Porijeklo prezimena

[rosegirl]

evo jos austrijskih/njemackih prezimena u sarajevu:
haberl
hafner
stajnbauer (steinbauer)

a zna li neko porijeklo porodice ramovic (ovi iz nevesinja) i dukatar?

[Topla voda]

http://www.montenegro.org.au/prezimena.html

stranica nije dovoljno adekvatana,cak,sta vise nije uopce,to je samo lista prezimena osoba,stranica imigranta koji je vjerovatno sakupljao informacije iz hobija

nije adekvatna,al je interesantna

[Zis]

Molim vas mozeli mi ko sta reci o prezimenu Derakovic , koliko znam ima ih samo u Doboju.

[osa]

Evo vam većina muslimanskih rodova, koji su do kraja 17.stoljeća živjeli u Boki Kotorskoj:


Abaze, Abdulahovići, Abdulovići, Agbabići, Agići, Ahmetagići, Ahmetćehajići, Alagići, Alajbegovići, Alečkovići, Alići, Alidžani, Alijagići, Alvahodžići, Amidžoći, Arikali, Arslanagići, Avdibegovići, Babe, Babahmetovići, Babovići, Bajramovići, Bakače (Baiče), Balaovići, Balići, Barašnovići, Bardonjići, Baše, Bašići, Bećiragići, Bećirovići, Begzadići, Behilovići, Benići, Bešovići, Bijedići, Bijegići, Bijelići, Bilajdanovići, Bulamuževići, Bjelajići, Bubići, Bulagdžići, Busul(h)adžići, Bušičići, Cvijetići, Čame, Čelebići, Čirtajići, Čomići, Čagijani, Ćatovići, Ćehajići, Ćehe, Ćerimagići, Ćiriati, Ćišići, Ćorići, Ćumurije, Danevići, Dautovići, Deljići, Delikapići, Dizdarevići, Drljevići, Durakovići, Duranovići, Durmišagići, Džaferovići, Djele, Ejenehanovići, Ejupi, Emrovići, Erkočevići, Fazlagići, Fetahagići, Galijatovići, Ganijagići, Giljulići, Glavovići, Hadrovići, Hadžagići, Hadžalići, Hadžiahmetovići, Hadžialijagići, Hadžiartići, Hadžići, Hadžihasanovići, Hadžimahmutovići, Hadžimahovići, Hadžimanovići, Hadžismajlovići, Hadžiživelići, Hajdarhodžići, Hajdarovići, Hajrovići, Hasandžikovići, Hasanovići, Hodžići, Hrustanovići, Huremovići, Huseinagići, Ibrahimagići, Ibrišići, Isakovići, Isovići, Jagonjci, Jenibegovići, Jerkovići, Joksalići, Jusovići, Jusufćajići, Kabili, Kalče, Kaplozani, Kapidžići, Karačine, Kasumovići, Kočići, Koljajići, Komandići, Kosići, Kraine, Krse, Krkalovići, Krupševići, Kurtbašići, Kurbegovići, Kurtagići, Kurtini, Kurtovići, Leventini, Lopušići, Lupori, Lupurovići, Majmutagići, Mahmutovići, Maksudići, Memišići, Mandžulići, Muharemćehaijići, Mujačići, Mujčinovići, Mulići, Murgići, Murguzi, Musići, Muslibegovići, Mustafići, Mušići, Muštovići, Nurkovići, Oleševići, Omeragići, Omerbegovići, Omerovići, Omurovići, Oskočkovići, Osmanovići, Ostojići, Ovčine, Ožerlići, Papuci, Parente, Paripovići, Parputi, Pašići, Pazmačići, Pervani, Pirići, Pivodići, Pizići, Pospanići, Preklovići, Pršinovići, Puškići, Ramadanovići, Ramovići, Redžepovići, Rejzovići, Repovići, Resulbegovići, Rikalovići, Risanovići, Redžepovići, Rejzovići, Repovići, Rizvanagići, Rizvanovići, Sagamozovići, Salahovići, Salimovići, Saračevići, Saškovići, Sćipegliahovići, Seferovići, Selimovići, Serdarovići, Sevdijarevići, Skenderbegovići, Slavovići, Slijepčevići, Smailovići, Solimanovići, Sučići, Suge, Sulejmanovići, Sulinovići, Suplikarevići, Šabanagići, Šabanovići, Šahinagići, Šamići, Šehovići, Štrbci, Temimi, Temimovići, Topalovići, Turci, Turčini, Ustalići, Vafirovići, Vilalići, Više, Vračevići, Zeferovići, Zulzauši i Zurkovići.

Burina, Cenanovic, Hadzovic, Mulaosmanovic, Zubcevic, da nadopunim

ako sva ova prezimena i danas obitavaju u BiH onda je dobar broj bošnjaka u zabludi kad tvrdi da vuče porijeklo od bošnjana pa tu su crnogorci.

[Bosanac sa dna kace]

Evo vam većina muslimanskih rodova, koji su do kraja 17.stoljeća živjeli u Boki Kotorskoj:


