Forum Klix.ba

09.07.2009

Srebrenica - genocid koji još traje

Pravni fakultet u Tuzli danas je bio domaćin javne tribine o temi ''Srebrenica – genocid koji još traje''.

Pravni stručnjaci i publicisti, Kasim Trnka, Edin Mutapčić, Edina Bećirović i Izudin Hasanović svoja izlaganja zasnovali su na tvrdnjama da je negiranje genocida s kojim se danas suočavaju ne samo određene grupe građana, nego i njihovi predstavnici u vlasti, nastavak genocidnog procesa.

Osim toga, njihova istraživanja potvrđuju da je genocid od 92. do 95. godine počinjen i u drugim gradovima Bosne.

Porodice žrtava genocida koji je zvanično počinjen samo, u Srebrenici, ali prema brojinim dokazima i u drugim dijelovima Bosne, susreću zločince na ulici, ali država ništa ne čini na njihovom procesuiranju, zajednička je teza učesnika tribine.

Sociološka nauka i samo negiranje genocida, smatra njegovim nastavkom. Očito negiranje ne seže samo do institucija entiteta, niti samo do granica Bosne i Hercegovine ili Balkana, kaže autorica dokumentarističkog djela ''Na Drini genocid'', Edina Bećirović.

Bez priznavanja genocida i bez osude zločinaca, u Bosni i Hercegovini neće biti ni pomirenja između preživjelih i naroda u čije ime je genocid počinjen, zaključak je tribine o Srebrenici.

Video: Streljanje u Trnovu

Potočari 09.07.2009

Na slici je Ramiza Begić pored tabuta svoga oca...





Na slici je Fahreta Dudić takodje pored tabuta svoga oca...

Potočari 09.07.2009

09.07.2009.

Crno Gora usvojila deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici

Crnogorski parlament usvojio je Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici i time prihvatio Rezoluciju Evropskog parlamenta o Srebrenici i proglašenju 11. jula za Dan sjećanja na žrtve toga zločina.

Dekralacija je nakon višesatne žučne debate usvojena u četvrtak glasovima vladajućih stranaka i opozicijskoga Pokreta za promjene (PZP).

Protiv je bila Nova srpska demokratija (NOVA), a uzdržani zastupnici Socijalističke narodne partije (SNP), prenijela je FTV.

Deklaraciju je predložila grupa zastupnika vladajuće koalicije sa obrazloženjem da je Crna Gora u vrijeme zločina u Srebrenici bila dio SR Jugoslavije koja je, kako je obrazložio zastupnik Rifat Rastoder, nedvosmisleno bila uključena u rat u Bosni i Hercegovini.

09.07.2009

Obilježavanje 11. jula u Australiji

Vijeće BiH organizacija Australije u subotu priređuje Centralnu komemoraciju obilježavanja genocida u Bosni i Hercegovini koja se ove godine održava u Melbournu. Komemoracija se organizira pod nazivom "11. juli Srebrenica- Da se nikad ne zaboravi, da se nikad ne ponovi".

Od samog osnivanja, Vijeće BiH organizacija Australije redovno održava komemoraciju za 11. juli. Ove godine domaćin Centralne komemoracije je grad Melbourne, a komemoracija će se po prvi put održati u Parlamentu Viktorije.

Evropski parlament je 15. januara ove godine usvojio Rezoluciju o Srebrenici, u kojoj su pozvali sve države članice EU i države Zapadnog Balkana da obilježe 11. juli kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Podrška Parlamenta da se Centralna komemoracija održi u Parlamentu Viktorije je od velikog značaja, i na ovaj simboličan način mi se pridružujemo Evropskom parlamentu, a što je jednako važno upisujemo 11. juli u kalendar Parlamenta Viktorije, navodi se u njihovom saopćenju.

09.07.2009

ICMP

Do sada identificirano 6.186 žrtava genocida u Srebrenici

Na osnovu DNK izvještaja Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) procjenjuje da je oko 8.100 osoba nestalo tokom pada Srebrenice u julu 1995. godine. ICMP je testiranjem DNK u identifikacijske svrhe utvrdila identitete 6.186 osoba nestalih tokom pada Srebrenice u julu 1995. godine.

ICMP je izvršio testiranje koje je rezultiralo podudaranjem DNK profila iz uzoraka krvi živih srodnika i DNK profila iz posmrtnih ostataka koji su ekshumirani iz masovnih grobnica širom zemlje.

ICMP je od 2001. godine, od kada koristi DNK analizu, do danas pomogao u identifikaciji ukupno 12.520 osoba iz Bosne i Hercegovine.

Kada je u pitanju BiH, u ICMP-ovoj bazi podataka nalaze se DNK profili 69.051 krvnih uzoraka koje su donirali srodnici nestalih osoba i 25.033 koštana uzorka ljudskih ostataka.

Broj identifikacije je mnogo niži od ovoga broja jer je potrebno prikupiti krvne uzorke više od jednog člana porodice, a često je potrebno i više koštanih uzoraka od posmrtnih ostataka žrtve, kako bi se došlo do pozitivnog podudaranja DNK.

