Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Moderator: anex
-
radenska
- Posts: 1264
- Joined: 13/07/2011 22:43
#26 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Ma jeste mozda preskupo ali ja volim kad nesto kupujem da znam kako tajneko nesto pravi i uzgaja. Moje neko misljenje. A kad bi se svi okrenuli poljoprivredi barem 30% morala bi i drzava nesto napraviti. Ovako bas i njih briga, kad se sve rjesava uvozom. Pa nema ni jedan proizvod na svijetu da ga mi ne uvozimo. Ne mozemo ni cokoladu da proizvedemo. Eno kako covjek srusi onoliku fabriku zice u Dzemala Bijedica i tu ce sad biti OBI. Gdje se god okrenes trzni centar. Nama treba stranac da dodje i kaze sta je oragnska hrana i domaca proizvodnja, mi smo eto totalni glupani. Vidjela sma malo i po svijetu kako u staklenicima nema ni truni zemlje nego isto staklena vuna pa tako uzgajaju povrce po citavu godinu. I taj neko dodje i tu mi papriku bez ukusa u merkatoru prodaje za 6 KM/kg.
- muha_sa
- Posts: 141060
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
#27 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
slobodni armirach wrote:nece narod da radi to vam treba bit jasno, jer sve pogospodilo kako na selu tako i u gradu. Ovdje govorim o vecini.
Narod je bezobrazan.
evo zima je, pa vi samo pogledajte ko ce da izadje da ocisti snijeg,..jal' ispred svog ulaz il kuce,..ne do Bog da ga ko vidi sa LOPATOM,..to je smrtni neprijatelj malogradjanskog ponosa.
Seoski turizam, mislim da je to isfurano odavno, to je takva ubleha da je nema na daleko, o detaljima ne bih svima je jasno da tu nema para, nema puteva, nema prezentacije,. na domace turiste ne racunaj.
Obrada zemlje, eh kakva nam ide kriza, do kraja godine ce biti gorivo 3 KM,..ko ima zemlje i sta god da posije ispaltit cemu se, dali amaterski dali profesionalno da je obradjiva.
Poticaji drzave, e tu su velike razlike izmedju kantona, pojedini kantoni daju poticaje dok u neim kantonima ni neznaju za poticaje
tema za 10
- slobodni armirach
- Posts: 5588
- Joined: 22/06/2010 17:17
- Location: Administrativni Centar Kantona 4
#28 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
nije Muha do tebe, takav je narod, neradnici kad su u Bosni,...a i sam hodas znas kako ti isti nasi neradnici lopataju po zapadnoj Evropi,...vjerovatno zato sto ih niko ne vidi.
A ista stvar je i sa zemljom, vidio sam koliko daju para na neke supe ispod autoputa u nekoj sikari, kao da eto imaju gdje sta da posiju a zemlje u Bosni dulumi zarasli stoje.
da se vratimo u okvire nasih granica,...nije nas narod glup ili da nezna,..jednostavno vecina odbija da radi.
Ocekuju neznam kolike prihode od svog rada (ovdje striktno mislim na poslove koji se rade kuci ne u firmi).
Naravno treba biti pravedan pa reci da nisu isti uslovi u svim sredinama, no svjedoci smo da tamo gdje ima uslova, nema volje, nema se kad, nema se vremena, mora se gledat Lisce sto opada il kakav samozaglupljujuci talenat na TV.
Cuo a vidio sam situacije, da mlade (snahe) na selu kupuju mljeko od komsija, kupuje hljeb, a zive na istom to selu.
Nec mlada da se osjeti na kravu, i takva joj je genska struktura da je expresno zaboravila kako se krava muze, i ima usadjen strah od zivotinja, prvenstveno od Krava..........
Sve bi ovo mozda doneklo bilo opravdano da mlada radi da je zaposlena u nekoj firmi,....jedina joj je obaveza da ode do zadruge i upise u teku vec 16 napolitanku na crtu u mjesecu
A ista stvar je i sa zemljom, vidio sam koliko daju para na neke supe ispod autoputa u nekoj sikari, kao da eto imaju gdje sta da posiju a zemlje u Bosni dulumi zarasli stoje.
da se vratimo u okvire nasih granica,...nije nas narod glup ili da nezna,..jednostavno vecina odbija da radi.
Ocekuju neznam kolike prihode od svog rada (ovdje striktno mislim na poslove koji se rade kuci ne u firmi).
Naravno treba biti pravedan pa reci da nisu isti uslovi u svim sredinama, no svjedoci smo da tamo gdje ima uslova, nema volje, nema se kad, nema se vremena, mora se gledat Lisce sto opada il kakav samozaglupljujuci talenat na TV.
Cuo a vidio sam situacije, da mlade (snahe) na selu kupuju mljeko od komsija, kupuje hljeb, a zive na istom to selu.
Nec mlada da se osjeti na kravu, i takva joj je genska struktura da je expresno zaboravila kako se krava muze, i ima usadjen strah od zivotinja, prvenstveno od Krava..........
Sve bi ovo mozda doneklo bilo opravdano da mlada radi da je zaposlena u nekoj firmi,....jedina joj je obaveza da ode do zadruge i upise u teku vec 16 napolitanku na crtu u mjesecu
- vesela_sveska
- Posts: 56015
- Joined: 06/01/2010 23:32
- Location: na dekici za piknik
#29 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
A takvih je svakim danom sve vise i vise.muha_sa wrote:ma najbolje sjedit i kukat na državu. jebeš rintanje
- Reisova
- Posts: 1018
- Joined: 15/08/2011 16:28
#30 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
AKo nastavi sa ovim skupocama, svi cemo mi na selo i tamo zivjeti. Poznata je svima cinjenica da na selu nikada ne mozes biti gladan a u gradu mozes.
- muha_sa
- Posts: 141060
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
#31 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
putovo sam i busom do ŠveCke pa se nagledo livada i livada od Slovenije, Austrije,Njemacke
niti i jedna nije neobradjena--sve posijano do i jednog metra kvadratnog
al
lijepo je živjet u gradu pa vikendom spucat na cistu havu--malo na rijeku jal planinu--jebo selo--dješ tamo živjet.
al
- vesela_sveska
- Posts: 56015
- Joined: 06/01/2010 23:32
- Location: na dekici za piknik
#32 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Slazem se,moja stara ima jednu tetu koja nam redovno donosi sve domace,to su ljudi koji zive na selu i bukvalno zive od svog rada,a prilicno dobro zive,da rade,rade,ali se isplati i naravno nikad ne mogu gladni ostati .Reisova wrote:AKo nastavi sa ovim skupocama, svi cemo mi na selo i tamo zivjeti. Poznata je svima cinjenica da na selu nikada ne mozes biti gladan a u gradu mozes.
