Forum Klix.ba

Vodenjak wrote:Izvini @Prenj, ali ja jos uvijek nisam dokucio sta je (i ko?) natjeralo SDP (citaj: Lagumdziju), da sjedne za pregovaracki stol zajedno sa onima koji su nam napravili ovo sto su nam napravili i na taj nacin automatski skine sa sebe znak opozicije i velikodusno ga prebaci na kamiondziju Mirnesa i covjekazasvakuvlast Silajdzica...

Moras priznati da nakon ovoga razlika izmedju SDP-a i onih s kojima je dosao do ovakvog rjesenja USTAVA (a medju njima su i SDS i SDA - direktni-svaka stranka na svoj nacin-KRIVCI, i sudionici kataklizme kroz koju smo prosli), objektivno ne postoji!

Budimo posteni! Izgubljen je svaki kredit za dalje insistiranje na gradjanskoj BiH iz SDP-a! Svojim pristajanjem na saradnju u izradi najbitnijeg akta jedne drzave s onima koji su BiH doveli do ruba propasti zbog bolesnih nacionalistickih strasti njihovih lidera, znaci dobrim dijelom skidanje odgovornosti sa ledja istih za stanje u BiH!

Rekao sam barem jednom ovdje na Forumu: Niko, NIKO i NISTA nije moglo da natjera SDP da vadi vruce krompire iz bosanske vatre koju su potplalili isti oni s kojima se pregovaralo i na kraju dogovorilo ovo sto se dogovorilo.

Opravdanje koje SDP ima za svoje ucesce u pregovorima sa strankama sestricama moze se tumaciti kao da se ista ta stranka smatra jedinom snagom koja je svojim (pa i ovakvim) djelovanjem mogla spasiti BiH.
Opasno je to...
JAKO OPASNO!

Ja jesam simpatizer SDP-a, ali sto neko rece prije mjesec-dva (parafraziram), previse volim i previse sam odan socijaldemokratiji i normalnoj drzavi Bosni i Hercegovini da bih tu odanost zrtvovao bezgranicnim povjerenjem u Zlatka Lagumdziju i rukovodstvo SDP-a (ako je to i njihov stav!)

Amandmani na Ustav BiH, nedavno dogovorenih promjena...

Izvor: http://www.sdp-bih.org.ba/documents/ust ... 032006.pdf

Nacrt

A M A N D M A N I
NA USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, 24. mart 2006. godine

AMANDMANI
NA USTAV BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu člana X. stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine (Aneks 4 Općeg okvirnog sporazuma za
mir u Bosni i Hercegovini) Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na________________
sjednici Predstavničkog doma, održanoj___________2006.godine i sjednici Doma naroda,
održanoj_________2006.godine, donijela je:

Amandman I
U Ustavu Bosne i Hercegovine u članu III. tačka 1. mijenja se i glasi:

1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine
Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine su:
a) Odbrana i sigurnost
b) Vanjska politika
c) Vanjsko-trgovinska politika
d) Carinska politika
e) Monetarna politika, kao što je predviđeno članom VII
f) Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza BiH
g) Politika i regulativa za useljavanje, izbjeglice, imigraciju i azil
h) Provodjenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa,
uključujući i odnose sa INTERPOL-om.
i) Uspostavljanje i funkcioniranje Suda BiH i Tužilaštva BiH.
j) Uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih
komunikacija
k) Reguliranje međunarodnog i međuentitetskog transporta
l) Kontrola zračnog saobraćaja
m) Ostale nadležnosti koje se uredjuju zakonom

Iza tačke 1. dodaje se nova tačka 2. koja glasi:
2. Podijeljene nadležnosti sa institucijama Bosne i Hercegovine su:
a) Poreski sistem
b) Izborni proces
c) Pravosudje
d) Poljoprivreda
e) Nauka i tehnologija
f) Ekologija
3
g) Lokalna samouprava
h) Ostale nadležnosti koje se uredjuju zakonom.

Dosadašnja tačka 2. „Nadležnosti entiteta” postaje tačka 3.
U sadašnjoj tački 3.a) na kraju teksta, umjesto tačke stavlja se zarez i dodaju riječi: “ u
skladu sa evropskim standardima”.

Dosadašnje tačke 3. i 4. postaju tačke 4. i 5.

Dosadašnja tačka 5. postaje tačka 6.
Iza sadašnje tačke 6.a) dodaju se nove tačke 6.b) i 6.c) koje glase:
b) Nadležnosti koje su prenesene na državu mogu se vratiti nazad entitetima
uz jednoglasan pristanak države i oba entiteta.
c) Državne institucije su odgovorne za pregovaranje, izradu, usvajanje, te
provedbu i funkcioniranje zakona potrebnih za ispunjavanje evropskih
stnadarda kao i političkih i ekonomskih uvjeta vezanih za evropske
integracije. Država osigurava poštivanje načela, prioriteta i zahtjeva koje
postavlja EU u fazama prije i nakon pristupanja EU. Država će zakonom
uspostaviti potrebna tijela, te poduzeti potrebne mjere i utvrditi potrebne
procedure za ispunjavanje svih kriterija za pristupanje i članstvo u Evropskoj
uniji, što uključuje i potrebne mehanizme koordinacije i suradnje sa organima
vlasti na nižim nivoima.

Dosadašnja tačka 5.b) postaje tačka 6.d).

Amandman II
U Ustavu Bosne i Hercegovine Član IV mijenja se i glasi:
Parlamentarna skupština

1. Opšti principi
Parlamentarna skupština je nositelj zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini.
2. Sastav i izbor Parlamentarne skupštine
a) Parlamentarnu skupštinu čine Predstavnicki dom i Dom Naroda.
b) Predstavnički dom ima 87 članova, od čega su 3 mjesta garantirana
onima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.
4
c) Članovi Predstavničkog doma biraju se na temelju općeg i jednakog
biračkog prava, tajnim glasanjem, neposredno, u skladu sa Izbornim
zakonom.
d) Dom naroda ima 21 člana, od kojih je 7 Bošnjaka, 7 Hrvata i 7 Srba.
e) Članovi u Domu naroda biraju se posredno od strane Predstavničkog
doma, na temelju općeg biračkog prava u skladu sa Izbornim zakonom.