Uprkos ICMP-evom naprednom forenzičkom sistemu te izgradnji forenzičkih objekata za identifikaciju žrtava pada Srebrenice u Lukavcu, i Podrinje identifikacijskom projektu u Tuzli, njihova identifikacija je i dalje teška, i kompleksna te, zahtijeva mnogo vremena.

Da bi se ovaj process ubrzao potrebno je više informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.

- Činjenica da je ICMP DNK identifikovao skoro 6.200 srebreničkih žrtva govori o izvanrednom uspjehu i pobija ono što su mnogi tvrdili u početku - da je to nemoguće postići, izjavila je Kathryne Bomberger, generalna direktorica ICMP-a.

Navela je da će više od 530 tijela biti ukopano u Potočarima ove subote, uz već 3.127 ukopanih.

Mnoge porodice srebreničkih žrtava još uvijek čekaju informacije o nestalim srodnicima. Također, mnoge porodice, kojima su srodnici identifikovani, još uvijek čekaju otkrivanje novih sekundarnih grobnica u kojima se mogu nalaziti ostali dijelovi tijela kako bi konačno sahranili svoje voljene.

- Ono što nama očajnički treba je da osobe koje imaju informacije o masovnim grobnicama to podijele sa relevantnim institucijama, dodala je Kathryne Bomberger.

U većini slučajeva počinitelji su premiještali posmrtne ostatke iz primarnih masovnih grobnica i skrivali ih u sekundarne grobnice kako bi prikrili dokaze ratnog zločina. Za sobom su ostavljali trag rastavljenih skeltenih ostataka, te se na taj način jedna osoba mogla pronaći u više masovnih grobnica.

U jednom od slučajeva ICMP je pronašao posmrtne ostatke čovjeka koji je nestao tokom pada Srebrneice u četiri različite grobnice, od kojih su dvije grobnice udaljene 20 kilometara od druge dvije lokacije, saopćila je Međunarodna komisija za nestale osobe.

(FENA)

09.07.2009

Nedavno je pronađena još jedna masovna grobnica u Kamenici. Inače to mjesto je poznato po najvećem broju pronađenih masovnih grobnica do sada. Pripada opštini Zvornik. I tokom današnjeg dana vadili su se skeleti ubijenih Srebreničana

Kamenica 09.07.2009

Sarajevo izložba slika na temu "Masovne grobnice"

10.07.2009.

Počela međunarodna konferencija o genocidu

U organizaciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, u hali bivše Fabrike akumulatora u Potočarima je započela s radom Međunarodna konferencija "Genocid u BiH - posljedice presude Međunarodnog suda pravde".
Učestvuje 30-tak eminentnih stručnjaka iz ove oblasti iz svijeta i Bosne i Hercegovine.

Prof. dr. Kasim Trnka kazao je da bi nakon ove konferencije ljudi koji predstavljaju srpsku akademsku zajednicu trebali da reagiraju.

"Od izutenog značaja bilo bi kada bi ljudi iz srpske akademske zajednice učestovali na ovakvim konferencijama, ali ne postoji spremnost da se pogleda istina. Uglavnom se pokušava praviti neka ravnoteža. Znamo da će 12. jula u Bratuncu da se obavi pomen srpskim žrtvama. Imamo jednu situaciju nespremnosti suočavanja s prošlošću, kazao je profesor Trnka.

Konferencija o srebreničkom genocidu završit će sutra pred samo održavanje dženaze u Potočarima.

(FENA)

10.07.2009

Zvornik / Kamenica

U grobnici tijela Srebreničana koji su streljani u Kozluku

Ekspertni tim Kantonalnog tužilaštva Tuzla, pod rukovodstvom tužioca Emira Ibrahimovića, jučer je u Kamenici kod Zvornika nastavio ekshumaciju sekundarne masovne grobnice Kamenica 13, otvorene prije dva dana.

Grobnica Kamenica 13, kao i ostalih 12 prethodno ekshumiranih u poznatoj "dolini smrti", kakvo je područje sela Kamenica, nalazi se uz sam lokalni put. Duga je desetak, a široka oko tri metra.

Pronađena lična karta


- Već nakon prvih slojeva otkopane zemlje uočeni su skeletni ostaci ljudskih tijela. Trenutno čistimo površinu i obilježavamou uočene skeletne ostatke - kazao nam je tužilac Ibrahimović.

Stručnjaci angažirani na otkopavanju grobnice i njihovi pomagači jučer prije podne došli su i do prvog dokumenta, koji, najvjerovatnije, svjedoči o osobi čiji bi posmrtni ostaci mogli biti skriveni u Kamenici 13. Radi se o ličnoj karti koja glasi na ime Salke Jahića iz Biljače kod Bratunca.

Također, prilikom otkopavanja uočene su veće količine stakla zelene boje, koje je, po svoj prilici, dovezeno s tijelima nakon što su izvađena iz primarne masovne grobnice i prevezena u Kamenicu.

Tijela koja krije grobnica Kamenica 13 tu su prevezena nakon Dejtonskog sporazuma 1995. godine, u akciji prikrivanja tragova zločina, iz primarne grobnice u Kozluku, gdje su srebrenički Bošnjaci nakon strijeljanja bili zakopani. Informacije o ovim, kao i o većini drugih grobnica, pribavili su eksperti bivše Komisije za traženje nestalih osoba FBiH.

