veljaca wrote:Dok Inzko ne rijesi POLITICKE probleme ovdje ( a OCITO - NECE ) nema nama bolje sutra .... Za one koji ce eventualno replicirati - znam stanje u privredi ( u njoj sam ) i dok se ne rijese politicka pitanja - bice nam ovako. A Inzko bi trebao da to prvo rijesi ...
pa ovako ti trenutni raspored snaga izgleda:
1. dodo nece u EU osim pod svojim uslovima i kako on kaze = bosnjaci ce mu tu zelju ispuniti, tako da nece ni otici u EU osim stanovnistva koje ima srbijanske pasose
2. EU hoce da se igra skrivaca i trci krugove okolo stola nadajuci se da ce se nesto pozitivno desiti i eventualno da ce cekanjem prinuditi nekoga na nesto sve pricajuci "nema vama bez EU zivota a uzgred i prodajte nam sve sto imate" = zelje im se nece ispuniti, posto kako stvari stoje za BiH je najbolje da ne ide u EU vec samo trazi privilegirano partnerstvo, a nek susjedne zemlje idu sretan im put...uglavnom od probosanskih politicara u odnosu prema EU mozes ocekivati politiku koja se zove "JAH" bez akcije ili drugim rijecima poruka EU "ne mozes ti srati koliko ja mogu vikati jah" jer znaju da neulaskom u EU srbi lagano odlaze i lijepo se utoruju oko banja luke, sto njima pravo lijepo odgovara
3. OHR ne ferma niko ni zasta, al ce oni nastaviti srati o nekoj svojoj ulozi i igrati igrokaz (skupa s predstavnicima EU) kao "mi se kao svadjamo s dodom, a on se kao svadja s nama" sto je predstava za naivne - Ohr je u BiH jer se boji sta ce biti s pc-om ako njega nema ..to ti je po onoj izreci kad je slovenija proglasila nezavisnost "oni kao hoce da se otcijepe a mi im kao ne damo"
evo malo i dokaza gore navedene moje tvrdnje (e volim sto idem ispred vremena i dogadjaja)
BiH: Uskoro jedina balkanska zemlja izvan Šengena
Sporazum iz Šengena je od zapadne Evrope napravio region bez granica
Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Sporazum iz Šengena je od zapadne Evrope napravio region bez granica
Ako ne ispuni uslove iz Mape puta, BiH će uskoro biti jedina zemlja u regionu van bijele šengenske liste. Analitičari upozoravaju na moguću getoizaciju Bošnjaka, jer bosanski Srbi i Hrvati obično imaju i drugi pasoš.
Većina preostalih uslova za liberalizaciju viznog režima odnosi se na donošenje ili usklađivanje zakona u oblasti borbe protiv kriminala, terorizma i korupcije. Ako Vijeće ministara i Parlament BiH nisu u stanju ili ne žele suzbiti ove pojave, onda građani ove zemlje imaju većih problema od nemogućnosti putovanja u zemlje zapadne Evrope.
Poslanik Husein Nanić zato je na prošloj sjednici Parlamenta predložio sljedeće zaključke: "Da svako ko ne želi učestvovati u tome, neka vrati diplomatske pasoše, neka vrati diplomatske vize i neka čeka u redu sa građanima za vize, bez obzira koju funkciju u BiH obnašao."
Zaključak poslanika Nanića nije usvojen. Jedan od uslova iz Mape puta je i uvođenje biometrijskih pasoša, ali "još nije izvijesno kada bi taj proces mogao početi" kaže poslanik Rifat Dolić. "Nije ugodno slušati da sve zemlje u regionu izdaju biometrijske pasoše, a da kod nas u BiH još samo što nismo pozvali Milana Tarota da nam otkrije kada će to početi", kaže Dolić.
Strah od masovnog odlaska iz BiH neosnovan
Slavlje na njemačko-poljskoj granici kada je Poljska pristupila Šengenskom sporazumu (20.12.2007.)Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Slavlje na njemačko-poljskoj granici kada je Poljska pristupila Šengenskom sporazumu (20.12.2007.)
Psiholog Srđan Puhalo smatra da postojeći vizni režim više odgovara domaćim političkim oligarhijama nego zapadu, te da bi liberalizacija viznog režima "mogla biti opasna za bh političare koji će odjednom dobiti mnogo zahtjevnije i svjesnije građane, građane koji će izaći iz jednog autizma i zahtijevati sve ono što nemaju danas, a što vide u jednoj normalnoj zemlji zapadne demokratije".