-
radenska
- Posts: 1264
- Joined: 13/07/2011 22:43
#33 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Ma svugdje se radi, gdje jos imas na danasnjem vaktu da radis 8 sati ( osim u drzavnim) ili da imas vikend slobodan. Lijepo je raditi u firmi, to ja i ocekujem kad zavrsim aBd fakultet iduce godine. Ali pored toga da znas raditi u Microsoft Office-u, da govoris barem jedan strani jezik treba znati i pothuhati hljeb, i napraviti pitu, i posijati nesto, da znas na kraju dana da korisno provodis svoj dan. Znam momka koji radi na gradjevini po 10ak sati dnevno pa je opet posijao krompir ove godine da vidi kako ide. Nije neki profit ostvario ali kaze bice bolje iduce godine.
I otisao je parputa vikendom. Toje savposao sto je imao oko njega
- casa_vode
- Posts: 271
- Joined: 31/05/2011 13:00
#34 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Last edited by casa_vode on 15/01/2012 13:28, edited 1 time in total.
-
Nebitan32
- Posts: 1118
- Joined: 31/12/2011 21:40
#35 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Jedan "bezobrazan nacin", da tako kazem. Prethodno je postavljen tekst o projektu Nihada Imamovica. Potrudi se i stupi u kontakt s njim. Mozda ti i pomogne na neki nacin. On trazi saradnike pa mozda ti izade u susret. Znam da ti nemas "nista" ali ja sam se uvjerio da je nas narod jako dobar i u mnogim slucajevima izade u susret jedan drugom. Imas jaku zelju i snagu i to je dobar osnovac.chuchumbamayumbe wrote:Evo ja sam nezaposlen i rado bih se bavio poljoprivredom, stočarstvom...povrće, staklenici, koze, kupine, maline...
Ali NEMAM svoje zemlje.
Šta da radim, ima li ko prijedlog kako doći do zemlje da se koristi, a bez da se kupuje?! Nekako da država da da je obrađuješ?
Drugi, vise klasicni nacin je da kupis zemljiste. Za to mozes podici kredit a mozes dobiti i pomoc od opcine, kantona ili neke humanitarne organizacije. Skorom svaki dan u novinama vidim kako se iz opcinskih/kantonalnih budzeta izdvaja pomoc poljoprivrednicima. Odes do opcine i raspitas se koji su uslovi za dobijanje pomoci. Evo recimo kako je u Vlasenici podijeljeno 6.000 sadnica malina.
http://www.bhpcelar.com/index.php/17-vo ... -vlasenici
U Bosni imas jos uvijek jako puno humanitarnih organizacija koje ti mogu pomoci. Evo npr. iranci koji su dodijeli 16.000 sadnica malina i sagradili dvije susnice.
http://www.bhpcelar.com/index.php/17-vo ... -110000-km
Na ovoj istoj stranici mozes procitati kako su japanci dodijelili 6.500 sadnica jabuka, krusaka i sljiva ljudima u Srebrenici.
Cijene imanja na selima su jako niske. Prethodno je neko postavio stranicu za oglase. Pogledao sam samo prvu stranicu i vec na prvoj imas lijepih ponuda. Npr. 9000m2 vocnjaka kod Sanskog Mosta za 20.000km.
Bitno je da se jasno opredijelis i informiras o onome cime bi se zelio baviti.
-
Zux
- Posts: 906
- Joined: 30/03/2005 22:03
#36 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Ovakva situacija sa poljoprivredom i selom i jeste jedan od glavnih razloga sto smo do grla u g...ima. Za tu situaciju ima milion razloga zasto i kako.
Cinjenica je da se drzava nikad nije pretjerano brinula o selu. Prolazio sam nekoliko puta kroz Austriju, Njemacku, Madjarsku, tamo svako selo sa par stotina stanovnika ima sve. Ima 2-3 banke, skolu obavezno, jednu-dvije vece prodavnice tipa Aldija/Lidla. Ja od kad znam za sebe slusam price o đacima pjesacima, jos u bivsoj Jugi, a o ostalim sadrzajima u selima da ne govorim. Tako da u selima kao u navedenim drzavama ljudi zive bez problema. Koga zanima i ko ima afinitete ide studirati u grad, a oni koji ostanu tu imaju sta raditi i od cega zivjeti.
Sljedeci podjednako jak razlog je lijenost nasih ljudi. Mi pricamo viceve o Crnogorcima, a vece smo lijencine od njih. Svi hoce u grad i da studiraju, pa makar to bili fakulteti ala Politicke nauke cijih diplomanata ima stotine na birou, a kod kuce u selu stoji zemlja prazna. Jos ako ima nekog nekadasnjeg suseljanina na poziciji u drzavnoj instituciji, a vrlo vjerovatno ima, sky is the limit.
I na kraju ova prica o subvencijama i nije bas takva da drzava nista ne daje. Tesko je, to je sigurno, ali znam puno primjera gdje ljudi sa par kravica, sa sadnicama jagoda, malina i sl., zaradjuju sasvim pristojne sume novca od kojih zive bolje nego da u gradu cekaju na posao ili rade za 800 KM kolika je prosjecna plata. Kad vidis ono Popovo polje kako zjapi prazno i neiskoristeno dusa te zaboli. Pa to je najplodnija zemlja u drzavi, sta god bacis izrasce. Medjutim, bolje kako kazu "dzaba lezati nego dzaba raditi", omiljena krilatica barem 50% ljudi kod nas, a pogotovo mladje raje, do 30 godina starosti.
Cinjenica je da se drzava nikad nije pretjerano brinula o selu. Prolazio sam nekoliko puta kroz Austriju, Njemacku, Madjarsku, tamo svako selo sa par stotina stanovnika ima sve. Ima 2-3 banke, skolu obavezno, jednu-dvije vece prodavnice tipa Aldija/Lidla. Ja od kad znam za sebe slusam price o đacima pjesacima, jos u bivsoj Jugi, a o ostalim sadrzajima u selima da ne govorim. Tako da u selima kao u navedenim drzavama ljudi zive bez problema. Koga zanima i ko ima afinitete ide studirati u grad, a oni koji ostanu tu imaju sta raditi i od cega zivjeti.
