Koju srednju skolu odabrati

[Rijeka_snova]

.

[_Reds_]

Ja sam strebala vise u srednjoj nego sada, na faxu. A sad su mi bolji rezultati duplo nego u srednjoj.

Na koji ti faks ideš, da tehnički vjerovatno ne.

[Rijeka_snova]

Ja sam strebala vise u srednjoj nego sada, na faxu. A sad su mi bolji rezultati duplo nego u srednjoj.

Na koji ti faks ideš, da tehnički vjerovatno ne.

Pa dobro, ne uce puno samo ljudi sa tehnickih fakulteta. :d Ludo je to i pomisliti. Filozofski je u pitanju. Meni je fax dosao kao rasterecenje poslije srednje prvenstveno zbog manje konstantnog pritiska a mozda i zato sto volim ovo cime se bavim.

Djeca u tim godinama su zbunjena, ne znaju sta zele ali to bi se trebalo iskristalisati u skladu sa njihovim afinititetima. Da mu srednja skola ne bi bila nocna mora, upisite ga negdje gdje on zeli, gdje bi se mogao pokazati, negdje gdje ce uzivati. Elektrotehnicka je odlican izbor. Sretno!

[Rijeka_snova]

.

[DJUltra]

Smjer informatike i računarstva u ( tadasnoj ) Mjesovitoj Srednjoj Elektrotehnickoj Skoli u moj vakat, nije postojao, ali... Veliko ali... Sada Fahro Direktor skole, a Faruk njegov zamjenik... Za Faruka rijeci hvale, a Fahro, hmmm, duga prica... Nije los, ali nije bas ni sjajan... Ako ovo cita neko od starijih generacija MSES, samo cu reci Liga Prvaka i Chelsea Za ostale pojasnjenje: utorak i srijeda, Liga Prvaka, druga smjena, zadnja dva casa kod Fahre: ako igra Chelsea, imas jedan cas max
Nebitno, da predjem na stvar. Kada sam upisivao MSES klasika, raspitao se ja, raspitali se starci, ma super skola, kompjuteri, ovo ono, drama. Upisao se u skolu, extra ( smjer Elektrotehnicar racunarske tehnike i automatike - mislim da je to preteca sadasnjeg smjera informatike i racunarstva), sve super, medjutim... Prvi razred nismo tupavo vidjeli kompjutera, a racunarska tehnika i automatika?! Gnjavili nas usranim Pascalom, *ebo ga Pascal, zadatak: napravi kviz od min 50 pitanja sa po min 5 ponudjenih odgovora u Pascalu, naravno na papiru, ne na kompjuteru. Onaj ko je radio u Pascalu zna sta to znaci, koliko je to morbidno i dosadno. Druga godina: malo se vise furamo na kompjutere, cak i vjezbe iz Prakticne nastave pocinjemo raditi na kompjuteru: Electronic WorkBench ( ako se dobro sjecam naziva programa ). U medjuvremenu ubise teorijom sa svake strane: (h)istorija/povijest ( legendarni Ibrahim Pasic, i dan-danas profesor u MSES ), fizika ( prokletinja po imenu Zlata Siljak, zhena koja zivi kao podstanar u dvije sobe ukupne kvadrature cca 25m2 i sa njom 13 macki ), ajjj, vec mi muka samo kad se sjetim... Vec na drugoj godini skotali ( barem oni koji su upisali MSES zbog kompjutera ) da od kompjutera nema nista, sve sto ces nauciti je u licnoj privatnoj reziji. Zamislite: elektrotehnicar racunarske tehnike i automatike u skoli nije nikada rastavio kompjuter da vidi sta se unutra nalazi, da poveze silnu teoriju sa vidljivim, opipljivim dijelom! Ebla te takva skola. Treca i cetvrta godina su jos gore od prve dvije, necu da gnjavim da detaljima, ali svodi se na isto kao i prve dvije: pun klinac teorije ( da, kako cu zaboraviti profesora Automatike po imenu Imšir Imširević ili Imširović, ne sjecam se tacno. To je poseban lik, bas lik za sebe. Teorija, teorija, teorija, teorija i opet teorija. Od tolike price o super skoli, nidje veze. Niko, ali bas niko od nas nije nista prakticno naucio u toj skoli, ako nije solo nesto cackao kod kuce. Halo, tadasnji prokleti Windows 95 a kasnije Windows 98 nismo vidjeli kako se instalira, podesava, koje su cake, prednosti, mane, ama nista, osim naravno u privatnoj reziji.