Pogubljeno oko 1.000 ljudi

- I ova grobnica govori da se istina o zločinima ne može sakriti. I ova, kao i većina ostalih grobnica otkrivenih u Kamenici, krije tijela Srebreničana strijeljanih u julu 1995. godine u Kozluku i u Pilici. Ostaci zelenog stakla koji se naziru u ovoj grobnici govore da se radi o ljudima strijeljanim neposredno pored fabrike mineralne vode "Vitinka" u Kozluku. Postoje saznanja da je tih dana u Kozluku ubijeno više od 1.000 ljudi - kaže izvor "Dnevnog avaza" iz Kozluka, koji je jučer obišao grobnicu Kamenica 13.

(AVAZ)

11 juli - Dan žalosti u Federaciji BiH

Subota, 11. juli, proglašava se Danom žalosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Ova odluka će biti objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH".

Podsjećamo, Parlament BiH nije usvojio inicijativu o proglašenju 11. jula Danom sjećanja u cijeloj BiH na žrtve genocida koji je 1995. počinjen u Srebrenici, pošto su srpski poslanici glasali protiv njenog stavljanja na dnevni red.

10.07.2009

11. juli i u Hrvatskoj Dan sjećana na genocid u Srebrenici

Hrvatski sabor danas je 11. juli proglasio Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Ta je odluka izglasana na prijedlog zastupnika nacionalnih manjina Šemse Tankovića, koji podsjeća da se sutra, 11. jula, navršava četrnaesta obljetnica zločina kojeg su bosanski Srbi počinili u Srebrenici.

U saborskoj je raspravi napomenuo da je Evropski parlament početkom godine donio Rezoluciju o Srebrenici kojom predlaže da se u cijeloj Evropskoj uniji 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, s pozivom da to učine i sve države zapadnog Balkana.

"Proglašenje 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici je politička odluka kojom se jednom zauvijek osudi zločin ma tko ga proizveo, u bilo čije ime i u bilo kakvim ciljevima", poručio je.

Tanković podsjeća i da je Hrvatski sabor u julu 2005., obilježavajući desetu obljetnicu tog zločina, usvojio Izjavu o Srebrenici kojom je osudio taj i sve zločine na području bivše države.

(FENA)

10.07.2009

Sarajevo: Kamerni teatar 55

Performans Zane Marijanović "8.372..."

Na sceni Kamernog teatra 55 glumica Zana Marijanović, u saradnji s grupom svojih kolega, premijerno će večeras izvesti performans "8.372…" i time obilježiti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.

Riječ je o njenom autorskom radu čiji naziv ukazuje na zvanični broj žrtava srebreničkog genocida. Predstava će biti izvedena u 20.00 sati.

"Koncept ove predstave je - uđi i izađi. Tačnije, publika će na scenu ulaziti u intervalima i svako će moći da izađe kada poželi. Samim tim, na predstavu se može doći kada ko želi, dakle ne nužno u 20.00 sati, jer će performans trajati do ponoći", kazala je Marijanović za Fenu.

Ona nije htjela otkriti detalje performansa, naglašavajući da on govori sam za sebe. Uvjerena je da "će svima biti jasno o čemu je riječ kada uđu u teatar".

"Stoga je objašnjavanje ovog performansa suvišno, jer se radi samo o doživljaju publike samim otvaranjem vrata, ulaženjem na scenu i slobodnim izlazom", kazala je, dodavši da je proces priprema za performans bio jako zahtjevan.

Kratko je prokomentirala da je govor o Srebrenici i počinjenom zločinu 11. jula 1995. godine njena lična potreba.

U performansu će, uz Zanu Marijanović, učestvovati i glumci Dragan Jovičić, Alija Aljević, Mirza Tanović, Maja Salkić, Amra Tanović, Gordana Boban, Lana Stanišić, Senad Alihodžić, Boris Ler i mnogi drugi.

(FENA)

10.07.2009

Načelnik Srebrenice: Niko ne smije zaboraviti žrtve

Načelnik općine Srebrenica Osman Suljić smatra da hapšenja preživjelih žrtava Srebrenice neće biti 11. jula u Potočarima, uprkos strahu koji se širi pred 14. godišnjicu genocida i dženazu 534 nevina Bošnjaka.

U razgovoru za "Dnevni avaz" Suljić govori i o odnosu vlasti RS prema žrtvama i bošnjačkim povratnicima, sadašnjosti i budućnosti Srebrenice, tragediji svoje porodice...

- Nemamo nikakvih negativnih dojava. Vjerujem da se nova hapšenja neće desiti. Ja imam takva obećanja ministra unutrašnjih poslova RS Uroša Pene i ostalih iz vlasti ovog entiteta. Ali, vrlo je teško zaključiti šta je u čijoj glavi. Mislim da je većina za to da sve prođe u najboljem redu. Međutim, ima i onih koji apsolutno nisu za takvo nešto. Razumijem ja majke Srebrenice. Oni koji su preživjeli genocid, sumnjaju u regularnost onog što čine sudovi u RS i imaju dozu straha. Za to imaju razloge - kaže Suljić.

