walk_M-A-N wrote:¤ jelena ¤ wrote:Bloo wrote:
novohrvatski
osladak za desert
Ovaj me bacio
I haj sad ti sebe natjeraj da to upotrijebiš, al ono...ozbiljno skroz i među ljudima....
Hm, nisam čuo za osladak, ali redovno i odavno koristim riječ „zaslada“. Da ne bih u svakodnevnom okruženju rekao desert.
Hvala kućanici, tema je zanimljiva. Pazim koliko mogu da ne koristim nepotrebne riječi, čak i „interesantno“ jer ima naša riječ, a onda printer, ruter, brovzer ili brauser ili kako već.
Uglavnom, ideja je ne koristiti stranu riječ ako ima domaća istog značenja.
Ne nalazim nešto zajedničko sa ljudima koji se smiju Hrvatima koji grade svoj jezik i koji imaju godišnje takmičenje. Mislim da se radi o ljudima slabijeg razumijevanja koji ne kontaju da se i u engleskom i svakom živom jeziku prave riječi.
Omiljena mi je „uspornik“ umjesto glupavog ležećeg policajca. Ali ima toga dosta. Evo sad čujem da ima rubnik, u smislu zaštite od poplave.
Od omraženih riječi, pored eventa, iventa, fizibiliti, suporta i menadžera, da pomenem i draft i menadžment. A reformska agenda, jao idiotizma!
Ne sviđaju mi se ni navodne stručne tipa insuficijencija ili evazija ili inkluzija.
Vidim da se i dalje ljudi pate sa često korištenim riječima tipa software i hardware. Najgore ih je pisati tako, bolje softver i hardver a ja koristim programi i oprema, tako da bude razumljivo.
PS pošto ima ljudi koji nisu koristili odčepljivač, ona slika je za obični, a ima i bolji, koji radi kao pumpa, pa bi to mogao biti otpušivač
Ali taj naziv nema veze sa temom. Jedina veza je da vidimo da li postoji naša riječ za trolanje.
Volim etimologiju, nemam ništa protiv upotrebe riječi stranog porijekla i neprihvatljivo mi je svjesno izbjegavanje istih u svakodnevnom govoru.
Ni ta crno-bijela podjela riječi na tuđice
i.... domaćice
nije mi bliska, niti je prihvatam i doživljavam kao nekakvu brigu o očuvanju maternjeg jezika. O jeziku brinem tako što učim i znam barem osnove nauke o jeziku, a nauka jasno kaže da postoje dva načina bogaćenja rječničkog fonda našeg jezika. Prvi način je uvođenje novih riječi iz drugih jezika i prilagođavanje istih našoj jezičkoj normi, a drugi način je tvorba novih riječi od onih koje u svom jeziku već imamo. Prema tome, oba načina predstavljaju bogaćenje rječnika, a ne nekakvu nakaradu i ugroženost od koje bi trebalo zazirati. Zazirati od... pegle, a nametati glačalo, za mene je bespotrebno i beskorisno jer postojanje u rječnicima, poznavanje i upotreba oba izraza predstavljaju bogatstvo jednog jezika, a ne, kao što već rekoh, nekakvu nakaradu i ugroženost našeg glačala od ''njemačke'' pegle...
Slična je situacija i sa ''engleskim'' menadžerom, iventom, atačmentom, folderom; boksom, tenisom, fudbalom itd. bez obzira na to imaju li ove riječi domaću istog značenja ili ne. Riječ menadžer - napisana ovako sa našom grafemom dž,
provučena kroz naše padeže i naš akcenatski sistem u svakodnevnom govoru, i zapisana u rječniku našeg jezika - nije više nikakva strana riječ...A ako tu riječ, zbog averzije prema riječima stranog porijekla, ne unesemo u rječnik našeg jezika, iako se često upotrebljava od strane govornika i već je zaživjela u narodu, onda taj rječnik neće biti kvalitetan i svrsishodan kao onaj koji sadrži i tu riječ. Isto je i sa omraženim iventom, atačmentom...itd. Da li će neko od govornika upotrijebiti baš te riječi ili neke druge istog značenja...to je stvar slobode izbora pojedinca i ne vidim zašto bih se ja zbog toga snebivala i grozila se tih riječi ako razumijem čovjeka koji ih upotrebljava dok meni nešto govori. Ako ne razumijem, pitaću za značenje i na taj način riješiti problem mogućeg nerazumijevanja a pritom ću nešto i naučiti.
DakleM...za mene je izbor riječi kao i svaki drugi izbor u životu - stvar slobode pojedinca koja mi se uopšte ne mora svidjeti, ali ću je poštovati ako očekujem (a očekujem!) da i moju slobodu drugi poštuju, tako što mi neće nametati svoj izbor.
A stav da ni u čemu ne treba pretjerivati - to stoji i mogu ga potpisati, iako mislim da pretjerivanje u upotrebi riječi stranog porijekla, koje bi ugrozilo jedan jezik i dovelo do toga da taj jezik nestane, objektivno, nije moguće.
Toliko turcizama, bohemizama, romanizama, germanizama, rusizama u našem jeziku i sad nam odjednom anglicizmi strašno smetaju i prijete nam uništenju našeg jezika.
Više štete našem jeziku nanose lopine koje vladaju ovom zakržljalom i opustošenom jezičkom zajednicom bez zakona i sistema, nego folder, atačment, ruter, resiver i svi ostali
izmi zajedno.
ne foliraj sa mjesanjem jezika