Rezime: ukoliko je MSES makar 1% kakva je bila prije, dalje od nje ako zelite dobro svom djetetu!
Pozdrav od bivseg (m)ucenika

Imas pravo sto jes jes Ali sve je to jedno veliko isksutvo... ja sam znao sa Zlatom (pravio one prezentacije i imao 5 zakljuceno). Kod Pasica 4. A kod Imsira 3 (mada sam znao dosta dobro DRM). Sve je bilo do mene koliko sam se trudio. Bilo mi je guravo, ali me ta skola naucila da se borim za znanje Jer ako neko misli da ce mu sve samo doci, grdno se vara.

Pasic i njegovih "10 Bozijih zapovijedi"; Zlata i njeni Njutnovi zakoni + mijenjanje obuce prije ulaska u njen kabinet ( ono WTF?!); Imsir i njegov Opel Kadet ( ako se dobro sjecam ) + Pentium familije procesora; Fahro i DRM ( drma li te hahahha ) - upravu si, ta skola me fakat naucila da se borim za znanje jer ga gore nisam dobio odnosno nije mi bilo ponudjeno/dato, vec sine i rukama i nogama pa do znanja ( nazalost ili na srecu, zavisi )... Eh kad se samo sjetim ( al' se nekad dobro jelo )

[_Reds_]

Ja sam strebala vise u srednjoj nego sada, na faxu. A sad su mi bolji rezultati duplo nego u srednjoj.

Na koji ti faks ideš, da tehnički vjerovatno ne.

Pa dobro, ne uce puno samo ljudi sa tehnickih fakulteta. :d Ludo je to i pomisliti. Filozofski je u pitanju. Meni je fax dosao kao rasterecenje poslije srednje prvenstveno zbog manje konstantnog pritiska a mozda i zato sto volim ovo cime se bavim.

Djeca u tim godinama su zbunjena, ne znaju sta zele ali to bi se trebalo iskristalisati u skladu sa njihovim afinititetima. Da mu srednja skola ne bi bila nocna mora, upisite ga negdje gdje on zeli, gdje bi se mogao pokazati, negdje gdje ce uzivati. Elektrotehnicka je odlican izbor. Sretno!

Nisam rekao da ne uce. Nego je nekako nesklad između gimanzije i tehničkih fakulteta prisutniji, počevši od samog pristupa učenju, moža je to i do profesora.

[casanova123]

frizersku treba uisat.. tu barem imas zanat ka zavrsis.. a isti klinac upisat fax sa gimnazijom i frizerskom

sve je do ucenja kad se upise.. tak oda je bolje imat neki zanat nego nista

[Mezopotamija]

Slucajno naidjoh na temu, nisam mislila odgovoriti al' moram

Vidim da neko pise da je gimnazija dobra podloga za ekonomiju - ovo znaci ni u ludilu, sigurno osoba nije vidjela ekonomskog fakulteta, a mozda ni gimnazije, o ovome ti mogu posvjedociti ljudi koji su iz gimnazije dosli na ekonomiju pa se sve vrijeme faksa zale jer ne mogu da se uklope, jer njima su ti pojmovi strani, njima je to tesko, oni to nisu ucili itd. Po meni je gimnazija je mozda dobra za neke tamo "jezicke" fakultete, mozda filozofski, prirodne nauke, itd. Dalje, sto se tice poredjenja ekonomske i gimnazije, bez namjere da ikog vrijedjam mislim da je ova prva jako usmjerena skola, po prirodi predmeta, organizovana skola, higijena je na takodje viskom nivou, disciplinovana itd, dok mi ova gimnazija djeluje sa svojim mnostvom predmeta na neki nesvrstani haos, al eto sad i oni imaju svoje smjerove vec rekoh jezicki, drustveni, prirodne, sto opet nigdje ne pronalazim vezu izmedju te i ekonomije.
Na fakultetu sam se susrela sa dosta tih gimazijalaca(posebno treca gimzanija, ovi obala g. uglavnom obnavljaju) koji su uglavnom neke teske strebercine, tipa samo napamet, nista racio nista logika, jako losi studenti - cast izuzecima.

Ne znam kakvo je stanje sada u ekonomskoj skoli po pitanju profesora, dok sam ja pohadjala (2004-2008), bili su jako ozbiljni i odgovorni profesori i ne bas tako popustljivi, kod nas je u razredu dvoje bilo odlicnih prve tri godine, u cetvrtoj mozda da je izaslo na petero - sigurno ne vise. Ja se nikad nisam pokajala, stekla sam odlicno znanje, koje ni dan danas nije nigdje "otpuhalo". Opet sve je od osobe do osobe.