Bojite li se da se Srebreničanima ponovo namjerno "pakuju" zločini?

- Možda će i meni sutra poslati neki sudski poziv. Mogu i ja biti uhapšen! Razgovarao sam sa svima koji su hapšeni. Oni traže da se njihovi predmeti prebace na državni nivo. Odmah će pristati da im se sudi. Ako smo krivi, da nas osude, ako smo nevini, a jesmo, neka da nas puste da živimo normalno. Ja ću se kao načelnik i Bošnjak zalagati za to. Da me danas za bilo šta pozove Državni sud, otišao bih iste minute. Ali u sudove u RS otišao bih sa strahom. Pogledajte slučaj "Ahmetović"...

Kakav je danas, zaista, život u Srebrenici? Ima li nade?

- Mislim da imamo malo popuštanje u odnosu na prethodne godine. Mi već postižemo neke dogovore. Uskoro bi jedna grupa srebreničkih majki trebala posjetiti Kravicu, ići ćemo na stratišta u Zvorniku. Očekujemo značajne pomake. Istovremeno, svi koji misle da žive, moraju malo zaboraviti prošlost. Ako budu gledali prošlost, onda nemaju budućnosti. Jedni drugima moramo pomalo praštali. No, niko ne smije zaboraviti svoje žrtve. Ožiljci ostaju. No, nećemo graditi BiH onakvu kakvu želimo ako neke stvari ne budemo stavljali ustranu i praštali.

Srebreničani se boje da će ponovo biti izdani?

- Kako mislite izdani?! Ne možete to tako gledati. Svi koji su činili zločine moraju biti procesuirani. Na svim stranama. Previše je boli u Srebrenici. Do sada je ukopano 3.215 osoba. U subotu ćemo ukopati 534. Pogledajte, i ja sam izgubio oba brata i zeta. Ukopao sam brata i njegovog starijeg sina, a mlađi brat mi još nije ukopan. Otac i majka su mi umrli od boli. I ja sam žrtva kao i svi Srebreničani. Ali, život mora ići dalje.

Ima li Srebrenica budućnost?

- Kada bi svi Srebreničani, prije svega, htjeli da imaju Srebrenicu, mogli bi je imati. Prije toga, svi moraju shvatiti da je ovo država BiH organizirana tako kako jeste. Ako se lideri tri naroda dogovore o novom ustavnom uređenju, onda ćemo drugačije govoriti. Mene ne interesiraju granice. Mene interesira samo Srebrenica. Srebrenica je izuzetno bogata. Ovdje se mogu pokrenuti novi biznisi i nova radna mjesta. Time će se i političke tenzije spuštati. Ako svi nivoi vlasti budu ulagali u Srebrenicu, tenzije mogu padati. Nezaposlen narod bavi se svime, ali ne dobrim. Moramo Srebrenicu ekonomski ojačati. To je interes Bošnjaka.

Da li bi Srebrenica, ipak, više šansi imala kao distrikt? Ljudi se boje za sigurnost. Kako da se vrate?

- Onaj ko hoće da se vrati, on će se vratiti ma kako Srebrenica bila uređena. Važno je da je Srebrenica u BiH. Ako ja u Americi mogu kao Bosanac živjeti dobro pored svih, onda mogu i u BiH pored nekih drugih. Država je trebala reagirati 1996. u Srebrenici, dok je više pažnje svijeta bilo usmjereno na nas. Još nije kasno. Država ovdje samo treba otvoriti radna mjesta. Ovdje se od politike ne može živjeti. Život je ekonomija.

Najlakše je srušiti

- Vlasti RS mogu pomoći da ne rušimo ono što smo do sada postigli. Najlakše je srušiti, treba praviti. Ne želim vjerovati da neko želi sve srušiti. S tim u vezi, ako u Srebrenici može doći do međunacionalnih nesuglasica zbog procesuiranja ratnih zločina, onda je bolje da sve predmete vratimo u Državni sud. I u tom sudu rade Srbi. Mi nismo protiv tih procesa.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/inte ... viti-zrtve

10.07.2009

Njemačka - Berlin

Srebrenica - Nenaseljena močvara

14. godišnjica genocida u Srebrenici obilježava se i u centru Berlina performansom „Istraživanje na Leti“ kojim umjetnici žele da ukažu na odgovornost Evrope i svijeta za najveći masakar nakon Drugog svjetskog rata.

Riječ je o pozorišnom djelu u kojem četiri njemačka glumca preko megafona prozivaju imena UN-ovih generala i čitaju protokol kriznog štaba kojim je spriječeno bombardovanje srpskih vojnih pozicija i time omogućen genocid nad više od 8.000 srebreničkih Bošnjaka.

Istraživanje na „Špre“

Performans “Istraživanje na Leti” podsjećaju Bošnjaci u dijaspori, ali i zainteresovani Nijemci i turisti. A koliko uopšte Nijemci znaju o ratu u Bosni i genocidu u Srebrenici? Pogotovo mlađe generacije u Njemačkoj, ne znaju mnogo o ratu u Bosni, a još manje o genocidu u Srebrenici. Potvrđuje to i Vibke Burucki (Wiebke Burutzki), mlada studentkinja istorije.