Sljedeci podjednako jak razlog je lijenost nasih ljudi. Mi pricamo viceve o Crnogorcima, a vece smo lijencine od njih. Svi hoce u grad i da studiraju, pa makar to bili fakulteti ala Politicke nauke cijih diplomanata ima stotine na birou, a kod kuce u selu stoji zemlja prazna. Jos ako ima nekog nekadasnjeg suseljanina na poziciji u drzavnoj instituciji, a vrlo vjerovatno ima, sky is the limit.
I na kraju ova prica o subvencijama i nije bas takva da drzava nista ne daje. Tesko je, to je sigurno, ali znam puno primjera gdje ljudi sa par kravica, sa sadnicama jagoda, malina i sl., zaradjuju sasvim pristojne sume novca od kojih zive bolje nego da u gradu cekaju na posao ili rade za 800 KM kolika je prosjecna plata. Kad vidis ono Popovo polje kako zjapi prazno i neiskoristeno dusa te zaboli. Pa to je najplodnija zemlja u drzavi, sta god bacis izrasce. Medjutim, bolje kako kazu "dzaba lezati nego dzaba raditi", omiljena krilatica barem 50% ljudi kod nas, a pogotovo mladje raje, do 30 godina starosti.
-
Nebitan32
- Posts: 1118
- Joined: 31/12/2011 21:40
#37 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Ima lijenosti ali ima i nekog "samouzdizanja". Kao sto napisah ranije selo je devalvirano i ima dosta u toj mentalnoj blokadi". To jeste nacin razmisljanja da je bolje biti portir u nekoj firmi nego domacin na svom imanju. A drugi aspekt je i nedovoljno ulaganje u razvoj ruralne sredine. Ipak je razumljivo da je tesko zivjeti u nekom mjestu ako nemas put, solidan prevoz do bolnice, prevoz za dijecu do skole itd...Ne mozes ocekivati da se neko zabije u selo gdje nema ni puta, struja na par nepar, nema interneta, skola je udaljena 30km itd...udrch wrote:Ja godinama sanjam o svom voćnjaku..sve što proizvodeš bez ikakvih problema možeš prodati..
Ali brate treba para za to..
Malina je najprofitabilnije voće i najbrže dolazi do povrata investicije..čovjek se njome može baviti dok je u radnom odnosu, jer ona dva puta godišnje traži malo više posla oko sebe, kad se mijenjaju stare za nove mladice i kad se bere..
Usput imati zasade šljive, jabuke i kruške i ne treba ti ništa više..
Znam sigurno da Hepok ove godine nije otkupio ni polovinu potrebnih količina..
Ali lijenost ubi ovu zemlju..
Inace ja sam prije rata zivio na selu. Doduse mi nismo uzgajali stoku ali sijali smo nesto sitno za licne potrebe ali je bilo ljudi oko nas koji su se mnogo vise bavili poljoprivredom tako da iako sam tad bio dijete znam koliko se treba truditi da nesto uspije.
Trenutno se nalazim u inostranstvu, tu sam se skolovao i imam "kancelarijski posao". Kad sam zavrsio studije bio sam potpun okrenut tom "kancelarijskom zivotu". To je buljenje 8-10h u ekran, sastanci, conference call itd i to mi je bilo nesto jako pozitivno... Medutim u zadnje vrijeme malo mijenajm misljenje o svemu tome. Pitanje je, je li to najzdraviji nacin zivljenja?
Poznajem recimo porodicu Dreca uz Ustikoline. Zivili su u inostranstvu i vratili su u Ustikolinu (s 4 dijece). Imaju ogromno imanje i svake godine proizvedu na desetine tona povrca. Kupili su i masinu za cijedenje voca i prave domaci sok od jabuke. I sve to prodaju a da uopste ne idu od kuce. Radi se o ogromnim kolicinama. I kad vidis sve to. Lijepo imanje pokraj Drine. Velika susnica puna mesa iza kuce. Sami su sebi gazda i sef. Pa mislim da imaju mnogo zdraviji zivot nego mi koji smo zatvoreni cijeli dan u kancelariji i ganjamo brojeve po ekranu.
Inace u tom kraju se dosta uradilo na tom polju. Nedavno je sagradena i hladnjaca i sladiste za voce i povrce.
http://www.foca-ustikolina.ba
SVEČANO OTVORENJE CENTRA ZA OKUP VOĆA I POVRĆA
Zajedničkim ulaganjem UNDP BIH Projekta "Lanci vrijednosti za zapošljavanje", općine Foča-Ustikolina i privatne kompanije Herbos d.o.o izgrađen je novi objekat sa potrebnim rashladnim kapacitetima i skladišmim prostorom.Projekat "Lanci vrijednosti za zapošljavanje" razvijen je u cilju poboljšanja prihoda, a samim tim i životnih uslova građana Bosne i Hercegovine kroz kreiranje novih vrijednosti,povećanje broja radnih mjesta i prihoda,te očuvanje postojećih.Ovaj projekat prvenstveno podržava kreiranje lanaca dodatne vrijednosti u sektoru prehrambene industrije.U saradnji sa državnim i općinskim vlastima ovaj projekat pomaže malim i srednim preduzećima,da povećaju udjele na domaćem i stranom tržištu.
Udruženim ulaganjima UNDP Projekta LVZ, općine Foča-Ustikolina i firme Herbos D.O.O Sarajevo izgrađen je novi objekat sa potrebnim rashladnim kapacitetima i skladišnim prostorom koji će služiti kao centar za otkup voća i povrća.Pored toga zajednički projekat UNDP-a i općine Foča-Ustikolina u 2011.godini je uključivao podizanje oko 4 ha zasada maline za 23 individualna korisnika na teritoriji Općine,njihovu edukaciju i certificiranje za Global G.A.P. standard,te uvezivanje sa otkuplivačem koji će upravljati novoizgrađenom hladnjačom.Istivremeno je pružena pomoć i samom otkupljivaču koji je takođe certificiran za Global G.A.P. standard i uvezan sa inostranim tržištem za plasman maline i drugih proizvoda koji će biti prikupljeni putem ovog centra.Ovakav model zajedničkog ulaganja i uključivanja međunarodne razvojne agencije,lokalnih vlasti,privatnog sektora,te samih korisnika pokazao se veoma uspješnim i prihvatljivim za sve interesne strane.
