Forum Klix.ba

.

enx wrote:

samoTEgledam wrote:

enx wrote:E hajd da se i ja malo upetljam, evo ja sam ekonomista iz prakse 20 - setak godina i više.
Mišljenja sam da moju nafaku ne može niko uzeti, a od ponekog savjeta me glava neće zaboljeti, a držim se i one narodne, što baciš uz rijeku vrati ti se niz rijeku.
Ja nikad ne dajem savjet ako ne stavim i član zakona na koji se pozivam, niti vjerujem priči rekla -kazala, a tako ne trebaju ni čitaoci ovih naših tema.
Nego da odgovorim na ovu temu onako kako ja mislim da treba, a vi me pobite argumentima.
STR, tj po novom TR (ne odnosi se na Travnik, ) ili Trgovački obrt, kako ko voli, je istina, po zakonu o trgovini ali, ... uvijek ima ali.... To je i jedna vrsta obrtničke djelatnosti i spada u ostale obrte, tačnije kako u Pravilniku o porezu na dohodak piše:
"2. Vrste samostalnih djelatnosti
Član 32.
(1) Pored djelatnosti koje se u smislu člana 2. Zakona o obrtu („Službene novine Federacije BiH“, br. 52/02, 29/03 i 11/05), smatraju obrtom, u smislu Zakona, obrtničkom djelatnošću i djelatnostima srodnim obrtničkim smatraju se i druge djelatnosti regulisane posebnim propisima (trgovačke, ugostiteljske, transportne, turističke, posredovanje pri davanju stvari i prava u zakup ili podzakup i sl.)
(2) Poljoprivredna i šumarska djelatnost su djelatnosti iskorištavanja prirodnih bogatstava zemlje i prodaja ili zamjena neprerađenih proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti. U poljoprivrednu djelatnost i djelatnost šumarstva spadaju i vinogradarstvo, povrtlarstvo i sve djelatnosti u proizvodnji biljaka, kao i tov i držanje stoke kao sporedna djelatnost u poljoprivredi.
(3) Djelatnosti slobodnih zanimanja su samostalno obavljanje naučne, umjetničke, nastavničke, odgojne djelatnosti, djelatnosti zdravstvenih radnika, fizioterapeuta, veterinara, advokata, notara, inženjera, arhitekata, prevodilaca, novinara, izvještača-fotografa, prevodilaca, tumača i sl. ..........."


Iz ovog se može zaključiti da se isto tako mogu prijaviti i kao dodatne djelatnosti, s tim što mora biti zaposlen radnik na puno radno vrijeme sa najmanje trgovačkom školom.
Toliko od mene, za ovaj put.
Još ako bi i Riken bio raspoložen da da svoje mišljenje na ovu temu bilo bi dobro. Više ljudi je pametnije od jednog.

Rješenje o osnivanju TR-a se donosi na osnovu Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH, obrtničke djelatnosti se osnivaju po Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima, tako da je trgovina trgovina a obrt je obrt i ne postoji nikakav trgovački obrt.
Još se pozivati na neki pravilnik i na osnovu njega zaključiti neko ali, meni je prosto smiješno.
Zato nam je ekonomija u q**** jer nam ekonomisti tvog kalibra 20 godina smišljaju i provode makro i mikro ekonomske mjere.

Trgovačku radnju, fizičko lice može osnovati, samo i samo kao osnovnu djelatnost.

E da ih ja bogdo smišljam (mislim na te mjere) sigurno nam ne bi bila ekonomija tamo gdje si je ti sad smjestio. Problem je što "stranački obojeni" svih profila i profesija (mogu i ljekari), rade posao ekonomista. A ti odi u bilo koju opštinu pa ćeš vidjeti da možeš prijaviti radnju kako god hoćeš.

Ja sam legalista i ako ne mogu pomoći, neču se truditi ni da odmognem. Zakon koji propisuje trgovačku djelatnost pokretač teme može skinuti i proučiti odavde:
http://www.fmt.gov.ba/index.php?option= ... &Itemid=27
Moja preporuka da prouči još i Klasifikaciju djelatnosti BiH, može je polgledati ovdje:
http://www.sllist.ba/glasnik/2010/broj4 ... vatski.pdf
Posebno područje G oblast 47.

