneri iz svih satova kombinovani u jednu satniju koja se je zvala Krstareća satnija sa ostalim satnijama napada na čuveno i poznato selo Srđeviće iz koga su se dizale bune pod Kovačevićima 1875. i 1882. godine, Rudo polje, Nadinići i rudu glavicu i potpuno razbiju pobunjenike nanoseći im velike gubitke, a ta se sela uništavaju paljenjem.
U ovim borbama milicija se je istakla veoma hrabro i neustrašivo. Ništenjem sela Srđevića uništeno je najveće pobunjeničko selo u Hercegovini kako po svojoj veličini tako i po moralnoj podršci pobunjenicima. Poslije ovoga uspjeha borba je nastavljena i idućih dana i napadnuto je selo: Kravarevo i Višnjevo iz kojih su pobunjenici razbijeni i natjerani u bijeg.
5./ koncem mjeseca kolovoza 1941. pobunjenici iz kotara: Gacko, Bileća i Nevesinje dobivaju 1.000 crnogoraca pojačanja i koncentrišu se u selu Lipniku, gdje se pripremaju i vrše glavni napadi na grad Gacko i selo Gračanicu. Napadači su bili mnogo nadmoćniji i imali su zadatak da zauzmu napadnuta mjesta po svaku cijenu.
Pobunjenici su navaljivali svom silom i žestinom ne birajući načina i sredstava išli su na taneta kao slijepi i ludi. Borba je bila krvava i očajna. Branioci Gacka bili su naši domobrani i milicioneri kao i oružnici i branili su ga divovski, svaki nastraj neprijatelja odbijali su sa velikim gubicima na štetu napadača. Borba je bila tako žestoka da su postave prelazile po dva puta iz naših u napadačke ruke i naši borci su ih opet povratili i neprijatelja odbili uz velike i krvave gubitke. Odbrani Gacka mnogo doprinosi i borba sa boka satnije, koja je kombinovana iz: Stolačke, Kuljske, Ključke i Branilovićke satnije koja stiže u pravi čas i pruža pomoć Gacku.
U samoj odbrani Gacka veliku zaslugu ima Gatačka satnija, gdje se osobno ističe njen zapovjednik Avdo Zvizdić. Ovoga napada Gračanička satnija pokazuje div junaštvo u odbrani svoga sela, jer sa oko 70 boraca odbija oko 400-500 napadača.
6./ poslije napadaja na Gacko pobunjenici se ponovno počnu pripremati za drugi napad na Gacko. Ovoga puta nastao je težak položaj za Gacko, jer je kod naših boraca nestalo streljiva. Pobunjenici su imali i svoje brzoglase pa su javili u Nevesinje da Gačanima pošalju samo streljiva, a da im pomoći u ljudstvu netreba slati. Ovo radi toga da lakše opljačkaju i odnesu streljivo. Ovu najtežu situaciju rješava hrabri i neustrašivi milicioner iz Ključke satnije Ahmo Čustović, umr. Omera, koji sa još dva milicionera iz Bašićke satnije probija se kroz pobunjeničke redove i dolazi u Nevesinje i o situaciji u Gackom izvještava našu domobransku posadu, koja odmah u Gacko šalje pomoć u momčadi, streljivu i ostalom i na taj način spašava situaciju.
7./ početkom mjeseca listopada 1941. godine doznaje se da su pobunjenici sa velikim snagama napali na sela uz Drinu. Odmah po saznanju kombinuje se jedna satnija iz svih satnija i pruža se pomoć napadnutom muslimanskom življu oko Drine. Ova kombinovana satnija Gatačkog kotara zajedno sa Boračkom milicijom borila se na svima položajima oko Drine, gdje su se istakli u svakoj borbi, koje su vođene na Popovom Mostu, Tođevcu i ostalim Drinskim selima. U ovim borbama ostala je oko mjesec dana, nakon toga morala se je povratiti. U borbi na Drini kako to narod naziva, naročito se istakao gore spomenuti Ahmo Čustović koji je na jednom mostu sa strojopuškom ubio oko 25 pobunjenika i na taj način omogućio da se spasi oko 5.000 izbjeglica. Ovaj neustrašivi i hrabri div junak učestvovao je u svima borbama i svagdje se je istakao neustrašiv i hrabar.
8./ koncem mjeseca listopada 1941. nakon pobjede partizana nad četnicima, partizani zauzmu sva sela do Borča i nastoje letcima i drugom promidžbom pridobiti naše borce, ali kad ih ovi odbijaju, partizani se sa velikim snagama koncentriraju u čuveno selo Bodežište. Da bi se ovo njihovo koncentriranje razbilo i ne dalo im se vremena pripremiti za napadaj 4. satnije milicije Gatačkog kotara uz pomoć Borčana napadnu na Bodežište to najveće partizansko uporište i jednog dana u ranu zoru napadnuto je ovo partizansko gnijezdo, koje je potpuno razoreno.
Pored Bodežišta zauzeto je Vratlo i Tarahin do, a partizani sa velikim gubitcima povlače se prema Ulogu. Na Dobrovrhu milicioneri Bašićke satnije ubijaju vođu partizanskog profesora Tadića i kod njega su našli cijelu komunističku pismohranu.
I u ovoj borbi milicioneri Gatačkog kotara pokazuju neustrašivost i junaštvo, jer iz vlastite inicijative preduzimaju napadaj na mnogobrojnijeg neprijatelja koga progone i uništavaju sa malim svojim gubicima.