- E&E
- Posts: 306
- Joined: 24/09/2011 18:50
#38 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Treba uvesti porez na neobradjenu poljoprivrednu povrsinu... Ja bih prvi napravio neku mini farmu, ali posto zivim u Sarajevu to bi trebalo biti negdje u okolini naravno... Ali gdje naci dulum ispod 10.000KM MINIMUM???
-
Nebitan32
- Posts: 1118
- Joined: 31/12/2011 21:40
#39 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Da se tako razmisljalo nikad niko ne bi posijao bilo sto i bilo gdje. Zato se i zove ulaganje. Da se tako razmislja onda niko ne bi imao dijecu. Zasto praviti dijecu, dok prohodaju, dok se nauce pricati, dok se osamostale hejj prode vijecnost.. Ili idemo jos dalje pa se zapitati zasto uopste zivjeti kad sigurno znas da ces umrijeti. Bolje se odmah upucati i kraj price.Toto wrote:a kako prezivjeti tih 4-6 godina ako Imas registrovan biznis sa ljesnjacimaheckler wrote:Sad malo (vrlo letimicno) pogledah neke detalje o ljesnjacima. Potrebno je 4-6 godina od sadjenja do prve berbe. Biljka je navodno vrlo otporna i moze uspjevati u raznim uslovima. Neko uporan i pronicljiv bi vjerovatno kroz tursku ambasadu mogao stupiti u kontakt sa nekim proizvodjacem u turkoj za savjet, pomoc i suradnju mozda
Na svu srecu ljudi ne razmisljaju na taj nacin, bar vecina i trude se da ostvare nesto. Da ostave nesto potomcima.
Pored recenog ja nemam iluziju da se svi mogu snaci u ovom o cemu pricamo. Ali da postoji odredeni potencijal to sigurno.
U Bosni ima na stotine hiljada ljudi koji nemaju vise od srednje skole a koji su ili nezaposleni ili rade za neki minimalac. Imaju ogromne neobradene povrsine i ogroman uvoz. Rijesenje se namece samo od sebe.
A evo i jedan primjer ljudi koji su se vratili iz inostranstva u Srebrenicu
http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24391412.html
- casa_vode
- Posts: 271
- Joined: 31/05/2011 13:00
#40 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
da je meni negdje naci tartufe, hebo poso 
-
sanaman
- Posts: 1040
- Joined: 31/05/2004 20:19
#41 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
upravo se o ovom radi. ima potencijala sigurno. cak sta vise i do te mjere da smanjivo uvoz psenice i raznog voca/povrca koje mozemo sami proizvoditi za svoje potrebe...znaci ne za izvoz nego da sebe hranimo jeftinije a ne da zavisimo od svjetskih cijena psenice u madjarskoj...pa citam da cak psenicu uvozimo iz slovenijeNebitan32 wrote:Da se tako razmisljalo nikad niko ne bi posijao bilo sto i bilo gdje. Zato se i zove ulaganje. Da se tako razmislja onda niko ne bi imao dijecu. Zasto praviti dijecu, dok prohodaju, dok se nauce pricati, dok se osamostale hejj prode vijecnost.. Ili idemo jos dalje pa se zapitati zasto uopste zivjeti kad sigurno znas da ces umrijeti. Bolje se odmah upucati i kraj price.Toto wrote:a kako prezivjeti tih 4-6 godina ako Imas registrovan biznis sa ljesnjacimaheckler wrote:Sad malo (vrlo letimicno) pogledah neke detalje o ljesnjacima. Potrebno je 4-6 godina od sadjenja do prve berbe. Biljka je navodno vrlo otporna i moze uspjevati u raznim uslovima. Neko uporan i pronicljiv bi vjerovatno kroz tursku ambasadu mogao stupiti u kontakt sa nekim proizvodjacem u turkoj za savjet, pomoc i suradnju mozda
Na svu srecu ljudi ne razmisljaju na taj nacin, bar vecina i trude se da ostvare nesto. Da ostave nesto potomcima.
Pored recenog ja nemam iluziju da se svi mogu snaci u ovom o cemu pricamo. Ali da postoji odredeni potencijal to sigurno.
U Bosni ima na stotine hiljada ljudi koji nemaju vise od srednje skole a koji su ili nezaposleni ili rade za neki minimalac. Imaju ogromne neobradene povrsine i ogroman uvoz. Rijesenje se namece samo od sebe.
A evo i jedan primjer ljudi koji su se vratili iz inostranstva u Srebrenicu![]()
http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24391412.html
-
Nebitan32
- Posts: 1118
- Joined: 31/12/2011 21:40
#42 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
casa_vode wrote:da je meni negdje naci tartufe, hebo poso
Stanovnici jednog vlašićkog sela pronašli su gljive za koje tvrde da su jak afrodizijak. Podsjećaju na čuvene tartufe, iako nije sigurno da se tartufi mogu pronaći na tolikoj nadmorskoj visini. No, tartufi ili ne mještanima su ove gljive promijenile život. (Autor Srećko Stipović, RSE, septembar, 2011.)
Video
http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24341487.html
Za ovog sto trazi zemljista oko Sarajeva. Mislim da ti je najjeftinije u opcini Trnovo. A nije to daleko od Sarajeva. Znam da je dosta sarajlija kupilo imanja u Kijevu. Doduse najvise su izgradili vikendice ali poneko i posije ponesto. Nije lose mijesto. Uz asfalt a mozes reci sarajevsko predgrade.
http://www.pik.ba/?trazilica=&id=2&vrst ... &x=86&y=21
Ali ne znam zasto trazis samo oko Sarajeva?