3. Trajanje mandata i podobnost članova
a) Mandat članova Parlamentarne skupštine traje 4 godine.
b) Član Parlamentarne skupštine može biti svaki punoljetni gradjanin BiH
koji ima biračko pravo.
c) Član Parlamentarne skupštine ne smije obavljati nikakvu drugu izbornu
ili javnu dužnost dok mu traje mandat u Parlamentarnoj skupštini u
skladu sa Zakonom o sukobu interesa.

4. Poslovnik o radu Parlamentarne skupštine
Svaki dom donosi poslovnik o radu.

5. Predsjednik i potpredsjednici Domova Parlamentarne skupštine
a) Domovi Parlamentarne skupštine imaju Predsjednika i dva zamjenika
predsjednika koji se biraju većinom glasova svojih članova. Predsjednik
i zamjenici predsjednika ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
b) Predsjednik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine predstavlja
Parlamentarnu skupštinu i odgovoran je za njeno funkcionisanje.
c) Predsjednik doma je odgovoran za efikasno funkcioniranje doma,
predstavlja dom pred drugim organima vlasti i obavlja druge dužnosti
utvrdjene zakonom i poslovnikom doma.
d) Zamjenik predsjednika doma pomaže predsjedniku u vršenju njegovih
dužnosti utvrdjenih zakonom i Poslovnikom.
e) Predsjednik i zamjenici predsjednika biraju se na mandat od četiri
godine, a razrješavaju se na isti način kako su i izabrani.
f) Predsjednik Predstavničkog doma, Predsjednik Doma naroda i
Predsjednik Vijeća Ministara ne mogu biti iz istog konstitutivnog
naroda.

6. Sjednice domova Parlamentarne skupštine i sjednice Parlamentarne skupštine
a) Sjednice doma saziva predsjednik doma u skladu s poslovnikom.
5
b) Svaki dom biće sazvan u Sarajevu, najkasnije 30 dana nakon izbora.
c) Na zahtjev Predsjednika Parlamentarne skupštine, Predsjednika Vijeća
ministara, Predsjednika Bosne i Hercegovine , ili jedne trećine (1/3)
članova Parlamentarne skupštine koja uključuje 1/3 članova svakog
doma saziva se vanredna sjednica Parlamentarne skupštine.

7. Nadležnosti Predstavničkog doma
a) Predstavnički dom ima nadležnosti nad svim zakonima.
b) Predstavnički dom:
i. Usvaja Ustavne amandmane;
ii. Usvaja zakone;
iii. Odlučuje o izvorima i iznosima sredstava za funkcioniranje
institucija i izmirivanje medjunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine;
iv. Usvaja budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH;
v. Ratifikuje međunarodne sporazume;
vi. Učestvuje u izboru Predsjedništva BiH u skladu sa ovim
ustavom;
vii. Potvrđuje Predsjednika Vijeća ministara BiH i liste ministara;
viii. Nadzire rad Vijeca ministara i drugih institucija odgovornih domu
u skladu s Ustavom i zakonom;
ix. Kandidira i bira lica na dužnosti propisane Ustavom i zakonom;
x. Ima sva druga ovlaštenja i dužnosti koje su mu dodijeljene
Ustavom i zakonom.

8. Nadležnosti Doma naroda
a) Razmatranje svih zakona koje usvoji Predstavnički dom, a koji se odnose na
vitalni nacionalni interes. Dom naroda ima pravo veta za zaštitu vitalnog
nacionalnog interesa u skladu sa stavom 10 ovog člana;
b) Usvajanje Ustavnih amandmana;
c) Učestvuje u izboru Predsjednika Bosne i Hercegovine i Potpredsjednika Bosne i
Hercegovine u skladu sa ovim ustavom.

9. Zakonodavne procedure
a) Vijeće ministara i članovi oba doma Parlamentarne skupštine mogu predlagati
zakone. Prijedlozi zakona se podnose Predstavničkom domu.
b) Glasanja su javna i unose se u zapisnik, osim ako nije drugačije utvrdjeno
Ustavom i Poslovnikom o radu .
c) Većina svih članova izabranih u Predstavnički dom sačinjava kvorum.
6
d) Sve odluke u u Predstavničkom domu donose se većinom glasova onih koji su
prisutni i glasaju.
e) U Predstavničkom domu članovi će ulagati najveće napore kako bi većina
uključivala najmanje jednu trećinu glasova članova s teritorije svakog entiteta.
Ukoliko većina ne uključuje jednu trećinu glasova članova sa teritorije svakog
entiteta predsjednik doma i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da
u roku od 3 dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju,
odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da
glasovi protiv ne uključuju dvije trećine, ili više, članova izabranih iz svakog
entiteta.
f) Svaki klub Doma naroda odluke donosi prostom većinom.
g) Nakon usvajanja u Predstavničkom domu, zakoni se upućuju Domu naroda. Svaki
klub konstitutivnog naroda ima pravo da u roku 15 dana od dana prijema zakona,
ukoliko smatra da je tim zakonom povrijeđen vitalni nacionalni interes, pokrene
proceduru za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, tako što će se pozvati na pravo
veta za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Ako u propisanom roku ne bude
pokrenuta procedura zaštite vitalnog nacionalnog interesa, zakon izglasan u
Predstavničkom domu je usvojen.
h) Osim ako se i dok se uloženi veto ne ospori odgovarajući klub Doma naroda će
raditi na amandmanima zakona za koje se utvrdi da su štetni po vitalni nacionalni
interes, tako da se isti više ne smatraju štetnim.
i) Ako odgovarajući klub Doma naroda izmijeni neki zakon, taj zakon se mora
ponovo proslijediti Predstavničkom domu na potvrdjivanje u roku od 30 dana od
dana veta.
j) Parlamentarna skupština objavljuje potpuni zapisnik svojih rasprava, te će osim u
iznimnim okolnostima i u skladu sa svojim poslovnikom, svoje rasprave obavljati
javno.
k) Zakonski akti stupaju na snagu nakon objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i
Hercegovine.