Abaze, Abdulahovići, Abdulovići, Agbabići, Agići, Ahmetagići, Ahmetćehajići, Alagići, Alajbegovići, Alečkovići, Alići, Alidžani, Alijagići, Alvahodžići, Amidžoći, Arikali, Arslanagići, Avdibegovići, Babe, Babahmetovići, Babovići, Bajramovići, Bakače (Baiče), Balaovići, Balići, Barašnovići, Bardonjići, Baše, Bašići, Bećiragići, Bećirovići, Begzadići, Behilovići, Benići, Bešovići, Bijedići, Bijegići, Bijelići, Bilajdanovići, Bulamuževići, Bjelajići, Bubići, Bulagdžići, Busul(h)adžići, Bušičići, Cvijetići, Čame, Čelebići, Čirtajići, Čomići, Čagijani, Ćatovići, Ćehajići, Ćehe, Ćerimagići, Ćiriati, Ćišići, Ćorići, Ćumurije, Danevići, Dautovići, Deljići, Delikapići, Dizdarevići, Drljevići, Durakovići, Duranovići, Durmišagići, Džaferovići, Djele, Ejenehanovići, Ejupi, Emrovići, Erkočevići, Fazlagići, Fetahagići, Galijatovići, Ganijagići, Giljulići, Glavovići, Hadrovići, Hadžagići, Hadžalići, Hadžiahmetovići, Hadžialijagići, Hadžiartići, Hadžići, Hadžihasanovići, Hadžimahmutovići, Hadžimahovići, Hadžimanovići, Hadžismajlovići, Hadžiživelići, Hajdarhodžići, Hajdarovići, Hajrovići, Hasandžikovići, Hasanovići, Hodžići, Hrustanovići, Huremovići, Huseinagići, Ibrahimagići, Ibrišići, Isakovići, Isovići, Jagonjci, Jenibegovići, Jerkovići, Joksalići, Jusovići, Jusufćajići, Kabili, Kalče, Kaplozani, Kapidžići, Karačine, Kasumovići, Kočići, Koljajići, Komandići, Kosići, Kraine, Krse, Krkalovići, Krupševići, Kurtbašići, Kurbegovići, Kurtagići, Kurtini, Kurtovići, Leventini, Lopušići, Lupori, Lupurovići, Majmutagići, Mahmutovići, Maksudići, Memišići, Mandžulići, Muharemćehaijići, Mujačići, Mujčinovići, Mulići, Murgići, Murguzi, Musići, Muslibegovići, Mustafići, Mušići, Muštovići, Nurkovići, Oleševići, Omeragići, Omerbegovići, Omerovići, Omurovići, Oskočkovići, Osmanovići, Ostojići, Ovčine, Ožerlići, Papuci, Parente, Paripovići, Parputi, Pašići, Pazmačići, Pervani, Pirići, Pivodići, Pizići, Pospanići, Preklovići, Pršinovići, Puškići, Ramadanovići, Ramovići, Redžepovići, Rejzovići, Repovići, Resulbegovići, Rikalovići, Risanovići, Redžepovići, Rejzovići, Repovići, Rizvanagići, Rizvanovići, Sagamozovići, Salahovići, Salimovići, Saračevići, Saškovići, Sćipegliahovići, Seferovići, Selimovići, Serdarovići, Sevdijarevići, Skenderbegovići, Slavovići, Slijepčevići, Smailovići, Solimanovići, Sučići, Suge, Sulejmanovići, Sulinovići, Suplikarevići, Šabanagići, Šabanovići, Šahinagići, Šamići, Šehovići, Štrbci, Temimi, Temimovići, Topalovići, Turci, Turčini, Ustalići, Vafirovići, Vilalići, Više, Vračevići, Zeferovići, Zulzauši i Zurkovići.

Burina, Cenanovic, Hadzovic, Mulaosmanovic, Zubcevic, da nadopunim

ako sva ova prezimena i danas obitavaju u BiH onda je dobar broj bošnjaka u zabludi kad tvrdi da vuče porijeklo od bošnjana pa tu su crnogorci.

a zamisli tek hrvatska prezimena Bosnjak, Bosnjakovic, Kurbanovic, Hadzic, Sultanovic, Dursun.... sto po Hrvatskoj sto po Bosni...

[osa]

quote="osa"]

Evo vam većina muslimanskih rodova, koji su do kraja 17.stoljeća živjeli u Boki Kotorskoj:


Abaze, Abdulahovići, Abdulovići, Agbabići, Agići, Ahmetagići, Ahmetćehajići, Alagići, Alajbegovići, Alečkovići, Alići, Alidžani, Alijagići, Alvahodžići, Amidžoći, Arikali, Arslanagići, Avdibegovići, Babe, Babahmetovići, Babovići, Bajramovići, Bakače (Baiče), Balaovići, Balići, Barašnovići, Bardonjići, Baše, Bašići, Bećiragići, Bećirovići, Begzadići, Behilovići, Benići, Bešovići, Bijedići, Bijegići, Bijelići, Bilajdanovići, Bulamuževići, Bjelajići, Bubići, Bulagdžići, Busul(h)adžići, Bušičići, Cvijetići, Čame, Čelebići, Čirtajići, Čomići, Čagijani, Ćatovići, Ćehajići, Ćehe, Ćerimagići, Ćiriati, Ćišići, Ćorići, Ćumurije, Danevići, Dautovići, Deljići, Delikapići, Dizdarevići, Drljevići, Durakovići, Duranovići, Durmišagići, Džaferovići, Djele, Ejenehanovići, Ejupi, Emrovići, Erkočevići, Fazlagići, Fetahagići, Galijatovići, Ganijagići, Giljulići, Glavovići, Hadrovići, Hadžagići, Hadžalići, Hadžiahmetovići, Hadžialijagići, Hadžiartići, Hadžići, Hadžihasanovići, Hadžimahmutovići, Hadžimahovići, Hadžimanovići, Hadžismajlovići, Hadžiživelići, Hajdarhodžići, Hajdarovići, Hajrovići, Hasandžikovići, Hasanovići, Hodžići, Hrustanovići, Huremovići, Huseinagići, Ibrahimagići, Ibrišići, Isakovići, Isovići, Jagonjci, Jenibegovići, Jerkovići, Joksalići, Jusovići, Jusufćajići, Kabili, Kalče, Kaplozani, Kapidžići, Karačine, Kasumovići, Kočići, Koljajići, Komandići, Kosići, Kraine, Krse, Krkalovići, Krupševići, Kurtbašići, Kurbegovići, Kurtagići, Kurtini, Kurtovići, Leventini, Lopušići, Lupori, Lupurovići, Majmutagići, Mahmutovići, Maksudići, Memišići, Mandžulići, Muharemćehaijići, Mujačići, Mujčinovići, Mulići, Murgići, Murguzi, Musići, Muslibegovići, Mustafići, Mušići, Muštovići, Nurkovići, Oleševići, Omeragići, Omerbegovići, Omerovići, Omurovići, Oskočkovići, Osmanovići, Ostojići, Ovčine, Ožerlići, Papuci, Parente, Paripovići, Parputi, Pašići, Pazmačići, Pervani, Pirići, Pivodići, Pizići, Pospanići, Preklovići, Pršinovići, Puškići, Ramadanovići, Ramovići, Redžepovići, Rejzovići, Repovići, Resulbegovići, Rikalovići, Risanovići, Redžepovići, Rejzovići, Repovići, Rizvanagići, Rizvanovići, Sagamozovići, Salahovići, Salimovići, Saračevići, Saškovići, Sćipegliahovići, Seferovići, Selimovići, Serdarovići, Sevdijarevići, Skenderbegovići, Slavovići, Slijepčevići, Smailovići, Solimanovići, Sučići, Suge, Sulejmanovići, Sulinovići, Suplikarevići, Šabanagići, Šabanovići, Šahinagići, Šamići, Šehovići, Štrbci, Temimi, Temimovići, Topalovići, Turci, Turčini, Ustalići, Vafirovići, Vilalići, Više, Vračevići, Zeferovići, Zulzauši i Zurkovići.

