Forum Klix.ba

odlična tema, pratim...
Mislim da je srž problema u moralnosti, pravičnosti i objektivnosti nastavnika/profesora, učenika/studenata i roditelja.
Osoba koja je moralna, pravična i objektivna neće prepisati test, neće dati nezaslužene ocjene, neće biti na strani svoje djece kad nisu upravu.

Sluzi da djeca nisu kod kuce. Dodju u skolu samo da se zezaju, popiju kavicu lagano poslije skole ili za vrijeme skole.

abdic88 wrote:Jel postoji (ili bi se mogao načiniti) kakav mehanizam koji bi provjerio stvarno strukovno zvanje svih predavača u srednjim/osnovnim školama?

Što se ne uvede nakon svršetka srednje škole nešto po uzoru na hrvatsku državnu maturu?

Privatnim fakultetima treba biti ograničeno djelovanje i strogo kontroliran rad,

Nizom usmjerenih mjera i planom aktivnosti za narednih nekoliko godina čitav problem je rješiv. Nužnost modifikacije sustava obrazovanja na razini BiH je neosporna i kao takva bi trebala bit osnovni problem ukoliko želimo razmišljati o privrednom napretku i razvitku.

Mehanizam se može načiniti. No, ljudi koji bi trebali napraviti mehanizam i ljudi koji bi trebali provoditi mehanizam su manje-više završili iste fakultete kao i predavači u školama.

Državna matura bi sigurno donijela pomak naprijed AKO bi se provodila pravilno. Posebna priča je što obrazovanje kod nas ne funkcionira na državnom nivou - to bila općinsko-kantonalno-entitetska matura i to je neprovodivo. Ključni problem je u ogromnoj upletenosti politike u obrazovanje (i ne samo obrazovanje). Svuda u svijetu je normalno da jedna država ima državno ministarstvo obrazovanja, ali je u BiH to problem zbog ugroženosti, viših nacionalnih interesa i čega sve ne.

Jay Gatsby wrote:

abdic88 wrote:Jel postoji (ili bi se mogao načiniti) kakav mehanizam koji bi provjerio stvarno strukovno zvanje svih predavača u srednjim/osnovnim školama?

Što se ne uvede nakon svršetka srednje škole nešto po uzoru na hrvatsku državnu maturu?

Privatnim fakultetima treba biti ograničeno djelovanje i strogo kontroliran rad,

Nizom usmjerenih mjera i planom aktivnosti za narednih nekoliko godina čitav problem je rješiv. Nužnost modifikacije sustava obrazovanja na razini BiH je neosporna i kao takva bi trebala bit osnovni problem ukoliko želimo razmišljati o privrednom napretku i razvitku.

Mehanizam se može načiniti. No, ljudi koji bi trebali napraviti mehanizam i ljudi koji bi trebali provoditi mehanizam su manje-više završili iste fakultete kao i predavači u školama.

Državna matura bi sigurno donijela pomak naprijed AKO bi se provodila pravilno. Posebna priča je što obrazovanje kod nas ne funkcionira na državnom nivou - to bila općinsko-kantonalno-entitetska matura i to je neprovodivo. Ključni problem je u ogromnoj upletenosti politike u obrazovanje (i ne samo obrazovanje). Svuda u svijetu je normalno da jedna država ima državno ministarstvo obrazovanja, ali je u BiH to problem zbog ugroženosti, viših nacionalnih interesa i čega sve ne.

U tom slučaju smatram da ulogu države i nekakvog krovnog utjecaja na obrazovni sustav treba smanjiti na najnižu moguću razinu, te sve ovlasti predati entitetima, dok bi država odgovarala samo za izvandržavno vrednovanje diploma i nekakav okvir za izvandržavne aktivnosti(akad zvanje, nastavak školovanja itd.). U isto vrijeme kantonima bi trebalo oduzeti prava na osnivanje i upravljanje javnim univerzitetima.

Iskreno mislim da bi centralizirano visoko obrazovanje u Federaciji imalo niz prednosti kao što su lakša sinkronizacija s tržištem rada, homogenost studija, mogućnosti "bezbolnog" prelaska s univerziteta na univerzitet itd...

abdic88 wrote:
U tom slučaju smatram da ulogu države i nekakvog krovnog utjecaja na obrazovni sustav treba smanjiti na najnižu moguću razinu, te sve ovlasti predati entitetima, dok bi država odgovarala samo za izvandržavno vrednovanje diploma i nekakav okvir za izvandržavne aktivnosti(akad zvanje, nastavak školovanja itd.). U isto vrijeme kantonima bi trebalo oduzeti prava na osnivanje i upravljanje javnim univerzitetima.

Iskreno mislim da bi centralizirano visoko obrazovanje u Federaciji imalo niz prednosti kao što su lakša sinkronizacija s tržištem rada, homogenost studija, mogućnosti "bezbolnog" prelaska s univerziteta na univerzitet itd...

Uloga države i krovnog utjecaja treba biti kao u Hrvatskoj ili Srbiji, da geografski ne idemo dalje. Jedino tako se nešto može napraviti. Sve ostalo jednostavno ne može donijeti kvalitetno rješenje. Naravno, za to je potrebno isključiti politiku iz obrazovanja, ali to su sanje puste.

Jay Gatsby wrote:

tvsabina wrote:
Kao i diplomirane ekonomiste koji nisu sigurni koliko kvartal ima mjeseci...