Puhalo kaže da je potencijalni strah od masovnog odlaska bh građana u zemlje zapadne Evrope neosnovan, "jer ko je mislio da ode i ko misli da ode, on će kopati i nogama i rukama da ode i bojim se da ga ni vizni režim jednostavno ne može zadržati".
Građane Sarajeva, uglavnom mlade ljude, pitali smo da li bi i zašto otišli iz Bosne i Hercegovine u slučaju ukidanja viza. "Normalno, zbog lopova političara." "Ne bih nikad otišao odavde, Bosna je moja zemlja i ostao bih ovdje." "Ne, dobro nam je i ovako." "Šta ja znam, vidite kako je u BiH, samo lopovi, lopovi, lopovi." "Otišao bih iz BiH, možda bi malo radio tamo, ali bih se vratio opet u BiH." "Omladina nema šta ovdje tražiti." "Nema nigdje bolje nego ovdje, moja zemlja, tu sam."
Getoizacija Bošnjaka
Omladina u BiH: Neki bi otišli da mogu, neki bi ostali.Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Omladina u BiH: Neki bi otišli da mogu, neki bi ostali.
Sociolog Slavo Kukić ističe da bh građani sa hrvatskim pasošima nemaju problema pri odlasku u zemlje zapadne Evrope, te da će iste povlastice uskoro imati i bh građani sa srbijanskim pasošima. "Prema tome, te pojačane mjere predostrožnosti se odnose na građane bošnjačke nacionalnosti koji imaju samo bh državljanstvo, odnosno samo bh pasoše" tvrdi Kukić, dodajući kako je riječ o "nekorektnom statusu što je ponižavajuće zahvaljujući, ne trećim zemljama, već isključivo bh političkim elitama".
Ako do početka naredne godine političke elite misle ispuniti uslove iz Mape puta, moraće usvojiti Zakon o graničnoj kontroli, provesti Strategiju za borbu protiv kriminala i korupcije, usaglasiti zakonodavstvo sa evropskom Konvencijom o borbi protiv trgovine ljudima i primijeniti Strategiju za sprečavanje pranja novca.
Također je neophodno unaprijediti pravosudnu saradnju sa evropskim državama, provestii Zakone o zaštiti ličnih podataka i zabrani diskriminacije, regulirati trgovinu oružjem te formirati sedam policijskih tijela predviđenih reformom policije.
Autor: Samir Huseinović
Odg. urednik: Azer Slanjankić
a najaci su mi ovi sto placu i kukaju "jao majko getoizacija bosnjaka, kako ponizavajuce" - sta places i kukas, ko da bosnjaci ne znaju sta im evropa misli, nego gledaj kako ces iz ove situacije izvuci najvise sto mozes.
toliko o dokazima za tacku 1, a sad tacka 2 - evropsko preseravanje i bosansko "jah"
BiH se mora prilagoditi Evropi, ne obrnuto
Švarcenberg, Bilt i Kušner su zabrinutih lica stigli u Sarajevo
Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Švarcenberg, Bilt i Kušner su zabrinutih lica stigli u Sarajevo
Karl Bilt, Bernar Kušner i Karel Švarcenberg došli su u BiH zabrinuti nesprovođenjem reformi. Naglasili su da EU neće prilagođavati svoje institucije Bosni i Hercegovini, nego se ona mora prilagoditi Evropi.
Ovo su kasno sinoć poručili šefovi diplomatija Švedske, Francuske i i Češke Karl Bilt, Bernar Kušner i Karel Švarcenberg u Sarajevu, nakon sastanka sa liderima tri najuticajnije političke partije u BiH. Ministri su pozvali "prudske lidere" da u Parizu, Stokholmu ili Pragu nastave sinoć započete razgovore.
"Ustavnu reformu u BiH neće riješiti Evropska unija već zvaničnici BiH, ali EU može pomoći u tom procesu.", poručili su Bilt, Kušner i Švarcenberg nakon razgovora sa trojicom bh. lidera. "Prudski lideri" su ponovili poznate stavove o ključnim političkim pitanjima.