9./ sredinom veljače 1942. milicija Gatačkog kotara sa malim dijelom Boračke milicije iz vlastite pobude i inicijative vrši napad na partizanska sela u Donjem Borču. Ovaj napadaj izvršen je sa velikim uspjehom i poništena su sva partizanska naselja do Uloga, a partizani natjerani u bijeg sa velikim gubitcima, a milicija se povraća na svoje postave uslijed elementarnih nepogoda.
10./ početkom mjeseca ožujka 1942. primjećeno je grupisanje partizana u selo Bresticama, kotar Bileća, u ovom selu bilo je sjedište stožera udarnog bataljona Vlade Šegrta. Odmah po saznanju skoro svi milicioneri Gatačkog kotara napadaju na ovo partizansko uporište i očajnom borbom i uz velike žrtve uspijevaju razoriti ovo selo i partizane sa velikim gubitcima natjerati u bijeg.
11./ odmah poslije borbe opisane pod tačkom 10 partizani napadaju na Borač. Saznavši za ove dvije satnije Gatačka milicija hita Borčanima u pomoć i zajednički progone partizane u Fočanski kotar. Odmah poslije ovoga napadnut je ponovno donji Borač, ali Gatačka i Boračka milicija sa velikim uspjehom ponovno progone neprijatelja mimo Ulog. Gatačka milicija ostaje kao pojačanje Borčanima sve do 4. travnja 1942. kada se povlači na svoje postave.
12./ 7. travnja 1942. tri kombinovane satnije Gatačke milicije napale su Stepen, Kobilju Glavu i Pusto Polje i sa velikim uspjehom izvršile su ovaj zadatak, nanijevši neprijatelju teške i osjetne gubitke.
13./ 9. travnja 1942. godine milicija Gatačkog kotara, sa Borčanima napala je selo: Izgori, Čemerno i Čemersko Osoje i razorila je. Ovdje su partizani stradali više nego igdje u ovim krajevima. Ovdje im je bila grobnica, a milicija sa ovim pokazala svoje veliko junaštvo.
14./ 16. travnja 1942. partizani iz svih kotareva Hercegovine, podpomognuti sa partizanima iz: Bosne, Crne Gore, Sandžaka i Srbije sa oko 10.000 vrlo dobro naoružanih boraca napada na Borač. Gatačka milicija daje Borču pomoć od jedne kombinovane satnije. Uslijed velike nadmoćnosti partizani zauzimaju Borač preko mrtvih branitelja. Ostatak milicionera povlači se u Gacko. U odbrani Borča naročito se je istakla Gračanička satnija koja je dala najviše boraca i 20 najboljih boraca ove satnije pada u Borču. I u ovoj borbi milicija je pokazala više nego ikada junaštvo, ali kako kaže narodna poslovica “sili se ne može odoljeti”. Ovdje je borba vođena sa bodovima i bombama.

#263 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 13:27
by Skijasch
asurbanipal wrote:Četnike je već davno rehabilitirao drug "Stari" svojim amnestiranjem...A smicao je ljude koji su mu ugrožavali dupe i koji su mu bili konkurencija...
Amnestija i rehabilitacija nisu isto, amnestiranih je bilo na svim stranama ali to nije podrazumjevalo i rehabilitaciju recimo ustaštva.