I ovo da nadovezem, nema nikakvog zanata poslije ekonomske skole, jedan je smjer opsti ekonomski tehnicar, valjda se zna koje su skole za zanate. Pozdrav svima

[mistek]

Slažem se za ekonomsku. Škola je na sve višem i višem nivou. Makar što se organizacije tiče, a i znanja koje nudi. Opet, sve zavisi od osobe do osobe koja ide u školu i ima onih koji je završe i rasturaju poslije, a druge bi trebalo vratiti u osnovnu opet.
Škola nudi dobro znanje, pogotovo kao osnova za ekonomiju, a nije se teško prebaciti i na druge stvari (osim recimo prirodnih nauka, jer njih samo djelimice ima na prvoj godini).

Škola je sigurno na jednom finom nivou i u rangu gimnazija (čak i iznad nekih), samo će to rijetko ko od gimnazijalaca priznati.

[Mezopotamija]

Slažem se za ekonomsku. Škola je na sve višem i višem nivou. Makar što se organizacije tiče, a i znanja koje nudi. Opet, sve zavisi od osobe do osobe koja ide u školu i ima onih koji je završe i rasturaju poslije, a druge bi trebalo vratiti u osnovnu opet.
Škola nudi dobro znanje, pogotovo kao osnova za ekonomiju, a nije se teško prebaciti i na druge stvari (osim recimo prirodnih nauka, jer njih samo djelimice ima na prvoj godini).

Škola je sigurno na jednom finom nivou i u rangu gimnazija (čak i iznad nekih), samo će to rijetko ko od gimnazijalaca priznati.

Upravo tako, odlikasi iz ekonomske su stvarno bile osobe sa znanjem i nije mogao svako se tu ugurati. Mislim da su ove gimnazije precijenjene, jer kao sto navedoh iz tih skola izlaze samo bubatori, streberi sa nikakvim znanjem, mediokritetiti koji odgovaraju profila ucenika koje se realno nalazi na rangu trojkasa. Ekonosma realno jeste u rangu sa I, II, III gim., a ovim ostalim smijesno je govoriti.

[_Reds_]

Slažem se za ekonomsku. Škola je na sve višem i višem nivou. Makar što se organizacije tiče, a i znanja koje nudi. Opet, sve zavisi od osobe do osobe koja ide u školu i ima onih koji je završe i rasturaju poslije, a druge bi trebalo vratiti u osnovnu opet.
Škola nudi dobro znanje, pogotovo kao osnova za ekonomiju, a nije se teško prebaciti i na druge stvari (osim recimo prirodnih nauka, jer njih samo djelimice ima na prvoj godini).

Škola je sigurno na jednom finom nivou i u rangu gimnazija (čak i iznad nekih), samo će to rijetko ko od gimnazijalaca priznati.

Kod nas se poslije rata samo povećao broj gimnazija, nikako da otovorimo neke nove stručne, usmjerene škole, i da ih opremimo.

U Sarajevu po mom nekom stavu ne bi trebalo biti više od 5-6 gimnazija, a ima ih, ček, 1.-5., bošnjačka, kšc, dobirnjska, obala, vjerujem i da hadžići imaju gim, kao i vogošća, te ove neke koldže koji se računaju kao gimnazije.

Mi Bosanci imamo zasita dosta općeg znanja, za razliku od recimo Amera, a gimnazija upravo pruža opće znanje, ali kada je upitanju stručno i usmjereno znanje, tu se lagano počnemo gubiti i zaostajati za drugima.

[MAN-lion's coach]

Pisem iz perspektive nekoga ko sudjeluje u rjesavanju dileme zvane: "U koju srednju skolu upisati dijete?"


Djecak o kojem pricam je solidan u skoli, ne zbog manjka inteligencije, vec zbog losih radnih navika koje su pred kraj skolovanja ispravljene. U stanju je preci gradivo od dvije godine za vikend, nakupiti petica samo tako, a onda grohnuti, opet samo tako. Kao i sve djecake drma ga pubertet (vec), popularan je skate, filmovi (engleski govori savrseno, a british akcentom, a kad dodje grammar test padne samo tako... pa onda opet petice i ti folovi) i bitno je da skola pored obrazovne uloge, zajedno sa roditeljima (koji puno polazu na tu suradnju sa profesorima) ucestvuje i u odgojnom dijelu.
Znaci, izuzetno inteligentan, ali polijen (funkcionise na principu mrkva-stap), nevjerovatno mastovit, sa interesima za film (animirani posebno), produkciju, tehnicko i konstrukciju, informatiku, jak u hemiji, biologiji, dosta i u matematici (fizika mu izgleda genetski ne ide), nezainteresovan za drustvene predmete (bosanski posebno).

