FOKUS PDF štampa E-mail
Piše: Zija Dizdarević
[email protected]
24/04/09
Bošnjačka država
Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić u obraćanju na sjednici Skupštine udruženja Ilmijje Islamske zajednice u BiH založio se za nacionalnu državu Bošnjaka, udarajući tako na same temelje Bosne i Hercegovine. U vrijeme kada je bh. državi nužna politička i ustavna konsolidacija, reis izlazi pred javnost sa krajnje uznemirujućim zalaganjem.
Ukazujući na dvojak značaj Islamske zajednice, ef. Cerić je istakao da su se nakon raspada Osmanskog carstva “naši preci izborili su autonomiju IZ-a i vezali uz nju, dok su se narodi oko nas borili za izgradnju nacionalnog identiteta“, pa u vezi s tim zaključio: “Prvo je vjersko (riječ je o dvojakom značaju IZ-a, op.a.), ali se IZ pojavljuje i kao surogat onoga što su naši preci trebali uraditi, a to je nacionalna država Bošnjaka. To je ono što zamjeram bošnjačkoj inteligenciji, da nisu dovoljno uložili truda da razvijaju nacionalnu komponentu kod Bošnjaka koja bi proizvela i potrebu za nacionalnom državom. I jedno od najkrupnijih pitanja na koje Bošnjaci nisu dali odgovor još od raspada Osmanskog carstva - šta su njihovi ciljevi na Balkanu, da li samo vjerski opstanak, ili da imaju državu na Balkanu koja će ih štititi od genocida, kakav se desio u proteklom ratu“.
Reis ovim predstavlja IZ kao nacionalno-državotvorni subjekt “surogat onog što su naši preci trebali uraditi“. Da li ovim Rijaset IZ-a u BiH kreće u ostvarenje onog što preci nisu uradili?
Ovako tumačenje znači implicitno osporavanje historijsko-političko-državotvornih postignuća muslimana (potom Muslimana pa Bošnjaka) uobličavanih sa bh. Srbima i Hrvatima i drugim građanima BiH kroz avnojevsko-zavnobihsko uspostavljanje BiH kao republike-države, što je svoju punoću doživjelo s Ustavom SFRJ 1974. godine, uključivši i potpunu ustavnu afirmaciju Muslimana kao naroda ravnopravnog drugima u SFRJ. Time se osporava i gotovo dvotrećinski izražena volja građana BiH za samostalnom državom na referendumu 1992. godine, čemu se logikom brojki najveći doprinos dali Muslimani.
Ovo je još jedan historijsko-politički reisov ispad, po kojem između Osmanskog carstva i geopolitičke današnjice Bošnjaka i ovdašnjih muslimana vidi samo Islamsku zajednicu kao vjersko-nacionalno-državonosnu poveznicu. Ef. Cerić očito povezuje autonomiju IZ-a sa neostvarenom autonomijom u vidu nacionalne države.
Ideja o nacionalnoj državi za Bošnjake (Muslimane) latentno je prisutna u muslimansko-političkoj misli savremenog doba još od 1990. godine. Već tada je osnivač SDA Alija Izetbegović govorio o potrebi novog dogovora jugoslovenskih naroda. Taj dogovor u BiH nije završen ni do danas. U septembru 1993. godine, pred drugi Bošnjački sabor, bilo je sve spremno (uključivši i novo ustavno rješenje) za podjelu BiH i uspostavu bošnjačke države. U posljednji čas je učinjen zaokret (ta dešavanja još nisu sasvim rasvijetljena), pa smo tako došli do dejtonske BiH.
Ono što sve u BiH, a i mnogo šire, zanima je šta bi sve uključivala ta hipotetička reisova država. Ustav Islamske zajednice u BiH, uz ostalo, određuje da je Mešihat IZ-a u Sandžaku sastavi dio IZ-a u BiH. Je li to jedna od mogućnosti za neku fantazmagoričnu trampu ljudi i teritorija?
Kad bi bilo po reisovim političkim sanjarijama, ta bi bošnjačka država neminovno imala islam kao ideologiju i osnovnu za pravo-političko uređenje zemlje. Ko bi se složio s nečim takvim u središtu Evrope? Sumnjam i da je većina Bošnjaka raspoložena za život u jednonacionalnoj, monoreligijskoj državi i po šerijatu uređenom društvu.
No, ostavimo nagađanja po strani. Rijaset IZ-a u BiH odbija da izravno odgovori na pitanja iz Naše stranke i SDP-a, pozivajući se potpuno besmisleno na islamofobičnost koju sam produkuje. No, više brine to što šute u vođstvima SDA i Stranke za BiH.
Reisovo prizivanje bošnjačke države i šutnja SDA i SBiH tim povodom hrabre destruktore, izazivaju podozrivost spram predstavnika Bošnjaka i muslimana i cijelog bošnjačkog naroda, čija se politička pozicija ovim destabilizuje. Reis je zaigrao još jednu opasnu političku igru za koju nema ovlaštenja. Ovim vjerski vođa dovodi u pitanje ustavni poredak Bosne i Hercegovine jednako kako to čine oni što djeluju po velikosrpskoj i velehrvatskoj liniji.