Burina, Cenanovic, Hadzovic, Mulaosmanovic, Zubcevic, da nadopunim

ako sva ova prezimena i danas obitavaju u BiH onda je dobar broj bošnjaka u zabludi kad tvrdi da vuče porijeklo od bošnjana pa tu su crnogorci.[/quote]
a zamisli tek hrvatska prezimena Bosnjak, Bosnjakovic, Kurbanovic, Hadzic, Sultanovic, Dursun.... sto po Hrvatskoj sto po Bosni... [/quote]

prezime bošnjak,to ti dođe kao "juraj dalmatinac", regionalno obilježje jednog naroda.

[nespora]

Jedna od najstarijih teritorijalno-politickih jedinica formiranih po dolasku Slovena na Balkan bila je Travunija, koja se prostirala: na jugu do Dubrovnika, na sjeverozapadu preko Velicana do Gacka i Pive, i na jugoistoku do Risna. U ovoj oblasti nalazilo se pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnoscu kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrdjena mjesta. Centar ovih gradova bio je Trebinje, po cemu se i ova oblast naziva Trebinjska oblast.
Gdje se nalazilo srednjevjekovno Trebinje ne zna se tacno, ali se prema arheoloskim istrazivanjima moze zakljuciti da je lokacija grada bila na lijevoj obali Trebisnjice, odnosno danasnjim Donjim Policama.
Sam naziv Trebinje veoma je star. Ime Trebinje se moze naci na historijskim spomenicima iz 12. stoljeca. Trebinje se takodje pominje u povelji kralja Tvrtka Kotromanica izdatoj 10. aprila 1378. godine, a i u dokumentima Dubrovacke republike koji isto datiraju iz 14. stoljeca. O porijeklu naziva grada postoje tri pretpostavke i to da je rijec Travunija: rimskog, ilirskog ili slavenskog porijekla. Cini se da je ova zadnja i najtacnija jer u osnovi sadrzi rijec slavenskog porijekla: trava, sto znaci trava, rastinje. Polazeci od konfiguracije terena koje je u glavnom krasko, a da kroz centralne dijelove ove oblasti protice rijeka Trebisnjica, koja ovu dolinu pretvara u zelenu oazu u moru kamenja moze se doci do zakljucka da rijec Travunija u prenesenom znacenju oznacava zelenu, travnatu dolinu.
Historiju Travunije mozemo pratiti tek od prve polovine 9. stoljeca iz skrtih podataka koje nam daju historijski izvori. Po njima prvi trebinjski zupan Velak vlada sredinom 9. stoljeca. U periodu od 10. do 14. stoljeca Travunija je bila u sastavu Duklje, Raske odnosno Hrvatske da bi 1377. usla u sastav Bosne, koja je u to vrijeme, pod vladavinom Tvrtka Kotromanica (1353-91), bila najveca drzava na Balkanu. Travunija u sastavu Bosne postepeno nestaje kao oblast i pominje se kao Trebinje sa okolinom ili Trebinjska zupa. 1448 nekadasnja oblast Travunije sa svojom okolinom nazvace se Hercegovina po tituli vladara toga podrucja hercega Stjepana Vukcica.
Padom Bosne 1463. godine. Turci pod komandom Mahmut-pase Andjelovica polako prodiru u Hercegovinu. 1465. ulaze na Zupce, pocetkom 1466 pada grad Trebinje, 1477. pada Klobuk, da bi 1482. padom Herceg Novog citava Hercegovina pala pod tursku vlast.
Dolaskom turaka dolazi do radikalnih promjena, ne samo u drustvenom ustrojstvu, vec i u svim oblastima drustveno-kulturnog zivota. Sa Turskom dolazi novo drustveno uredjenje, nova religija i nova islamska civilizacija. Proces islamizacije Bosne bio je u svom najvecem dijelu dobrovoljan a ne prisilan, kako su nas do sada ucili. Najintenzivniji proces islamizacije bio je tokom 15. i 17. stoljeca kada je Turska bila najmocnija. Proces islamizacije poceo je i prije osvajanja Bosne, sto dokazuje brojno muslimansko stanovnistvo koje je prije dolaska Turaka zivjelo na podrucju Sarajeva i Visokog. Islamizacija je bila najintenzivnija u gradovima i naseljima na glavnim komunikacijama pa zato, od dolaska Turaka pa do sada, muslimansko stanovnistvo dominira u vecini gradova. Islamizacija i okupacija Bosne radikalno mijenjaju sliku ove drzave. Prvo se stvaraju tri religijske grupe: muslimani, katolici i pravoslavci, a zatim i tri naroda: Bosnjaci, Hrvati i Srbi.
Kada govorimo o Trebinju za vrijeme turske vlasti pitanje je gdje se nalazio taj grad. Vjerovatno je srednjevjekovno Trebinje bilo sruseno pa su Turci, zbog strateski vaznog polozaja Trebinja, sagradili novo utvrdjenje na desnoj obali Trebisnjice. To utvrdjenje je Kastel, ili danasnji Stari grad.
