Forum Klix.ba

decembar2017 wrote:

Spektakl wrote:

detroit-mercy wrote: Iskreno, Neum i turizam ide samo ko mora .

ne zajebaji halid je glavni u neumu



https://www.vecernji.ba/showbiz/halid-b ... um-1190590

Za razliku od evrojpske nam rvacke gdje dolazi prefinjena elita koja slusa Rachmaninova i Bacha.

Seyfo wrote:Temu preimenovati u "Džamija u Neumu-da ili ne"

Naslovnica wrote:Fakat se nekada pitam zašto čovjek uopšte gubi vrijeme pokušavajući normalno polemisati s likovima koji prave pravopisne i gramatičke greške nivoa petog razreda osnovne škole, a (ne)korištenje dijakritičkih znakova sopstvenog jezika da i ne spominjem.
Zaista gubljenje vremena...

Rugafet wrote:Ma sta ce tema bezveze kad ionako o tome odlucuju 'oni' sa Johnom na celu

Seyfo wrote:Temu preimenovati u "Džamija u Neumu-da ili ne"

DearJohn wrote: Naravno. John je 92 s rajom branio pravo svih da grade i džamije i crkve i sinagoge, pravile se u Bosni vjekovima i praviće se. I opet će ako treba, pa i ako to znači da se treba branit to pravo u Neumu. Ti i tvoji nosioci “europskih” vrijednosti ste se pretvarali da ste nam prijatelji pa u Mostaru prc Milojka i samo takav nož u ledja. Pa biste se opet pretvarali i tražili multietničnost u Sarajevu ali istovremeno ne može džamija u Neumu, ne daju Ante i Mate. E neće moći drug.

Rugafet wrote:

DearJohn wrote: Naravno. John je 92 s rajom branio pravo svih da grade i džamije i crkve i sinagoge, pravile se u Bosni vjekovima i praviće se. I opet će ako treba, pa i ako to znači da se treba branit to pravo u Neumu. Ti i tvoji nosioci “europskih” vrijednosti ste se pretvarali da ste nam prijatelji pa u Mostaru prc Milojka i samo takav nož u ledja. Pa biste se opet pretvarali i tražili multietničnost u Sarajevu ali istovremeno ne može džamija u Neumu, ne daju Ante i Mate. E neće moći drug.

Ejs, ma sta mi naprica

mayab wrote:Bingo iste cijene kao i svuda u Bingu,
kafiće i restorane nisam previse posjećivao, ali cijene su uglavnom kao u Sa

hurmasica wrote:Moze li mi neko objektivno napisati jednu informacihu, bez prepucavanja.
Kakve su cijene po kaficina, kafa, sok, pizza i sl. te kakve su cijene u tom Neumskom Bingu i cijene po restoranima?
Hvala unaprijed

swanfilter wrote:Kakve jadranske lignje. 20 godina zamrznute brazilske ...

Govoreći o području Neuma hrvatski povjesničar dr. Ivo Banac napominje da Neum nikada nije pripadao ni Narodnoj ni kasnije Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, nije pripadao ni habsburškoj Dalmaciji, ni mletačkoj Dalmaciji. „Jasno je to da nikada nije bio u hrvatskom posjedu, kako god to definirali, uz poštovanje činjenice da tamo žive Hrvati“ – zaključuje Banac.

Potrebno je znati da je još daleke 1965. godine, neko naumio blokirati turistički razvoj Neuma, proglašavajući 434,40 ha na poluotoku Kleku besmislenim zaštićenim rezervatom prirode (Zakon o zaštiti prirode BiH, Službeni list SR BiH br.4/65 od 05.02.1965. godine).

Razvoj Neuma je počeo osamdesetih godina prošlog stoljeća, tačnije 1978. godine, nakon prihvatanja dokumenta „Koncept dugoročnog razvoja primorskog dijela općine Neum“.

Poredeći morsku obalu Bosne i Hercegovine u dužini preko 24 km, sa Slovenijom koja raspolaže sa morskom obalom od 46,6 km i koja je urbanizirana sa lukom Koper, gradovima Piran, Portorož, Izola, Ankaran i mnoštvom apartmanskih naselja, općina Neum i Vlada HNK žele da kompletnu morsku obalu Bosne i Hercegovine pretvore u rezervat prirode veoma upitne prirodne vrijednosti. Ministar u VM BiH, Mirko Šarović je takvo apsurdno ponašanje idolopoklonstva narodnim kolektivitetima objektivizirao riječima: „Ako smo braća po narodnosti sa građanima susjednih država, nisu nam isti novčanici“.

