Forum Klix.ba

@sokkia

U BiH još uvijek nema niti jedno gazdinstvo ili preduzeće sa EU certifikatiom za organsku proizvodnju.

Ovo što danas imamo su uglavnom neki sadaka certifikati koje niti jedan ozbiljan lanac organskih proizboda ne benda ni 1%.

Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH godišnje se u zemlje Evropske unije izveze organske hrane u vrijednosti od oko 17 miliona KM, a uveze oko pet milona KM. Jedan od izvoznika organske hrane je i Radovan Anđelić iz Trebinja:

„Prvi certifikat sam dobio od Švedske, 2001. godine. Tada su to Šveđani podržali – 50 posto smo plaćali mi, a 50 posto oni. Hoću da vam kažem da se sada može napraviti nešto, da nije baš sve 'zakovano' ni crno. Jedini na Balkanu imamo mi u Sarajevu organansku kontrolu koja je priznata.

Tu je sada ogromna mogućnost da se iz budžeta podrže, ili direktno ili na ovaj način, i da ljudi krenu, da se razvije domaće tržište. Organska kontrola i oni koji je vode moraju agresivnije nastupati, da se taj logo poštuje i da kupci znaju šta kupuju. Sve ostalo što se ovdje prodaje pod oznakom 'organsko', ovdje je pod znakom velikog pitanja.“

U Bosni i Hercegovini ima 39 proizvođača organske hrane koji su u programu Organske kontrole, a 22 već imaju njihov certifikat i od sada mogu izvoziti u zemlje Evropske unije.

Haettenschweiler wrote:@sokkia

U BiH još uvijek nema niti jedno gazdinstvo ili preduzeće sa EU certifikatiom za organsku proizvodnju.

Ovo što danas imamo su uglavnom neki sadaka certifikati koje niti jedan ozbiljan lanac organskih proizboda ne benda ni 1%.

a koji je to EU certifikat za organsku proizvodnju ?? mislim kako se odaziva??

zahvalan wrote:i dalje jedna od najposjecenijih tema na Forumu


http://www.slobodnaevropa.org/content/t ... 44984.html


evo jednos svijetlog primjera sta je bivsi vojnik s otpremninom uradio


svaka cast Gospodine

I video prilog.
http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24542448.html

Poduzetnici su najvrijedniji ljudi u jednom drustvu. Oni su pokretaci napretka dok ostali samo gravitiraju oko njih.
Zato ih treba maksimalno podrzati. S 10.000KM, sto je izuzetno niska podsticajna suma, je uspio zaposliti 40-tak osoba. Ogroman uspijeh.

Pozdrav!
Prvi dio.
Pročitao sam temu od prve do posljednje stranice. Čestitam Totu na idejama.
Prvo da naglasim osnovni problem za poljoprivredu i stočarstvo, a to je VODA. Do sada je samo jedna osoba spomenula vodovod. Svi večinom spominju puteve. Putevi ne predstavljaju značajan problem. Ja sam po zanimanju građevinski inženjer (niskogradnja) pa dosta znam o potrebnoj infrastrukutri. BiH nije bogata po izvorima pitke vode u dostatnim količinama za potrebe poljoprivrede i stočarstva zbog konfiguracije terena i premalih podzemnih bazena. Naravnom, jer je planinska i brdska zemlja. Radio sam na jednom projektu akumulacijskog jezera u okolici Vukovara. To jezero se koristi u meliracijske svrhe, ali može i u turističke i rekreacijske svrhe. Hrvatska je bogata podzemnim vodama, ali kao što vidite i oni imaju problema sa sušnim razdobljima. Cijena je bila 18 milijuna kuna. A gradit će se još tri. Budući da sam sa sela u BiH, provedem godišnji odmor u mom selu koje je na 950 m n.m. Tamo se ljudi također bave poljoprivredom i stočarstvom. Međutim, najveći je problem voda kad je sušno razdoblje. Tada moraju plačati cisterne ili sami traktorima dovozit vodu. Što je jako skupo budući da neki imaju i po 30 krava. Također propast usjeva. Jedno akumulacijsko jezero od 800 -900 hiljada KM bi trajno riješilo problem.