Definitivno su krive škole. Apsolutno. Iz dva razloga. Prvo roditelji su često subjektivni i potpisaće da im dijete dobije diplomu a da nije stručno i svaki sukob na relaciji "učitelj-roditelj" će prevagnuti na stranu roditelja i učitelj popušta. Prije rata nije bilo tako. Nedostatak osnovnih građanskih sloboda u komunizmu je imao rezultat da su roditelji morali ćutati tako da je zamišljeni sistem bio gotovo 100 % proveden (a imao je viši kriterij). Dakle škola bi trebala insistirati na nekom postavljenom kriteriju bez obzira na roditelje ili okruženje - što je teško.
Drugo , učitelji u osnovnim i srednjim školama imaju zaista male plaće i ne možemo očekivati od njih da će realne posljedice lošeg sistema kojima su djeca podložena (tu gubimo a toga nismo svjesni) ispravljati samo na osnovu entuzijazma ili ljubavi ka struci ili djeci...i ovako su naše profe - super (nisam profa niti mi je neko iz porodice profa , dakle nisam subjektivna )

Završio sam srednju nekih dvije godine prije rata. Šuvarovu. Škola je "proizvodila" četiri, pet razreda programera i računarskih tehničara godišnje. Na prste jedne ruke si mogao izbrojati ljude u svakom od tih razreda koji su znali i mogli napisati kakvog algoritma i sastaviti kakvog koda. Pojedini profesori su bili ispod svakog nivoa. Ocjene i prosjeci su se šminkali kao i danas. A danas nas (još uvijek) vode ljudi koje je prošli sistem formirao i obrazovao.

Treba postaviti kriterije i insistirati na njima, ali se postavlja pitanje šta sa onih 10, 15, 20 posto ljudi koji ne zadovolje kriterije. I ko je kriv za to. Naravno, kad je nezaposlenost ogromna, džaba su i ispunjeni kriteriji.

Hm..kod mene je bilo suprotno. Kad sam išla u Gimnaziju , profe su se stalno "žalile" kako nas puštaju i kako su prije rata bili strožiji s djecom u ocjenjivanju. Danas , desetak godina poslije , kad sretnem profe , tvrde mi da smo mi bili "zlato" i da su današnji kriteriji mnogo slabiji od naših.
Generalno kad sam išla u školu , profe nisu bile nestručne izuzev par pojedinaca na nekim relativno nebitnim predmetima. Odgovorno tvrdim da sam srž vlastitog općeg obrazovanja stekla upravo u Gimnaziji i da nimalo nisam bila nezadovoljna niti nastavom niti učiteljima. Dakle , pojedinačno priče su različite.
Mislim da je generalno prijeratni sistem bio dosta kvalitetniji i da su ratne nedaće (pa čekajte išli smo u školu u MZ u ratu zar ne?) i postratna podjela školstva i maksimalno NEZALAGANJE drave (čast izuzecima naravno) dovelo do toga da smo sve neobrazovaniji. A to se širi.
Već sam na temi "zavidovićkog fakulteta" napisala šta mislim o našem visokom obrazovanju. Ipak i srećom , pozitivne oaze postoje (makar pojedini fakulteti Sarajevskog Univerziteta) i to mora biti ključ ili blaga vodilja ostalim.

Jay Gatsby wrote:Neobično je da su ljudi listom spremni kritikovati obrazovni sistem (istina, često veoma opravdano), ali ne bi bili spremni odustati od diplome koju im je taj sistem dao ili za sebe reći da su u tom sistemu ostali neobrazovani i nesposobni.

Ovo možeš posmatrati sa dva aspekta , psihološkog i životnog. Psihološki ne mogu analizirati jer nisam psiholog .
Životni....diploma je finale no priznaj - kad si diplomirao koliko si znao ? Dovoljno za samostalan rad ? Za donošenje nekih važnih odluka ? Možda , svi to subjektivno gledamo. Sigurno je da si nakon pet godina "vatre" u praksi shvatio koliko ti je diploma korisna i koliko tek sada ZNAŠ više nego kao frižak. Dakle , diploma je rezultat nekog rada a ljudi ne vole potcjenjivati vlastiti rad ma kako lak ili težak bio. Sigurno je i to da niko nije dobio diplomu a da baš ništa ne zna osim ako nije kupljena. Današnje "štancanje"na privatnim faksovima će ugušiti i dodatno omlitaviti ionako preglomaznu i sporu administraciju. Privatnicima diploma i nije bitna a u akademskoj karijeri takvi diplomanti nemaju nikakve šanse...zbog toga je kvalitetna kritika (ljudi kod nas masovno kritiku doživljavaju kao nešto loše) obrazovnog sistema itekako poželjna..da imamo STRUKUUUUUU..

Prije nekoliko godina akademik Božidar Matić je dao sjajan intervju Mufidu Memiji. Između ostalog pričao je o izgradnji Aluminija u Mostaru. Kombinat su trebali graditi Francuzi, međutim oni su odustali od posla jer nisu imali dovoljno znanja da naprave tako tehnološki složenu cjelinu. Posla se prihvatio Energoinvest čiji su inžinjeri isprojektovali kompletan tehnološki proces, od istovara glinice u krugu preduzeća preko elektrolize do skladištenja gotovih alumijskih poluga. Svaki šaraf i polugu u Aluminiju su isprojektovale i napravile domaće glave. Razlog: Energoinvest je tada imao nekih 14 naučnoistrživačkih instituta, a u svakom od njih je sjedilo desetak doktora nauka i dvadesetak magistara tehničkih nauka. To je bila ogromna intelektaulna tvđava i ne treba čuditi što je EI pred rat bio među 100 najvećih kompanija na svijetu.