Ova tvrdjava dobija na znacaju poslije pada Herceg Novog. Tada ona postaje vazna utvrda za zastitu od Mlecana u toku rata protiv njih, koji je trajao izmedju 1644. i 1669. godine. Poslije toga rata dolazi do naseljavanja Trebinja i njegove okoline bosnjackim stanovnistvom iz Boke Kotorske, Risna i Herceg Novog. Prema turskim zapisima to stanovnistvo je prvo naseljavalo podrucje Zubaca i Korjenica (sadasnje Lastve), zatim Jasena, Ljubomira, Begovic-kule i Popova polja i na kraju i sam grad Trebinje. Trebinje koje je sada sluzilo za odbranu juznih turskih granica dobija puno na znacaju. Godine 1701. Trebinje postaje palanka, a 1710. i kapetanija. Najvece zasluge za prosperitet Trebinja pocetkom 18. i prve polovine 19. vijeka pripadaju nasljednjoj kapetaniji Resulbegovica, a narocito Osman-kapetanu i Hasan-begu. Osman-kapetan koji vlada Trebinjem od 1713. do 1730. je udario temelj starom gradu. U periodu njegove vladavine izgradjen je i novi bedem sa cetiri kule, medju kojima su svakako najpoznatije kule Catovica i Hasanbegovica. Oko bedema je izgradjen i hendek, cija je gradnja pocela 1711.godine. Gradnje je bilo i 1714. i 1721. a zavrsena je vjerovatno 1737. godine. Tako je nastala novija i mocnija tvrdjava: Stari grad, odnosno Trebinje sa debelim bedemom i hendekom oko grada. Na izlazu iz Starog grada nalazila se tabla sa dovom posvecenom utemeljivacu grada Osman-pasi Resulbegovicu. Tablu je izbrisao kninski general, Srbin Nikola Jovanovic, kada je Trebinje palo pod Austro-Ugarsku vlast 1878. godine. U samom gradu je Osman-pasa podigao i dvije dzamije od kojih je Osman-pasina dzamija bila nadaleko poznata. U isto vrijeme su podignuti: medresa, mekteb, kiraethana (citaonica), biblioteka, nekoliko trgovackih i zanatskih radnji i mnogo drugih historijski vaznih objekata. U starom gradu podignuta je i sahat kula. Medju najpoznatije sakralne objekte iz tog doba spadaju i Arslanagica most i Begova kuca koju su cetnici zapalili u agresiji na Trebinje i nasu domovinu Republiku Bosnu i Hercegovinu. Mnoge dzamije i mektebi sagradjeni su i van zidina grada. To su: tri dzamije u Korjenicima, zatim dzamije na Jasenu, Klobuku, u Begovica-kuli, Pridvorcima, Dzivaru i Zasadu. Izgradjen je i veci broj kula utvrdjenja, od kojih su najpoznatije Resulbegovica kula u Starom Slanom, Resulovica kula u Zasadu poznata kula Klobucka i Kurtovica kula u Policama, koju su Srbi zvali Brankovica kula, ali to je naravno bila obicna laz.
O privrednom razvoju Trebinja za vrijeme turske vladavine govore mnogi dokumenti iz Dubrovackog arhiva, prema kojima je narocito bila razvijena trgovina sa Dubrovnikom. Neki istaknuti trgovci i zanatlije, koji nisu bili poznati samo u Trebinjskoj kapetaniji vec i sire bili su: Pekar Mujo Mehakovic, trgovac na veliko Mujo Arslanagic, trgovci Jusuf Aleckovic, zatim Salko i Mujo Kabil.
Prema turskim tefterima iz 1877. godine kapetanija Trebinje imala je 16 500 stanovnika, a sam grad 1 050 bez Zasada, Gornjih i Donjih Polica i Gradine. Vecinsko stanovnistvo bilo je muslimansko (70%). To potvrdjuju i Austro-Ugarski podaci iz 1895 prema kojima je 65% zemlje pripadalo Bosnjacima.
Nakon Berlinskog kongresa 1878. i odluke o protektoratu Austro-Ugarske nad Bosnom i Hercegovinom, Bosnjaci sirom BiH su pruzili snazan otpor agresoru. Izrazito snazan otpor pruzili su i Bosnjaci Trebinja i Korijenica, na Zegulji i Dubravama, gdje je ucestovalo oko 400 Trebinjaca. Istaknute vodje Trebinjaca bili su: Ali-efendija Fetahagic, Omer Sehovic i Omer Vrbovic. Austro-Ugarska vojska, pod komandom Srbina Nikole Jovanovica, sredinom avgusta pokrece ofanzivu sa ciljem da likvidira otpor Bosnjaka. Uz velike gubitke Austro-Ugarska vojska 26. avgusta zauzima grad Trebinje. Drugi snazan otpor bio je otpor Korijenickih Bosnjaka na Gorickom polju, gdje je Austro-Ugarska vojska bila porazena i prisiljena na povlacenje u Trebinje. Sredinom septembra 1878. godine okupaciona vojska pokrece ofanzivu prema Klobuku (opet se radilo o napadu na Korijenice ali ovaj put sa druge, crnogorske strane). Borba za Klobuk trajala je od 24. do 28. septembra. Kakva je bila borba za Klobuk vidi se iz Austro-Ugarskih podataka, prema kojim je ispaljeno 1190 topovskih granata; i to 800 iz poljskih i 390 iz teskih topova, sto je za to vrijeme bilo izrazito puno. Po naredenju generala Jovanovica Klobuk je miniran 29. septembra. Klobuk je i dan danas ostao simbol herojstva Korjenickih Bosnjaka mada se o tome malo zna. Po uspostavljanju svoje vlasti okupatorski rezim se vrlo strogo odnosi prema braniocima. Vojni prijeki sud strijeljao je oko osam istaknutih Trebinjaca. Ogroman broj Korjenickih Bosnjaka je iz straha od osvete pobjegao u Tursku. Manji broj se vratio nakon amnestije krajem 19. stoljeca, ali veci broj je zauvijek ostao u Turskoj

[milton]

prezime bošnjak,to ti dođe kao "juraj dalmatinac", regionalno obilježje jednog naroda.