Drugi dio.
Prva zamjerka seljanima je što nemaju volje za poduzetništvom i ne traže nova saznanja iz tih grana gospodarstva. Nisu dovoljno educirani, a nemaju niti volje za da mjenjaju znanja i metode oko stoke i poljoprivrede koju su im njihovi roditelji prenijeli. S koljena na koljeno. Također to što su se pogospodili. Kao meni je super u Zagrebu, a njima je koma na selu. Dali bi sve da se mogu zamijenit sa mnom. A kad im pričam kakav stres znam proživit i kako sam napet tih jebenih 8 sati, a nekad i po 10 kad rokovi stišću. To što nisam ni slobodan poslije radnog vremena jer mobitel zvoni i ništa ne možeš planirat sa društvom. Uvijek nešto loviš, a kad uloviš dođe drugo. Onda se oni malo zamisle. Navikli malo radit, pa tri sata pit ispred dućana. Pa kod komšije malo, pa kafendisanje i tako dalje. Od takog posla nema ništa. Čast iznimkama. A ja se odmaram kad dođem na selo i kosim ručnom kosom iako imam i motornu.
Da, selo je veliki potencijal. Ljudi koji su i malo poduzetni ili se kreću u takvim vodama mogu sasvim pristojno živit bez stresa i bojazni hoće li plaća stići na vrijeme ili kasni s kreditom. Znam jednog koji je krenuo sa jednom kravom i motokultivatorom koje je dobio kao donaciju. Danas je došo do 13 krava. Prodaje mlijeko mlijekari koja dođe na selo cisternom, prodaje teladi po 1000KM. Više njih proda na godinu. Uzgaja bikove za koridu. Jednog je prodo za 7100KM i VW Passat iz 2001. godine. Kupio je traktor sa svim priključcima i obrađuje zemlju ili drugome za pare. Svu stoku većinom hrani iz svojih njiva. Iz šuma bere šimsko voće koje također prodaje slastičarnicama i jos nekome. Živi 2x bolje nego ja.

Borat1001 wrote:Pozdrav!
Prvi dio.
Pročitao sam temu od prve do posljednje stranice. Čestitam Totu na idejama.
Prvo da naglasim osnovni problem za poljoprivredu i stočarstvo, a to je VODA. Do sada je samo jedna osoba spomenula vodovod. Svi večinom spominju puteve. Putevi ne predstavljaju značajan problem.

Putevi su jedan od osnovnih uslova za opstanak u danasnjim vremenima. To mozda nije iskljucivo vezano za primarnu dijelatnost (poljoprivreda), mada je i to upitno jer mora postojati efikasna veza izmedu proizvodaca i kupca ali se jednostavno radi o kvalitetu zivljenja. Npr bi li ti prihvatio zivjeti negdje gdje nemas pristup internetu? Cisto sumnjam. Ali to je nesto normalno. Vremena se mijenjaju. Dakle nimo vise u 1950-toj i mora postojati minimalna infrastruktura koja bi privukla i zadrzala ljude na selu.

Samim time i put je jako bitan jer sta ce ti i novac i sve ostalo ako ti dijeca npr.moraju pjesaciti 15-20km do skole?
Ako je prva prodavnica udaljena 20km? Ako je ambulanta ili bolnica udaljena 30km? Tesko je privuci/zadrzati ljude u takvim mijestima i to je za mene potpuno razumljivo.

I to je primarna stvar o kojoj bi trebala brinuti ono sto zovemo drzava a manje o carinama ili necem slicnom.
A izgradnja seoskih puteva i ostale infrastrukture i nije nesto tako skupo, samo sto se jos uvijek ne vidi moguci profit koji bi mogao proizaci iz toga.

Nebitan32 wrote:

Borat1001 wrote:Pozdrav!
Prvi dio.
Pročitao sam temu od prve do posljednje stranice. Čestitam Totu na idejama.
Prvo da naglasim osnovni problem za poljoprivredu i stočarstvo, a to je VODA. Do sada je samo jedna osoba spomenula vodovod. Svi večinom spominju puteve. Putevi ne predstavljaju značajan problem.

Putevi su jedan od osnovnih uslova za opstanak u danasnjim vremenima. To mozda nije iskljucivo vezano za primarnu dijelatnost (poljoprivreda), mada je i to upitno jer mora postojati efikasna veza izmedu proizvodaca i kupca ali se jednostavno radi o kvalitetu zivljenja. Npr bi li ti prihvatio zivjeti negdje gdje nemas pristup internetu? Cisto sumnjam. Ali to je nesto normalno. Vremena se mijenjaju. Dakle nimo vise u 1950-toj i mora postojati minimalna infrastruktura koja bi privukla i zadrzala ljude na selu.