“Znala sam da traje rat negdje u Evropi, relativno blizu nas, ali šta se tamo tačno dešava, moram priznati, nisam pratila. Prilično kasno sam počela da istražujem tu temu.”



Povod za istraživanje teme bio joj je, kaže, poznanik, koji je i sam zbog ratnog vihora izbjegao iz Srebrenice. Slična priča je i ona Jeni Evert (Jenny Evert) koja je o ratu u Bosni saznala tek onda kada je u razred došla nova učenica, izbjeglica iz Bosne.

“Sjećam se da je išla sa nama na ekskurziju, dvije nedjelje nakon što je došla u razred. Nije znala njemački, i ona je u neku ruku bila povod za česte razgovore o ratu u Bosni koje sam vodila kod kuće sa roditeljima."

“Mislio sam de ja Srebrenica medijska propaganda.”

Saznanje godinama kasnije



O ratu u Bosni, Andre Lajphold (Andre Leiphold) saznao je, kaže, iz medija i preko konferencija za štampu.



“U tom periodu punili su nam uši informacijama da se tamo ne dešava samo masakar, već i genocid nad jednim narodom. Mislio sam da su to pretjerivanja, da je situacija u datom trenutku previše histerična. Problem je u tome što smo tek godinama kasnije saznali, da je zaista izvršen genocid.”

Daniel Kretijen (Daniel Crhetien) je jedan od četiri glumca koji učestvuje u performansu. O genocidu u Srebrenici kaže:

“Znao sam da je postojao, ali se nisam bavio tom temom. Tek sada, u ova tri do četiri dana, pokušao sam da se uživim u tu situaciju.”



Inicijator ideje o performansu s težištem na genocid u Srebrenici bio je Filip Ruh (Philipp Ruch) iz Centra za političku ljepotu, udruženja berlinskih umjetnika koji različitim akcijama pokušavaju da spoje pragmatiku politike sa ljepotom umjetnosti. I njegovo iskustvo pokazuje, kaže, Njemci ne znaju mnogo o dešavanjima u Bosni.

“Oni su jednostavno zatvorili oči. Srebrenica je za njih bila močvara, u kojoj se ništa ne dešava i gdje ne žive ljudi.”

Bratstvo i jedinstvo?



A dugogodišnji aktivista Centra za političku ljepotu je i Filip Piskačev koji je za vrijeme rata u Bosni živio u Makedoniji. Još se sjeća, kaže, slika izgladnjelih i izmučenih mladih ljudi u Bosni, koji su ga podsjećali na žrtve Aušvica i Buchenwalda iz dokumentarnih filmova i istorijskih knjiga.

“To se već jednom sve dešavalo, i prosto nisam mogao da vjerujem, da se samo nekoliko brežuljaka dalje od nas, ponovo isto dešava. Nisam mogao vjerovati da je do juče vladalo bratsvo i jedinstvo, a odjednom vlada rat.”

(DW)

10.07.2009

Sjećanje na genocid jednom godišnje

Uoči komemoracije u Potočarima 11. jula, u Srebrenici je sve više ljudi, članova porodica stradalih u genocidu, onih koji žele odati počast ubijenima, novinara, dok se domaći i strani političari očekuju tek na dan komemoracije.

"Tako je, otprilike, svake godine", kaže Srebreničanin, povratnik iz Švicarske, Muhizin Omerović. "Kad odem u Sarajevo pitam kolege kad se iskreno sjete Srebrenice, a onda oni kažu '11. jula, kad gledam televiziju. Svi to prenose i taj dan smo nikakvi, ali već sutradan je sve normalno' i opet tako do 11 jula", kaže Omerović.

"Za razliku od većine stanovnika drugih bh gradova, Srebreničani svaki dan žive sa sjećanjem na 11. juli", tvrdi mujezin Bijele džamije u Srebrenici Dahmo Smajlović.



Zanimalo nas je da li Islamska zajednica pomaže ljudima u ovom gradu da lakše prebrode teškoće povratka. "Kadrom može, ali finansijski teže ide. Međutim, nije stvar samo u Srebrenici. Svi medžlisi Islamske zajednice u Republici Srpskoj su u istoj situaciji. Mislim da se iz vrha malo posvećuje pažnja tome", upozorava mujezin Smajlović.

Bijela džamija u Srebrenici udaljena je tek nekoliko stotina metara od sprske pravoslavne crkve gdje smo zatekli sveštenika Željka Teofilovića. Kaže da je život u Srebrenici još uvijek opterećen duhovima prošlosti.



"Pokušavam sa vjernicima, naročito sa djecom u školi, da govorim o svim problemima koji se tiču društva, naravno vjere najviše, i da se one predrasude koje su na ovim prostorima vjerovatno i dovele do krvoprolića prevaziđu, da ne gledaju, posebno djeca, drugu djecu koja nisu njihove vjere ili nacionalnosti kao nešto strano", kaže Teofilović.