10. Pravo veta za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa
a) Konstitutivni narodi Bosne i Hercegovine imaju neotuđivo pravo zaštite vitalnog
nacionalnog interesa.
b) Vitalni nacionalni interes se štiti putem prava veta za zaštitu vitalnog nacionalnog
interesa.
c) Vitalni nacionalni interes se štiti i na državnom nivou.
d) Na pravo veta za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa može se pozvati u Domu
naroda u pogledu:
i. Prava sva tri konstitutivna naroda da budu zastupljeni u
zakonodavnim, izvršnim, i sudskim organima, i da imaju jednaka
prava učešća u procesima donošenja odluka;
ii. Identiteta konstitutivnog naroda
7
iii. Teritorijalne organizacije
iv. Organiziranja javnih organa vlasti
v. Obrazovanja
vi. Upotrebe jezika i pisma
vii. Nacionalnih simbola i zastava
viii. Duhovnog naslijeđa, posebno njegovanja i potvrđivanja vjerskog i
kulturnog identiteta i tradicija
ix. Očuvanja integriteta Bosne i Hercegovine
x. Sistema javnog informisanja
xi. Amandmana na Ustav BiH
xii. Svakog pitanja koje 2/3 jednog kluba u Domu naroda proglasi
pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa.
e). Razmatranje korištenja prava veta u cilju zaštite vitalnog nacionalnog
interesa
i. Zahtjev za pozivanje na pravo veta za zaštitu vitalnog nacionalnog
interesa upućuje Domu naroda radi stavljanja na dnevni red većina
delegata iz jednog od klubova konstitutivnih naroda, za slučajeve iz
stava 10.d. od i. do xi. i 2/3 delegata iz reda jednog konstitutivnog
naroda za slučajeve iz stava 10.d. xii. Klub konstitutivnog naroda
koji se poziva na pravo veta za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa
dužan je u roku od tri (3) dana od dana upućivanja zahtjeva iz
prethodnog stava dostaviti u pismenoj formi obrazloženje razloga
pozivanja na pravo veta.
ii. Ako većina delegata jednog od klubova ostalih konstitutivnih naroda
smatra da je neosnovano upućen poziv na veto za zaštitu vitalnog
nacionalnog interesa, mogu uputiti žalbu Ustavnom sudu u roku od
10 dana, od dana dostavljanja pismenog obrazloženja.
iii. Ustavni sud može odlučiti, u skladu sa državnim zakonom i
Ustavom, da li je poziv na veto dopušten (proceduralna ocjena) i da
li je interes imao kvalifikaciju vitalnog nacionalnog interesa i da li je
njime povrijedjen vitalni nacionalni interes (ocjena merituma).
iv. Ustavni sud BiH je dužan donijeti odluku i dostaviti je
Parlamentarnoj skupštini u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.
8
v. Ako Ustavni sud odluči da odredbe usvojenog zakona nisu štetne po
vitalni nacionalni interes, zakon je usvojen danom objavljivanja
odluke Ustavnog suda i stupa na snagu po objavljivanju.
vi. Ako Ustavni sud utvrdi da je zakon štetan po vitalni nacionalni
interes, Predstavnički dom je dužan izmijeniti zakon, kako ne bi bio
štetan po vitalni nacionalni interes, a u skladu sa odlukom Ustavnog
suda..
11. Raspuštanje Parlamentarne skupštine
a) Parlamentarna skupština može samu sebe raspustiti u skladu poslovnikom o radu
b) Parlamenatarna skupština se raspušta u slučaju kada Predstavnički dom ne uspije izabrati
Predsjednika Vijeća ministara ( Premijera) ni nakon trećeg kruga glasanja.
Ovim odredbama se zamjenjuju odredbe Člana IV Ustava BiH, izuzev stava 1.
tačke 2. „Predstavnički dom“ u kojem se broj: “42“ zamjenjuje brojem:
„87“, a ostali tekst stava 1. ostaje nepromijenjen.

Amandman III
U Ustavu Bosne i Hercegovine član V stav 1. i tačke 1. 2. i 3. mijenjaju se i glase:
Predsjedništvo
Bosna i Hercegovina ima Predsjedništvo kojeg čine jedan predsjednik i dva
potpredsjednika. Predsjednik Predsjedništva BiH je predsjednik Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu predsjednik), a potpredsjednici u Predsjedništvu su
potpredsjednici Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu potpredsjednici).
Predsjednik i potpredsjednici ne smiju biti iz reda istog konstitutivnog naroda.
1. Predsjednik sarađuje sa Parlamentarnom skupštinom i Vijećem ministara Bosne i
Hercegovine, kao i ostalim institucijama BiH, kako bi se osiguralo redovno i
djelotvorno funkcioniranje države.

9

2. Izbor i trajanje mandata
a) Kandidati za članove Predsjedništva mogu biti nominirani od 20% članova Doma
naroda ili 10% članova Predstavničkog doma. Kandidati će biti direktno izabrani
članovi Parlamentarne skupštine. Članovi mogu podržati nominaciju samo jednog
kandidata.
b) Klubovi konstitutivnih naroda u Domu naroda, većinom glasova svakog kluba na
temelju nominiranih prijedloga vrše izbor po jednog kandidata što čini listu od tri
kandidata.
c) Lista od tri predložena kandidata za predsjednika i dva potpredsjednika BiH
upućuje se Predstavničkom domu na potvrdu.
d) Lista mora sadržavati najmanje po jednog člana Predsjedništva iz svakog entiteta i
najviše po jednog člana Predsjedništva iz svakog naroda.
e) Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine i mogu biti birani još jedan
uzastopni mandat.
f) Izbor predsjednika rotacijom ili na drugi način odrediće Parlamentarna Skupština
BiH.
g) Prije preuzimanja dužnosti članovi Predsjedništva moraju položiti službenu
zakletvu u skladu sa zakonom.