Malo morgen... mijesas pojmove... zato probubaj knjige malo vise...

Prezime Bosnjak (pise se velikim pocetnim slovom!! ) nije uopce neko regionalno, vec staro narodno ili ako hoces etnicko obiljezje necijeg porijekla. Postoje i razne variante tog prezimena: Bosnyak, Bosniak, Bosniaque, Bouschnak, itd... da sad ne nabrajam...

Ista stvar ti je n.pr. sa prezimenima: Hrvat (Horvat, Horwath, itd... ), Hollander (ili Dutch), Deutch, Scott, Sved (Swede), Ceh (Czeh), Poljak (Pollak), Norman, English, Türk, Vlah (Wallack, Ballack, Wallace), Madjar (Magyar), Grk (Grecco) itd.
... dakle, to su sve prezimena koja nose obiljezja starih naroda.


Mission completed

[osa]

prezime bošnjak,to ti dođe kao "juraj dalmatinac", regionalno obilježje jednog naroda.

Malo morgen... mijesas pojmove... zato probubaj knjige malo vise...

Prezime Bosnjak (pise se velikim pocetnim slovom!! ) nije uopce neko regionalno, vec staro narodno ili ako hoces etnicko obiljezje necijeg porijekla. Postoje i razne variante tog prezimena: Bosnyak, Bosniak, Bosniaque, Bouschnak, itd... da sad ne nabrajam...

Ista stvar ti je n.pr. sa prezimenima: Hrvat (Horvat, Horwath, itd... ), Hollander (ili Dutch), Deutch, Scott, Sved (Swede), Ceh (Czeh), Poljak (Pollak), Norman, English, Türk, Vlah (Wallack, Ballack, Wallace), Madjar (Magyar), Grk (Grecco) itd.
... dakle, to su sve prezimena koja nose obiljezja starih naroda.


Mission completed

to su samo lijepe želje, pretoči svoje mišljenje u praksu i priupitaj veliku većinu ljudi koji nose prezime bošnjak tko su i što su, pa ćeš se i sam uvjeriti da nisi u pravu ili možda ti to bolje znaš od njih samih.

[Bosanac sa dna kace]

prezime bošnjak,to ti dođe kao "juraj dalmatinac", regionalno obilježje jednog naroda.

Malo morgen... mijesas pojmove... zato probubaj knjige malo vise...

Prezime Bosnjak (pise se velikim pocetnim slovom!! ) nije uopce neko regionalno, vec staro narodno ili ako hoces etnicko obiljezje necijeg porijekla. Postoje i razne variante tog prezimena: Bosnyak, Bosniak, Bosniaque, Bouschnak, itd... da sad ne nabrajam...

Ista stvar ti je n.pr. sa prezimenima: Hrvat (Horvat, Horwath, itd... ), Hollander (ili Dutch), Deutch, Scott, Sved (Swede), Ceh (Czeh), Poljak (Pollak), Norman, English, Türk, Vlah (Wallack, Ballack, Wallace), Madjar (Magyar), Grk (Grecco) itd.
... dakle, to su sve prezimena koja nose obiljezja starih naroda.


Mission completed

to su samo lijepe želje, pretoči svoje mišljenje u praksu i priupitaj veliku većinu ljudi koji nose prezime bošnjak tko su i što su, pa ćeš se i sam uvjeriti da nisi u pravu ili možda ti to bolje znaš od njih samih.

ti kad bi shavtio da je migracija prirodna stvar, da je sasvim prirodno da se neko izseli u Bosnu iz Crne Gore ili iz Bosne u Hrvatsku ili potpuno obrnuto, te da je nacija tj.nacionalnost izum 19. vijeka, Bog zna dje bi ti kraj bio...

[osa]

quote="osa"]

prezime bošnjak,to ti dođe kao "juraj dalmatinac", regionalno obilježje jednog naroda.

Malo morgen... mijesas pojmove... zato probubaj knjige malo vise...

Prezime Bosnjak (pise se velikim pocetnim slovom!! ) nije uopce neko regionalno, vec staro narodno ili ako hoces etnicko obiljezje necijeg porijekla. Postoje i razne variante tog prezimena: Bosnyak, Bosniak, Bosniaque, Bouschnak, itd... da sad ne nabrajam...

Ista stvar ti je n.pr. sa prezimenima: Hrvat (Horvat, Horwath, itd... ), Hollander (ili Dutch), Deutch, Scott, Sved (Swede), Ceh (Czeh), Poljak (Pollak), Norman, English, Türk, Vlah (Wallack, Ballack, Wallace), Madjar (Magyar), Grk (Grecco) itd.
... dakle, to su sve prezimena koja nose obiljezja starih naroda.


Mission completed

to su samo lijepe želje, pretoči svoje mišljenje u praksu i priupitaj veliku većinu ljudi koji nose prezime bošnjak tko su i što su, pa ćeš se i sam uvjeriti da nisi u pravu ili možda ti to bolje znaš od njih samih.[/quote]
ti kad bi shavtio da je migracija prirodna stvar, da je sasvim prirodno da se neko izseli u Bosnu iz Crne Gore ili iz Bosne u Hrvatsku ili potpuno obrnuto, te da je nacija tj.nacionalnost izum 19. vijeka, Bog zna dje bi ti kraj bio...[/quote]

prirodna stvar, kao i ova zadnja migracija, e gdje bi tebi bio kraj kad bi shvatio da to nije baš tako. nacija izum 19. vijeka, misliš, jesi li siguran da neki nisu formirali nacije u 20. pa i 21. vijeku, pa i dan danas nisu sigurni tko su i što su, pa bar toga možeš naći na ovom forumu.

[Bosanac sa dna kace]

quote="osa"]

prezime bošnjak,to ti dođe kao "juraj dalmatinac", regionalno obilježje jednog naroda.

Malo morgen... mijesas pojmove... zato probubaj knjige malo vise...