-
zakonpera
- Posts: 345
- Joined: 27/10/2011 13:45
#43 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
ma nece seljak se grada uhvati odma..a ovo "seljak" u naasem menntslnom sklopu potpuno pogresno. Seljak pravi je gospodin, domacin, najzdraviji i najbolji ljudi. Cijeli zivot gledat Bozije blagodeti..kako se radja i umire. Nas glupi mentalitet je kriv sto zivimo u ovakvim uslovima..gdje treba sve uvozit a livade zjape. Po selima oko zepe su dobijali podsticaje i krave..pa su ih prodavali u meso ili stocnu pijacu. Ne znam koliko citatelja je upoznato sa tim krajolicima oko Zepe. Pa toliko pasnjaka ima na visinama po 1500-1600 metara..za vrhunsko kvalitetno mlijeko, cisto, netaknuto da cijeli kraj zivi od toga i snadbjeva pola Bosne sa najkvalitetnijim sirevima. Sta je onaj holandski sir sa kontaminiranih pasnjaka i vjestackih bolji od nasih koji bi mogao biti poznat u cijelom svijetu da je volje.
-
Nebitan32
- Posts: 1118
- Joined: 31/12/2011 21:40
#44 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Ima istine i u tome da mnogi nisu iskoristili pomoc na najbolji moguci nacin. Ali tesko je garantirati za svaku osobu. Ipak u Zepi ima i dobrih primjera. Prvi je recimo Enver Stitkovac koji je asfaltirao 25km tamosnjih puteva i sagradio fabriku zdrave hrane Žepa inženjering.
Ima i ribnjak i buduci pogon za preradu ribe.
Nesto vise slika



A cuo sam da je sagraden i mali motel pokraj jezera.
Ima i ribnjak i buduci pogon za preradu ribe.
Planirano zapošljavanje novih 12 radnika
U Slapu kod Žepe započeta je gradnja pogona za preradu ribe, koji će, prema najavama investitora, koštati više od 1,2 miliona KM.
Nakon prošlogodišnjih šteta, izazvanih remontom Hidroelektrane Bajina Bašta i ispuštanjem vode iz jezera Perućac, a potom poplava, Ribogojilište Slap dostiglo je kapacitet od 440 tona ribe, a gradnjom fabrike bit će omogućen kvalitetniji plasman na tržište.
- Iz ove fabrike izlazit će pakovanja svježe očišćene i zamrznute ribe, a instalirat ćemo i vakuumirano pakovanje smrznute ribe. U samom startu morat ćemo osigurati 550 tona ribe u sezoni, što nam je i plan za 2012. godinu. Odmah ćemo otvoriti nova radna mjesta. Do kraja ove godine planiramo zaposliti novih 12 radnika - kaže vlasnik Muhamed Tabaković.
Početna investicija od 1,2 miliona KM bit će uvećana izmjenama u projektu, usklađenim sa propisima Evropske unije.
- Naš partner Norfish iz Mostara dozvolio nam je da snimimo stanje kod njih i da prilagodimo svoj projekt tako da će to malo povećati investiciju. Nastavljamo partnerstvo s njima i nećemo poremetiti odnose - pojašnjava Tabaković.
Svježa riba s ušća rijeke Žepe u Drinsko jezero plasira se na tržište Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, a u toku su i pregovori sa potencijalnim kupcima iz Turske, Hrvatske i Austrije.
Zabrinuti Omanović
Predsjednik Mjesne zajednice Žepa Mustafa Omanović podržava gradnju novog pogona, ali smatra kako se gradi na pogrešnom mjestu.
- Mi smo imali planiranu mini hidroelektranu Italijana pa smo je zaustavili, jer bi uništila tok rijeke Žepe. Ovoj fabrici nije mjesto pored vode, treba biti barem 300 metara dalje - kaže Omanović.
Nesto vise slika



A cuo sam da je sagraden i mali motel pokraj jezera.
- Bambi_na_kofeinu
- Posts: 1189
- Joined: 04/11/2005 00:21
#45 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Koliko mogu primijetiti, a nisam sve odgovore pročitala pa možda i griješim, uglavnom ljudi koji nemaju svoje zemlje i nisu se bavili poljoprivredom vjeruju da je tu velika lova
Nema šanse.
Nije to da ti zgrneš par tona usjeva, prodaš isti dan i dobar si nekoliko hiljadarki.
Kad odbiješ uloženo za obradu zemlje, znači što platiš da ti neko uzora i isfreza, kupovinu đubriva, kupovinu sjemena (bitan izdatak ako se sije na velike količine) i kad uzmeš u obzir nekontrolisan uvoz te nikakav otkup, domaći seljak ima opciju da prodaje na pijaci ili da prodaje ne veliko nakupcima koji svu tu, vrlo osjetljivu i kvarljivu robu, pokupuju za siću jer znaju da je seljak mora prodati...ne može paprika, paradajz, mlijeko, kupus, zelje... dugo stajati obran, to je pitanje bukvalno dana.
Naporan rad od jutra do mraka kod te proizvodnje na veliko neću spominjati, znam da ga svi podrazumijevamo.
Prosječan naš poljoprivrednik je na granici preživljavanja i može se samo nadati da će sa tom proizvodnjom uspjeti odškolovati djecu. Bogatstva na motici nema, ali da...ne može biti ni gladan.
Šta vjerujem da bi moglo biti uspješnije, što neko spomenu lješnjak, orah...ali i tu računati na par godina čekanja dok uopće počne davati plod.
Isto tako vjerujem da bi se moglo poraditi na masovnijoj proizvodnji određenih vrsta sireva, naši ljudi se zaustavljaju najčešće na proizvodnji mladog, posnog, kao najprostije varijante.
Ali, šta stoji, dosta nas ima dunim-dva, neke dedovine, babovine, koja tako stoji neobrađena a vrlo lahko može nam dati za vlastite potrebe i za prosječno domaćinstvo kompletnu zimnicu.
Tu je većina raje inertna i više voli kukati cijedeći jednu kaficu pola dana nego čupkati travu oko lijehe luka, reda jagoda ili paradajza.
Od kad znam za sebe proizvodimo za svoje potrebe krompir, paradajz, paprike, mrkvu... na uslovno rečeno komadiću zemlje, rasterećenje kućnog budžeta je ogromno.
Vrijeme potrebno za tu proizvodnju je minimalno, moji roditelji se time bavili rekreativno uz stalan radni odnos, brat i ja uz studiranje i poslije rad. Ali da može biti bitan izvor prihoda - to teško.
E da, neko reče da bi se rado bavio poljoprivredom ali nema zemlje. Jednostavno rješenje, iznajmi brate zemlju.