3. Procedure
Predsjednik i dva potpredsjednika donose poslovnik o radu.

4. Dužnosti i ovlasti predsjednika
a.) Predsjednik:
i. predstavlja državu;
ii. potpisuje i proglašava zakone;
iii. imenuje i razriješava ambasadore i izaslanike u skladu sa državnim zakonom;
iv. potpisuje međunarodne sporazume u skladu sa državnim zakonom nakon
ratifikacije u Parlamentarnoj skupštini;
v. dodjeljuje odlikovanja i druga priznanja u skladu sa državnim zakonom;
vi. akreditira i prima ambasadore i izaslanike u skladu sa državnim zakonom;
vii. daje pojedinačna pomilovanja, u skladu sa državnim zakonom;
viii. može zatražiti sazivanje sjednica Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine, te
predlagati dnevni red istih i sudjelovati na sjednicama;
10
ix. nominira kandidata za predsjednika Vijeća ministara, a nakon konsultacija sa
potpredsjednicima i parlamentarnim strankama;
x. podnosi izvještaje po zahtjevu, ali najmanje jednom godišnje Parlamentarnoj
skupštini o troškovima Predsjedništva.
xi. obavlja ostale funkcije koje mogu biti potrebne za izvršavanje njegovih dužnosti,
ili koje mu povjeri Parlament, u skladu s ustavom i zakonom.

b) Predsjedništvo koje predstavlja jedinstvo države isključivo konsenzusom:
i) regulira pitanja odbrane Bosne i Hercegovine u skladu sa državnim
zakonom;
ii) imenuje sudije Ustavnog suda u skladu sa Ustavom i državnim zakonom;
iii) imenuje članove Upravnog odbora Centralne banke BiH.

c) Zahtjev predsjednika za ponovno razmatranje zakona
i) u roku od jedne sedmice od donošenja zakona, predsjednik može od
Parlamentarne skupštine tražiti da ponovno razmotri zakon ili dio zakona;
ii) predsjednik mora navesti razloge i argumente kako bi objasnio zašto je
zatražio ponovno razmatranje na Parlamentarnoj skupštini;
iii) Parlamentarna skupština mora razmotriti, te u pisanoj formi odgovoriti na
argumente predsjednika;
iv) predsjednik može zahtijevati ponovno razmatranje zakona samo jednom
po svakom pojedinačnom zakonu;
v) predsjednik je obavezan da potpisuje zakone kako ih je usvojila
Parlamentarna skupština.

5. Spriječenost predsjednika / potpredsjednika da obavlja dužnosti
a) U slučaju da predsjednik privremeno ne može ispunjavati svoje dužnosti,
imenovat će potpredsjednika da preuzme njegove dužnosti.
b) Predsjednik / potpredsjednik će odstupiti sa dužnosti ako je narušenog
zdravlja u toj mjeri da ne može obavljati dužnost i da se neće oporaviti u
razumnom roku.
c) Ako nije jasno da li je predsjednik / potpredsjednik sposoban obavljati
svoje dužnosti, Ustavni sud utvrđuje njegovu sposobnost na zahtjev Vijeća
11
ministara, 1/3 članova Predstavničkog doma ili druga dva člana
Predsjedništva zajedno.

6. Smjenjivanje predsjednika / potpredsjednika
a) Predstavnički dom ima ovlast da smijeni predsjednika / potpredsjednika.
b) Predsjednik / potpredsjednik može biti smijenjen zbog nekompetentnosti
i(ili) u slučaju kršenja Ustava, zakona, ili obavezujuće norme
međunarodnog prava.
c) Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH može pokrenuti prijedlog
za smjenu predsjednika / potpredsjednika.
d) Ako 2/3 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine, koja
uključuje minimalno ½ poslanika iz reda naroda kojem pripada
predsjednik/potpredsjednik glasa za smjenu predsjednika /
potpredsjednika, on napušta dužnost.

7. Ostavka predsjednika / potpredsjednika
a) Predsjednik / potpredsjednik može podnijeti ostavku.

8. Zamjena
Izbor novog predsjednika /potpredsjednika kojem je prestao mandat u
slučajevima navedenim u stavovima 5., 6., i 7. održava se u roku od 15 dana
u skladu sa zakonom.

9. Krivična odgovornost predsjednika/potpredsjednika
a) Predsjednik / potpredsjednik se ne smatraju krivično odgovornim pred
domaćim sudovima za djela izvršena prema i u skladu sa svojim
zvaničnim dužnostima u toku trajanja mandata.
b) Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocjenjuje da li je djelo koje izvrši
predsjednik / potpredsjednik prema i u skladu sa njegovim zvaničnim
dužnostima.
Ovim odredbama zamjenjuju se odredbe Člana V tačka 1. 2. i 3. Ustava Bosne i
Hercegovine.

12

Amandman IV
U Ustavu Bosne i Hercegovine u članu V. Tačka 4. mijenja se i glasi:

Vijeće ministara
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je institucija izvršne vlasti države Bosne i Hercegovine.
Vijeće ministara ima obavezu i odgovornost prema građanima i narodima Bosne i Hercegovine
putem Parlamentarne skupštine.
Predsjednik Vijeća ministara i ministri zajedno čine Vijeće ministara. Predsjednik Vijeća
ministara, odnosno Premijer, predsjedava sjednicama Vijeća ministara.