BiH je pred rat proizvodila bojlere radijatore (Ilijaš), motore (Famos), traktore (Trebinje) , akumulatore (Potočari), televizore ( koji su istin zvali Rudi Čajavec, ali bili televizori), bojlere (B. Šamac), kompresore za frižidere (Mostar) , računare (IRIS), bicikla (Lasta). dijelove za avione i autobuse ( SOKO Mostar)...

Imali smo znanje i pamet da to sve pravimo, danas izvozimo ugalj, balvane, presvlake ( koje BTW ne spadaju opšte u autoindustriju nego u tekstilnu), sokove, ljekovito bilje, drveni ugalj i slično...Nemamo zanja danas i ovo dans što proizvodimo je ili osrednje ili loše. Nemamo znanja, ne znamo da radimo kvalitetno, i zbog toga smo autsideri...

bach wrote:Prije nekoliko godina akademik Božidar Matić je dao sjajan intervju Mufidu Memiji. Između ostalog pričao je o izgradnji Aluminija u Mostaru. Kombinat su trebali graditi Francuzi, međutim oni su odustali od posla jer nisu imali dovoljno znanja da naprave tako tehnološki složenu cjelinu. Posla se prihvatio Energoinvest čiji su inžinjeri isprojektovali kompletan tehnološki proces, od istovara glinice u krugu preduzeća preko elektrolize do skladištenja gotovih alumijskih poluga. Svaki šaraf i polugu u Aluminiju su isprojektovale i napravile domaće glave. Razlog: Energoinvest je tada imao nekih 14 naučnoistrživačkih instituta, a u svakom od njih je sjedilo desetak doktora nauka i dvadesetak magistara tehničkih nauka. To je bila ogromna intelektaulna tvđava i ne treba čuditi što je EI pred rat bio među 100 najvećih kompanija na svijetu.

BiH je pred rat proizvodila bojlere radijatore (Ilijaš), motore (Famos), traktore (Trebinje) , akumulatore (Potočari), televizore ( koji su istin zvali Rudi Čajavec, ali bili televizori), bojlere (B. Šamac), kompresore za frižidere (Mostar) , računare (IRIS), bicikla (Lasta). dijelove za avione i autobuse ( SOKO Mostar)...

Imali smo znanje i pamet da to sve pravimo, danas izvozimo ugalj, balvane, presvlake ( koje BTW ne spadaju opšte u autoindustriju nego u tekstilnu), sokove, ljekovito bilje, drveni ugalj i slično...Nemamo zanja danas i ovo dans što proizvodimo je ili osrednje ili loše. Nemamo znanja, ne znamo da radimo kvalitetno, i zbog toga smo autsideri...

Eh Bach..prvo smo investirali u oružje dok su drugi investirali u sve ostalo i to je ostavilo traga..pa poratne mahinacije....
Žalimo se na "uvozne lobije". Ma kakvi bakrači i gluposti. Svi tržni centri će danas SMJESTA kupiti sve količine domaće organske hrane. Ali ne žele nepouzdanost. Ne žele da razmišljaju o mjesečnim ili čak dnevnim količinama. Ugovor - godišnja količina i gotovo. Niti jedan domaći proizvođač hrane ne smije ući u godišnji aranžman jer ga neće ispoštovati :
1.) prvo neće da se veže jer može ispasti neka druga prilika i cijena
2.) nema tehnologiju koja će proizvoditi kvalitetno i jeftino. Za obradu koristi ljude umjesto mašina. A ljudi su mnogo skuplji i nije konkurentan. Samim tim i kad proizvede , ne može zbog zastarjelosti namaknuti količinu.
3.) previše ovisi o vremenskim uslovima. Ne zna zaštiti urod ili predviditi kretanja napasti ili sl.
Banalizirala sam dakako.

Pa Vaso Miskin u centru Sarajeva - nekada bio država u državi. Imao sve.
Prekomplicirana i preopširna tema za raspravu....

bach wrote:Prije nekoliko godina akademik Božidar Matić je dao sjajan intervju Mufidu Memiji. Između ostalog pričao je o izgradnji Aluminija u Mostaru. Kombinat su trebali graditi Francuzi, međutim oni su odustali od posla jer nisu imali dovoljno znanja da naprave tako tehnološki složenu cjelinu. Posla se prihvatio Energoinvest čiji su inžinjeri isprojektovali kompletan tehnološki proces, od istovara glinice u krugu preduzeća preko elektrolize do skladištenja gotovih alumijskih poluga. Svaki šaraf i polugu u Aluminiju su isprojektovale i napravile domaće glave. Razlog: Energoinvest je tada imao nekih 14 naučnoistrživačkih instituta, a u svakom od njih je sjedilo desetak doktora nauka i dvadesetak magistara tehničkih nauka. To je bila ogromna intelektaulna tvđava i ne treba čuditi što je EI pred rat bio među 100 najvećih kompanija na svijetu.

BiH je pred rat proizvodila bojlere radijatore (Ilijaš), motore (Famos), traktore (Trebinje) , akumulatore (Potočari), televizore ( koji su istin zvali Rudi Čajavec, ali bili televizori), bojlere (B. Šamac), kompresore za frižidere (Mostar) , računare (IRIS), bicikla (Lasta). dijelove za avione i autobuse ( SOKO Mostar)...