Prezime Bosnjak (pise se velikim pocetnim slovom!! ) nije uopce neko regionalno, vec staro narodno ili ako hoces etnicko obiljezje necijeg porijekla. Postoje i razne variante tog prezimena: Bosnyak, Bosniak, Bosniaque, Bouschnak, itd... da sad ne nabrajam...

Ista stvar ti je n.pr. sa prezimenima: Hrvat (Horvat, Horwath, itd... ), Hollander (ili Dutch), Deutch, Scott, Sved (Swede), Ceh (Czeh), Poljak (Pollak), Norman, English, Türk, Vlah (Wallack, Ballack, Wallace), Madjar (Magyar), Grk (Grecco) itd.
... dakle, to su sve prezimena koja nose obiljezja starih naroda.


Mission completed

to su samo lijepe želje, pretoči svoje mišljenje u praksu i priupitaj veliku većinu ljudi koji nose prezime bošnjak tko su i što su, pa ćeš se i sam uvjeriti da nisi u pravu ili možda ti to bolje znaš od njih samih.

ti kad bi shavtio da je migracija prirodna stvar, da je sasvim prirodno da se neko izseli u Bosnu iz Crne Gore ili iz Bosne u Hrvatsku ili potpuno obrnuto, te da je nacija tj.nacionalnost izum 19. vijeka, Bog zna dje bi ti kraj bio...[/quote]

prirodna stvar, kao i ova zadnja migracija, e gdje bi tebi bio kraj kad bi shvatio da to nije baš tako. nacija izum 19. vijeka, misliš, jesi li siguran da neki nisu formirali nacije u 20. pa i 21. vijeku, pa i dan danas nisu sigurni tko su i što su, pa bar toga možeš naći na ovom forumu.[/quote]
po kom osnovu se to ne mogu formirati nacije i u 21. vijeku?

[Jazz_Junkie]

Koja je to nacija izmisljena u 21. vijeku? I ostavite se politike na ovoj temi.

[Pietje_Bel]

quote="osa"]

Evo vam većina muslimanskih rodova, koji su do kraja 17.stoljeća živjeli u Boki Kotorskoj:


Abaze, Abdulahovići, Abdulovići, Agbabići, Agići, Ahmetagići, Ahmetćehajići, Alagići, Alajbegovići, Alečkovići, Alići, Alidžani, Alijagići, Alvahodžići, Amidžoći, Arikali, Arslanagići, Avdibegovići, Babe, Babahmetovići, Babovići, Bajramovići, Bakače (Baiče), Balaovići, Balići, Barašnovići, Bardonjići, Baše, Bašići, Bećiragići, Bećirovići, Begzadići, Behilovići, Benići, Bešovići, Bijedići, Bijegići, Bijelići, Bilajdanovići, Bulamuževići, Bjelajići, Bubići, Bulagdžići, Busul(h)adžići, Bušičići, Cvijetići, Čame, Čelebići, Čirtajići, Čomići, Čagijani, Ćatovići, Ćehajići, Ćehe, Ćerimagići, Ćiriati, Ćišići, Ćorići, Ćumurije, Danevići, Dautovići, Deljići, Delikapići, Dizdarevići, Drljevići, Durakovići, Duranovići, Durmišagići, Džaferovići, Djele, Ejenehanovići, Ejupi, Emrovići, Erkočevići, Fazlagići, Fetahagići, Galijatovići, Ganijagići, Giljulići, Glavovići, Hadrovići, Hadžagići, Hadžalići, Hadžiahmetovići, Hadžialijagići, Hadžiartići, Hadžići, Hadžihasanovići, Hadžimahmutovići, Hadžimahovići, Hadžimanovići, Hadžismajlovići, Hadžiživelići, Hajdarhodžići, Hajdarovići, Hajrovići, Hasandžikovići, Hasanovići, Hodžići, Hrustanovići, Huremovići, Huseinagići, Ibrahimagići, Ibrišići, Isakovići, Isovići, Jagonjci, Jenibegovići, Jerkovići, Joksalići, Jusovići, Jusufćajići, Kabili, Kalče, Kaplozani, Kapidžići, Karačine, Kasumovići, Kočići, Koljajići, Komandići, Kosići, Kraine, Krse, Krkalovići, Krupševići, Kurtbašići, Kurbegovići, Kurtagići, Kurtini, Kurtovići, Leventini, Lopušići, Lupori, Lupurovići, Majmutagići, Mahmutovići, Maksudići, Memišići, Mandžulići, Muharemćehaijići, Mujačići, Mujčinovići, Mulići, Murgići, Murguzi, Musići, Muslibegovići, Mustafići, Mušići, Muštovići, Nurkovići, Oleševići, Omeragići, Omerbegovići, Omerovići, Omurovići, Oskočkovići, Osmanovići, Ostojići, Ovčine, Ožerlići, Papuci, Parente, Paripovići, Parputi, Pašići, Pazmačići, Pervani, Pirići, Pivodići, Pizići, Pospanići, Preklovići, Pršinovići, Puškići, Ramadanovići, Ramovići, Redžepovići, Rejzovići, Repovići, Resulbegovići, Rikalovići, Risanovići, Redžepovići, Rejzovići, Repovići, Rizvanagići, Rizvanovići, Sagamozovići, Salahovići, Salimovići, Saračevići, Saškovići, Sćipegliahovići, Seferovići, Selimovići, Serdarovići, Sevdijarevići, Skenderbegovići, Slavovići, Slijepčevići, Smailovići, Solimanovići, Sučići, Suge, Sulejmanovići, Sulinovići, Suplikarevići, Šabanagići, Šabanovići, Šahinagići, Šamići, Šehovići, Štrbci, Temimi, Temimovići, Topalovići, Turci, Turčini, Ustalići, Vafirovići, Vilalići, Više, Vračevići, Zeferovići, Zulzauši i Zurkovići.