1. Izbor i mandat
a) Predstavnički dom Parlamentarne skupština bira Vijeće ministara na početku svakog
novog mandata Parlamenta.
b) Strukturu Vijeća ministara će odrediti Parlamentarna skupština.
c) Predsjednik Vijeća ministara / Premijer ne može preuzeti dužnost dok ne bude
potvrđeno cjelokupno Vijeće ministara.
d) Nakon što se uspostavi, Vijeće ministara će među svojim članovima izabrati dva
zamjenika premijera.
e) Predsjednik Vijeća ministara / Premijer i zamjenici predsjednika ne mogu biti iz reda
istog konstitutivnog naroda.
2. Izbor Predsjednika Vijeća ministara (Premijera)
a) Predsjednik Bosne i Hercegovine nakon konsultacija sa političkim strankama
zastupljenim u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine predlaže
Predstavničkom domu kandidata za Predsjednika Vijeća ministara / Premijer
na potvrđivanje.
b) Ako kandidat za Predsjednika Vijeća ministara / Premijera ne bude potvrđen,
Predsjednik će ponovo predložiti tog kandidata ili drugog kandidata u roku od
narednih deset dana.
c) Ukoliko kandidat kojeg je Predsjednik predložio ne bude potvrđen u drugom
krugu glasanja,članovi Predstavničkog doma će imati ovlasti da predlože
kandidate za Predsjednika Vijeća ministara / Premijera. Podrška barem 1/6
članova Predstavničkog doma biće potrebna za nominaciju kandidata za
Predsjednika Vijeća ministara / Premijera.
d) U trećem krugu glasanja, glasa se o kandidatu Predsjednika koji u drugom krugu
nije dobio podršku i kandidatima nominiranim od strane Predstavničkog doma.
Prvo se glasa o kandidatu Predsjednika, a zatim, redom kako su predlagani, o
kandidatima koje je nominirao Predstavnički dom.
e) Kandidat koji prvi dobije potrebnu većinu biće potvrđen kao Predsjednik Vijeća
ministara / Premijer.

13

3. Izbor ministara
a) Predsjednik Vijeća ministara / Premijer će, nakon potvrđivanja, podnijeti
Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine listu kandidata za Vijeće ministara.
b) Političke stranke koje teže formiranju koalicije ponudiće listu kvalificiranih kandidata
Predsjedniku Vijeća ministara / Premijeru, sa koje će on izabrati listu.
c) Ukoliko predložena lista ne bude potvrđena od strane Predstavničkog doma,
Predsjednik Vijeća ministara / Premijer će predložiti novu listu. Proces se ponavlja
dok lista ne dobije potrebnu većinu.
d) Ako Predstavnički dom ne uspije potvrditi listu kandidata u roku od 30 dana,
Predsjednik Vijeća ministara / Premijer gubi svoj mandat, a Predstavnički dom bira
novog Predsjednika Vijeća ministara / Premijera u skladu sa ovim Ustavom.
e) Svi ministri će stupiti na dužnost nakon potvrđivanja od strane Predstavničkog doma.

4. Trajanje mandata
Mandat Vijeća ministara počinje danom potvrđivanja, a završava na dan kada se potvrdi
novo Vijeće ministara.

5. Nadležnost
Vijeće ministara će:
a) Braniti Ustav i štiti ustavna prava i dobrobit svih građana i naroda;
b) Izvršavati nadležnosti Bosne i Hercegovine;
c) Osigurati suverenitet i teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni
subjektivitet, te unutrašnju i vanjsku sigurnost države Bosne I Hercegovine u skladu sa
Ustavom i zakonom;
d) Voditi vanjsku politiku Bosne i Hercegovine;
e) Izvršavati i provoditi akte Parlamentarne skupštine;
f) Predlagati zakone Parlamentarnoj skupštini;
g) Predlagati proračun Parlamentarnoj skupštini;
h) Donositi uredbe i propise potrebne za provedbu zakona;
i) Usmjeravati rad institucija Vijeća ministara;
j) Osigurati efikasno i djelotvorno funkcioniranje države u skladu sa Ustavom i zakonom;
k) Osigurati da država Bosna i Hercegovina ispunjava svoje domaće i međunarodne
obaveze u skladu sa Ustavom i zakonom;
l) Obavljati sve druge dužnosti povjerene Ustavom i zakonom.

6. Ovlaštenja i dužnosti Predsjednika Vijeća ministara / Premijera i ministara
6.1. Ovlaštenja i dužnosti Predsjednika Vijeća ministara / Premijera
a) Predsjednik Vijeća ministara / Premijer će biti ministar bez portfelja i odgovoran je za
upravljanje i djelotvorno funkcioniranje Vijeća ministara.

14

b) Predsjednik Vijeća ministara / Premijer je zajedno sa ministrima odgovoran za rad
Vijeća ministara.
c) Predsjednik Vijeća ministara / Premijer:
1. Utvrđuje prioritete, sadržaj i opći pravac rada Vijeća ministara;
2. Predsjedava sjednicama Vijeća ministara;
3. Osigurava jedinstvo Vijeća ministara;
4. Organizuje i usmjerava rad Vijeća ministara;
5. Podnosi izvještaje Parlamentarnoj skupštini o radu Vijeća ministara;
d). Predsjednik Vijeća ministara / Premijer može staviti van snage akte i propise koje
donesu ministri prema stavu
6.2.(b.4)) ukoliko oni ne obezbijede efikasno provođenje zakona.
6. 2. Ovlaštenja i dužnosti ministara
a) Ministri djeluju kolektivno kao Vijeće ministara, a dužnosti obavljaju pojedinačno
kao čelnici svojih ministarstava.
b) Svaki ministar vodi poslove svog ministarstva samostalno i na svoju vlastitu
odgovornost, i obavezan je da :
1. Izvršava politiku Vijeća ministara, provodi zakone, propise i akte Vijeća ministara u
okviru svog ministarstva i zadatake koje dobije od Predsjednika Vijeća ministara /
Premijera;
2. Predlaže i daje preporuke u vezi zakona u okviru svog ministarstva;
3. Usmjerava, koordinira i nadgleda aktivnosti svog ministarstva;
4. Donosi propise kako bi se olakšala provedba i primjena zakona koji se odnose na
njegovo ministarstvo kao i onih koji utiču na pitanja koja mu povjeri Predsjednik
Vijeća ministara / Premijer u skladu s Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine;
5. Formulira, objašnjava i analizira prijedloge proračuna koji se odnose na njegovo
ministarstvo;
6. Odgovara na upite Parlamentarne skupštine koji se odnose na pitanja njegovog
ministarstva;
7. Pomaže Predsjedniku Vijeća ministara / Premijeru u izvršavanju i provođenju
politike Vijeća ministara i zakona.