E sad, znam da je popularno dijete "ubaciti" (preko stele) u gimnaziju, jer su mu tamo isli caca, mater, tetka, stric (svi odreda nezaposleni), ali misljenja sam da gimnazija nije za sve (danas, da mene pitaju, prije svega bih voljela imati neki zanat u rukama jer zanat zaista zlata vrijed). Tako da sam uspjela utjecati misljenjem i na one koji donose odluku (ja samo savjetujem ) i sad je krenula potraga za pravom skolom i tu nastaje... kursluz.

Npr. tehnicka skola bi bila odlicna, ali zbog problema u odgojnim aspektima ne dolazi u obzir.
Zatim, ima umjetnicka (gdje se posvecuju crtanju i dizajnu, ali ne i filmu), i muzicka, ali nema nikakva skola koja se bavi filmskom ili teatarskom produkcijom.
Sa zavrsenom Srednjom skolom za okolis i drvni dizajn dijete je poslano ravno na biro. Kao i sa nizom ostalih skola slicnog profila.

Na kraju, ostale su dvije (tri) opcije: Elektrotehnicka skola (smjer racunarstvo i informatika)...
Srednja tehnicka skola grafickih tehnologija, dizajna i multimedije ( o kojoj skoro niko nista ne zna)...
I eventualno Medicinska skola...

Pa ako ko ima iskustva i savjeta, vise su nego dobrodosli!
Kao i komentari na temu

Pojasni

[iMujo]

Hajd na stranu da ne idemo u to zašto i kako je neko u BiH i Sarajevu uopće osnovao porodicu, napravio djecu, nečemu se nada, i sad postavlja ovakva pitanja...

Ma uopće nije važno u kakvu će školu ići vaše dijete i hoće li završiti fakultet. Socijalizam je završen - mi ne živimo u društvu gdje se posao dobija i karijera stvara na osnovu nekih škola i znanja.

Za vaše dijete je ključno - kakvu vi društvenu poziciju zauzimate i da li ste potkovani novcem, vezama i nekretninama, i da li živite u dijelu BiH, gdje je vaša nacija većina. Ti faktori će odrediti sudbinu vašeg djeteta, a ne tamo neke škole i fakulteti.

Govorim vam ovo sa pozicije nekoga ko ima preko 35 godina, ko je bio odličan đak u osnovnoj školi i gimanziji, i odličan student na fakultetu smjer nastavničko-profesorski. Žali bože godina koje sam proveo školujući se - već od srednje se znalo ko će gdje i na koje pozicije, da ne govorim na fakultetu... ko te pita za znanje i ocjene.

Ako nemate novac, veze i nekretnine - onda vam je najbolje ili da vam dijete ne ide u školu (što neko reče - selo majka) ili da ide u školu i da to doživljava kao cirkus i zahebanciju... Naše su škole i školstvo ionako Top lista nadrealista... Kakvo učenje, kakvo znanje, kakvi bakrači ... Iza fasade i najozbiljnije škole i fakulteta kriju se šalabajzeri, gangsteri, seljaci i moroni u vidu tzv. nastavnog kadra.
Jedino što mu možda treba je dobri kursevi engleskog ...

Za vaše dijete je dovoljno tragično i pogubno što se rodilo u BiH u ovom našem (ne)vremenu (ni krivo ni dužno od strane neodgovornih roditelja) - pa mu još sada nametati neke škole i obaveze ...a da se zadovolje neostvarene ambicije roditelja ...

[Rijeka_snova]

Nisam rekao da ne uce. Nego je nekako nesklad između gimanzije i tehničkih fakulteta prisutniji, počevši od samog pristupa učenju, moža je to i do profesora.

Oprosti, pogresno sam shvatila. Nesklad svakako postoji jer se u gimnaziji izucava sve i nema nekog posebnog usmjerenja prema necemu (kao u ekonomskoj npr., gdje je matematika osnovica i sve ide u tom smjeru). To je do tipa skole, nije do profesora.

[Mezopotamija]

Nisam rekao da ne uce. Nego je nekako nesklad između gimanzije i tehničkih fakulteta prisutniji, počevši od samog pristupa učenju, moža je to i do profesora.

Oprosti, pogresno sam shvatila. Nesklad svakako postoji jer se u gimnaziji izucava sve i nema nekog posebnog usmjerenja prema necemu (kao u ekonomskoj npr., gdje je matematika osnovica i sve ide u tom smjeru). To je do tipa skole, nije do profesora.