Imali smo znanje i pamet da to sve pravimo, danas izvozimo ugalj, balvane, presvlake ( koje BTW ne spadaju opšte u autoindustriju nego u tekstilnu), sokove, ljekovito bilje, drveni ugalj i slično...Nemamo zanja danas i ovo dans što proizvodimo je ili osrednje ili loše. Nemamo znanja, ne znamo da radimo kvalitetno, i zbog toga smo autsideri...

To "pred rat" znači 45+ godina nakon Drugog svjetskog rata. U sistemu, okruženju i okolnostima sasvim drugačijim od ovih danas. Jednostavno trenutno nema političkih pretpostavki (da ne spominjemo ostale) da se radi kvalitetno.

Prije nekoliko godina akademik Božidar Matić je dao sjajan intervju Mufidu Memiji.

Rek'o Bozidar pa mora da je istina

Ja u SR BiH na kraju 20 vijeka nisam u skoli ucio engleski. Sada kad se toliko ljudi razislo na sve cetiri strane svijeta stanje moze biti samo gore.

tvsabina wrote: Eh Bach..prvo smo investirali u oružje dok su drugi investirali u sve ostalo i to je ostavilo traga..pa poratne mahinacije....
Žalimo se na "uvozne lobije". Ma kakvi bakrači i gluposti. Svi tržni centri će danas SMJESTA kupiti sve količine domaće organske hrane. Ali ne žele nepouzdanost. Ne žele da razmišljaju o mjesečnim ili čak dnevnim količinama. Ugovor - godišnja količina i gotovo. Niti jedan domaći proizvođač hrane ne smije ući u godišnji aranžman jer ga neće ispoštovati :
1.) prvo neće da se veže jer može ispasti neka druga prilika i cijena
2.) nema tehnologiju koja će proizvoditi kvalitetno i jeftino. Za obradu koristi ljude umjesto mašina. A ljudi su mnogo skuplji i nije konkurentan. Samim tim i kad proizvede , ne može zbog zastarjelosti namaknuti količinu.
3.) previše ovisi o vremenskim uslovima. Ne zna zaštiti urod ili predviditi kretanja napasti ili sl.
Banalizirala sam dakako.

Pa Vaso Miskin u centru Sarajeva - nekada bio država u državi. Imao sve.
Prekomplicirana i preopširna tema za raspravu....

štovana učesnice u forumskim raspravama, ne mogu se složiti s Vama ni u jednoj točci Vašeg izlaganja.

glavni razlog blokade BH ekonomije i gospodarstva je ugovor sa CEFTA-om. jedino rješenje: raskid ugovora sa CEFTA-om. onog trenutka kad se taj ugovor raskine od strane Vijeća ministara naši proizvođači će dobijati godišnje aranžmane od dobavljača i trgovaca. a i tehnologija će biti pristupačna u doglednom roku nakod raskida sa CEFTA-om, kada naši proizvođači ostvare dobit iz koje će uložiti u nabavku tehnologije. ovdje naravno ne računamo one koji su tu tehnologiju već nabavili.

papirolog wrote:

tvsabina wrote: Eh Bach..prvo smo investirali u oružje dok su drugi investirali u sve ostalo i to je ostavilo traga..pa poratne mahinacije....
Žalimo se na "uvozne lobije". Ma kakvi bakrači i gluposti. Svi tržni centri će danas SMJESTA kupiti sve količine domaće organske hrane. Ali ne žele nepouzdanost. Ne žele da razmišljaju o mjesečnim ili čak dnevnim količinama. Ugovor - godišnja količina i gotovo. Niti jedan domaći proizvođač hrane ne smije ući u godišnji aranžman jer ga neće ispoštovati :
1.) prvo neće da se veže jer može ispasti neka druga prilika i cijena
2.) nema tehnologiju koja će proizvoditi kvalitetno i jeftino. Za obradu koristi ljude umjesto mašina. A ljudi su mnogo skuplji i nije konkurentan. Samim tim i kad proizvede , ne može zbog zastarjelosti namaknuti količinu.
3.) previše ovisi o vremenskim uslovima. Ne zna zaštiti urod ili predviditi kretanja napasti ili sl.
Banalizirala sam dakako.

Pa Vaso Miskin u centru Sarajeva - nekada bio država u državi. Imao sve.
Prekomplicirana i preopširna tema za raspravu....

štovana učesnice u forumskim raspravama, ne mogu se složiti s Vama ni u jednoj točci Vašeg izlaganja.

glavni razlog blokade BH ekonomije i gospodarstva je ugovor sa CEFTA-om. jedino rješenje: raskid ugovora sa CEFTA-om. onog trenutka kad se taj ugovor raskine od strane Vijeća ministara naši proizvođači će dobijati godišnje aranžmane od dobavljača i trgovaca. a i tehnologija će biti pristupačna u doglednom roku nakod raskida sa CEFTA-om, kada naši proizvođači ostvare dobit iz koje će uložiti u nabavku tehnologije. ovdje naravno ne računamo one koji su tu tehnologiju već nabavili.