Burina, Cenanovic, Hadzovic, Mulaosmanovic, Zubcevic, da nadopunim

ako sva ova prezimena i danas obitavaju u BiH onda je dobar broj bošnjaka u zabludi kad tvrdi da vuče porijeklo od bošnjana pa tu su crnogorci.

a zamisli tek hrvatska prezimena Bosnjak, Bosnjakovic, Kurbanovic, Hadzic, Sultanovic, Dursun.... sto po Hrvatskoj sto po Bosni... [/quote]

prezime bošnjak,to ti dođe kao "juraj dalmatinac", regionalno obilježje jednog naroda.[/quote]

Kako moze Bosnjak biti regionalno obiljezje kad nasi Franjevci Bosanski Bosnjake od 15. vijeka spominju kao narod? "Mi Bosnjaci njekad slavan narod..." ili "U spomenutom kraljevstvu Bosni nasli smo tri naroda i tri vjere. Prvi narod su starosjedioci Bosnjaci koji su Rimo-Krcanske vjere, drugi narod su Srbi koji su vjere svetog Pavle...(1531)" Ili kad se spominje vojna ofanziva u srednjem vijeku na jedan grad onda se kaze" Grad je napadalo XXXX Bosnjaka i xxxxxx Hrvata.." (ne mogu se tacno sjetiti broja). Bosnjaci su narod u srednjem vijeku bili vise nego Hrvati. Kada su Bosnjaci imali kraljevinu tada su Hrvati bili sluge Ugarske.

Hrvatski povijesnicar Ivan KUKULJEVIĆ SAKCINSKI, Govor odrzan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843.:

Mi smo malo Latini, malo Niemci malo Talijani, malo Mađari i malo Slavjani, a ukupno (iskreno govoreći) nismo baš ništa!

http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-Sakcinski1.html


Najvjerovatnije da nije doslo Osmanlija da bi Bosna absorbirala i ostatak Hrvatske. Bosna je imala svo more pod kontrolom od Konavlja do Splita. Da nisu dosli Turci mi bi vam uzeli sve do Rijeke a ostatak bi vam maznuli Madari. Vjerovatno bi se i vi vremenom poceli nazivati Bosnjacima. To je se desavalo vise puta u istoriji. Spasio vas je Habsburg i Turska okupacija.

[osa]

@pietje bel

ja iz ovog ne vidjeh ono što i ti. vidjeh po bosni razne župe (treba li ti pojašnjavati koji narod tako zove svoje teritorijalne jedinice), vidjeh da dobar dio današnje bosne nije bio u bosanskom kraljevstvu i kad je bila najveća(bihać, cazin i cijela zapadna bosna), vidjeh samo hrvatske nazive (uskoplje, rama, donji kraj itd.itd.). ne bih dalje jer nije tema, malo si skrenuo.

[Pietje_Bel]

@pietje bel

ja iz ovog ne vidjeh ono što i ti. vidjeh po bosni razne župe (treba li ti pojašnjavati koji narod tako zove svoje teritorijalne jedinice), vidjeh da dobar dio današnje bosne nije bio u bosanskom kraljevstvu i kad je bila najveća(bihać, cazin i cijela zapadna bosna), vidjeh samo hrvatske nazive (uskoplje, rama, donji kraj itd.itd.). ne bih dalje jer nije tema, malo si skrenuo.

Ti si rekao da su Bosnjaci bili teritorijalna odrecica a ne narod. Ja sam samo to komentarisao. Marko Vego je sastavio ovu kartu a on je Hrvat ako se ne varam. Naravno da ce ppisati Zupa. Da je kartu pravio Englez onda bi sve bilo ispisano na engleskom. Dio danasnje Bosne koji na karti nije bio u sastavu Bosanske kraljevine je bio u sastavu Ugarsko-Hrvatske kraljevine a to je u praksi znacilo: Ugarska kraljevina. Npr. u Bihacu (Hrvatskom gradu) je sluzbeni jezik bio Madarski a ne Hrvatski. Hrvatska je bila u stvari manje vise kolonija Ugarska i nista vise. Od 11. do 20. vijeka Hrvatska nije bila slobodna zemlja vec je bila kolonizirana dok je Bosna tek pala pod kolonizaciju u 15. vijeku. I onda se neko usudi reci kako su Bosnjaci teritorijalna odrecica a Hrvati su kao narod. Odakle to da padne sa neba nakon 900 godina sto ste bili Madari, Njemci, Italijani, Latini?

[osa]

@pietje bel

ja iz ovog ne vidjeh ono što i ti. vidjeh po bosni razne župe (treba li ti pojašnjavati koji narod tako zove svoje teritorijalne jedinice), vidjeh da dobar dio današnje bosne nije bio u bosanskom kraljevstvu i kad je bila najveća(bihać, cazin i cijela zapadna bosna), vidjeh samo hrvatske nazive (uskoplje, rama, donji kraj itd.itd.). ne bih dalje jer nije tema, malo si skrenuo.

Ti si rekao da su Bosnjaci bili teritorijalna odrecica a ne narod. Ja sam samo to komentarisao. Marko Vego je sastavio ovu kartu a on je Hrvat ako se ne varam. Naravno da ce ppisati Zupa. Da je kartu pravio Englez onda bi sve bilo ispisano na engleskom. Dio danasnje Bosne koji na karti nije bio u sastavu Bosanske kraljevine je bio u sastavu Ugarsko-Hrvatske kraljevine a to je u praksi znacilo: Ugarska kraljevina. Npr. u Bihacu (Hrvatskom gradu) je sluzbeni jezik bio Madarski a ne Hrvatski. Hrvatska je bila u stvari manje vise kolonija Ugarska i nista vise. Od 11. do 20. vijeka Hrvatska nije bila slobodna zemlja vec je bila kolonizirana dok je Bosna tek pala pod kolonizaciju u 15. vijeku. I onda se neko usudi reci kako su Bosnjaci teritorijalna odrecica a Hrvati su kao narod. Odakle to da padne sa neba nakon 900 godina sto ste bili Madari, Njemci, Italijani, Latini?

ne ću ustrajavati u ovakvim raspravama, jer rekoh nisu tema, već prezimena koja sam ja i komentirao. ovakve tvrdnje pobiješ recimo kartom hrvatske za doba petra krešimira ili tomislava (jednako kvalitetni dokazi kao i ovaj).