7. Dodatne odredbe
a) Sastav, način donošenja odluka, ostavke, opoziv, izglasavanje nepovjerenja i druga
pitanja od značaja za rad Vijeća ministara uređuju se Zakonom.
b) Ministarstva i njihove nadležnosti utvrđuju se Zakonom.
Ovim odredbama zamjenjuju se odredbe člana V tačka 4. Ustava Bosne i Hercegovine, izuzev
tačke 4.b) ovog člana.

http://www.sarajevo-x.com/clanak/060325006

Schwarz-Schilling: Učinite političke stranke odgovornim

a

Uloga civilnog društva u tome je da zahtijeva odgovornost političkih stranaka stoga što je neophodno da postoje artikulirane nevladine organizacije, izjavio je u subotu u Sarajevu visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling na konferenciji o civilnom društvu koju je organizirala Fondacija Heinrich Boell.

"U prošlosti je međunarodna zajednica imala ključnu ulogu, uključujući intervencije u politički proces korišćenjem bonskih ovlasti. To doba je prošlo. Ako želite da Bosna i Hercegovina uspije, morate učiniti da ona uspije, a to znači da se morate uključiti u izbornu kampanju", kazao je visoki predstavnik.

"Oktobarski izbori u BiH će se provoditi bez vanjskih zaštitnih mehanizama. Međunarodna zajednica se neće miješati i popravljati stvari umjesto lokalnih političara. Oni koji su izabrani treba da se dogovore o konstruktivnoj politici. Ukoliko građani žele da politika bude konstruktivnija od politike koja je do sada viđena, morat će se politički uključiti, bilo u političkim strankama ili nevladinim organizacijama", naglasio je.

Visoki predstavnik je pozvao građanske organizacije da osiguraju da kampanja bude poštena i transparentna i suštinska, saopćeno je iz OHR-a.

"Od političara se mora zatražiti da objasne šta će učiniti i, što je jednako važno, kako će to učiniti", poručio je visoki predstavnik.

Društvene i političke mjere o kojima se pregovara u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja, uključujući ispunjavanje zahtjeva Evropske komisije o provedbi reforme policije, osnivanja održivog sistema javnog emitiranja i pune suradnje s Haškim tribunalom, predstavljaju korisnu osnovicu za bilo kakav politički manifest.

"Političke stranke također imaju mogućnost da u periodu do oktobra pokažu svoju sposobnost i konstruktivno razmišljanje", naveo je visoki predstavnik, time što će zauzeti konkretne stavove o ključnim zakonskim propisima koji imaju uticaja na život ljudi i na privredu.

U kampanji se ne radi o apstraktnoj političkoj teoriji. U kampanji se radi o pitanju hljeba i soli. To glasači razumiju, moraju navesti političke kandidate da i oni to razumiju", smatra visoki predstavnik u BiH.

FENA
25/03/2006 16:23

Jedino rješenje

Jedan od kritičara dogovorenih promjena ovih je dana bio i akademik Muhamed Filipović. Kazao je da su “dejtonska rješenja loša, ali da ne treba stvarati nova koja će biti isto tako loša”. Na pitanje je li moguće donijeti sasvim novi ustav, Filipović je kazao da bi “trebalo deset godina da se otvori to pitanje”, te dodao da “to svako živ zna”. Zatražili smo, da nam, onda ponudi rješenje. Jedino je rješenje, kazao je, da “Amerikanci Srbima zavrnu šiju”.

sudnjidan wrote:

Jedino rješenje

Jedan od kritičara dogovorenih promjena ovih je dana bio i akademik Muhamed Filipović. Kazao je da su “dejtonska rješenja loša, ali da ne treba stvarati nova koja će biti isto tako loša”. Na pitanje je li moguće donijeti sasvim novi ustav, Filipović je kazao da bi “trebalo deset godina da se otvori to pitanje”, te dodao da “to svako živ zna”. Zatražili smo, da nam, onda ponudi rješenje. Jedino je rješenje, kazao je, da “Amerikanci Srbima zavrnu šiju”.

jeza u ledja wrote:Moze li meni neko ukratko objasniti: Koji argumenti idu u prilog tvrdnji da se u najnovijim dogovorima o ustavnim promjenama radi naustrb drzave BiH?

Unaprijed zahvalan na odgovoru.

SDS PODRŽAO USTAVNE PROMJENE U BiH

Glavni odbor Srpske demokratske stranke podržao je ustavne promjene u BiH i zatražio od poslanika SDS-a u Parlamentu BiH da glasaju za amandmane koji su u skladu sa Sporazumom o ustavnim promjenama i njegovim aneksima. ''Zaključeno je da je promjena Ustava BiH moguća isključivo na potpunom unutrašnjem konsenzusu u okviru temeljnoga, dejtonskog i entitetskog poretka, polazeći od stava da je RS kao entitet u BiH sa administrativnom i teritorijalnom cjelinom, nepromjenljiva konstanta svih potencijalnih novih pregovora'', izjavio je predsjednik SDS-a Dragan Čavić.

kike wrote:
U tijeku je tužba BIH protiv SCG. Ukoliko je dobijemo, a sve su indikacije da hoćemo pozicija Srbije kao leđnog zaštitnika RS-a znatno slabi. prvi argument što se nije smijelo u ovom momentu pristupiti donošenju Ustavnih amandmana

kike wrote:
Nastavlja se principom entitetskog glasanja, što odugovlači odluke, i betonira se pozicija RS-a kao republike.