Jesi li pohadjala ekonomsku pa tako siris dezinformacije? Isto bi bilo da si rekla bosanski jezik je osnovica i sve ide u tom smjeru, ili tjelesni odgoj, pricaj o onome o cemu znas, molim te. Vec od drugog razreda u ekonomskoj skoli se izucavaju strucni predmeti poput biznis ekonomije, informatickih tehnologija(koje je ustvari racunovodstvo), marketinga, kasnije bankarstvo, knjigovodstvo, itd. Matematika i ekonomija su posebne grane i jako su slabe dodirne tacke (koje se svode na neki procentni racun), sto naravno laici uvijek po nekom automatizmu poistovjecuju. Po tvojoj logici sigurno bi se na Ekonomskom fakultetu matematika izucavala svih 6 semestara umjesto jednog.

[Rijeka_snova]

Nisam rekao da ne uce. Nego je nekako nesklad između gimanzije i tehničkih fakulteta prisutniji, počevši od samog pristupa učenju, moža je to i do profesora.

Oprosti, pogresno sam shvatila. Nesklad svakako postoji jer se u gimnaziji izucava sve i nema nekog posebnog usmjerenja prema necemu (kao u ekonomskoj npr., gdje je matematika osnovica i sve ide u tom smjeru). To je do tipa skole, nije do profesora.

Jesi li pohadjala ekonomsku pa tako siris dezinformacije? Isto bi bilo da si rekla bosanski jezik je osnovica i sve ide u tom smjeru, ili tjelesni odgoj, pricaj o onome o cemu znas, molim te. Vec od drugog razreda u ekonomskoj skoli se izucavaju strucni predmeti poput biznis ekonomije, informatickih tehnologija(koje je ustvari racunovodstvo), marketinga, kasnije bankarstvo, knjigovodstvo, itd. Matematika i ekonomija su posebne grane i jako su slabe dodirne tacke (koje se svode na neki procentni racun), sto naravno laici uvijek po nekom automatizmu poistovjecuju. Po tvojoj logici sigurno bi se na Ekonomskom fakultetu matematika izucavala svih 6 semestara umjesto jednog.

Mislim da nema potrebe da me napadas. :S Ekonomska je super skola i pruza dobru podlogu sto se tice matematike i srodnih predmeta, znam da ima vise vrsta matematika. Mislila sam prvenstveno na to, da se usmjerava prema necemu.

[Mezopotamija]

Mislim da nema potrebe da me napadas. :S Ekonomska je super skola i pruza dobru podlogu sto se tice matematike i srodnih predmeta, znam da ima vise vrsta matematika. Mislila sam prvenstveno na to, da se usmjerava prema necemu.[/quote]

Nisam te napala, to si ti tako shvatila . Nisam znala da ako ti neko ukaze na gresku ili ima drugacije misljenje koje se temelji na istinitim cinjenicama se tako zove. Uglavnom sam zeljela da sprijecim tvoje dezinformisanje. Ekonomska skola usmjerava prema grupi ekonomskih predmeta(Ekonomije), a nikako matematike. Postoji jedna opsta matematika koja se izucava 3(ili 4 godine ako uzmes je za izborni predmet), i tzv. ekonomska matematika koja se izucava samo jednu godinu, a isto tako se 4 godine izucava bosanski, engleski, tjelesni o., znaci prolazi se od temelja do slozenih stvari. Tako te price o postajanju nekih 3-4 matematike u ekonomskoj skoli su valjda posljedica nekog starog programa. Peace

[_Reds_]

Jesi li pohadjala ekonomsku pa tako siris dezinformacije? Isto bi bilo da si rekla bosanski jezik je osnovica i sve ide u tom smjeru, ili tjelesni odgoj, pricaj o onome o cemu znas, molim te. Vec od drugog razreda u ekonomskoj skoli se izucavaju strucni predmeti poput biznis ekonomije, informatickih tehnologija(koje je ustvari racunovodstvo), marketinga, kasnije bankarstvo, knjigovodstvo, itd. Matematika i ekonomija su posebne grane i jako su slabe dodirne tacke (koje se svode na neki procentni racun), sto naravno laici uvijek po nekom automatizmu poistovjecuju. Po tvojoj logici sigurno bi se na Ekonomskom fakultetu matematika izucavala svih 6 semestara umjesto jednog.

Ja sam već rekao da sam išao u gimnaziju, ali u ekonomskoj se radi vrlo slična matematika kao i u gimnazijama, čak je prijemni isti mislim.