#264 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 13:46
by popajic
Ovo postaje tragikomicno - vade se iz rukava "dokazi" da su partizani u stvari bili fasisti , a Draza , Luburic , handzarlije & comp. dokazani antifasisti :-) :-) :-)
Adolf je razbacio 7 ofanziva da se docepa Broza i fasista mu partizana onako iz puke dosade , a Drazu i comp. nije dirao iz cistog merhametluka :-)
Jao , jao kako prosvjetljeni etnosi prekrajaju istoriju :oops:
Jebo te , danasnja djeca ce uskoro variti skolsko gradivo o Drazi heroju i Tiletu fasisti :oops:

#265 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 13:47
by Ateista
popajic wrote:Ovo postaje tragikomicno - vade se iz rukava "dokazi" da su partizani u stvari bili fasisti , a Draza , Luburic , handzarlije & comp. dokazani antifasisti :-) :-) :-)
Adolf je razbacio 7 ofanziva da se docepa Broza i fasista mu partizana onako iz puke dosade , a Drazu i comp. nije dirao iz cistog merhametluka :-)
Jao , jao kako prosvjetljeni etnosi prekrajaju istoriju :oops:
Jebo te , danasnja djeca ce uskoro variti skolsko gradivo o Drazi heroju i Tiletu fasisti :oops:
Ma dzaba, svako danas pise svoju istoriju, ne mozes nekima objasniti... :-)

#266 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 14:02
by nosara
Ateista wrote:
popajic wrote:Ovo postaje tragikomicno - vade se iz rukava "dokazi" da su partizani u stvari bili fasisti , a Draza , Luburic , handzarlije & comp. dokazani antifasisti :-) :-) :-)
Adolf je razbacio 7 ofanziva da se docepa Broza i fasista mu partizana onako iz puke dosade , a Drazu i comp. nije dirao iz cistog merhametluka :-)
Jao , jao kako prosvjetljeni etnosi prekrajaju istoriju :oops:
Jebo te , danasnja djeca ce uskoro variti skolsko gradivo o Drazi heroju i Tiletu fasisti :oops:
Ma dzaba, svako danas pise svoju istoriju, ne mozes nekima objasniti... :-)
Saveznistvo je cudo i ne zaboravlja se tek tako... Nisu partizani nisakim '92. vezali zastavu... :zoka:

#267 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 14:06
by asurbanipal
Skijasch wrote:
asurbanipal wrote:Četnike je već davno rehabilitirao drug "Stari" svojim amnestiranjem...A smicao je ljude koji su mu ugrožavali dupe i koji su mu bili konkurencija...
Amnestija i rehabilitacija nisu isto, amnestiranih je bilo na svim stranama ali to nije podrazumjevalo i rehabilitaciju recimo ustaštva.
U pravu si. Nije amnestija. Prije bih rekao kompromis sa četnicima. S druge strane, Hrvatima je od nove vlasti dodijeljen kolektivni status ustaša. Partizanski pokret je pak bio mnogo jači u Hrvatskoj, dok se u Srbiji pojavljivao sporadično...