Česta pojava, tzv ćesim...odeš do najbližeg sela, nađeš nekog domaćina sa dosta zemlje i pitaš ga da ti odmjeri komad zemlje, platiš mu dogovorenu cifru (znaju oni koliko se kreću te usluge) i zasij.
Nema šanse.
Nije to da ti zgrneš par tona usjeva, prodaš isti dan i dobar si nekoliko hiljadarki.
Kad odbiješ uloženo za obradu zemlje, znači što platiš da ti neko uzora i isfreza, kupovinu đubriva, kupovinu sjemena (bitan izdatak ako se sije na velike količine) i kad uzmeš u obzir nekontrolisan uvoz te nikakav otkup, domaći seljak ima opciju da prodaje na pijaci ili da prodaje ne veliko nakupcima koji svu tu, vrlo osjetljivu i kvarljivu robu, pokupuju za siću jer znaju da je seljak mora prodati...ne može paprika, paradajz, mlijeko, kupus, zelje... dugo stajati obran, to je pitanje bukvalno dana.
Naporan rad od jutra do mraka kod te proizvodnje na veliko neću spominjati, znam da ga svi podrazumijevamo.
Prosječan naš poljoprivrednik je na granici preživljavanja i može se samo nadati da će sa tom proizvodnjom uspjeti odškolovati djecu. Bogatstva na motici nema, ali da...ne može biti ni gladan.
Šta vjerujem da bi moglo biti uspješnije, što neko spomenu lješnjak, orah...ali i tu računati na par godina čekanja dok uopće počne davati plod.
Isto tako vjerujem da bi se moglo poraditi na masovnijoj proizvodnji određenih vrsta sireva, naši ljudi se zaustavljaju najčešće na proizvodnji mladog, posnog, kao najprostije varijante.
Ali, šta stoji, dosta nas ima dunim-dva, neke dedovine, babovine, koja tako stoji neobrađena a vrlo lahko može nam dati za vlastite potrebe i za prosječno domaćinstvo kompletnu zimnicu.
Tu je većina raje inertna i više voli kukati cijedeći jednu kaficu pola dana nego čupkati travu oko lijehe luka, reda jagoda ili paradajza.
Od kad znam za sebe proizvodimo za svoje potrebe krompir, paradajz, paprike, mrkvu... na uslovno rečeno komadiću zemlje, rasterećenje kućnog budžeta je ogromno.
Vrijeme potrebno za tu proizvodnju je minimalno, moji roditelji se time bavili rekreativno uz stalan radni odnos, brat i ja uz studiranje i poslije rad. Ali da može biti bitan izvor prihoda - to teško.
E da, neko reče da bi se rado bavio poljoprivredom ali nema zemlje. Jednostavno rješenje, iznajmi brate zemlju.
Česta pojava, tzv ćesim...odeš do najbližeg sela, nađeš nekog domaćina sa dosta zemlje i pitaš ga da ti odmjeri komad zemlje, platiš mu dogovorenu cifru (znaju oni koliko se kreću te usluge) i zasij.
-
udrch
- Posts: 8472
- Joined: 14/10/2008 10:08
#46 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Evo od jutros sam pročitao sve ove korisne informacije sa linkova na ovoj temi..a pregledao sam i sve ove poljoprivredne emisije na svim televizijama danas..doduše oduvijek su mi te emisije zanimljive..
Ne treba se zalijetati previše za neke kulture koje možda nemaju perspektviu u ovoj zemlji..treba imati na umu da ulaskom u EU ćemo dobiti maximalne kvote za neke proizvode..evo Hrvatska muku muči sa tim..ono što su razvili moraju enormno smanjivati, a ono što mogu povećati trebaju milioni da razviju, ali EU to ne zanima puno..
Doduše mi smo daleko od EU, ali nikad se ne zna..
Vidim da smo većina na istom fonu, pa bih volio da me neko uputi ako ima informacije..
Već sam rekao da mi je želja imati svoj voćnjak, bilo gdje, iako bih najviše volio negdje uz Drinu i obavezno u RS-u, uzzinad..
Imam mogućnost da dođem do zemlje, ako je to obavezno, ne bi bilo problem da kroz papire budem vlasnik..
Zemlja je u Srednjem Podrinju, koliko znam to je područje najbolje za voće..
5,6 hiljada maraka mog ulaganja ne bi bio nikakav problem..da li bih sa tim mogao oformiti isplativ voćnjak, svega pomalo..da li bih na osnovu svog ulaganja i zemlje mogao dobiti neke subvencije recimo u sadnicama, a prije svega da li bih mogao dobiti stručnu pomoć koja mi je možda i najvažnija..da recimo čitavo vrijeme imam ljude od struke koji bi mi odmah u startu rekli šta da izaberem i s čim da krenem, a kasnije dolazili da kontrolišu..
Informacije radi, nemam previše vremena, osim slobodnih vikenda, praznika i godišnjeg odmora..po mom sudu jedino s čim bih mogao da se izborim je voće..
Takođe jedini cilj mi je da sa svojom porodicom doprinesem ovoj zemlji onoliko koliko ja osjećam da je to moja obaveza..ja smatram da smo se mi prestali boriti za ovu zemlju i da nas to uništava..strašno je pogledati koliko mi uvezemo jabuka, krušaka i šljiva..
Nije mi cilj da od toga napravim bilo kakav biznis..meni i supruzi bi bilo dovoljno da se uz voće odmaramo od posla..naravno da bih volio da sve to nekad izađe na neki selamet, da provedem penzionerske dane možda bez brige ili možda i ranije, nikad se ne zna, ali nije mi to uopšte bitno..
Ako krene kako treba evo recimo sa chuchumbamayumbe-om bih recimo napravio neku zadrugu
Ne treba se zalijetati previše za neke kulture koje možda nemaju perspektviu u ovoj zemlji..treba imati na umu da ulaskom u EU ćemo dobiti maximalne kvote za neke proizvode..evo Hrvatska muku muči sa tim..ono što su razvili moraju enormno smanjivati, a ono što mogu povećati trebaju milioni da razviju, ali EU to ne zanima puno..
Doduše mi smo daleko od EU, ali nikad se ne zna..
Vidim da smo većina na istom fonu, pa bih volio da me neko uputi ako ima informacije..
Već sam rekao da mi je želja imati svoj voćnjak, bilo gdje, iako bih najviše volio negdje uz Drinu i obavezno u RS-u, uzzinad..