[Pietje_Bel]

@pietje bel

ja iz ovog ne vidjeh ono što i ti. vidjeh po bosni razne župe (treba li ti pojašnjavati koji narod tako zove svoje teritorijalne jedinice), vidjeh da dobar dio današnje bosne nije bio u bosanskom kraljevstvu i kad je bila najveća(bihać, cazin i cijela zapadna bosna), vidjeh samo hrvatske nazive (uskoplje, rama, donji kraj itd.itd.). ne bih dalje jer nije tema, malo si skrenuo.

Ti si rekao da su Bosnjaci bili teritorijalna odrecica a ne narod. Ja sam samo to komentarisao. Marko Vego je sastavio ovu kartu a on je Hrvat ako se ne varam. Naravno da ce ppisati Zupa. Da je kartu pravio Englez onda bi sve bilo ispisano na engleskom. Dio danasnje Bosne koji na karti nije bio u sastavu Bosanske kraljevine je bio u sastavu Ugarsko-Hrvatske kraljevine a to je u praksi znacilo: Ugarska kraljevina. Npr. u Bihacu (Hrvatskom gradu) je sluzbeni jezik bio Madarski a ne Hrvatski. Hrvatska je bila u stvari manje vise kolonija Ugarska i nista vise. Od 11. do 20. vijeka Hrvatska nije bila slobodna zemlja vec je bila kolonizirana dok je Bosna tek pala pod kolonizaciju u 15. vijeku. I onda se neko usudi reci kako su Bosnjaci teritorijalna odrecica a Hrvati su kao narod. Odakle to da padne sa neba nakon 900 godina sto ste bili Madari, Njemci, Italijani, Latini?

ne ću ustrajavati u ovakvim raspravama, jer rekoh nisu tema, već prezimena koja sam ja i komentirao. ovakve tvrdnje pobiješ recimo kartom hrvatske za doba petra krešimira ili tomislava (jednako kvalitetni dokazi kao i ovaj).

Pa znam. Ali ti kraljevi su zivijeli prije 11. vijeka. U 11. vijeku prestaje Hrvatska da postoji kao drzava i vraca se 1992. opet na kartu evrope. Ali u pravu si to nije tema ipak sam osjecao potrebu da to napisem da nebi bilo zabune medu slucajnim prolaznicima.

[Jazz_Junkie]

Pa znam. Ali ti kraljevi su zivijeli prije 11. vijeka. U 11. vijeku prestaje Hrvatska da postoji kao drzava i vraca se 1992. opet na kartu evrope. Ali u pravu si to nije tema ipak sam osjecao potrebu da to napisem da nebi bilo zabune medu slucajnim prolaznicima.

Moderni temelji Republike Hrvatske baziraju na AVNOJ-u, tako da bi rekao da je i tokom SFRJ perioda bila drzava kao i ostalih 5 republika.

[metastasio]

Ovako lijepa tema, i onda se umiješaju ovi silni "političari" što bi da na osnovu SADAŠNJEG stanja sude o prošlim stoljećima. KO KAŽE da imenica župa pripada ISKLJUČIVO hrvatskom jeziku, gdje su dokazi da su starobosanski nazivi mjesta poput Rame, Uskoplja itd. u Srednjem vijeku imali hrvatsku konotaciju? Pa neće se valjda Uskoplje u Srednjem vijeku zvati Gornji Vakuf kad je valjda svakome jasno da imenica vakuf dolazi s Turcima i da se tek onda formira toponim koji u sebi sadrži tu imenicu. Evo, uzmite poznata vina ŽUPA Aleksandrovac, usred zemlje Srbije, pa zaboraviste VELIKOG ŽUPANA Stefana Nemanju, valjda je i on bio Hrvat, primjera je još koliko hoćete, ali ne, naš svijet bi se naopačke okrenuo kad ne bi SVAKU TEMU pokvario nacionalističkim, neutemeljenim upadicama... Sasvim druga stvar je što su bosanski Hrvati odlučili da upotrebljavaju srednjovjekovne nazive nekih bosanskih mjesta, štaviše, smatram to pohvalnim...

Imenica župa je slavenska imenica koja označava teritorijalnu jedinicu, kako svjetovne, tako i crkvene uprave (uporedi njemački pandan Gau) i sigurno ne pripada samo hrvatskom jeziku, već i ostalim južnoslavenskim jezicima!

[Bosanac sa dna kace]

Imenica župa je slavenska imenica koja označava teritorijalnu jedinicu, kako svjetovne, tako i crkvene uprave (uporedi njemački pandan Gau) i sigurno ne pripada samo hrvatskom jeziku, već i ostalim južnoslavenskim jezicima!

mislim da je rijec ili avarskog ili madjarskog porijekla i bila je koristena u svim juznoslavenskim jezicima srednjeg vijeka

[metastasio]

Bosanac s dna kace, hvala na dopuni! Nisam provjeravao porijeklo imenice (može se lako provjeriti u etimološkom rječniku Petra Skoka...), činjenica je da je u Srednjem vijeku bila već uveliko udomaćena u južnoslavenskim jezicima pa je možemo smatrati donekle slavenskom. Moj cilj je bio pokazati da naš svijet olako prisvaja neke stvari koje nisu (samo) njegove. Slično je i s pjesmama, kulturnim naslijeđem itd. Lijepo bi bilo kad bi se ljudi barem donekle informirali (svima nama valjda nedostaje znanja...) prije nego što se kompetentno jave na forum i "k'o zadrti" brane svoje argumentacije...

[Pietje_Bel]

Zupa je rijec Avarskog porijekla. Oni koji su procitali ovu knjigu Nade Klaic malo iznad to znaju. Dan danas to uglavnom koriste hrvati jer smatraju da je opstina srpska rijec ili slicno...

[Bosanac sa dna kace]

proijeklo rijezi kao sto su zupa i ban ima u 6. razredu historije u skolama koje uce po planu i programu iz Sarajeva, ne znam kako je to kod ostalih...to ce zapamtit svako ko se iole interesuje za historiju/povijest

[kimben]

Interesuje me porijeklo prezimena džafer, gdje ih ima?