Što se tiče matematike, nisam ekonomista, ali je jasno, da je ekonomija zasnovana na matematički principima, i to da imaju malo dodirnih tačaka ne bih rekao. Ekonomija, bez matematike je neodrživa, pogotovo računovodstvo, pa i neki drugi smjerovi.

I malo pogrešno rezenuješ stvari, evo recimo na etf-u matametika se izučava samo dva semestra, i to inženjerska matematika, koja skoro da nema veze sa ovom recimo na pmf-u ili na ekonomiji, ali 90 posto ostalih predmet a se zasnivaju na matematičkim proračunima, i reći da etf i mat imaju dodira samo u dva semestra bi bilo zaista smiješno. Slično je sa ekonomijom samo što nema baš toliko predmeta koji se zasnivaju na mat. proračunima.


Da bi se napravio jedan biznis plan, bez matematike, hm... može li ?

[Mezopotamija]

Ja sam već rekao da sam išao u gimnaziju, ali u ekonomskoj se radi vrlo slična matematika kao i u gimnazijama, čak je prijemni isti mislim.

Što se tiče matematike, nisam ekonomista, ali je jasno, da je ekonomija zasnovana na matematički principima, i to da imaju malo dodirnih tačaka ne bih rekao. Ekonomija, bez matematike je neodrživa, pogotovo računovodstvo, pa i neki drugi smjerovi.

I malo pogrešno rezenuješ stvari, evo recimo na etf-u matametika se izučava samo dva semestra, i to inženjerska matematika, koja skoro da nema veze sa ovom recimo na pmf-u ili na ekonomiji, ali 90 posto ostalih predmet a se zasnivaju na matematičkim proračunima, i reći da etf i mat imaju dodira samo u dva semestra bi bilo zaista smiješno. Slično je sa ekonomijom samo što nema baš toliko predmeta koji se zasnivaju na mat. proračunima.


Da bi se napravio jedan biznis plan, bez matematike, hm... može li ?[/quote]

Opet se javlja neko ko nije upucen u ekonomiju, u matematiku, itd. Posto sam zavrsila ekonomsku skolu a onda ekonomiju, nalazim da mogu raspravljati iskljucivo o onome sto znam, bez da nagadjam neke stvari kao laik.

Osim prostih matematickih operacija, ja nikad ne cuh da bi za jedan biznis plan trebalo ukljuciti logaritme, polinome, trigonomiju, intergale, Bernulijevu jednacinu itd da ne nabrajam(pricam iz licnog iskustva). Druga stvar, racunovodstvo i matematika? Jel znas kako funkcionira racunovodstvo? Postavljanje ravnoteze za strane aktive i pasive je matematika, izracunati pdv, obracunati porez preko digitrona? Mislim da je smijesno tvoje rezonovanje, koristiti digitron hvala Bogu znamo skoro svi. Za racunovodstvo kad si vec dajes za pravo da polemises, a na kojem sam diplomirala vezujemo logiku i logicko rjesavanje, pa tako nije ni tesko povezati osnovne operacije i provesti ih na digitronu, ali eto i to je za nekog MATEMATIKA. Zelim ti reci da je matematika sirok pojam da rekli ekonomija pociva na njenim principima. Ne grijesi dusu. Po tvom zakljucku svi oni koji nisu dobri sa matematikom bili bi laici za racunovodstvo i ekonomiju, koji nonsens. Sad da ja objasnjavam kako, gdje, mislim da nema smisla raspravljati s nekim ko je nedovoljno upucen. Pozdrav

[_Reds_]

Ja sam već rekao da sam išao u gimnaziju, ali u ekonomskoj se radi vrlo slična matematika kao i u gimnazijama, čak je prijemni isti mislim.

Što se tiče matematike, nisam ekonomista, ali je jasno, da je ekonomija zasnovana na matematički principima, i to da imaju malo dodirnih tačaka ne bih rekao. Ekonomija, bez matematike je neodrživa, pogotovo računovodstvo, pa i neki drugi smjerovi.

I malo pogrešno rezenuješ stvari, evo recimo na etf-u matametika se izučava samo dva semestra, i to inženjerska matematika, koja skoro da nema veze sa ovom recimo na pmf-u ili na ekonomiji, ali 90 posto ostalih predmet a se zasnivaju na matematičkim proračunima, i reći da etf i mat imaju dodira samo u dva semestra bi bilo zaista smiješno. Slično je sa ekonomijom samo što nema baš toliko predmeta koji se zasnivaju na mat. proračunima.


Da bi se napravio jedan biznis plan, bez matematike, hm... može li ?