Imam mogućnost da dođem do zemlje, ako je to obavezno, ne bi bilo problem da kroz papire budem vlasnik..
Zemlja je u Srednjem Podrinju, koliko znam to je područje najbolje za voće..
5,6 hiljada maraka mog ulaganja ne bi bio nikakav problem..da li bih sa tim mogao oformiti isplativ voćnjak, svega pomalo..da li bih na osnovu svog ulaganja i zemlje mogao dobiti neke subvencije recimo u sadnicama, a prije svega da li bih mogao dobiti stručnu pomoć koja mi je možda i najvažnija..da recimo čitavo vrijeme imam ljude od struke koji bi mi odmah u startu rekli šta da izaberem i s čim da krenem, a kasnije dolazili da kontrolišu..
Informacije radi, nemam previše vremena, osim slobodnih vikenda, praznika i godišnjeg odmora..po mom sudu jedino s čim bih mogao da se izborim je voće..
Takođe jedini cilj mi je da sa svojom porodicom doprinesem ovoj zemlji onoliko koliko ja osjećam da je to moja obaveza..ja smatram da smo se mi prestali boriti za ovu zemlju i da nas to uništava..strašno je pogledati koliko mi uvezemo jabuka, krušaka i šljiva..
Nije mi cilj da od toga napravim bilo kakav biznis..meni i supruzi bi bilo dovoljno da se uz voće odmaramo od posla..naravno da bih volio da sve to nekad izađe na neki selamet, da provedem penzionerske dane možda bez brige ili možda i ranije, nikad se ne zna, ali nije mi to uopšte bitno..
Ako krene kako treba evo recimo sa chuchumbamayumbe-om bih recimo napravio neku zadrugu
- bijela
- Posts: 4231
- Joined: 20/12/2009 21:14
#47 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
-
udrch
- Posts: 8472
- Joined: 14/10/2008 10:08
#48 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Ja koliko znam oko poljoprivrede u ovoj zemlji znaju samo Janjarci u cjelini, a u ostatku Bosne se može naći još poneko..ali radi nas, naše djece i naše zemlje bi svako od nas trebao dati određeni doprinos na tom polju..ako ne možeš kroz proizvodnju, onda treba bar kroz kupovinu..ne znampo, ali moramo učiti..
Lično, kod poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda obavezno gledam na porijeklo i tu se nisam pokolebao godinama..što mogu kupiti domaće, proizvodeno na selu, dajem mu prednost u odnosu na ono proizvodeno u nekom našem pogonu..recimo, godinama jedem fantastični domaći kajmak, domaća jaja, domaće voće, povrće i sl..
Naš problem je što mi i ono što je tako jednostavno, vrlo lahko uništimo jureći za zaradom..recimo ja ne mogu Visočacima nikad halaliti ovo što su uradili sa suhim mesom..oni su uništili tako dobar proizvod uvozeći meso nikakvog kvaliteta, sušeći ga na način da ga prvo skuhaju, pa suše dva dana i treći je već na pijaci ili u nekoj radnji..
Suho meso se više ne isplati proizvoditi na tradicionalan i jedini ispravan način, samo zbog njih..visočko suho meso je postalo pojam za nekvalitet i prevaru..a moglo je biti puno drugačije..
Hiljade seoskih porodica su mogle ostvarivati dodatnu zaradu kroz ovu vrstu posla, a mi koji volimo suho meso (a malo je onih koji ga ne vole) bi imali priliku da jedemo suho meso od domaćeg goveda uzgojene na tradicionalni način, a sve to sušeno na naš način, u onim starim pušnicama..
Živim za dan kad ću otići na pijacu i vidjeti natpis kraj suhog mesa: HVALA BOGU NIJE VISOČKO..
Jedino trenutno kvalitetno meso do kejeg ja uspijevam doći u Sarajevu je Hercegovački pršut od Lijanovića..to je jedino meso koje nakon što ga danas otpakuješ možeš slobodno ostaviti na bilo kojoj temperaturi, a da se sutradan ne usmrdi..bilo koje drugo, čim ga otvoriš imaš 5,6 sahata roka da ga pojedeš..pa kakvo je to suho meso..
Suho meso je sigurno potencijal koji se sad može lahko iskoristiti, pa ko ima mogućnost neka počne sa tim..naravno meni neka se javi na PP odmah čim osuši prve količine..
Tržište suhog mesa danas kontrolišu ljudi koji nikad nisu zaklali ništa, uopšte ne znaju kako se ono suši, nemaju vremena da čekaju 21 dan na njega..ti isti ljudi za svoje potrebe kupuju meso od nekoliko ljudi u Visokom koji i dalje rade na tradicionalan način..ovo znam iz prve ruke..jaran mi ponekad donese meso od jednog hadžije od kojeg kupuje i njegov amidžić koji ima svoju "fabriku" za proizvodnju suhog mesa..na njegovu zarebricu treba da se najaviš, ali kad je dobiješ možeš da je isiječeš na tako tanak komad da možeš da gledaš TV kroz njega..narežeš ujutro i slobodno ga ostaviš čitav dan u boravku na sobnoj temperaturi, boju i ukus neće promjeniti ni malo..
Lično, kod poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda obavezno gledam na porijeklo i tu se nisam pokolebao godinama..što mogu kupiti domaće, proizvodeno na selu, dajem mu prednost u odnosu na ono proizvodeno u nekom našem pogonu..recimo, godinama jedem fantastični domaći kajmak, domaća jaja, domaće voće, povrće i sl..
Naš problem je što mi i ono što je tako jednostavno, vrlo lahko uništimo jureći za zaradom..recimo ja ne mogu Visočacima nikad halaliti ovo što su uradili sa suhim mesom..oni su uništili tako dobar proizvod uvozeći meso nikakvog kvaliteta, sušeći ga na način da ga prvo skuhaju, pa suše dva dana i treći je već na pijaci ili u nekoj radnji..
Suho meso se više ne isplati proizvoditi na tradicionalan i jedini ispravan način, samo zbog njih..visočko suho meso je postalo pojam za nekvalitet i prevaru..a moglo je biti puno drugačije..
Hiljade seoskih porodica su mogle ostvarivati dodatnu zaradu kroz ovu vrstu posla, a mi koji volimo suho meso (a malo je onih koji ga ne vole) bi imali priliku da jedemo suho meso od domaćeg goveda uzgojene na tradicionalni način, a sve to sušeno na naš način, u onim starim pušnicama..