Tročlano Predsjedništvo i dalje je predsjedništvo, samo što nije presjedavajući nego predsjednik.

kike wrote:
Opet se odluke donose konsenzusom, ali po entitetskom principu, sad smiješna stvar, ad hoc na pauzi parlementarne skupštine se formiraju etničke grupe koje usaglašavaju stavove

kike wrote: A država BIH najviše gubi, jer nema priliku kada želi da radi Ustavne promjene pod stranim medijatorstvom, tako je je stanje stavljeno ad acta sa neizvjesnošću kada će se opet moći tretirati.

Vodenjak wrote:SDS je zadovoljan...
Zasto li ja onda nisam?

SDS PODRŽAO USTAVNE PROMJENE U BiH

Glavni odbor Srpske demokratske stranke podržao je ustavne promjene u BiH i zatražio od poslanika SDS-a u Parlamentu BiH da glasaju za amandmane koji su u skladu sa Sporazumom o ustavnim promjenama i njegovim aneksima. ''Zaključeno je da je promjena Ustava BiH moguća isključivo na potpunom unutrašnjem konsenzusu u okviru temeljnoga, dejtonskog i entitetskog poretka, polazeći od stava da je RS kao entitet u BiH sa administrativnom i teritorijalnom cjelinom, nepromjenljiva konstanta svih potencijalnih novih pregovora'', izjavio je predsjednik SDS-a Dragan Čavić.

http://www.radio202.ba/news_det.asp?news_id=11680

Vodenjak wrote:@jeza u ledja!

Bilo bi mudro to sto zboris da je RS ili njeni tragovi makar, postojala prije 1992! Onu "sitnicu" koju zaboravljas su desetine hiljada pobijenih i stotine hiljada protjeranih sa te teritorije nakon 1992. Znas li ko pobi i protjera te ljude?
Kazu sad da je protjeranima, kao, omoguceno da se vrate nazad...
Lijepo..
Pitanje je samo, gdje da se vrate?
U Republiku Srpsku!? Drzavu u ime koje su i protjerani i u cije ime su i pobijeni njihovi najmiliji!?
Nemoj shuplje drugar...

Srbima niko ne zeli da zabrani normalan zivot vec im se samo ne treba dozvoliti da ogradjuju ono sto nije samo njihovo! To pripada kako njima tako i ostalima od kojih su to onako krvnicki oteli!

A ako je tebi ovo sto imamo realnost, onda je to nesto sasvim drugo. Ne zaboravi samo da su tu realnost napravili isti oni koji su danas toliko zadovoljni ovim pregovorima oko Ustava - SDA-u i SDS-u.
A i tebi koliko vidim!

p.s. Ovo je bio samo mali osvrt na tvoje tumacenje teznji Srba za srpskom drzavom u Bosni, a ne na pitanja ustavnih promjena!

jeza u ledja wrote: Za mene recimo nije diskutabilno samo postojanje RS, ali jeste nacin na koja je ona napravljena, njeni zakoni, granice, toponimi, skolstvo, prava povratnika, itd itd ima toga na pretek.... Upravo zbog toga ja bilo kakve ustavne promjene shvatam kao korak ka rjesavanju jednog po jednog od ovih problema. Sad, moze se raspravljati o brzini rjesavanja tih problema, ali ne i o njihovoj svrsishodnosti, jer je ona jasna.
.

jeza u ledja wrote:

Vodenjak wrote:@jeza u ledja!

Bilo bi mudro to sto zboris da je RS ili njeni tragovi makar, postojala prije 1992! Onu "sitnicu" koju zaboravljas su desetine hiljada pobijenih i stotine hiljada protjeranih sa te teritorije nakon 1992. Znas li ko pobi i protjera te ljude?

Srbima niko ne zeli da zabrani normalan zivot vec im se samo ne treba dozvoliti da ogradjuju ono sto nije samo njihovo! To pripada kako njima tako i ostalima od kojih su to onako krvnicki oteli!

A ako je tebi ovo sto imamo realnost, onda je to nesto sasvim drugo. Ne zaboravi samo da su tu realnost napravili isti oni koji su danas toliko zadovoljni ovim pregovorima oko Ustava - SDA-u i SDS-u.
A i tebi koliko vidim!

Ja ne pokusavam tumaciti teznje Srba u RS, ja mislim da su te teznje/ciljevi bili jasni 92-e kao sto su jasni i danas. Jeste u pravu si, to je za mene realnost, sadasnjost, fakat, nazovi kako hoces. Za mene recimo nije diskutabilno samo postojanje RS,

Medjutim opet - samo postojanje RS ne moze doci u pitanje (barem ne u skorije vrijeme), ne zato sto se ja tako pitam ili hocu vec zato sto tako oni koji su je pravili hoce.

klif wrote:
Teza koju ti jeza postavljas je, po mom misljenju, jednaka onoj koju zastupaju najljuci razbijaci BiH - a to su srpski ekstremni nacionalisti sa SDS-om na celu.

Cinjenica da su takvi elementi u odredjenom dijelu istorije nasli saveznike u muslimanskim nacionalistima je samo prilog tezi, da nacionalisti ne smiju primirisati vlasti u mnogonacionalnim drzavama, tipa BiH. SDA nikad izricito nije odbacila opciju nacionalne podjele BiH.

Gledano sa aspekta opstojnosti BiH kao cjelovite drzave, ne vidim nikakvo opravdanje za daljnje postojanje RS.