"Prudska trojka" pozvana u Pariz, Stokholm ili Prag na nastavak razgovora
Prudski sporazum je osnova pregovora - tako to barem vidi EUBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Prudski sporazum je osnova pregovora - tako to barem vidi EU
Sulejman Tihić je rekao da kriza u BiH, pogotovo ekonomska, zahtjeva nužnu ustavnu reformu "jer institucije Bosne i Hercegovine nemaju mehanizme ni da kontrolišu, a kamo li da upravljaju ili rješavaju ekonomsku krizu". Tihić je ponovio da još nije došlo vrijeme za zatvaranje OHR-a, jer bi to brzo dovelo do blokada rada institucija BiH i daljih podjela.
Dragan Čović je nakon razgovora izjavio da očekuje stvaranje povoljnog ambijenta za prestanak rada OHR-a što, prema njegovom mišljenju, znači da bi Bosna i Hercegovina trebala imati preuređen i reformisan Ustav. "Idealno bi bilo da ove godine završimo priču o Ustavu", rekao je Čović i istakao da je prudski sporazum nezamjenjiv.
Bh. lideri iznijeli poznate stavove, ali naglasili i potrebu nastavka razgovora
Prema Miloradu Dodiku, reforma Ustava nije uslov za transformaciju OHR-a niti za evropske integracije Bosne i Hercegovine. Šef SNSD-a je dodao je da je za kandidatski status BiH u EU neophodan prestanak rada OHR-a, ali i da su ustavne promjene važna tema. Dodik je također naglasio kako ostaje dio "prudske trojke".
Ministri vanjskih poslova iz Evropske unije prethodno su članove državnog Predsjedništva upozorili na zaostajanje BiH u odnosu na susjede. Šef češke diplomatije Karel Švarcenberg je rekao kako su "ministri u BiH došli da kažu da su uplašeni zbog onoga što se zbiva u ovoj zemlji zbog očitog zastoja u procesu evropskih integracija".
Ispuniti odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Mape puta
Tihić, Dodik i Čović su ponovili poznate stavoveBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Tihić, Dodik i Čović su ponovili poznate stavove
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović je izjavio kako je ova godina prekretnica za BiH, te da u sljedećih nekoliko mjeseci BiH mora ispuniti preostale odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i uslove za liberalizaciju viznog režima.
Zvaničnu posjetu Sarajevu šefovi diplomatija Francuske, Švedske i Češke danas će nastaviti razgovorima sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem, a predviđen je i njihov susret sa članovima kolegija i predsjedavajućim klubova oba doma državnog Parlamenta.
Kolegiji Parlamenta BiH i članovi Ustavnopravne komisije u međuvremenu su naglasili potrebu formiranja radne grupe ili komisije za ustavnu reformu koja bi sačinila prijedlog amandmana na Ustav BiH. Radna grupa bi bila sastavljena od po jednog predstavnika svake političke stranke iz Zastupničkog doma.
Autor: Samir Huseinović
Odg. urednik: Azer Slanjankić
iz iskustva - oni koje prate sad situaciju u BiH u americi se valjaju od smijeha na glupost i slabost EU (a valjam se i ja, sta drugo da radim) - ne mogu ljudi da skontaju da drugorazredna zemlja od 4 miliona stanovnika mota EU oko plota kako stigne
i konacno vec recene stvari, ali vrijedi ponoviti u svijetlu inztkove price o boljem dijely BiH - ja mu predlazem da se tamo i preseli
Slobodna Bosna
EKONOMSKI RAZVOJ BIH
Mit o boljem i lošijem dijelu BiH
DODIKOVA VLADA USPORILA EKONOMSKI RAZVOJ REPUBLIKE SRPSKE!!!
Propagandni stroj Milorada Dodika ne prestaje ponavljati tezu o Republici Srpskoj kao o „ekonomski prosperitetnijem dijelu BiH“;
„Slobodna Bosna“ došla je do relevantnih podataka koji svjedoče o suprotnom trendu -usporenom razvoju Republike Srpske koja sve više zaostaje za Federacijom BiH
U posljednje dvije godine bruto domaći proizvod RS-a uvećan za 1,7 milijardi KM a Federacije BiH za 2,9 milijardi KM
Rasprostranjena teza o spektakularnom ekonomskom razvoju Republike Srpske, koja je navodno u posljednjih nekoliko godina pod vodstvom premijera Milorada Dodika uspjela prvo sustići, pa potom i prestići Federaciju BiH i postati „bolji i napredniji dio BiH“, nema nikakvog utemeljenja u realnim ekonomskim pokazateljima. Dapače, većina glavnih ekonomskih indikatora upućuje na zaključak da je na sceni upravo obrnuti trend - ekonomski razvoj Republike Srpske u posljednjih nekoliko godina zapravo je usporen a razlike u privrednoj razvijenosti dva entiteta dodatno produbljene nauštrb „boljeg dijela BiH“
Iako je premijer RS-a Milorad Dodik vlast preuzeo još u proljeće 2006. godine, dakle desetak mjeseci prije svog federalnog kolege Nedžada Brankovića, dosadašnji rezultati njegove vlade prilično su mršavi, čak i u poređenju s rezultatima koje je pod punim opterećenjem političkih blokada uspio ostvariti federalni tim premijera Brankovića.