Problem o kojem sveštenik Teofilović indirektno govori još uvijek opterećuje međunacionalne odnose, a čuli smo i priče koje to potvrđuju.

Moj tata će ubiti tvog tatu jer radi u policiji i ima pištolj

"Dešavalo se da mi djete plačući dođe iz obdaništa govoreći 'rekla mi je drugarica da će njen tata ubiti mog tatu jer radi u policiji i ima pištolj'. To je strašno", kaže povratnik u Srebrenicu koji, strahujući za sigurnost svoje djece, ne želi otkriti svoj identitet.

Tomislav Jović iz Srebrenice kaže da ipak ima pozitivnih pomaka u prevladavanju posljedica rata. "Pomaka ima, nema govora, samo što taj pomak sporo ide", kaže Jović.

Neki misle da su došli na vašar umjesto na dženazu

Radovi u okviru priprema za ovogodišnji ukop 533 žrtve genocida u završnoj su fazi, kažu radnici u memorijalnom kompleksu u Potočarima. Jedan od njih, inače povratnik u Srebrenicu, potvrđuje da se Bosanci i Hercegovci Srebrenice, pa i genocida, sjete samo 11. jula. "Jednostavno ništa, ljudi samo dođu ovdje u vrijeme dženaze. Neki kao da i ne dođu na dženazu, dođu kao da je to nekakva proslava. Kao da je neki vašar", kaže radnik u Potočarima.

Kod kamenih ploča sa hiljadama uklesanih imena ubijenih Srebreničana zatekli smo i nenu Zahidu Hodžić iz Stupara kod Kladnja.



"Ja nemam ovdje nikoga svog da je moj rod, ali sve je to žalosno. Svi su mi kao rod, braća, sestre, majke, očevi, jer znam polazeći od sebe kako bi to bilo teško", ističe gospođa Hodžić. Riječi "teško je" najčešće se izgovaraju u Srebrenici i 14 godina poslije genocida.

Autor: Samir Huseinović

10.07.2009

Kalesijci su i ove godine najbrojniji na Maršu



Među učesnicima Marša mira 2009 ezuk – Potočari i ove godine su najbrojniji Kalesijci, kojih je krenulo nešto više od pet stotina. Prvu noć Marša su konačili u školi u Kamenici. Među učesnicima Marša najviše je mladih, učenika i studenata. Admir Mešić, apsolvent prava, i Selma Tubić, studentica medicine, iako su prvog dana pokisli do gole kože, već su čvrsto riješili da i iduće godine idu.



S njim au društvu bio je i Medo Mujčić (21), koji je iz Cazina pješke krenuo 3. jula.

Mujčić je rodom iz Bratunca. Tamo žive njegovi roditelji, a on već dvije godine živi i radi u Cazinu. Ovo mu je četvti put da ide u Srebrenicu pješke, tri puta je kretao iz Nezuka, a ove godine se odvažio da na put krene iz Cazina.

Među učesnicima Marša su i četiri kalesijska vijećnika: Fetah Hujdur, predsjedavajući OV Kalesija, Halil Jahić, Suljko Herić i Zijad Šmigalović. Sumeja Ramić (13) jučer je pješačeći proslavila svoj 13. rođendan. Ovo joj je drugi puta da je učesnik Marša sa svojim ocem Ibrom Ramićem, profesorom praktične nastave u MSŠ Kalesija. Uz njih je i Sumejina mlađa sestra Mubina, koja će 15. jula napuniti 11 godina.

Zatekli smo ih u školi u Kamenici. Djevojčice vele da su se malo umorile, ali poručuju da će izdržati.



- S obzirom da je u školama zabranjena riječ genocid, na ovaj način želim da moja djeca nauče historiju, da znaju šta se sve dešavalo i da ne zaborave, kazao nam je Ibro Ramić.

Kalesijce, učesnike Marša obišao je i općinski načelnik Rasim Omerović, koji je učesnicima, uz pomoć privrednika, obezbijedio sokove i hranu.

(Kalesijske novine)

10.07.2009

Protest ispred predsedništva Srbije

Ćutanje o Srebrenici je nastavak genocida



“Polazeći od interesa Srbije da svoj ugled u međunarodnoj zajednici gradi poštovanjem presude Međunarodnog suda pravde, odnosom prema zločinima na prostoru bivše SFRJ kao i poštovanjem Rezolucije Evropskog parlamenta o proglašenju 11. jula Danom sećanja na genocid u Srebrenici, molimo vas da predstavnike podnosioca ove inicijative primite 11. jula 2009. godine i u otvorenom razgovoru ukažete na mogućnosti zajedničkog delovanja. Svesni načela podele vlasti, oslanjamo se na Vaš autoritet i želju da Srbiju izvedete na evropski put”, ponovo se moglo čuti na prostoru između Predsedništva Srbije i Starog dvora. Tekst nevladinih organizacija pročitao je Aleksandar Zlatić iz Beogradske omladinske grupe Helsinškog odbora u Srbiji.