Živim za dan kad ću otići na pijacu i vidjeti natpis kraj suhog mesa: HVALA BOGU NIJE VISOČKO..
Jedino trenutno kvalitetno meso do kejeg ja uspijevam doći u Sarajevu je Hercegovački pršut od Lijanovića..to je jedino meso koje nakon što ga danas otpakuješ možeš slobodno ostaviti na bilo kojoj temperaturi, a da se sutradan ne usmrdi..bilo koje drugo, čim ga otvoriš imaš 5,6 sahata roka da ga pojedeš..pa kakvo je to suho meso..
Suho meso je sigurno potencijal koji se sad može lahko iskoristiti, pa ko ima mogućnost neka počne sa tim..naravno meni neka se javi na PP odmah čim osuši prve količine..
Tržište suhog mesa danas kontrolišu ljudi koji nikad nisu zaklali ništa, uopšte ne znaju kako se ono suši, nemaju vremena da čekaju 21 dan na njega..ti isti ljudi za svoje potrebe kupuju meso od nekoliko ljudi u Visokom koji i dalje rade na tradicionalan način..ovo znam iz prve ruke..jaran mi ponekad donese meso od jednog hadžije od kojeg kupuje i njegov amidžić koji ima svoju "fabriku" za proizvodnju suhog mesa..na njegovu zarebricu treba da se najaviš, ali kad je dobiješ možeš da je isiječeš na tako tanak komad da možeš da gledaš TV kroz njega..narežeš ujutro i slobodno ga ostaviš čitav dan u boravku na sobnoj temperaturi, boju i ukus neće promjeniti ni malo..
-
udrch
- Posts: 8472
- Joined: 14/10/2008 10:08
#49 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Čisto radi informacije, hercegovači pršut košta oko 33,00 KM i ja ga neki dan nisam našao ni u Amku ni Interexu ni Konzumu..rasprodato oko nove godine..a kojekakvih visočkih zarebrica i pičkinih materina koje ne liče ni na šta i koje koštaju oko 20,00 KM koliko hoćeš, ali se ne prodaju baš..ja znam zašto ih ne uzimam i savjetujem svima da prestanu..Boga pitajte šta sve koriste kao sirovinu..
-
Nebitan32
- Posts: 1118
- Joined: 31/12/2011 21:40
#50 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Ja imam 33.000m2 zemljista. Doduse u vise parcela i oko 40% je suma. Sve je seosko imanje. U Istocnoj Bosni.udrch wrote: Vidim da smo većina na istom fonu, pa bih volio da me neko uputi ako ima informacije..
Već sam rekao da mi je želja imati svoj voćnjak, bilo gdje, iako bih najviše volio negdje uz Drinu i obavezno u RS-u, uzzinad..
Imam mogućnost da dođem do zemlje, ako je to obavezno, ne bi bilo problem da kroz papire budem vlasnik..
Zemlja je u Srednjem Podrinju, koliko znam to je područje najbolje za voće..
5,6 hiljada maraka mog ulaganja ne bi bio nikakav problem..da li bih sa tim mogao oformiti isplativ voćnjak, svega pomalo..da li bih na osnovu svog ulaganja i zemlje mogao dobiti neke subvencije recimo u sadnicama, a prije svega da li bih mogao dobiti stručnu pomoć koja mi je možda i najvažnija..da recimo čitavo vrijeme imam ljude od struke koji bi mi odmah u startu rekli šta da izaberem i s čim da krenem, a kasnije dolazili da kontrolišu..
Informacije radi, nemam previše vremena, osim slobodnih vikenda, praznika i godišnjeg odmora..po mom sudu jedino s čim bih mogao da se izborim je voće..
Takođe jedini cilj mi je da sa svojom porodicom doprinesem ovoj zemlji onoliko koliko ja osjećam da je to moja obaveza..ja smatram da smo se mi prestali boriti za ovu zemlju i da nas to uništava..strašno je pogledati koliko mi uvezemo jabuka, krušaka i šljiva..
Nije mi cilj da od toga napravim bilo kakav biznis..meni i supruzi bi bilo dovoljno da se uz voće odmaramo od posla..naravno da bih volio da sve to nekad izađe na neki selamet, da provedem penzionerske dane možda bez brige ili možda i ranije, nikad se ne zna, ali nije mi to uopšte bitno..
Ako krene kako treba evo recimo sa chuchumbamayumbe-om bih recimo napravio neku zadrugu
Vec duze vremena sam se mislio sta uraditi s tim. Jedno vrijeme sam mislio zasaditi sumu (jelke) jer nije se to moglo prije cuvati i to mi se cinilo kao najlaksi izbor. Nije tesko cuvati a "drva se uvijek mogu prodati". Medutim u zadnje vrijeme vise razmisljam o tome da dignem vocnjak. I meni je problem sto trenutno nisam u Bosni pa ne mogu cesto gledati kako to napreduje a i mislio sam se o tome kako to sacuvati jer ako nisi tu moze brati ko hoce. Medutim poznajem par ljudi koji imaju vocnjake tamo a zive u Sarajevu i nemaju nikakvih problema. Ogradili su zicom da ne moze ulaziti stoka (koje tamo ima koliko hoces i niko je ne cuva). I do sada im niko nije ulazio i krao iz vocnjaka.
A ti ako vec zelis imati nesto u Srednjem Podrinju. Ja bih ti preporucio da se javis humanitarnim organizacijma Povratak.ba(ukucaj adresu) i Prosvjetitelj Muallim iz Srebrenice. Oni rade ogroman posao u tom kraju i znaju ga kao mali dzep pa bi ti oni mogli najbolje reci gdje da se skrasis. Mogu ti pomoci i oko nabavke sadnica. Kao sto sam rekao ranije u Bosni ima gomila humanitarnih organizacija koja to dijele i sakom i kapom. Uglavnom znam da su ljudi dobro organizirani u Konjevic Polju.
A evo primjera jednog projekta koji je realiziran u Podrinju. Mini farme. Ljudi su dobili 5 krava i stalu + edukacija.
Farme izgledaju sasvim "moderno" ako se tako moze reci
MINI FARME MLIJEKA
http://www.prosvjetitelj-muallim.org/ak ... me-mlijeka