Za mene licno je porazno da se SDP ukljucio u takve pregovore koji po svojoj prirodi vode ka konacnom legeliziranju te paradrzavne tvorevine. Ne mislim da je moguce naci bilo kakvu argumentaciju u prilog postepenog rusenja RS (zastupanu od SDP-a), jer na mjestu zastitnika interesa RS ni u ludilu ne bih naknadno pristao na nekakve dogovore ili pregovore koji bi dovodili u pitanje DRZAVU (tj. RS) koju predstavljam.

Kakvu mogucnost za takvo sto vidi SDP mi je licno nepoznanica. Zbilja bih volio da me prijatno iznenade!

klif wrote:Ukoliko bi predstavnici RS odstupili od teritorijalnog pricipa i prihvatili drzavnost i nedjeljivost BiH kao primarni i neupitni politcki princip, ne vidim nikakav problem da se uspostave strukture i mehanizmi zastite unaprijed, konsenzusom precizno definiranih "nacionalnih interesa". Defiiniranju "nacionalnih interesa" bi morala prethoditi najsira javna rasprava.

Medjutim, u situaciji kada "nacionalne interese" moze da definise i njima "trguje" uska grupa politicara, ne vidim mogucnost za efikasno funkcioniranje DRZAVE.

U se i u svoje kljuse

Mislio sam sve do ovih dana da je zadnjih nekoliko mjeseci najgore u državi bilo vođama ovdašnji partija koji su u mraku trezora Centralne banke pregovarali o ustavnim promjenama. Hem, nisu najbolje vidjeli šta im je napisao Donald Hejs i kumpanija, hem su bili na hljebu i vodi po vascijeli dan. Kad su potpisali prefarbani Dejton, malo pod pritiskom, a malo što mogu reći učinjenom poslu nema popravka, objelodanili su ono o čemu su pregovarali.

Na stranu nemoguća činjenica da se pregovara jer pregovarati mogu dvije suprotstavljene strane, a ne kako su horski vikali da su jedinstveni u stavu oko ustavnih promjena, ali obaška to. Drugo, Bosanci, mada su partijci sebe nazivali narodima ovdašnjim, o svojoj sudbini valjda mogu samo razgovarati ili se dogovarati. O zemlji i državi se ne pregovara. Pogotovu sam sa sobom! Mada u krajnjem, iako je terminološki pogrešno, oni su doista pregovarali. O tome ostaje li BiH jedinstvena ili podijeljena država.

Helem, htio sam nešto drugo. Dakle, mislio da je najgore Tihiću, Lagumdžiji, Dodiku, Čaviću i Čoviću, ali nije. Mnogo je veća vatra narodnim poslanicima, zastupnicima, delegatima ili kako već zovu one koje su postavili u državni Parlament. Na nos će im skočiti goleme pare koje uzimaju za ništa i ostalo sjedeći s vremena na vrijeme u finome zdanju usred Sarajeva. Ako izuzmem nekolicinu. Valja njima od sad pa ubuduće biti budan i dan i noć. Po stotinu puta čitati ono što im tumače šefovi stranaka, a što su potpisali pod egidom ustavne promjene. Pa ni na ručak, ni kod kuće ni u kakav restorančić otići ne mogu. Na izlet također. Subota i nedjelja ne postoje. Djeca se moraju zabavljati sama. Žene trošiti nenormalno jer neuzvraćena ljubav se more samo parama platiti. Ostavljenim po butigama, salonima i masaža-centrima.

Sve jer glave porodice i države moraju donijeti povijesnu odluku. Uvesti BiH u Europu kao jedinstvenu državu, kako im tumače partijski šefovi, ili opečatiti podjelu za sva vremena, kako potvrđuje papir koji je Hejs smislio u jednom stanu u Sarajevu a nazvao ga ustavne promjene.

Kad se tomu dodaju prijetnje, ucjene i zavrtanje šije, onda cijenjeni i do jučer sa svih strana napadani narodni zastupnici, doista su pravi mučenici.

Zato se primjerice onemoćalom Tihiću na čelo stavio Bakir Izetbegović. Pade narodu objašnjavajući kako je Bosna cijela jedino iz (najmanje) dva dijela. Što mislim da je bilo krajnje vrijeme. Jerbo samo Bakir istinski znade kako je taj posao izgledao i devedeset pete, kad je babo potpisao Dejton.

Isto se i tad moralo. Mora se i sad misli Bakir. Pod dirigentskom palicom prijatelja. Amerikanaca. No ja iz njihovih usta nikad ne čuh: mora se. Oni su preporučili, vi odlučite. E sad što ovdašnji partijski ljubitelji fotelja i vlasti, bez izuzetka, na državu misle kao na ja-stvo, etablira ih kao smutljivce koji ni danas neće, ne smiju ili ne umiju sudbinu zemlje uzeti u rođene ruke.

A Bosni je, kaže učiteljica života, bilo najbolje kad je sama svoju sudbinu krojila. Kad je to bilo? Rijetko u milenijumskoj povijesti, ali – bilo je. Što su stranci uvijek tretirali kao herezu. Pa su dolazili zatući heretike, ponekad i ponegdje zvane i bogumili jer su im remetili njihov red stvari u kojem je rob rob, a gospodar od Boga poslan.

I s bližih, a ponekad i daljih strana, Bosna je i danas hereza. Pa što bi joj se, je l’, pustilo da bude svoja, jedna, demokratska, građanska, uspješna, kad to drugi mogu nametnuti. Po svome šnitu. O čemu će posvedočiti i Paravac i Dodik vičući iz sveg glasa da su za ustavne promjene jer one su garant da se sami dogovaraju, al’ da s pola Bosne nadoknade Srbiji gubitak Kosova. Dobro neko reče, čitaju li potpisnici ustavnih farbanja srbijansku štampu?

Dok, dakle, zastupnici čupaju ono malo kose s glave u dilemi hamletovskoj, prihvatiti ishitrene potpise partijskih vođa ili misliti na zemlju i državu, nemaju kad sjetiti se filozofske sentence, a tako životne: za male ljude su nužne male vrline! http://www.oslobodjenje.ba/index.php?op ... &Itemid=46