Samim time i put je jako bitan jer sta ce ti i novac i sve ostalo ako ti dijeca npr.moraju pjesaciti 15-20km do skole?
Ako je prva prodavnica udaljena 20km? Ako je ambulanta ili bolnica udaljena 30km? Tesko je privuci/zadrzati ljude u takvim mijestima i to je za mene potpuno razumljivo.

I to je primarna stvar o kojoj bi trebala brinuti ono sto zovemo drzava a manje o carinama ili necem slicnom.
A izgradnja seoskih puteva i ostale infrastrukture i nije nesto tako skupo, samo sto se jos uvijek ne vidi moguci profit koji bi mogao proizaci iz toga.

Seoski putevi postoje od kad je sela. S vremenom su se putevi utvrđivali prolaskom kola i vozila. Nakon toga su se putevi nasipali raznim kamenjem, najčešće tucanikom (lomljeni kamen, tucani). Takvi putevi su otporni na vodene bujice i oborine se ne zadržavaju na njima. Ponekad se ti putevi popravljaju, ali to se organiziraju ljudi u selu i naprave radnu akciju. Za čas gotovo. Moj auto je nizak, pa rijetko kad da zapnem na neki istureni kamen. Hoću reći da su putevi solidni i može se njima voziti od min 20km/h do 50km/h, što je otprilike gradska vožnja. Dakle, za bh. prilike, sasvim dovoljno. Ne možeš uspoređivati naša sela s nekim idealom ili austrijskim selima. Struja postoji već odavno. Rijetko koje selo da nema struju. Telefoni također postoje od nedavno. A internet se u današnje vrijeme može ostvriti USB stickovima. Znam da u određene periode liječnici dolaze na selo i imaju pokretnu ambulantu. Na taj način postoje neki primarni pregledi. Svako selo ima lokalnu prodavnicu. Neka imaju i više od jedne. Bolnica je obično smještena u gradu kojem selo gravitira. Ne možeš imat bolnicu u selu ili u nekom urbanijem selu. Tog nema ni u Austriji. Koliko znam, u svakom selu postoji osnovna škola. Najudaljenija kuća od škole je 6-7min hoda. Znam da za srednju školu postoji organiziran autobus. Karte nekima plaća općina. Ali i nije toliko skupa kolko se sjećam. Za nadarenije i vrijednije učenike postoji stipendija. Konkretno znam da IZ, humanitarne org., ambasada Japana, Švedske, Amerike i Austrije daju određene stipendije. Čak mislim da i Katolička crkava daje nešto, ali nisam siguran. Dakle, postoji način. Problem nastaje za sirotinju kad treba ići do grada pa mora nekog platit da ga odveze i doveze.
Znam da postoji problem s duljinom puta za neke proizvođače, ali država tu slabo šta može napravit za sela koja se prazne ili one s malo stanovnika. Znam da su novi putevi jako skupi i da se ne ispalti kopat stijene i probijat puteve ako ne postoje podaci da selo ima tendenciju rasta stanovništva i proizvodnje.

Evo jedan prijedlog, ako već nije iznešen, za one koji imaju zemlje a neznaju šta uzgajat. Nemojte ništa ni uzgajat. Pustite da trava naraste. Obilazite poljoprivredne sajmove, koride, zadruge itd. Možda i radio da slušate. Tamo se dosta toga može čuti i naučiti. Ljudi imaju kosilice i balirke. Dođu kod vas, daju vam pare na godinu, a oni uzimaju sijeno u balama. Na cijeni je sijeno sa proplanaka. Znam da ljudi takvo sijeno izvoze u Split. Pa evo...

Borate.

Mozda je tako u kraju odakle si porijeklom vjeruj mi da u drugim dijelovima nije tako kako pises. Na stotine sela niti ima puta niti ima struje.

U mom mijestu je asfalt postavljen krajem 60-tih proslog vijeka. Bila je to magistrala. Prije rata se taj put manje vise odrzavao. Medutim od kraja 80-tih proslog vijeka nije ulozena jedna marka. Preko 20 godina. To ne da vise nije magistrala nego vise lici na koziju stazu. Nema 3 metra ceste da ne naides na rupu.

Uz to ja sam imao "srecu" pa se nasa kuca i imanje nalazi uz tu cestu pa se kako tako moze prici dok do nekih uopste ne moze prici autom. To je u Istocnoj Bosni i cesta prolazi kroz vecinski bosnjacka naselja. Ne samo da se nista ne ulaze vec se banoslovno unistava i otima sto god moze. Moja rahmetli nena se vratila prije 8 godina i nije docekala da joj uvedu struju u kucu. Pola sela nema prikljucak na struju. Jednostavno traze da ljudi sami plate dovod struje( stubove, zicu radnike prikljucke itd...)