Ovoga puta mnogo više ljudi nego ranijih meseci; među onima kojima julsko sunce nije smetalo da odaju počast srebreničkim žrtvama je i Nada Dabić iz novosadske Esperance. Nada kaže za e-novine da će žene iz Novog Sada, koje su pre nekoliko dana, tokom festivala INFANT ugostile Šuhru Malić, majku ubijenih Fuada i Suada, ići 11. jula u Srebrenicu. Nada podseća da istina i činjenice o nedavnoj prošlosti i počinjenim zločinima teško dolaze do novosadske javnosti.

“Ne treba zaboraviti da je u Novom Sadu bio Novosadski korpus koji je sravnio Vukovar, da je jedna četa išla na Dubrovnik, a da su dve tehničke jedinice bile u Potočarima, da je kod nas kompletno političko i vojno rukovodstvo tzv. Republike Srpske Krajine, da su tu pripadnici Mladićeve vojske”, kaže Dabićeva koja naglašava da Srbija nikada nije doživela 6. oktobar.

Maja Stojanović iz Inicijative mladih za ljudska prava kaže da će mladi iz Srbije u subotu otići u Srebrenicu na sahranu 530 žrtava genocida. “Mislim da je veoma važno da se pokaže da postoje ljudi koji žele da Srbija prizna da je u Srebrenici počinjen genocid”, kaže Maja za e-novine i napominje da mladima koji su rođeni devedesetih rat nije blizak.

“Ja sam bila iskreno pozitivno iznenađena tokom Dana Sarajeva koliko mladi ljudi žele da uspostave veze i žele da čuju šta se desilo. Nadam da će te generacije postaviti pitanje bez ikakvog tereta prošlosti, bez ikakvih negativnih posledica po njih”, ističe Stojanovićeva.

“Ako bismo prevrnuli istoriju od osamdesetih godina do sada, shvatili bismo ko sad zida po Beogradu i ko šta kupuje. Da li je to razlog da se Deklaracija o genocidu ne usvoji, koja ide zajedno sa nacionalnom pričom o tome da su svi podjednako krivi”, upitala se Borka Pavićević, direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju. Ona je podsetila da je CZKD bio jedan od osam nevladinih organizacija koje su u julu 2005, na 10 godišnjicu pada Srebrenice predložile usvajanje Deklaracija o Srebrenici.” Stvarnost nam se kezi u lice zbog toga što tada nije prihvaćena”, kazala je ona i dodala da je u Srbiji trenutno na delu iskopavanje posmrtnih ostataka poginulih u Drugom svetskom ratu kako bi se opravdali zločini počinjeni u ratovima devedesetih godina.



“Oglušivanjem o zahtev 100 nevladinih organizacija, Boris Tadić je pokazao da je neodgovoran i krajnje bahat političar, ali i mnogo više od toga, jer na prvom mestu ne pokazuje poštovanje prema žrtvama zločina počinjenim u naše ime, kao što je genocid u Srebrenici. Moramo da zapitamo Borisa Tadića da li se seća svoje izjave iz februara 2007. nakon presude Međunarodnog suda pravde, kada je rekao da svako ko se bude protivio u Skupštini Republike Srbije usvajanju deklaraciju o Srebrenice radi protiv interesa države Srbije i njenih građana”, kaže za e-novine Staša Zajović, koordinatorka Žena u crnom.

Ona je rekla i da joj nije jasno šta Borisa Tadića “drži u papučama ideologa zločina, zbog čega su svi građani i građanke Srbije taoci takve politike”. “Pozivamo Borisa Tadića da se ozbiljno pridržava izbornih obećanja i da poštuje civilno društvo”, izjavila je Zajovićeva, koja usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Skupštini Crne Gore smatra odgovornim činom.

Umetnica Milica Tomića osudila je odugovlačenje sa usvajanjem deklaracije o genocidu u Srebrenici. “Osuđujem to odugovlačenje, to sklanjanje glave od nečeg tako važnog. To nije važno samo za ljude u Bosni, nego i za nas ovde. Ovaj zločin se ponavlja upravo time što Srbija neće da preuzme odgovornost za jedan zločin kao što je srebrenički genocid za koji je odgovorna. I upravo tim odlaganjem, nepristajanjem na priznanje žrtvama i preživelima, porodicama, genocid se nastavlja, on se perpetuira”, rekla je Milica Tomić.

(e-novine)

10.07.2009

Uručena priznanja za borbu protiv genocida

Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, poglavar Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i predstavnice udruženja srebreničkih majki Munira Subašić („Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“), Hajra Ćatić („Žene Srebrenice“) i Hatidža Mehmedović („Srebreničke majke“), danas su u Memorijalnom centru Potočari uručili priznanja pojedincima koji su dali doprinos u borbi protiv genocida.

Najviše priznanja „Srebrenica 1995.“ dodijeljeno je Jelku Kacinu, koji je bio jedan od inicijatora da se u Evropskom parlamentu izglasa Rezolucija o Srebrenici. Isto priznanje dobila je i Dijana Valis, članica Evropskog parlamenta.