Sa idejom rješavanja saobraćajne izoliranosti Neuma, firma Sarajinženjering je uradila idejnu studiju željezničkog povezivanja Neuma sa Čapljinom u 4 varijante dužine kolosijeka od 21 do 27 km. Izgradnja željeznice bi bosanskohercegovačko primorje otvorila za željezničke turoperatore iz Evrope i nostalgija vozove, ..... Nakon trideset godina društveno-ekonomske sagnacije bosanskohercegovačkog primorja i njegovog zaleđa, to bi bio preokret u razvoju, ravan onom iz osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Ako je izgradnja mosta za Pelješac preko bosanskohercegovačkog koridora za otvoreno more mogla da prođe u NSRS kao vitalni narodni interes srpskog naroda u BiH, onda općenito osporavanje teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, pa tako i na moru, je nesporno kažnjivi čin veleizdaje.


https://upoznajtesvijetokonas.com/2019/ ... i-interes/

Zoran Bibanović je dugogodišnji djelatnik u turizmu, specijaliziran za strateški razvoj. Autor više knjiga i priručnika kao i mnogobrojnih turističkih vodiča i programa.

Tipicoti wrote: ↑29/06/2020 01:10 napisah ja davno, kao da sam znao da ce nas HR prcati oko Neuma. Sad moze tranzit, sad ne moze.
Uvesti Vinjete ili odmah naplacivati na rampi prolaz kroz Neum za one koji dolaze iz pravca HR.
Kome se ne svidja, bujrum na trajekt ili cekaj da se most zavrsi.
Samo po dzepu udariti, tu najvise boli.
A za nas nije problem jer cesta od Stoca jos godinu-dvije pa gotova.

Pelješki most - najveći i najznačajniji projekt koji se trenutačno financira u Europskoj uniji, težak 526 milijuna eura. Radi se o zahtjevnom, strateškom projektu, odnosno o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u državi.

Most dug 2,4 kilometra i visok 55 metara sa 4 prometna traka u čiju će se izgradnju utrošiti 33.700 tona čelika. Most premošćuje Malostonski zaljev između Komarne i Brijeste na Pelješcu u Dubrovačko - Neretvanskoj županiji.

Na mostu se radi dan i noć jer bi cijeli projekt izgradnje Pelješkog mosta trebao završiti 2022. godine. Putem ove kamere iz malog mjesta Komarna možete pratiti izgradnju ovog najznačajnijeg projekta u Hrvatskoj.

Tipicoti wrote: ↑29/06/2020 01:16 Taj most nece biti u funkciji kad udari bura par puta u godini....onda ce biti opet kroz BiH.
Ekoloska vinjeta zbog zagadjivanja prirode, nema tu reciprociteta..sve legalno.

Uprkos prvobitnim optimističnim najavama da će BiH biti na popisu zemalja čiji će državljani od 1. jula moći putovati u zemlje Evropske unije, posljednje informacije govore da je za našu zemlju, barem privremeno spuštena još jedna rampa.
Bosnu i Hercegovinu je sredinom sedmice prvo “ohladila” susjedna Hrvatska koja je svim građanima iz naše zemlje odredila mjeru obavezne 14-dnevne samoizolacije po ulasku u tu zemlju. Sada iz iste te Hrvatske dolaze informacije da su se njeni politički predstavnici u tijelima Evropske unije do posljednjeg trenutka borili za BiH da se nađe na popisu zemalja za koje će biti otvorene granice EU.
Dakle, u isto vrijeme kada je Hrvatska određivala mjere BiH, navodno se borila da EU te mjere ukine za građane naše zemlje.

Od zemalja sa Zapadnog Balkana od 1. jula će u države EU moći putovati samo građani Srbije i Crne Gore. Ostali, pa i BiH, morat će čekati novi presjek stanja koji će se dogoditi 15. jula i do tada se nadati da će dnevni prosjek novozaraženih koronavirusom imati trend pada koji će zadovoljavati standarde Evropske unije.

U međuvremenu je BiH privremeno vraćena u 2010. do kada su građani BiH trebali vize za putovanje u zemlje Evropske unije, što je također bila velika prepreka i otežavajuća okolnost koja je bila uteg na plećima Bosanaca i Hercegovaca. Politika je tada bila ključna i od politike je zavisilo kada će za BiH biti uveden bezvizni režim.

Koliko je sada politika imala utjecaja na odluku, odnosno sastavljanje liste zemalja koje čiji će građani od 1. jula moći u EU pokazat će vrijeme. U donošenju posljednje odluke EU ključni kriterij je bio broj zaraženih na 100.000 stanovnika. Tako je za ulazak na listu bilo potrebno prvobitno maksimalno 16 zaraženih na 100.000 stanovnika. BiH je donedavno imala 14,8 i trebala se naći na listi. Ipak, rast broja novozaraženih u posljednjih nekoliko dana navodno je bio presudan - 24.

Međutim, ni Srbija ništa bolje ne stoji na listi i podaci govore da broj novozaraženih u toj zemlji ima trend rasta. Ipak, za Srbiju je pronađeno opravdanje i ta zemlja se našla na zelenoj listi.

Nažalost, kao i mnogo puta do sada BiH će morati čekati i krčiti teži put ka EU. U ovom trenutku ne preostaje ništa drugo nego maksimalno pridržavanje mjera kako bi broj zaraženih bio što manji. U međuvremenu građani se mogu nadati da će osjećaj blokade kakav je vladao do 2010., kada je riječ o putovanjima, što prije proći, a do tada možda domaća, ali i međunarodna politika bude korektnija i konkretnija.