To naravno ne znači da su ekonomski rezultati Brankovićeve vlade dobri, ali znači da ekonomski rezultati Dodikove vlade nisu ni nalik marketinški stvorenoj percepciji o neviđenom ekonomskom uzletu i privrednom preporodu Republike Srpske. Kada se malo razgrne magla Dodikove propagande, ukazuju se ekonomska slika Republike Srpske koja je zapravo puno ružnija od ekonomske slike Federacije BiH.
NEJEDNAK RAST BDP-a
O trendu usporavanja ekonomskog razvoja RS-a, najuvjerljivije svjedoče oficijelni podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u dva entiteta tokom posljednje dvije godine. Krajem 2006. godine ukupni bruto domaći proizvod cijele BiH iznosio je 19,1 milijardu KM -Republika Srpska 6,4 a Federacija BiH 12,1 milijardu KM (ostatak otpada na Distrikt Brčko). Entitetska razlika BDP-a u 2006. godini iznosila je dakle 5,6 milijardi KM u korist Federacije BiH. Dvije godine kasnije, dakle koncem 2008. godine, razlika između dva entitetska BDP-a nije smanjena, kako tvrdi Dodikova propagandna mašinerija, nego je dodatno uvećana u korist Federecije BiH. Naime, tokom dvije godine Dodikove vlasti BDP Republike Srspke porastao je sa 6,4 na 8,2 milijarde KM, dok je u istom razdoblju BDP Federacije BiH porastao sa 12,1 na ravno 15 milijardi KM. Time se i razlika u ekonomskoj razvijenosti dva entiteta, mjerena rastom BDP-a, dodatno produbila u korist FBiH, i to za ravno 1,2 milijarde KM!
Identičan rezultat dobije se i kada se entitetski bruto domaći proizvod podijeli per capita, po glavi stanovnika: federalni BDP u dvije posljednje godine porastao je sa 5,2 hiljade KM na 6,4 hiljade KM. U istom razdoblju, rast BDP-a „po glavi stanovnika“ u Republici Srpskoj bio je ipak sporiji: sa 4,5 hiljada KM porastao je na 5,7 hiljada KM.
FLOSKULA O PRESELJENJU FIRMI
Usporavanje ekonomskog razvoja Republike Srpske vidljivo je i po kretanju zaposlenosti u dva entiteta tokom posljednje dvije godine. Krajem 2006. godine u Federaciji BiH bilo je zaposleno nešto više od 389 hiljada osoba a dvije godne kasnije 430 hiljada. U dvije posljednje godine broj uposlenih radnika u Federaciji BiH uvećan je dakle za 41.000.
U istom razdoblju broj novotvorenih radnih mjesta u Republici Srpskoj također je rastao, ali skoro četiri puta sporije nego u Federaciji BiH! Koncem 2006. godine u Republici Srpskoj bilo je uposleno 248 hiljada radnika a dvije godine kasnije 11.000 više, odnosno 259 hiljada radnika. Ovaj se podatak nikako ne uklapa u Dodikovu propagandnu floskulu o navodno masovnom preseljenju firmi iz Federacije BiH u Republiku Srpsku „zbog povoljnijeg privrednog ambijenta“.
Da je riječ o jeftinom propagandmom triku, najbolje se vidi iz oficijelnih podataka o novoregistriranim firmama u dva entiteta tokom posljednje dvije godine. Uprkos „povoljnijem poslovnom ambijentu“ koji je stvorila Vlada Milorada Dodika, broj novoosnovanih firmi u Republici Srpskoj porastao je za samo 2.943 (sa 18.880 na 21.823). Istovremeno, u „lošijem dijelu BiH“, u istom razdoblju, broj novosnovanih firmi porastao je za 5.516 (sa
36.206 na 41.422).