Teorija da Ugovor o slobodnoj trgovini "blokira" bh gospodarstvo nema nikakvog smisla.
To što smo nekonkurentni je isključivo naš problem.
O javnom sektoru nećemo pisati - mnogo toga je rečeno i manje-više poznato.
U privatnom sektoru , jako mali broj preduzeća posluje na način da su NAUČNO definisane pozicije unutar organizacija. Da postoji čovjek za nabavu,prodaju,HRM,marketing ili tehnologiji..ima ih i gle čuda - konkurentni su !!!
U najvećem broju naših kompanija - gazda ili imenovani direktor je sve. On je i marketar i knjigovođa i prevoznik i referent nabave i referent prodaje i radi naplatu i vodi zalihu...dakle on sve zna a ljudi su najčešće isključivo na operativnim poslovima (profaksaj ili proknjiži ili pomjeri paletu) pa su im i plaće u skladu sa zadanim obavezama.
Svi se oni pravdaju da upošljavanje većeg broja ljudi - vuče visoke troškove što je i tačno. No niko nikada nije pokušao zaposliti eksperta , dati mu ovlasti (recimo da može smanjiti kapital firme u dnevnom poslovanju) i platiti ga !!! Banaliziram naravno.

Za vrijeme komunizma i planske ekonomije smo plakali za liberalnim tržištem i demokratizacijom. Potpuno smo nespremni ušli u tranziciju , agresijom su nam uništene ključne tačke privrede (nikada nismo pokrenuli pitanje ratne reparacije) i umjesto da nakon toga zbijemo redove da bi pokušali opstati na tržištu sa ionako skromnom privredom , uveli smo poljski princip privatizacije (Haris Silajdžić inicijator i glavna mašina tog projekta) te totalno uništili vlastitu privredu do kraja. Svim našim firmama koje su uspješne a koje proizvode , skidam kapu do poda ne zbog strane konkurencije već zbog domaće - političke podobnosti , nepovjerenje u kvalitetan rad tržnih inspektora , crni fondovi pojedinih firmi i sl.
Ukoliko bi Sporazum o slobodnoj trgovini bio suspendovan , onda bi jeftini proizvodi sa zapada bili dodatno podvrgnuti nametima što bi momentalno podiglo cijenu u maloprodaji a istovremeno sami ne bi imali supstitute za te proizvode jer ne ulažemo ni u ljude ni u tehnologiju što bi proizvelo totalni haos na tržištu i novi udarac na džep građana.
Koliko ima istine , da velike firme lobiranjima forsiraju proizvode iz vlastitih zemlja , toliko je istina da domaći proizvođači , nažalost NISU SPOSOBNI proizvesti mnogo a jeftino tj. nisu konkurentni.
Država ćuti i i bavi se "važnijim" stvarima - socijalnim davanjima tj. glasačkom mašinerijom.
Da se vratim na temu. Da su se našom ekonomijom nakon rata bavili ekonomisti - stručnjaci a ne političari i ratno-profiterske elite , naša ekonomija bi danas bila sasvim ok.
I bilo bi manje problema.

edit

¨Problem nasih skola je po meni to sto svi uce za ocjenu, od osnovnih skola pa do fakulteta, i sama sam o mnogim predmetima tako razmisljala, forsirala ucenje za sto bolju ocjenu pa eto nesto i ostalo u glavi ali istinske ljubavi i interesovanja je bilo za mali broj stvari! Dobar dio krivice snosi i pogresan nastavni plan i program, nedostatak prakticne nastave i animiranja ucenika i studenata da razumno proucavaju materiju! Sticem dojam da je utrka u postavljanju sto nedostiznijih ciljeva (polaganje ispita ili odlicne ocjene) postala nova sportska disciplina kod nasih nastavnika i profesora. Dugorocno to je dovelo do ovoga sa cim se borimo danas, neuka i neobrazovana populacija, rasprostranjena korupcija, diplome koje predstavljaju samo komad papira i naravno u potpunosti su nevazece svuda u svijetu sem u BiH. Razalosti me i sama pomisao na to kad se osvrnem i shvatim da smo u prosjeku u skoli proveli 12-18 godina, neko i vise, ipak je tu ulozeno i truda i para i stresa i ko zna cega jos a na kraju te skole ne cijenimo ni mi sami i uvidjamo velike nedostatke istih

Pade mi na pamet jedna satirična ilustracija na netu od neki dan, kao razvoj edukacionog sistema kroz 20 godina: 1991.godine roditelji i učitelj galame na dijete zbog loših ocjena,a a 2011.g roditelji i dijete galame na učitelja iz istog razloga. Upravo to je proces koji se dešava: padaju kriteriji, znanje se sve manje cijeni,studenti nisu motivisani da se mnogo muče oko znanja nego je uvijek kriv profesor, sistem ili neko treći,...generalno PAPIR sve manje vrijedi, a to je ono što je aktuelno u npr. Americi-nikog ne zanima kakav imaš papir, jesi li magistar, doktor, profesor ili šta već, nego je bitno šta ti ZNAŠ raditi.
Trenutno u BiH nije velika razlika u diplomi iz državnog univerziteta ili privatnog, iz većeg ili manjeg grada. Džaba ti i ova, i ona

cuske wrote:Jednostavno roditelji ne vode brigu o djecii djeca su DIVLJACI
Ne znaju se ponašati, te bacaju klupe na nastavnike i profesore. Interesuje ih samo kako se napit i imati najnoviji mobitel. Škola ih ne interesuje!
Profesori nemaju kad da ih nauče nečemu jer vrijeme troše na smišljanje kako sebe zaštititi.
Nije stvar u školama nego u ZAKONU !
Dok su se djeca šibala prutom za neznanje i učuli su, a sad ako ih ružno pogledaju odmah su pedofili. Neće ni prosvjetni radnici sebi problema, nego zaradi platu i bježi kući!