#268 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 14:09
by asurbanipal
nosara wrote:
1941. nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske i ustanaka pobunjenika kao i mnogim drugim mjestima u Gatačkom kotaru zaprijetila je najveća opasnost od njegova postanka. Svativši ovaj težak i najteži svoj položaj u povijesti, prvaci Gatačkog kotara, organiziraju se o zbijanju u redove ne oklijevajući ni časa. Iako sa vrlo malo oružja i streljiva, svojom junačkom i neustrašivom borbom milicije i pobunjenika na Gacko i muslimanska sela, koji su ovi div junaci branili i brane, pored odbrane vršili su napade u svima pravcima i sektorima i učestvovali u borbama u kotaru: Gackom, Nevesinju, Bileću i Fočanskom i u svima borbama izvojevala pobjedu nad pobunjenicima za koje je Gatačka milicija bila, a i sada je strah i trepet.
Milicija Gatačkog kotara u zajednici učestvovala je u svim borbama na području gore spomenutih kotareva kako se to iz dolje opisanog vidi i to:
1./ u mjesecu lipnju 1941. dolazi do prve borbe. Pobunjenici napadaju sa velikim svojim snagama na oružnike postaje: Kazance i Jasenik. Borba se vodila preko cijele noći i pošto u ovim mjestima nije bilo muslimanskog življa, milicija se povlači u Kulu. Odmah poslije toga pobunjenici napadaju na oružničku postaju Stepen i selo Pržine. Milicija Gatačkog kotara, a osobno Ključka, Kuljska, Stolačka i Branilovačka satnija brani ova mjesta i vodi borbu punih 5 dana i noći i pošto su pobunjenici bili deseterostruko nadmoćniji i pošto u ovim mjestima nije bilo kojih je odbila sve pobunjeničke napadaje, a gdje i danas drži svoje postave i čuva svoje domove.
2./ koncem mjeseca lipnja i poslije pravoslavnog Vidovdana, pobunjenici se u većim skupinama koncentrišu u selu: Miholjače, Lazarići i Vrbici. Čim je milicija Gatačkog kotara saznala za ovu koncentraciju pobunjenika pod zapovijedništvom svojih satnika napada i zauzima mjesto Avtovac. Pobunjenike razbije i istjera iz spomenutih sela.
3./ sredinom mjeseca srpnja 1941. pobunjenici sa velikim snagama napadaju i opkoljavaju našu domobransku satniju, koja je bila pod zapovjendištvom satnika g. Šikića, na mjestu zv. Kobilja Glava. Milicija Gatačkog kotara čim je za ovo čula hita u pomoć našoj vojsci i oslobođuje je od pobunjenika. Ovdje odigrava glavnu ulogu Ključka satnija, koja odbija napad od svoga sela i po noći hita u pomoć opkoljenoj vojsci i spašava je, a neprijatelja potiskava i nanosi mu osjetne gubitke, goneći ga u Bilećki kotar.
4./ početkom mjeseca kolovoza 1941. pobunjenici iz kotareva: Gacka, Bileće i Nevesinja sa velikim snagama napadaju selo: Bašiće, Ključ i Cernicu, Bašićka i Ključka satnija u odbrani ovih sela pokazuju junaštvo, jer odbijaju deseterostruko jačeg neprijatelja nanoseći mu velike gubitke. Slijedećeg dana milicioneri iz svih satova kombinovani u jednu satniju koja se je zvala Krstareća satnija sa ostalim satnijama napada na čuveno i poznato selo Srđeviće iz koga su se dizale bune pod Kovačevićima 1875. i 1882. godine, Rudo polje, Nadinići i rudu glavicu i potpuno razbiju pobunjenike nanoseći im velike gubitke, a ta se sela uništavaju paljenjem.
U ovim borbama milicija se je istakla veoma hrabro i neustrašivo. Ništenjem sela Srđevića uništeno je najveće pobunjeničko selo u Hercegovini kako po svojoj veličini tako i po moralnoj podršci pobunjenicima. Poslije ovoga uspjeha borba je nastavljena i idućih dana i napadnuto je selo: Kravarevo i Višnjevo iz kojih su pobunjenici razbijeni i natjerani u bijeg.
5./ koncem mjeseca kolovoza 1941. pobunjenici iz kotara: Gacko, Bileća i Nevesinje dobivaju 1.000 crnogoraca pojačanja i koncentrišu se u selu Lipniku, gdje se pripremaju i vrše glavni napadi na grad Gacko i selo Gračanicu. Napadači su bili mnogo nadmoćniji i imali su zadatak da zauzmu napadnuta mjesta po svaku cijenu.
Pobunjenici su navaljivali svom silom i žestinom ne birajući načina i sredstava išli su na taneta kao slijepi i ludi. Borba je bila krvava i očajna. Branioci Gacka bili su naši domobrani i milicioneri kao i oružnici i branili su ga divovski, svaki nastraj neprijatelja odbijali su sa velikim gubicima na štetu napadača. Borba je bila tako žestoka da su postave prelazile po dva puta iz naših u napadačke ruke i naši borci su ih opet povratili i neprijatelja odbili uz velike i krvave gubitke. Odbrani Gacka mnogo doprinosi i borba sa boka satnije, koja je kombinovana iz: Stolačke, Kuljske, Ključke i Branilovićke satnije koja stiže u pravi čas i pruža pomoć Gacku.
U samoj odbrani Gacka veliku zaslugu ima Gatačka satnija, gdje se osobno ističe njen zapovjednik Avdo Zvizdić. Ovoga napada Gračanička satnija pokazuje div junaštvo u odbrani svoga sela, jer sa oko 70 boraca odbija oko 400-500 napadača.
6./ poslije napadaja na Gacko pobunjenici se ponovno počnu pripremati za drugi napad na Gacko. Ovoga puta nastao je težak položaj za Gacko, jer je kod naših boraca nestalo streljiva. Pobunjenici su imali i svoje brzoglase pa su javili u Nevesinje da Gačanima pošalju samo streljiva, a da im pomoći u ljudstvu netreba slati. Ovo radi toga da lakše opljačkaju i odnesu streljivo. Ovu najtežu situaciju rješava hrabri i neustrašivi milicioner iz Ključke satnije Ahmo Čustović, umr. Omera, koji sa još dva milicionera iz Bašićke satnije probija se kroz pobunjeničke redove i dolazi u Nevesinje i o situaciji u Gackom izvještava našu domobransku posadu, koja odmah u Gacko šalje pomoć u momčadi, streljivu i ostalom i na taj način spašava situaciju.
7./ početkom mjeseca listopada 1941. godine doznaje se da su pobunjenici sa velikim snagama napali na sela uz Drinu. Odmah po saznanju kombinuje se jedna satnija iz svih satnija i pruža se pomoć napadnutom muslimanskom življu oko Drine. Ova kombinovana satnija Gatačkog kotara zajedno sa Boračkom milicijom borila se na svima položajima oko Drine, gdje su se istakli u svakoj borbi, koje su vođene na Popovom Mostu, Tođevcu i ostalim Drinskim selima. U ovim borbama ostala je oko mjesec dana, nakon toga morala se je povratiti. U borbi na Drini kako to narod naziva, naročito se istakao gore spomenuti Ahmo Čustović koji je na jednom mostu sa strojopuškom ubio oko 25 pobunjenika i na taj način omogućio da se spasi oko 5.000 izbjeglica. Ovaj neustrašivi i hrabri div junak učestvovao je u svima borbama i svagdje se je istakao neustrašiv i hrabar.
8./ koncem mjeseca listopada 1941. nakon pobjede partizana nad četnicima, partizani zauzmu sva sela do Borča i nastoje letcima i drugom promidžbom pridobiti naše borce, ali kad ih ovi odbijaju, partizani se sa velikim snagama koncentriraju u čuveno selo Bodežište. Da bi se ovo njihovo koncentriranje razbilo i ne dalo im se vremena pripremiti za napadaj 4. satnije milicije Gatačkog kotara uz pomoć Borčana napadnu na Bodežište to najveće partizansko uporište i jednog dana u ranu zoru napadnuto je ovo partizansko gnijezdo, koje je potpuno razoreno.
Pored Bodežišta zauzeto je Vratlo i Tarahin do, a partizani sa velikim gubitcima povlače se prema Ulogu. Na Dobrovrhu milicioneri Bašićke satnije ubijaju vođu partizanskog profesora Tadića i kod njega su našli cijelu komunističku pismohranu.
I u ovoj borbi milicioneri Gatačkog kotara pokazuju neustrašivost i junaštvo, jer iz vlastite inicijative preduzimaju napadaj na mnogobrojnijeg neprijatelja koga progone i uništavaju sa malim svojim gubicima.