Cak sta vise sve je to postojalo prije rata a oni su 1997 dosli, i sve to demontirali. Bandere, zice....

Dajdza se isto vratio prije 7 godina. Obnovio kucu sopstvenim sredstvima. Ima preko 50 duluma zemlje ali nema prilaza do kuce i jedino sto ima je malo baste za sebe dok ostalo ne obraduje. I kako ti zamisljas da neko mladi s dijecom zivi u takvom mijestu? Nema struje, nema puta, nema prevoza za dake, niceg. To je zrtvovanje ne samog sebe vec i sopstvene dijece.

I da ne bude zablude. Prije rata je tu zivilo preko 400 osoba, gradski prevoz svaki 1h ili svako 30min ujutro i navecer i sve ostalo normalno za zivot.

Gdje zivim imam prijatelja iz Kljuca i prije 2 god sam bio kod njih. Infrastruktura u vecini sela je katastrofalna i neuvjetna za zivot u 21 stoljecu.

Jedan prilog kako je ljudima koji se odluce zivjeti na selu
http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24542428.html

Moras imati neki minimum inace to je samo patnja a to ce danas slabo ko prihvatiti

Nebitan32 wrote:Borate.

Mozda je tako u kraju odakle si porijeklom vjeruj mi da u drugim dijelovima nije tako kako pises. Na stotine sela niti ima puta niti ima struje.

U mom mijestu je asfalt postavljen krajem 60-tih proslog vijeka. Bila je to magistrala. Prije rata se taj put manje vise odrzavao. Medutim od kraja 80-tih proslog vijeka nije ulozena jedna marka. Preko 20 godina. To ne da vise nije magistrala nego vise lici na koziju stazu. Nema 3 metra ceste da ne naides na rupu.

Uz to ja sam imao "srecu" pa se nasa kuca i imanje nalazi uz tu cestu pa se kako tako moze prici dok do nekih uopste ne moze prici autom. To je u Istocnoj Bosni i cesta prolazi kroz vecinski bosnjacka naselja. Ne samo da se nista ne ulaze vec se banoslovno unistava i otima sto god moze. Moja rahmetli nena se vratila prije 8 godina i nije docekala da joj uvedu struju u kucu. Pola sela nema prikljucak na struju. Jednostavno traze da ljudi sami plate dovod struje( stubove, zicu radnike prikljucke itd...)

Cak sta vise sve je to postojalo prije rata a oni su 1997 dosli, i sve to demontirali. Bandere, zice....

Dajdza se isto vratio prije 7 godina. Obnovio kucu sopstvenim sredstvima. Ima preko 50 duluma zemlje ali nema prilaza do kuce i jedino sto ima je malo baste za sebe dok ostalo ne obraduje. I kako ti zamisljas da neko mladi s dijecom zivi u takvom mijestu? Nema struje, nema puta, nema prevoza za dake, niceg. To je zrtvovanje ne samog sebe vec i sopstvene dijece.

I da ne bude zablude. Prije rata je tu zivilo preko 400 osoba, gradski prevoz svaki 1h ili svako 30min ujutro i navecer i sve ostalo normalno za zivot.

Gdje zivim imam prijatelja iz Kljuca i prije 2 god sam bio kod njih. Infrastruktura u vecini sela je katastrofalna i neuvjetna za zivot u 21 stoljecu.

Jedan prilog kako je ljudima koji se odluce zivjeti na selu
http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24542428.html

Moras imati neki minimum inace to je samo patnja a to ce danas slabo ko prihvatiti

Pogledao sam video prilog. Tužno i sablasno. Nemoj me krivo shvatit, ali sela uz magistralu ili neki drugi pravac su zaselci. Ja sam iz SBK, pa sam malo zaboravio da u manjem entiteu ima Bošnjaka i njihovih sela. Zato se izvinjavam. Znam da tamo još uvijek traje etničko čišćenje manjeg intenziteta i drugačijim metodama. Ali to nije razlog da se odustaje i predaje.
Moje selo je imalo oko 1100 stanovnika. Ne znam koliko ih je sad trajno tamo, ali dosta ih je. Kad se vratimo na godišnji bude nas preko 1500. Prije nas je bilo i više, samo se mlađi zasitili.
U samom selu nikad nismo imali asfalt i još štošta od infrastrukture. Mi sami smo se organizirali. Plaćali smo 200KM kvadrat asfalta. Sada imamo afslat kroz selo. Sami smo kupili rasvjetne stupove i postavili ih. Mi sami smo ih priključili na naše kuće i sad je gotovo cijelo selo osvjetljeno. Stadion također. Moja malenkost je naravila drenažu na stadionu. A prije rata je bio u nagibu. I da ne govorim šta smo još sami izgradili. Od općine nismo ništa dobili. Zato smo sve sami. Mnogi moji prijatelji dolaze sa mnom i baš ljudi uživaju. Tako isto i oni koji su u drugim zemljama dovode prijatelje koji su oduševljeni prirodom. Znači, nema predaje.