Dijelim misljenje i nazalost svugdje je u svijetu tako, nije samo u Bosni. Djeca su svugdje razmazena i taj neki skolski uzrast je i ovdje gdje ja zivim veoma drzak i bezobrazan. Ucenje se regulisalo tako sto ima na kraju srednje skole drzavna matura pa izvoli, ako hoces na fakultet da se upises mora se imati odredjeni procenat i to je to. Nema prepisivanja (bar sto ja znam).
Cak i sa ispitima na faxu, u sali bude preko 500 studenata, 20tak supervizora (koji nemaju nikakve veze sa faxom) i imaju ovlastenje da ti oduzmu rad - automatsko padanje bez ikakve mogucnosti zalbe...pa hajde stisni i prepisi, propade ti bezveze skolarina za taj predmet.
A u Bosni svi prepisuju na ispitima, nisam cula za ijedan ispit da se nije prepisivalo i sta sve ne. I kako ocekivati da sutra taj diplomirani zna raditi to sto je zavrsio? Dodaj tome jos ako ga uopste ne zanima to sto je zavrsio. Malo manje uobrazenosti profesora/asistenata i vise pristupacnosti da studenti i zavole barem malo sto uce

BJB wrote:Nicemu. Sve skupa samo suplja prica i presipanje iz supljeg u prazno.
Skole sluze tome da profesori i direktori negdje provedu dan i dobiju plate, da djeca ne smetaju roditeljima ili budu negdje dok su roditelji na poslu. Skole sluze kao opravdanje za postojanje ministara obrazovanja koji idu sa jedne proslave/puta na drugi a i ne osvrnu se na to kakvo je stanje tamo gdje su bili.
Danasnja ocekivanja roditelja, direktora i ucenika od profesora su da djecu nauce sve bez da ta djeca uloze imalo truda, i da sve to bude zabavno k'o na tv-u.. Profesori/nastavnici su ti koji trebaju odgojiti djecu a ako djeca sta pogresno naprave, naravno, naucili su to bas u skoli.
...

Izvini, drug, izostavio si (da li u neznanju ili slučajno) RODITELJE tj porodicu kao ključnu sredinu u ODGOJU djeteta.
Istina je i da nastavnici/profesori imaju ulogu u odgoju, ali je uloga roditelja fundamentalna.

blufonka wrote:¨Problem nasih skola je po meni to sto svi uce za ocjenu, od osnovnih skola pa do fakulteta, i sama sam o mnogim predmetima tako razmisljala, forsirala ucenje za sto bolju ocjenu pa eto nesto i ostalo u glavi ali istinske ljubavi i interesovanja je bilo za mali broj stvari! Dobar dio krivice snosi i pogresan nastavni plan i program, nedostatak prakticne nastave i animiranja ucenika i studenata da razumno proucavaju materiju! Sticem dojam da je utrka u postavljanju sto nedostiznijih ciljeva (polaganje ispita ili odlicne ocjene) postala nova sportska disciplina kod nasih nastavnika i profesora. Dugorocno to je dovelo do ovoga sa cim se borimo danas, neuka i neobrazovana populacija, rasprostranjena korupcija, diplome koje predstavljaju samo komad papira i naravno u potpunosti su nevazece svuda u svijetu sem u BiH. Razalosti me i sama pomisao na to kad se osvrnem i shvatim da smo u prosjeku u skoli proveli 12-18 godina, neko i vise, ipak je tu ulozeno i truda i para i stresa i ko zna cega jos a na kraju te skole ne cijenimo ni mi sami i uvidjamo velike nedostatke istih

Upravo to. U skolama se uci za ocjenu, fakultet se upisuje radi diplome a ne radi sticanja znanja.
Mislim da problem pocinje vec u osnovnim skolama gdje se ucenicima 'servira' gradivo koje treba nauciti za ocjenu, imjesto da se razvija kreativnost i samostalno razmisljanje.

Krivi jesu profesori koji dopustaju da nam djeca prolaze iz razreda u razred, a da nemaju pojma sa gradivom. Krivi su direktori skola sto se bave svim i svacim samo ne skolom. Krivo je i Ministarstvo obrazovanja koje bi sve to trebalo sistematizirati ili barem postaviti neke standarde bez kojih nije moguce raditi.

Ali najvise su krivi roditelji i djeca:
Roditelji su postali prezastitnicki nastrojeni - cim predmet ne ide odnosno dijete ima slabiju ocjenu, roditelj ne krivi dijete vec profesore, nastavni plan i program, itd. Ali nikad dijete.
Roditelji su danas ili prestrogi ili preliberalni. Djeca ovih prestrogih jedva cekaju da odleprsaju iz zatvora zvani Dom i da se otrgnu kontroli. Dok roditelj placa skolovanje ono se provodi, i pri tome se zali da ga profesori ne vole ( ni mene nisu voljeli svi oni kod kojih sam imala manje od 3 ). I onda se desava da roditelji za dijete uci, pise zadacu, cita lektire, a ono samo treba ujutro ustati zube oprati i osim obaveze da ide u skolu (i ovo bi neki roditelji ukinuli) nista ne mora raditi osim sto mora ubiti jedno 30000 vojnika na video igrici (mozda neki roditelji ovdje uzimaju masazere i masazerke da djeca nebi puno patila od upale misica na prstima). Ovaj tip roditelja ce sve uraditi za svoje dijete: platiti 3000 KM samo da polozi predmet na faksu, dici kredit od 10 000 KM da pogura sina/kcerku kad zapne. jedan dobar dio roditelja ima jednu vrlo cudnu naviku danas: to je trazenje posla za dijete umjesto njega. Pocesto cujem od roditelja kako traze sinu/kcerki posao dok macmudan ili landohanka sjede po kuci, surfaju po facebook-u, izlaze i provode se roditelji traze nacina da ih zaposli.
Preliberalni roditelji za razliku od ovih prestrogih pustaju da im se djeca penju na glavu od malih nogu. Dijete svaki dan izvodi novu karafeku i to prolazi. NAravno ni ovu djecu ne vole profe iz milion razloga...