9./ sredinom veljače 1942. milicija Gatačkog kotara sa malim dijelom Boračke milicije iz vlastite pobude i inicijative vrši napad na partizanska sela u Donjem Borču. Ovaj napadaj izvršen je sa velikim uspjehom i poništena su sva partizanska naselja do Uloga, a partizani natjerani u bijeg sa velikim gubitcima, a milicija se povraća na svoje postave uslijed elementarnih nepogoda.
10./ početkom mjeseca ožujka 1942. primjećeno je grupisanje partizana u selo Bresticama, kotar Bileća, u ovom selu bilo je sjedište stožera udarnog bataljona Vlade Šegrta. Odmah po saznanju skoro svi milicioneri Gatačkog kotara napadaju na ovo partizansko uporište i očajnom borbom i uz velike žrtve uspijevaju razoriti ovo selo i partizane sa velikim gubitcima natjerati u bijeg.
11./ odmah poslije borbe opisane pod tačkom 10 partizani napadaju na Borač. Saznavši za ove dvije satnije Gatačka milicija hita Borčanima u pomoć i zajednički progone partizane u Fočanski kotar. Odmah poslije ovoga napadnut je ponovno donji Borač, ali Gatačka i Boračka milicija sa velikim uspjehom ponovno progone neprijatelja mimo Ulog. Gatačka milicija ostaje kao pojačanje Borčanima sve do 4. travnja 1942. kada se povlači na svoje postave.
12./ 7. travnja 1942. tri kombinovane satnije Gatačke milicije napale su Stepen, Kobilju Glavu i Pusto Polje i sa velikim uspjehom izvršile su ovaj zadatak, nanijevši neprijatelju teške i osjetne gubitke.
13./ 9. travnja 1942. godine milicija Gatačkog kotara, sa Borčanima napala je selo: Izgori, Čemerno i Čemersko Osoje i razorila je. Ovdje su partizani stradali više nego igdje u ovim krajevima. Ovdje im je bila grobnica, a milicija sa ovim pokazala svoje veliko junaštvo.
14./ 16. travnja 1942. partizani iz svih kotareva Hercegovine, podpomognuti sa partizanima iz: Bosne, Crne Gore, Sandžaka i Srbije sa oko 10.000 vrlo dobro naoružanih boraca napada na Borač. Gatačka milicija daje Borču pomoć od jedne kombinovane satnije. Uslijed velike nadmoćnosti partizani zauzimaju Borač preko mrtvih branitelja. Ostatak milicionera povlači se u Gacko. U odbrani Borča naročito se je istakla Gračanička satnija koja je dala najviše boraca i 20 najboljih boraca ove satnije pada u Borču. I u ovoj borbi milicija je pokazala više nego ikada junaštvo, ali kako kaže narodna poslovica “sili se ne može odoljeti”. Ovdje je borba vođena sa bodovima i bombama.
Treba samo naglasiti kada je u pitanju istočna Hercegovina, da je riječ partizan, sinonim za riječ četnik !!!