MIT O PROSPERITETU I ISTINA O BANKROTU
Jednako je tako neutemeljena i teza o navodnom finansijskom blagostanju Republike Srpske koja „pliva u novcu“, naspram Federacije BiH koja se navodni nalazi pred bankrotom. Podaci o javnim prihodima dva entiteta u posljednje dvije godine svjedoče o suprotnom trendu. Naime, javni prihodi RS-a za vrijeme Dodikovog mandata uvećani su za 824 miliona KM - sa 2,6 na 3,5 milijardi KM. U istom razdoblju, javni prihodi u FBiH uvećani su za 1,4 milijardi KM - sa 5,1 na 6,5 milijardi KM. Razlika u javnim prihodima između dva entiteta produbljena je za novih 500 miliona KM u korist Federacije BiH. Floskula o navodnom „bankrotu Federacije BiH“ nastala je na temelju nešto slabijeg punjenja budžeta Vlade Federacije BiH koji međutim u ukupnim javnim prihodima ovog entiteta sudjeluju sa samo 20 posto. Istovremeno, dok je budžet federalne vlade bio nešto tanji, budžeti deset kantona kao i budžeti fondova za penziono i zdravstveno osiguranje u samo dvije godine uvećeni su za više od 1,4 milijarde KM, dok su svi budžeti u Republici Srpskoj uvećani za 824 miliona KM.
Podaci o prilivu direktnih stranih investicija u posljednje dvije godine također svjedoče o dramatičnom zaostajanju Republike Srpske za Federacijom BiH. Ako se izuzme prodaja Telekoma Srpske, na čemu je Dodikova vlada inkasirala skoro 1,3 milijarde KM, sav ostali priliv diretnih stranih investicija zapravo je više nego oskudan. Prema nedavno publiciranoj analizi Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, ukupni priliv diretnih stranih investicija u 2008. godine iznosio je 737 miliona KM, od čega je Republika Srpska privuka tek dvadesetak posto, odnosno 166 miliona KM, dok je Federacija BiH privukla 80 posto, odnosno 571 milion KM.
ENTITETI U BROJKAMA
Republika Srpska
2006. BDP 6,4 milijarde KM 2008. 8,2 milijarde KM
2006. BDP „per capita“ 4.501 KM 2008. 5.730 KM
2006. Broj uposlenih 248.135 2008. 259.205
2006. Javni prihodi 2,6 milijardi KM 2008 3,4 milijarde KM
Federacija BiH
2006. BDP 12,1 milijarde KM 2008. 15,08 milijardi KM
2006. BDP „per capita“ 5.224 KM 2008. 6.480 KM
2006. Broj uposlenih 389.601 2008. 430.745
2006. Javni prihodi 5,1 milijardu KM 2008. 6,5 milijardi KM
Oskudan profit državnih preduzeća
NETO PROFIT DRŽAVNIH PREDUZEĆA RS-A 5, A FEDERALNIH 250 MILIONA KM
Samo jedno preduzeće s većinskim državnim kapitalom u Republici Srpskoj u 2008. godini ostvarilo je nešto značajniji profit. Riječ je o Elektroprivredi RS-a koja je poslovnu godinu okončala s profitom od oko 6,4 miliona KM, od čega će Dodikovoj vladi pripasti nekih 5 miliona KM.
Prošlogodišnji profit federalnih preduzeća s većinskim državnim kapitalom iznosi preko 250 miliona KM, od kojih bi se u federalni budžet trebalo uplatiti oko 220 miliona KM.
Politička pozadina Dodikove propagande
USTAVNO PREUREĐENJE „LOŠIJEG DIJELA BIH“
Papagajsko ponavljanje kako je Republika Srpska bolji, stabilniji i prosperitetniji dio BiH, ima vrlo jasnu političku pozadinu, osobito u kontekstu aktuelne rasprave o ustavnim promjenama. Poruka je vrlo jasna: ustavne promjene treba fokusirati na „lošiji dio BiH“ koji bi trebalo preurediti po uzoru na „bolji dio BiH“. Ustavne promjene dakle treba usmjeriti na etničku podjelu Federacije BiH.
Problem je, međutim, što je propagandnu udicu progutala i golema većina hrvatskih političara, ali i neki od bošnjačkih prvaka, poput lidera SDA Sulejmana Tihića, koji je uz asistenciju Dragana Čovića skoro dvije godine predano radio na rušenju Vlade Federacije, dajući istovremeno punu podršku i priznanje manje uspješnoj vladi RS-a.