I tako zacarani krug... Svi su krivi sto nam djeca iz skole izlaze glupa, neodgojena, drska, bezobrazna, i sto je najgore neobrazovana. Roditelji se ponasaju bahato i drsko a djeca nam uzimaju njihov oblik ponasanja kao normalan. Profesor vise nema nikakvih ovlasti za vrijeme nastave cak ni kad mu tinejdzer sjedi nad glavom on ga ne smije ni izbaciti sa casa i dati neopravdan.

Evo ja mislim da je sve probleme i načine pristupa problemima pokojni premijer Zoran Đinđić rekao u ove dvije minute ovog videa. Zoran je mene svojim pristupom i svojim djelima fascinirao, a danas se jako malo zna o ovom čovjeku koji je među rijetkom političarima koji je otvoreno i bez rezerve pričao o problemima i rješenjima.
Izlaz iz svih problema je u ovome što on govori.

bach wrote:U ovoj državi postoje škole, fakulteti i akademije. Iz njih izlaze ljudi sa diplomama ali bez znanja. Tako imamo paradoks da imamo nepismene mlade novinare, politologe koje ne znaju šta znači skraćenice DDR, sociologe koje ne znaju najobičniju definiciju društva, inžinjene elektotehnike koji ne znaju kao funkcioniše mobilna telefonija niti znaju šta u praksi znači trofazna struja, imamo mlade arhitekte koji ne znaju isprojektovati stepenice za tavan, imamo doktore koji ne znaju liječiti, imamo inžinjere saobraćaja koji ne znaju isprojektovati niti par stotine metara šina ( ima tema o tome), inžinjere građevine koji ne znaju niti isprojektovati ni autobusko stajalište, imamo pravnike koji nisu sposobni napisati niti jednu običnu molbu...

Imamo i čitavu armiju nestučnih mladih i nešto malo manje mladih iz tehničkih i trogodišnjih škola: Mašinske tehničare koji ne znaju kako zamijeniti dotrajali ventil u radijatoru niti znaju šta je "šubler", imamo elektrotehničare nesposobne da postave naojbičniju neonsku reklamu, imamo tekstilce koji ne znaju uključiti mašinu za šivenje, ekonomske tehničare koji nisu u stanju obračunati pdv na fakturu, imamo osobe koje su tri godine išle u neku stručnu školu i učile da budu pekar a da kući ne znaju zamijesiti hljeb, automehaničre koji ne znaju zamijeniti pakne na kočnicama...

Ko je kriv za ovo? Jesu li škole zaista loše, jesu li krivi nastavnici ili školski planovi i programi...

Ili smo mi jednostavno glup i lijen narod koji ne voli da uči, razmišlja i radi...

Evo kako ne znamo. Evo kako su nam škole i fakulteti loši. Evo kako niko ne voli da uči, razmišlja i radi:

http://www.klix.ba/vijesti/bih/mladi-ar ... /120529146

Igrom slučaju, znam ih dvojicu. Bili super u srednjoj, takvi su i ostali.

Ovakvi problemi polaze od sistema. A znamo svi kakav nam je sistem u državi- ako se može uopće tako nazvati.

Međutim, nije to sve do profesora, učitelja i nastavnika. Ne mogu oni naučiti nekoga ko ne želi da uči. A opet, studenti i učenici, koji ako se već školuju i ako neko izdvaja novac za to njihovo školovanje ne uče iz mnogih razloga. Neki od njih s kojima sam se ja susrela su ti što ne vjeruju da im ova država iša pruža.
Kod nas će većina omladine upisati fakultet, je li, zato što to svi rade. Pa ako i nemaju nekih specifičnih zanimanja šta žele raditi i čime se žele baviti u svom životu, upisaće bilo šta gdje budu primljeni, ili gdje babo nađe štelu. Znam da sve ovo pomalo ironično i ružno zvuči, ali to je naša stvarnost. Nama odlaze iz zemlje ljudi koji su pravi profesionalci u svom poslu, odlaze u Evropu, Ameriku, Australiju i postižu izvanredne rezultate. Zašto niko nije ostao? Zato što su takvi ljudi upisali fakultete zbog svog ličnog interesovanja, zato što su htjeli da rade najbolje što mogu, a ova država i ovo društvo im nije pružilo nikakvu šansu za tim, a da ne spominjem o pružanju pomoći.

Zato su kod nas ljudi nepismeni, zato imamo doktore kojima je svaki mogući simptom neke bolesti prehlada, zato imamo nepismene novinare, zato imamo političare koji ne znaju pričati, pedagoge koji ne znaju šta znači njihova profesija... I takvi i doktori, i novinari i političari će svoju djecu odgojiti baš onako kako oni i samo žive, i eto nam nove generacije koja neće donijeti apsolutno nikakvu pozitivniju promjenu u ovom našem sistemu.