slusam juce na radiju da je BIH dobila 4 savremene laboratorije koje ce kontrolisati kvalitet hrane i prisustvo GMO u hrani.
e pa ja sad nesto kontam ,ako je moguce utvrditi GMO onda je moguce utvrditi i sve ostale sastojke u hrani.LOGICNO?
sad ja nesto kontam dalje-i predlazem sljedece:
-da mene jedna od tih laboratorija kontrolise i zavisno od dobijenih rezultata analize mojih poljoprivrednih proizvoda dobijem odgovarajuci certifikat za zdravu hranu u zamjenu za podsticaj na koji imam pravo .
pa evo g.LIjanovucu razmisli malo o ovome

Bratunac: Malinarima 150 000 sadnica



Na području opštine Bratunac skoro svih 134 kandidata koji su se prijavili za projekat unaprjeđenja proizvodnje maline ispunjavaju tražene uslove za formiranje malinjaka i njima će besplatno biti podijeljeno ukupno 150.000 sadnica ovog voća.

Projekat "Unaprjeđenje proizvodnje maline" zajednički finansiraju opština Bratunac sa 100.000 KM i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) sa 250.000 KM.

Na području opštine Bratunac ima oko 1.000 uzgajivača maline, koji godišnje proizvedu oko 3.000 tona ovog jagodičastog voća, po čemu je je ova opština prva u Bosni i Hercegovini

http://www.prijateljisrebrenice.org/ind ... dnica.html

jako zanimljiv materijal za poljoprivredu

http://www.youtube.com/watch?v=lqfm6-KlvwA

Počela proizvodnja omega-3 jaja u BiH

Krajem ovog mjeseca na bh. tržištu će se po prvi put naći omega-3 jaje, inovativni projekt koji je osmislio profesor sa Biotehničkog fakulteta u Bihaću Mirsad Veladžić.



Idejom da se kokošima u ishranu ubacuje lan kako bi se dobilo jaje koje sadrži visok stupanj omega-3 masti , kojima se mogu prvenirati kardiovaskularne bolesti, odmah je pronašla i partnera u poslovnom sektoru koji je ovu ideju odlučio realizirati. Radi se o kompaniji Posavina koka koja će proizvoditi ova jaja i plasirati ih na tržište BiH i Hrvatske.

Inače, čitav ovaj projekt je rađen u koordinaciji javne uprave, fakulteta i privatnog sektora. Tako je Agencija za sigurnost hrane BiH napravila izmjene pravilnika kojim su određeni standardi koje moraju zadovoljiti jaja koja se budu prodavala pod ovim nazivom.

Urađena su i prve analize koje pokazuju da ovaj proizvod zadovoljava standarde koji se očekuju od proizvoda koje na tržište izlazi sa tim imenom.

Prema riječima profesora Veladžića, analiza je obavljena u insitutu "Emona" iz Ljubljane koji je ovlašten za ova istraživanja, a nekoliko njihovih zaposlenika je išlo i na edukaciju kako bi to znanje mogli primjeniti u zemlji. "Kako bi sve to profunkcioniralo moramo još osigurati sredstva za opremu u laboratoriju kako bi se ovakva istraživanja mogla raditi i kod nas. Za to je potrebno negdje oko 100 000 KM", kaže Veladžić.

Očekuje se također da će pokretanje ovakve proizvodnje potaknuti proizvodnju lana na ovom području. "Trenutno imamo samo jednog uzgajivača lana u Bosanskom Petrovcu, ali već sada počinje rasti interes stanovništva za njegovu proizvodnju, kako zbog njegove visoke cijene tako i koristi kada je u pitanju ishrana", navodi naš sugovornk.

Ističe da lan sve više postaje pesrspektivna kultura.

E-kapija

Proizvođači voća u USK dobili 10.000 sadnica maline

Zahvaljujući uspješnoj saradnji Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona (USK) i rasadnika "HiH Fruit" iz Bugojna, za 12 proizvođača voća u ovom kantonu osigurana je donacija od deset hiljada sadnica maline.



"Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona već nekoliko godina uspješno sarađuje s najvećim rasadnikom jagodičastih voćnih vrsta u našoj zemlji ”H i H Fruit” iz Bugojna. Donaciju od 10.000 sadnica maline odlučili smo podijeliti voćarima iz općina Cazin, Bihać, Velika Kladuša i Bosanska Krupa. Pod jagodičastim voćem trenutno se u USK-u nalazi 160 hektara, a sadnjom ovih 10.000 sadnica površine će biti uvećane za 1,2 hektara", izjavio je direktor Poljoprivrednog zavoda USK-a Smail Toromanović.

U Zavodu procjenjuju da će ove godine proizvođači iz USK-a na tržište Evropske unije izvesti oko 300 tona svježe maline.
Proizvodnja ovog i drugih vrsta jagodičastog voća u ovom dijelu BiH iz godine u godinu je intenzivnija, što ilustruju podaci o stalnom povećanju i broja poljoprivrednika koji se odlučuju za ovu granu poljoprivrede i zasađenih površina, navodi RTV Cazin.

Izvor: FENA

Milkos dogovorio izvoz proizvoda za njemačke lance Lidl i Kaufland

Početkom ovog mjeseca sarajevska Mljekara "Milkos" je imala dva audita upravljanja kvalitetom u proizvodnji i proizvodima od strane predstavnika velikih njemačkih trgovačkih lanaca LIDL i Kaufland.

Ispred Lidl-a audit je vodio Dr. Jan Schepers sa Instituta "Dr. Erdmann" iz Rheda-Wiedenbrucka, a audit Kauflanda je provela Melita Banek iz "TÜV Croatia" d.o.o. iz Zagreba.

Naime, kompanija "Milkos" je u prva četiri mjeseca ove godine imala 40% veći izvoz u odnosu na isti period prošle godine, a u pravcu tog povećanja dogovorena je proizvodnja i izvoz mliječnih proizvoda za ova dva njemačka lanca koja imaju svoje trgovine u Hrvatskoj.

Tako "Lidl" u Hrvatskoj ima 77 prodajnih objekata, a Kaufland 27. Obzirom da ovi lanci izuzetno polažu na kvalitet proizvoda koji se nalaze na njihovim policama, a koji moraju biti u potpunosti usaglašeni sa zahtjevima EU kvaliteta mlijeka i mliječnih proizvoda, angažovali su navedene institucije i stručnjake, da potvrde upravljanje kvalitetom, kao i kvalitet proizvodnje i proizvoda Milkosa, isitiču iz ove kompanije.

Navedene da su auditi uspješno realizovani te da su auditori iskazali zadovoljstvo upravljanjem kvalitete, proizvodnim procesima i samim proizvodima Milkosa, tako da se mlijeko i ostali mliječni proizvodi Milkosa već nalaze na policama ovih renomiranih lanaca u Hrvatskoj.

"Ovo je samo još jedan dokaz da su domaće mljekare kvalitetom svojih proizvoda u potpunosti usaglašene sa zahtjevima EU, i da je jedina prepreka izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH na tržište zemalja Evropske Unije, na strani države", navode iz ove kompanije.

Ističu da se ovaj nedostatak odnosi na nepostojanje certificirane laboratorije za animalne proizvode, čiji bi cerifikati omogućili otvaranje najvećeg mogućeg izvoznog tržišta za poljoprivrednike i proizvođače iz BIH.

Izvor: Ekapija

Na pocetku ove teme sam spomenuo i seoski turizam kao jedan od potencijala. Do sad nije bilo rijeci o tome jer smo se uglavnom koncetrisali na proizvodnju. Evo jednog primjera gdje se "kombinira" obadvoje. Brajlovici koji su napravili "Ranc Brajlovic" u Ustikolini.

Istina ovdje je ulozeno dosta novca i nije pristupno svakome ali moze posluziti kao inspiracija a i naznaka da ipak ima onih koji idu u pravom smjeru.

Nebitan32 wrote:Na pocetku ove teme sam spomenuo i seoski turizam kao jedan od potencijala. Do sad nije bilo rijeci o tome jer smo se uglavnom koncetrisali na proizvodnju. Evo jednog primjera gdje se "kombinira" obadvoje. Brajlovici koji su napravili "Ranc Brajlovic" u Ustikolini.

Istina ovdje je ulozeno dosta novca i nije pristupno svakome ali moze posluziti kao inspiracija a i naznaka da ipak ima onih koji idu u pravom smjeru.