„Potočarska povelja“ dodijeljena je Muratu Hurtiću iz Instituta za traženje nestalih BiH i Berizu Belkiću, dugogodišnjem predsjedniku Fondacije „Srebrenica Potočari“ za širenje istine o Srebrenici


Potočari danas 10.07.2009



Potočari 10.07.2009














10.07.2009 Kamenica nova masovna grobnica - radovi na iskopavanju

Član forenzičkog tima u ruci drži staru novčanicu od 100 njemačkih maraka pronađenu pored skeletnih ostataka jedne od žrtava

Memorijalni centar Srebrenica / Potočari 10.07.2009 vrijeme kada su izneseni tabuti









Sin pored očevog tabuta







Memorijalni centar Srebrenica / Potočari 10.07.2009

JESTE li prijemetili kako kisa pada,neko na poslu rece ,da dok se god ne ukopaju nece prestati.. ..dan zalosti...nek im je svima rahmet dusi..

11.07.2009

Veliki broj Srebreničana stigao u Potočare

Veliki broj Srebreničana iz naše zemlje i dijaspore stigao je prethodnih dana u Srebrenicu, gdje će danas prisustvovati dženazi u Memorijalnom centru Potočari koja će se klanjati za 534 identificirane žrtve genocida u Srebrenici.

Među najmlađim žrtvama koje će ove godine biti sahranjene tri su dječaka koja su na dan ubistva imala samo po 14 godina.

Tabuti s posmrtnim ostacima žrtava genocida sinoć su prenijeti kod musale u Memorijalnom centru, a oko 5.000 članova porodica ubijenih već od jutarnjih sati obilazi tabute tražeći onaj s imenom svoga najmilijeg.

Od jutros bez prestanka kolona automobila i autobusa pristiže iz pravca Vlasenice i ide preko Podravanja i Zelenog Jadra. Za sve njih obezbijeđen je parking u blizini Memorijalnog centra.

Oko 10 sati očekuje se dolazak ambasadora i zvaničnika, a zvanični program počet će u 12 sati dizanjem zastave na pola koplja i intoniranjem himne Bosne i Hercegovine i recitalom Abdulaha Sidrana „Poema o Srebrenici“.

Prisutnim će se potom obratiti Osman Suljić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida, Charles Englis, američki ambasador u BiH, Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, te predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Želko komšić i Haris Silajdžić.

Dženaza-namaz klanjat će se u 13.05, a u 13.45 počet će ukop 534 identificiane žrtve genocida.

U Federaciji BiH danas je dan žalosti.

(FENA)


11.07.2009.

Danas će u Potočarima biti sahranjeni Ramo Osmanović i njegov sin Nermin

Dželate nije zaustavio ni snimak koji je obišao svijet

Videosnimak na kojem Ramo 13. jula 1995. godine u Sandićima kod Kravice na području Bratunca doziva sina Nermina da se preda srpskim snagama obišao je cijeli svijet. Kod njihove supruge i majke Salihe Osmanović iz Dobraka na području Mjesne zajednice Skelani u općini Srebrenica upravo je ovaj snimak donedavno održavao nadu da su njeni najmiliji živi.

No, nade više nema. Nermin i Ramo su među 500 srebreničkih žrtava koje će danas biti ukopane u Potočarima. Tijela Salihinog sina i muža identificirao je njen djever prije nekoliko mjeseci u Komemorativnom centru u Tuzli.

Posmrtni ostaci Nermina pronađeni su u grobnici u Snagovu na području Zvornika, dok je dio Raminih kostiju pronađen u Zelenom Jadru na području Srebrenice.

11.07.2009.

Nebo se sinoć otvorilo nad Srebrenicom

U vrijeme kada je i posljednji tabut iz bivše fabrike akumulatora prenesen pred musalu u Memorijalni centar Potočari u petak uvečer zbio se neuobičajeni događaj.

Srebrenicu je, kao nikad do tada, obasjao jak i neobično sjajan bljesak, pa se mogao vidjeti svaki, i najsitniji detalj na velikoj udaljenosti.

Poslije toga, prolomio se silovit tresak u vidu groma, ali samo jedan, goleme jačine, a onda se sručio prolom i kiša je padala cijelu noć, javio je dopisnik Fene.

Jedan stariji Srebreničanin izjavio je da se nešto slično nikad nije dogodilo, dodajući da i nebo saosjeća sa žrtvama genocida, da i ono opominje kako se "ovo nije trebalo dogoditi" i da se nikad i nikome zločin ovih razmjera ne smije ponoviti.

(FENA)


11.07.2009.

Danas komemoracija u Potočarima

U Potočarima kod Srebrenice danas će biti sahranjeni posmrtni ostaci 534 identifikovana Bošnjaka.

Na komemoraciji u Potočarima predviđeno je da govore visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, američki ambasador u BiH Čarls Ingliš, član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i načelnik srebreničke opštine Osman Suljić.

Program će početi u 10.45 časova prijemom zvanica u Memorijalnom centru u Potočarima, nakon čega će biti obavljeno polaganje cvijeća na centralno spomen obilježje nastradalim Bošnjacima.

Vjerski obred predvodiće poglavar Islamske vjerske zajednice u BiH Mustafa Cerić, a nakon čitanja imena nastaradalih biće ukopani posmrtni ostaci.

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku kojom se 11. juli proglašava danom žalosti u FBiH.

(SRNA)