#269 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 14:10
by agnostic_front
Meni Jugoslavija ni komunisti nisu bas dragi, ali sam siguran da je Tito imao jednu lijepu ideju, o tom bratstvu i jedinstvu. Gresaka je napravio sigurno, jer je dopustenu raznim oportunistima i fasistima da se zamaskiraju kao komunisti. Ali, izjednacavati, ili dovoditi u neku istu ravan tita i drazu je van svake pameti, to svaki normalan insan valjda zna.


A srbija pokazuje svoje lice, ne skriva ga vec skoro pa 3 decenije, i trebamo dobro znati ko su nam komsije.

#270 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 14:12
by CSKA
LBVIEW wrote:
CSKA wrote:@LBVIEW
Nemoj da se pravimo djeca.U clanku fino pise da su prvo poceli zlocini nad srbima,od osoba koje su nosile fejs na glavi,i nosile muslimansku odjecu(poslije toga ide izjava,nismo mi,to su bili hrvati).Sta je to nego odmazda.Odmazde su cinjene i po hrvatskim selima,bacani su katolicki svestenici u jame,odmazde su cinjene i na cetnicima,njemcima,italijanima...nisu bili samo bosnjaci neki izuzetak u tome.Ovdje je strasno sto su u odmazdi(ako je u clanku tacno)pocinjeni zlocini nad zenama i djecom,a ne samo nad krivcima.
I nije isto kada se cini odmazda ili kada neko pocne da ubija iz cista mira nekoga.I niko ni u bivsem sistemu nije pricao o zlocinima nad porodicama koje su bile za cetnike,ili zlocinama nad porodicama koji su bili za ustase,tako da opet bosnjaci nisu nikakav izuzetak u tome.

Bastini se u knjigama,na fakultetima,ponavljam jedan vid romantizma prema toj diviziji.Nije tako jaka kao u Hrvatskoj ili Srbiji,ali se na jedan fin kulturan nacin bastini.

@Gost iz ZG

Samo se nadam da mu HRT nece vise prenostiti uzivo koncerte.
Iako sam vec namjeravao zavrsiti ovu diskusiju s tobom, ne mogi se neosvrnuti na ovo obiljezeno crvenim.
Po tom obrascu, druze, opravdavao se svaki zlocin Srba nad Bosnjacima, od onih u II Svjetskom ratu do ovih nedavno pocinjenih.Pa su tako masovni zlocini u istocnoj Bosni"osveta" za zlocine iz onog rata, genocid u Srebrenici "osveta" za Kravicu,masovna interniranja i ubijanja po logorima u bosanskokrajiskim opcinama "osveta" za Kozaru itd.
U biti, bez obzira u kojoj su mjeri fakti na koje se poziva u saglasnosti s istinskim desavanjima, a u vecini slucajeva se radi o cistim falsifikatima, a svakako o generaliziranju citavog jednog naroda, gotovo uvijek se "iskopa" makar pojedinacni primjer zlocina s bosnjacke strane kojim se kasnije opravdava sve ono ucinjeno Bosnjacima. I da, nemojmo se praviti djeca- otkako sam aktivan na ovom podforumu, osim uvazenog forumasa Citaoca,ne primjetih nijednog s ove "druge strane" koji, kad se radi o odnosu prema zlocinima, ne primjenjuje dvostruka mjerila. Ja jos ne cuh bilo koga kako za zlocine nad Srbima u istocnoj Bosni ili Bosanskoj Krajini,npr., kaze:"hebi ga, Srbi su prvi poceli ubijati, nije isto kad se cini odmazda ili kada neko pocne da ubija iz cista mira nekoga". :-)
Znao sam da ces pomenuti Kravicu,i cuveno srpsko pravdanje Srebrenice ucinili smo iz osvete.Samo ih zeza,sto su pravili zlocine nad Bosnjacima prije Kravice,poslije Kravice i sve do kraja rata.Sto znaci da se slucajevi ne mogu porediti.Ja sam ti dao sud o konkretnom slucaju sto si postavio.Drugo je sto ti mislis da je to podmetnuto Bosnjacima od strane Hrvata.Pa poslije vjesto nametnes da opravdavam zlocine nad Bosnjacima od II ww pa do zadnjeg.Vidi se da se uci zanat od nasih politicara kako skrenuti sa teme.
Da li je onaj konkretni cin bio odmazda ? Jeste. Da li su trebali ciniti zlocine nad zenama i djecom ? Nisu. Opet ponavljam pod debelim pitanjem da li je bilo u tom obimu jer tamo pise da je ubijeno 2700 ljudi.
I drugo tamo pise srpski ustanici,ne partizani.I odjednom se presla prica sa zlocina partizana nad bosnjacima,na zlocini srba nad bosnjacima.
Srpski ustanici su nazalost 1941 bile i cetnici i partizani,bar do jeseni zime iste godine.