Opet se javlja neko ko nije upucen u ekonomiju, u matematiku, itd. Posto sam zavrsila ekonomsku skolu a onda ekonomiju, nalazim da mogu raspravljati iskljucivo o onome sto znam, bez da nagadjam neke stvari kao laik.

Osim prostih matematickih operacija, ja nikad ne cuh da bi za jedan biznis plan trebalo ukljuciti logaritme, polinome, trigonomiju, intergale, Bernulijevu jednacinu itd da ne nabrajam(pricam iz licnog iskustva). Druga stvar, racunovodstvo i matematika? Jel znas kako funkcionira racunovodstvo? Postavljanje ravnoteze za strane aktive i pasive je matematika, izracunati pdv, obracunati porez preko digitrona? Mislim da je smijesno tvoje rezonovanje, koristiti digitron hvala Bogu znamo skoro svi. Za racunovodstvo kad si vec dajes za pravo da polemises, a na kojem sam diplomirala vezujemo logiku i logicko rjesavanje, pa tako nije ni tesko povezati osnovne operacije i provesti ih na digitronu, ali eto i to je za nekog MATEMATIKA. Zelim ti reci da je matematika sirok pojam da rekli ekonomija pociva na njenim principima. Ne grijesi dusu. Po tvom zakljucku svi oni koji nisu dobri sa matematikom bili bi laici za racunovodstvo i ekonomiju, koji nonsens. Sad da ja objasnjavam kako, gdje, mislim da nema smisla raspravljati s nekim ko je nedovoljno upucen. Pozdrav

Eto zanimljivo baš, zanimljivo da je i na prijemnom na ekon. faksu matematika, ali eto ekonomija skoro da veze nema sa matematikom. Gore si spomenula/o neke funkacije koje su itekako primjenjive u ekonomiji. I mnogo ekonomski procesi se opisuju raznim matematičkim funkcijama, ali tvoje znanje mat i nije neko očigledno, pa neka bude da si upravu.

Hvala lijepo.

P.S.

za tebe samo jedan citat



Matematička ekonomija tumači se kao pristup ekonomskoj analizi u kojoj se ekonomist služi različitim matematičkim metodama (matrična algebra, diferencijalni i interpolarni račun, diferencijalne i diferencijske jednadzbe, konveksni skupovi) pri iskazu problema, oslanjajući se na poznate matematičke teoreme kako bi olakšao dokazivanje

[nellington]

Kad smo već kod citata...

Inženjeru koji ne zna matematiku ona nikad i ne zatreba. Onaj ko je zna, stalno je koristi.

Josip Plemelj

To je temelj svega. Brojna su radna mjesta ekonomista i inženjera u kojim od matematike ostaje samo račun - dok je naravno u temelju i ekonomije i tehnike matematika. Isključivost nije dobra i onemogućuje sagledavanje stvari sa svih strana. Tako u ovom slučaju znamo da vrhunska teorijska ekonomija, ona kojom se bave i matematičari, ima nevjerovatno snažan i složen matematski aparat, ali isto tako znamo da su KIFovi i KUFovi realno - sabiranje i oduzimanje. To ih ne čini manje vrijednim i bitnim, ali ih samo čini manje zavisnim o matematici.

[_Reds_]

Kad smo već kod citata...

Inženjeru koji ne zna matematiku ona nikad i ne zatreba. Onaj ko je zna, stalno je koristi.

Josip Plemelj

To je temelj svega. Brojna su radna mjesta ekonomista i inženjera u kojim od matematike ostaje samo račun - dok je naravno u temelju i ekonomije i tehnike matematika. Isključivost nije dobra i onemogućuje sagledavanje stvari sa svih strana. Tako u ovom slučaju znamo da vrhunska teorijska ekonomija, ona kojom se bave i matematičari, ima nevjerovatno snažan i složen matematski aparat, ali isto tako znamo da su KIFovi i KUFovi realno - sabiranje i oduzimanje. To ih ne čini manje vrijednim i bitnim, ali ih samo čini manje zavisnim o matematici.

Jasno, ali reći da ekonomija i matematika skoro da nemaju dodirnih tačaka ja samo za ovoga

[Mezopotamija]

Eto zanimljivo baš, zanimljivo da je i na prijemnom na ekon. faksu matematika, ali eto ekonomija skoro da veze nema sa matematikom. Gore si spomenula/o neke funkacije koje su itekako primjenjive u ekonomiji. I mnogo ekonomski procesi se opisuju raznim matematičkim funkcijama, ali tvoje znanje mat i nije neko očigledno, pa neka bude da si upravu.