Super stvar.

Samo da nije ovo od Muhameda Čengića ili nekih njegovih rođaka?!

Zbilja, gdje Muhamed Čengić, ne vidi se nešto po medijima, mora da čovjek broji pare.

Septik wrote:Imam u planu ove godine prozvesti prirodni sok od jabuke...veće količine
Nisam Nihad Imamović, nemam u planu nikakve velike investicije (niti imam para za njih), ali imam vrlo dobar objekat za preradu i imam to gdje prodati.

Najviše me zanima kako da organizujem otkup jabuke u selima. Ako ima neko da je zainteresovan, neka se javi.

P.S: Zanima me 150-200 tona za ovu godinu. Imam svoj prevoz.

Stavljaj ovako oglase za odkup, ali najbolje se provozati selima i ispitivati.

Drugačije je kad te ljudi vide uživo, onda imaju više povjerenja i lakše se uspostavi kontakt.

Dovoljno je da uspostaviš kontak s jednim seljakom iz sela i nek proširi priču, kažeš mu količinu koju tražiš, tako da zna da ne mora čuvati tajnu pošto sam toliko ne može obezbjediti.

Drugo možda nemaju pristup internetu. Da bi ostvario kontakt, moraš se podvrći metodama kojim ćeš najlakše doprti do njih.

Treće kad čovjek vidi da se trudiš, trošiš svoje vrijeme i gorivo da bi uspostavio kontakt, znači da si ozbiljno zainteresovan i da ga nećeš preći.

andromeda101 wrote:

Nebitan32 wrote:Na pocetku ove teme sam spomenuo i seoski turizam kao jedan od potencijala. Do sad nije bilo rijeci o tome jer smo se uglavnom koncetrisali na proizvodnju. Evo jednog primjera gdje se "kombinira" obadvoje. Brajlovici koji su napravili "Ranc Brajlovic" u Ustikolini.

Istina ovdje je ulozeno dosta novca i nije pristupno svakome ali moze posluziti kao inspiracija a i naznaka da ipak ima onih koji idu u pravom smjeru.

Super stvar.

Samo da nije ovo od Muhameda Čengića ili nekih njegovih rođaka?!

Zbilja, gdje Muhamed Čengić, ne vidi se nešto po medijima, mora da čovjek broji pare.

Nema Muhamed veze s ovim. On se poturao cas jednoj cas drugoj stranic. Ali nije on tema.

Kao sto pise ovo su napravili Brajlovici. Oni su prvenstveno vezani za mesnu prehrambenu industriju a evo sad pocinju i s turizmom. Koliko sam cuo poceli su graditi i farmu krava u Ustikiolini.


Inace svida mi se kako je uradeno. Nije nesto "drecasto" i "kicasto". Skladno je i lijepo izgleda.

Septik wrote:Imam u planu ove godine prozvesti prirodni sok od jabuke...veće količine
Nisam Nihad Imamović, nemam u planu nikakve velike investicije (niti imam para za njih), ali imam vrlo dobar objekat za preradu i imam to gdje prodati.

Najviše me zanima kako da organizujem otkup jabuke u selima. Ako ima neko da je zainteresovan, neka se javi.

P.S: Zanima me 150-200 tona za ovu godinu. Imam svoj prevoz.

Imas toga u Gorazdu. Imaju i hladnjace.

Agropodrinje

Djelatnost:


Pored prometa repromaterijala, opreme i mehanizacije u maloprodaji i veleprodaji, zadruga „Agropodrinje“, već nekoliko godina zaredom, dosta uspješno radi na dvije linije proizvodnje: proizvodnja konzumne jabuke na površini od 4 ha sa ukupno 6000 stabala i proizvodnja sjemenskog krompira na površini od 12 ha, sa ukupnom proizvodnjom preko 100 t krompira.

Imas ovdje kontakt detalje

http://www.upbpk.com/index.php?option=c ... &Itemid=73

http://www.bpkg.gov.ba/privreda/privred ... ropodrinje

Nebitan32 wrote:

andromeda101 wrote:
Samo da nije ovo od Muhameda Čengića ili nekih njegovih rođaka?!

Zbilja, gdje Muhamed Čengić, ne vidi se nešto po medijima, mora da čovjek broji pare.

Nema Muhamed veze s ovim. On se poturao cas jednoj cas drugoj stranic. Ali nije on tema.