#271 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 14:13
by nosara
asurbanipal wrote:
Skijasch wrote:
asurbanipal wrote:Četnike je već davno rehabilitirao drug "Stari" svojim amnestiranjem...A smicao je ljude koji su mu ugrožavali dupe i koji su mu bili konkurencija...
Amnestija i rehabilitacija nisu isto, amnestiranih je bilo na svim stranama ali to nije podrazumjevalo i rehabilitaciju recimo ustaštva.
U pravu si. Nije amnestija. Prije bih rekao kompromis sa četnicima. S druge strane, Hrvatima je od nove vlasti dodijeljen kolektivni status ustaša. Partizanski pokret je pak bio mnogo jači u Hrvatskoj, dok se u Srbiji pojavljivao sporadično...
Nije bilo nikakvog kompromisa... Ili mislis na kompromis '90....?
asurbanipal wrote: Treba samo naglasiti kada je u pitanju istočna Hercegovina, da je riječ partizan, sinonim za riječ četnik !!!
:lol:
8./ koncem mjeseca listopada 1941. nakon pobjede partizana nad četnicima, partizani zauzmu sva sela do Borča i nastoje letcima i drugom promidžbom pridobiti naše borce, ali kad ih ovi odbijaju, partizani se sa velikim snagama koncentriraju u čuveno selo Bodežište. Da bi se ovo njihovo koncentriranje razbilo i ne dalo im se vremena pripremiti za napadaj 4. satnije milicije Gatačkog kotara uz pomoć Borčana napadnu na Bodežište to najveće partizansko uporište i jednog dana u ranu zoru napadnuto je ovo partizansko gnijezdo, koje je potpuno razoreno.
Znam da vas ima kamara koji ne vidite razliku izmedju cetnika i partizana (zanimljivo, ustase su uvijek po strani, valjda blizu srca) ali istorija je napravila razliku, a to je ono sto se racuna relevantnim...

Imas li jos nesto o pitoresknom Borcu, inace najvaznijem ustaskom uporistu u okolini Gacka (dok nije razbucano)...?

#272 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 14:14
by Skijasch
asurbanipal wrote:
Skijasch wrote:
asurbanipal wrote:Četnike je već davno rehabilitirao drug "Stari" svojim amnestiranjem...A smicao je ljude koji su mu ugrožavali dupe i koji su mu bili konkurencija...
Amnestija i rehabilitacija nisu isto, amnestiranih je bilo na svim stranama ali to nije podrazumjevalo i rehabilitaciju recimo ustaštva.
U pravu si. Nije amnestija. Prije bih rekao kompromis sa četnicima. S druge strane, Hrvatima je od nove vlasti dodijeljen kolektivni status ustaša. Partizanski pokret je pak bio mnogo jači u Hrvatskoj, dok se u Srbiji pojavljivao sporadično...
Da je Jevreja u Srbiji bilo koliko Srba u Hrvatskoj, i partizanski pokret u Srbiji bi bio jači. Ali odlutasmo s teme, a tema se tiče sadašnjih društvenopolitičkih dešavanja.