Jay Gatsby wrote:

bach wrote:U ovoj državi postoje škole, fakulteti i akademije. Iz njih izlaze ljudi sa diplomama ali bez znanja. Tako imamo paradoks da imamo nepismene mlade novinare, politologe koje ne znaju šta znači skraćenice DDR, sociologe koje ne znaju najobičniju definiciju društva, inžinjene elektotehnike koji ne znaju kao funkcioniše mobilna telefonija niti znaju šta u praksi znači trofazna struja, imamo mlade arhitekte koji ne znaju isprojektovati stepenice za tavan, imamo doktore koji ne znaju liječiti, imamo inžinjere saobraćaja koji ne znaju isprojektovati niti par stotine metara šina ( ima tema o tome), inžinjere građevine koji ne znaju niti isprojektovati ni autobusko stajalište, imamo pravnike koji nisu sposobni napisati niti jednu običnu molbu...

Imamo i čitavu armiju nestučnih mladih i nešto malo manje mladih iz tehničkih i trogodišnjih škola: Mašinske tehničare koji ne znaju kako zamijeniti dotrajali ventil u radijatoru niti znaju šta je "šubler", imamo elektrotehničare nesposobne da postave naojbičniju neonsku reklamu, imamo tekstilce koji ne znaju uključiti mašinu za šivenje, ekonomske tehničare koji nisu u stanju obračunati pdv na fakturu, imamo osobe koje su tri godine išle u neku stručnu školu i učile da budu pekar a da kući ne znaju zamijesiti hljeb, automehaničre koji ne znaju zamijeniti pakne na kočnicama...

Ko je kriv za ovo? Jesu li škole zaista loše, jesu li krivi nastavnici ili školski planovi i programi...

Ili smo mi jednostavno glup i lijen narod koji ne voli da uči, razmišlja i radi...

Evo kako ne znamo. Evo kako su nam škole i fakulteti loši. Evo kako niko ne voli da uči, razmišlja i radi:

http://www.klix.ba/vijesti/bih/mladi-ar ... /120529146

Igrom slučaju, znam ih dvojicu. Bili super u srednjoj, takvi su i ostali.

Ovo je super primjer. Čestitam ovim ljudima i želim im svu sreću svijeta. Čine nas ponosnim na ono malo bosanaca i hercegovaca koji su zaista dobri u onome što rade.
Ali, treba se zapitati, ili možda samo sačekati da vidimo šta će vrijeme da kaže: hoće li ovi ljudi ostati u ovoj zemlji koja im ne pruža nikakvu mogućnost? Hoće li ostati tu i sve to što najbolje rade pokloniti ovoj državi i narodu? Nešto ne vjerujem u to. Ali to i nije loša stvar, jer ljudi hoće da se cijeni njihov rad. I to je sasvim normalna stvar

Generaliziraš, previše.
Itekako ima obrazovanih i stručnih ljudi, ali često ne dolaze baš do izražaja zbog mita, korupcije, nepotizma i ostalih društvenih bolesti koje već odavno haraju.. A u nekim slučajevima određene grupe ljudi imaju interesa predstaviti naš kadar kao nestručan da bi se doveli ljudi izvana, i da bi zaradili više para nego li bi zaradili ovi domaći.
Što se tiče onih koji su neobrazovani a završili su fakultet - radi se najčešće o privatnim fakultetima, gdje kriteriji nisu niski već ih skoro i nema, zatim kod nedovoljno motivisanih studenata koji studiraju po bolonji, a po tom sistemu možeš biti zaista obrazovan jedino ako želiš biti među najboljima, ili barem boljima. I treća skupina, gdje uspiju kupit diplomu nekog javnog univerziteta. Međutim generalno, ne vjerujem da je situacija tako očajna, naša osnovna i srednja škola još uvijek su dosta jače od osnovnih i srednjih škola u Evropi, Ameriku da i ne spominjem. Što se bolonje tiče, dobar dio evropskih univerziteta je također uvodi, ili ju je već uveo, tako da za nekih 5-6 godina neće se ni sjećati da je bio neki drugi metod obrazovanja. Ne kažem ni da je dobro ni da nije, već kad imamo tu bolonju, a nemamo ništa drugo, preostaje jedino borit se bit najbolji.

Bosna je zemlja kulisa i to onih starih dobrih kaubojskih western filmova
Imaš sve one ustanove super izgledaju s ulice a tamo iza vidiš samo podupirače fasade, NEMA NIŠTA

-Imamo policiju koja ne služi i ne štiti narod
-Imamo vojsku koje u stvari i nema ( ne daj Bože da se zarati)
-Imamo civilnu zaštitu koja ne čuva vlasništvo i živote civila
-Imamo bolnice koje svako ko ima neku ozbiljniju bolest obilazi u širokom luku i traži spas u inostranim klinikama
-Imamo škole koje imaju parazitski kadar koji produciraju parazitske generacije
-Imamo ceste i autoputeve koji nedugo nakon postavljanja propadaju
-Imamo fudbalere koji su fantastični kod tuđina , a čim se sastave u jedan tim ne znaju loptu da udare
-Imamo zavod za zapošljavanje koji apsolutno ničemu ne služi osim da vodi statistiku
-Imamo vodom bogata područja a gradovi i sela žedni i bez odgovarajućeg snadbijevanja
-Imamo kvalitetna područja za poljoprivredu pa opet uvozimo ono što možemo proizvesti
-Imamo.......
-Imamo...