Kao sto pise ovo su napravili Brajlovici. Oni su prvenstveno vezani za mesnu prehrambenu industriju a evo sad pocinju i s turizmom. Koliko sam cuo poceli su graditi i farmu krava u Ustikiolini.

Inace svida mi se kako je uradeno. Nije nesto "drecasto" i "kicasto". Skladno je i lijepo izgleda.

Hvala na ispravci.

[LINK=/index.php/pcelarstvo/101-milion-km-za-projekt-qorganska-proizvodnja-meda-pcelarstvoq]Milion KM za projekt "Organska proizvodnja meda - pčelarstvo"[/LINK]

http://www.zeljeznopolje.com/index.php/ ... celarstvoq


Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović danas poslijepodne u naselju Biljevina, u Mjesnoj zajednici Željezno Polje, zajedno sa direktorom Turske agencije za razvoj i međunarodnu saradnju "TIKA“ za Istočnu Evropu i Balkan Alijem Maskanom na svečan način otvorio je projekt "Organska proizvodnja meda - Pčelarstvo 2012“.

Turska TIKA je za ovaj projekt u sklopu kojeg je za 110 porodica Željeznog Polja donirano po 15 košnica sa pčelama, kao i kompletna oprema za pčelarstvo, osigurala milion KM.

U sklopu donacije, za željeznopoljske pčelare TIKA je osigurala i transportno vozilo, a opremljena je i otkupna stanica.

Kako su istaknuli direktor Maskan i predsjednik Udruženja pčelara Željeznog Polja, Mujo Šišić, projekt bi trebao biti realiziran u naredne dvije godine.

"Narod Željeznog Polja je pokazao da se od svoga rada može živjeti. Nakon uspjeha sa razvojem prizvodnje malina, sada će egzistenciju osiguravati i pčelarstvom. Ovo je lijep primjer jer pola poljoprivrednog zemljišta u BiH je neobrađeno, puno je povratnika koji nemaju posla, koji dobiju svoju zemlju, a ne mogu da žive od nje. Dvije trećine hrane mi uvozimo u BiH, četiri petine mliječnih proizvoda uvozimo u našu državu. Projekt TIKA-e je šansa da se takve anomalije popravljaju. Preko stotinu familija će u Željeznom polju kroz proizvodnju meda ostvariti svoju egzistenciju, a ja ću im biti prvi kupac. Ovo je samo jedan vid pomoći prijateljske Republike Turske narodu BiH“, između ostalog je u svom obraćanju rekao predsjedavajući Izetbegović koji je ponovio kako je nedavno u Turskoj razgovarao o projektu "3P“ - proizvodnja, poljoprivreda i povratak.

Osim u BiH, projekt pčelarstva "TIKA“ realizuje i u Makedoniji gdje po riječima, Alija Maskana, godišnji prihodi od meda dostižu 100.000 eura.
(FENA)

Osedlaj Pegaza
Objavljeno 25.06.2012

Dok dva posljednja desetljeća većina stanovnika BiH u potrazi za boljim životom sa sela hrli u gradove, sve više je onih rođenih na asfaltu koji svoju sreću traže na selu. Jedni od takvih su Katarina i Dejan Jovanović. Oni su život u gradu zamijenili životom na selu a svoje kancelarijske poslove zamijenili prirodom i vođenjem konjičkog kluba. Autor: Erduan Katana


http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24625531.html

slobodni armirach wrote:nece narod da radi to vam treba bit jasno, jer sve pogospodilo kako na selu tako i u gradu. Ovdje govorim o vecini.
Narod je bezobrazan.

evo zima je, pa vi samo pogledajte ko ce da izadje da ocisti snijeg,..jal' ispred svog ulaz il kuce,..ne do Bog da ga ko vidi sa LOPATOM,..to je smrtni neprijatelj malogradjanskog ponosa.

Seoski turizam, mislim da je to isfurano odavno, to je takva ubleha da je nema na daleko, o detaljima ne bih svima je jasno da tu nema para, nema puteva, nema prezentacije,. na domace turiste ne racunaj.

Obrada zemlje, eh kakva nam ide kriza, do kraja godine ce biti gorivo 3 KM,..ko ima zemlje i sta god da posije ispaltit cemu se, dali amaterski dali profesionalno da je obradjiva.

Poticaji drzave, e tu su velike razlike izmedju kantona, pojedini kantoni daju poticaje dok u neim kantonima ni neznaju za poticaje

u pravu si... ja bih mozda i obradjivao zdemlju ali nemam traktor i drzao bih stoku jebiga... ali nemam ni zenu....a nemam ni perspektivu... a volje imam samo dokle....