Hvala lijepo.

P.S.

za tebe samo jedan citat



Matematička ekonomija tumači se kao pristup ekonomskoj analizi u kojoj se ekonomist služi različitim matematičkim metodama (matrična algebra, diferencijalni i interpolarni račun, diferencijalne i diferencijske jednadzbe, konveksni skupovi) pri iskazu problema, oslanjajući se na poznate matematičke teoreme kako bi olakšao dokazivanje[/quote]

Ti si kao neki elokventan strucnjak da procijenis moje znanje, uredu to je tvoje misljenje, ja tebe necu vrijedjati kao ti. Ovo sve sto si naveo je suhoparna teorija koja se u praksi ne koristi, ja znam da ces ti u zbirkama naci da mozes kroz pomenute metode opisati ekonomske procese, dokazivati bezbroj slucajeva itd, kao sto i sam navede sa svojim citatom "olaksati dokazivanje", ali gdje je ta primjena u praksi? Zbog ovakvog shvatanja sve vise imamo strucnjaka koji znaju svasta napricati, a kad ih das u praksu, vidimo sta se desava.

Opet tvoje logicko rezonovanje, kazes na prijemnom je matematika, na prijemnom je i bosanski kojeg uopste nema medju predmetima ekonomije, a valjda smo davno nekad naucili citati i pisati, a tek engleski? Cijenim tvoje misljenje, i neka ti ga takvog, necu ja tebe sad ubjedjivati kad si ti strucnjak za sve. Postedi me svog citiranja i cinizma. Pozdrav

[atko]

Kad smo već kod citata...

Inženjeru koji ne zna matematiku ona nikad i ne zatreba. Onaj ko je zna, stalno je koristi.

Josip Plemelj

To je temelj svega. Brojna su radna mjesta ekonomista i inženjera u kojim od matematike ostaje samo račun - dok je naravno u temelju i ekonomije i tehnike matematika. Isključivost nije dobra i onemogućuje sagledavanje stvari sa svih strana. Tako u ovom slučaju znamo da vrhunska teorijska ekonomija, ona kojom se bave i matematičari, ima nevjerovatno snažan i složen matematski aparat, ali isto tako znamo da su KIFovi i KUFovi realno - sabiranje i oduzimanje. To ih ne čini manje vrijednim i bitnim, ali ih samo čini manje zavisnim o matematici.

Jasno, ali reći da ekonomija i matematika skoro da nemaju dodirnih tačaka ja samo za ovoga

x5 procitah post i ne mogu da nadjem gdje je receno da ekonomija i matematika nemaju dodirnih tacaka .... meni se cini bas naprotiv

[Mezopotamija]

Kad smo već kod citata...

Inženjeru koji ne zna matematiku ona nikad i ne zatreba. Onaj ko je zna, stalno je koristi.

Josip Plemelj

To je temelj svega. Brojna su radna mjesta ekonomista i inženjera u kojim od matematike ostaje samo račun - dok je naravno u temelju i ekonomije i tehnike matematika. Isključivost nije dobra i onemogućuje sagledavanje stvari sa svih strana. Tako u ovom slučaju znamo da vrhunska teorijska ekonomija, ona kojom se bave i matematičari, ima nevjerovatno snažan i složen matematski aparat, ali isto tako znamo da su KIFovi i KUFovi realno - sabiranje i oduzimanje. To ih ne čini manje vrijednim i bitnim, ali ih samo čini manje zavisnim o matematici.

Jasno, ali reći da ekonomija i matematika skoro da nemaju dodirnih tačaka ja samo za ovoga

x5 procitah post i ne mogu da nadjem gdje je receno da ekonomija i matematika nemaju dodirnih tacaka .... meni se cini bas naprotiv

Nisam rekla da iskljucivo nemaju, procitaj post mozda vidis "da imaju slabe dodirne tacke" tako sam navela, ali sta ces nekome je sve u zivotu dokazati na forumu svoju frustiranosti kroz omalovanje drugog. Svi zele biti pametni, pun svijet takvih. Neki ljudi valjda uoce kroz racunovodstvo i ostale ekonomske poslove tu matematiku, valjda je do mene pa na poslu nisam vidjela da ljudi koriste algebru, logaritme itd. Velika je matematika kad ti moras sabirati, oduzimati, mnoziti, a tek izvuci procenat preko digitrona. Voljela bi i ja da mi neko pokaze tu prakticnu primjenu, a ne samo citate. A ovaj neka nam kaze za koja su to radna mjesta ekonomista potreba znanja velikih matematicara, mnogo me interesuje.