#273 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 14:27
by CSKA
asurbanipal wrote:
Skijasch wrote:
asurbanipal wrote:Četnike je već davno rehabilitirao drug "Stari" svojim amnestiranjem...A smicao je ljude koji su mu ugrožavali dupe i koji su mu bili konkurencija...
Amnestija i rehabilitacija nisu isto, amnestiranih je bilo na svim stranama ali to nije podrazumjevalo i rehabilitaciju recimo ustaštva.
U pravu si. Nije amnestija. Prije bih rekao kompromis sa četnicima. S druge strane, Hrvatima je od nove vlasti dodijeljen kolektivni status ustaša. Partizanski pokret je pak bio mnogo jači u Hrvatskoj, dok se u Srbiji pojavljivao sporadično...
Pa sto nije poceo ustanak u Hrvatskoj nego u Srbiji.Je li Uzice to u Hrvatskoj.I kada su partizani usli u Zagreb napokon 1945, nasli su na prazan grad.
I amnestija je bila za sve koji su do kraja rata pristupili NOB-u.Oni koji nisu pristupili, bili oni domobrani,ustase,cetnici...zavrsili su na kriznom putu.

#274 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 14:33
by asurbanipal
nosara wrote:
asurbanipal wrote:
Skijasch wrote:
Amnestija i rehabilitacija nisu isto, amnestiranih je bilo na svim stranama ali to nije podrazumjevalo i rehabilitaciju recimo ustaštva.
U pravu si. Nije amnestija. Prije bih rekao kompromis sa četnicima. S druge strane, Hrvatima je od nove vlasti dodijeljen kolektivni status ustaša. Partizanski pokret je pak bio mnogo jači u Hrvatskoj, dok se u Srbiji pojavljivao sporadično...
Nije bilo nikakvog kompromisa... Ili mislis na kompromis '90....?
asurbanipal wrote: Treba samo naglasiti kada je u pitanju istočna Hercegovina, da je riječ partizan, sinonim za riječ četnik !!!
:lol:
8./ koncem mjeseca listopada 1941. nakon pobjede partizana nad četnicima, partizani zauzmu sva sela do Borča i nastoje letcima i drugom promidžbom pridobiti naše borce, ali kad ih ovi odbijaju, partizani se sa velikim snagama koncentriraju u čuveno selo Bodežište. Da bi se ovo njihovo koncentriranje razbilo i ne dalo im se vremena pripremiti za napadaj 4. satnije milicije Gatačkog kotara uz pomoć Borčana napadnu na Bodežište to najveće partizansko uporište i jednog dana u ranu zoru napadnuto je ovo partizansko gnijezdo, koje je potpuno razoreno.
Kakva crna pobjeda, kakvi bakrači...Znam mnogo više nego što misliš i što govoriš kroz ove dokumente o istočnoj Hercegovini. Bilo je samo pitanje da se zamjene kokarde sa petokrakama. Četnici i jedni i drugi bili. Trebam li spomenuti Čavkaricu, ona se desila 8 mjeseci ranije, pa će ti biti mnogo jasnija funkcija i uloga Milicije, koja je služila kao štit od part..., pardon četničkih pokolja. Za Čavkaricu je dokazano da su pokolj izvršili četnici, ali kako je to moguće, kada nijedna srpska kuća na tom području nije bila lišena, zamisli, boračke penzije...Svi odreda "partizani" bili. Svjedok Čavkarice, Hadžera Ćatović Bijedić je sve vrijeme ušutkivana i prijećeno joj je da o tome ne kazuje. O tome imaš u knjizi Tahira Pervana - "Čavkarica - vrata pakla", kao i u "Genocid nad Muslimanima" od autora Miletića i Dedijera, i to pred sami rat, kada je režim bio na staklenim nogama...O tome kakav je bio položaj muslimana u istočnoj Hercegovini sa dolaskom ustaša, najbolje govore izjave svjedoka...Kada su ustaše prolazile kroz gatačka sela, pjevali su: "Nesta krsta sa tri prsta, a sad će vjere što g....u pere !"...Trebam li spomenuti da su nosili fesove, i da su se dozivali muslimanskim imenima.

Ovo o kompromisu, najbolje će posvjedočiti slučaj Kalabić. Jednostavno nije znao držati jezik za zubima, pa ga je UDBA likvidirala...

#275 Re: Rehabilitacija četnika Dragoljuba Draže Mihailovića

Posted: 03/04/2012 14:45
by nosara
asurbanipal wrote:
Kakva crna pobjeda, kakvi bakrači...Znam mnogo više nego što misliš i što govoriš kroz ove dokumente o istočnoj Hercegovini. Bilo je samo pitanje da se zamjene kokarde sa petokrakama. Četnici i jedni i drugi bili.
:lol:

Jesu li cetnici bili i oni iz muslimanskih brigada nov-a...? :-)