Evo da probam prezentirati pravni okvir za obrt i srodne djelatnosti, pri čemu bih samo napomenuo da zakon o unutrašnjoj trgovini regulira uvjete obavljanja trgovinske djeltnosti i odnosi se kako na fizička tako i pravna lica, a član 16 je u tom smislu preuzet i zakona o obrtu i srodnim djelatnostima, kao okvirnog zakona koji regulira obavljanje trgovine fizičkog lica koji po tom zakonu može obavljati isključivo trgovinu na malo i to je jedina odredba zakona o unutarnjoj trgovini koja se tiče obrta, a koaj nije obuhvačena zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima. Nadam se da će slijedeća prezentacija biti korisna učesnicima u diskusiji. Ipak i želim da se ogradim ukoliko je bilo nekih izmjena u posljednje vrijeme jer se ne srećem u praksi sa obrtom i nemam iskustva u savjetovanjima iz oblasti obrta pa tako da ne pratim ovu tematiku.

Djelokrug Zakona o obrtu i srodnim djletnostima
Obrt jeste samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih gospodarskih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju, od fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
Srodne djelatnosti jesu sve registrirane gospodarske i druge djelatnosti koje obavljaju fizičke osobe po pravilima obavljanja obrta, a koje se ne smatraju obrtom.
U srodne djelatnosti ubrajaju se i poljoprivredne djelatnosti u smislu članka 3. Zakona o poljoprivredi ("Službene novine Federacije BiH", broj 88/07).
Dopuštena je svaka gospodarska i druga djelatnost koja nije zakonom zabranjena i koja nije regulirana posebnim zakonom.
Obrtnik i osoba koja obavlja srodnu djelatnost, u smislu ovog Zakona, jest fizička osoba koja obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba s kojima je u obvezi zaključiti ugovor o radu, sukladno Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru.
(1) Domaćom radinošću smatraju se određeni obrti i srodne djelatnosti.
(2) Domaća radinost, u smislu ovog Zakona, jeste djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih preovladava ručni rad i usluge u kućanstvu.
(3) Djelatnost domaće radinosti obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog kućanstva.
(4) Obavljanje domaće radinosti upisuje se u Obrtni registar.
(5) Popis djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i uvjete za njihovo obavljanje propisuje Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta na prijedlog kantonalnih ministarstava mjerodavnih za oblast obrtništva. Obrti i srodne djelatnosti se mogu obavljati i sezonski, najdulje devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Obrtnici i osobe koje obavljaju srodnu djelatnost u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja djelatnosti, uspostavljaju svojstvo osiguranika, ako nemaju već zasnovan radni odnos. Sezonsko obavljanje obrta i srodne djelatnosti upisuju se u Obrtni registar. Popis obrta i srodnih djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski i uvjete za njihovo obavljanje propisuje Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta na prijedlog kantonalnih ministarstava mjerodavnih za oblast obrtništva.
Opće o obrtu:
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih gospodarskih i drugih djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju od strane obrtnika sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
Dopuštena je svaka gospodarska i druga djelatnost koja nije zakonom zabranjena.
Obrtnik u smislu ovoga zakona je fizička osoba koja obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba s kojima je u obvezi sklopiti ugovor o radu. Obrtom se smatraju i poslovi kućne radinosti, a može se registrovati i poljoprivredna djelatnost. Obrti su: slobodni, vezani i posebni.
Slobodni obrti su obrti za čije se obavljanje ne traži stručna osposobljenost, stručna sprema ili majstorski ispit.
Vezani obrti su obrti za čije se obavljaje traži stručna osposobljenost, stručna sprema ili majstorski ispit.
Posebni obrti su obrti koje obrtnik može obavljati samo ako ispunjava uvjete za vezane obrte i ima saglasnost za obavljanje posebnih obrta.
Popis vezanih i posebnih obrta propisuje Vlada Federacije BiH na federalnog ministra trgovine, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnog federalnog ministarstva.
Dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt, što regulišu pismenim ugovorom.
U skladu sa člankom 9. Zakona o obrtu iz 2009. godine uvjeti za obavljanje su slijedeći:
(Opći uvjeti)
(1) Fizička osoba može obavljati obrt kao osnovno zanimanje ako ispunjava sljedeće opće uvjete:
da je državljanin Bosne i Hercegovine,
da je poslovno sposobna,
da udovoljava općim i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano posebnim zakonom,
da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje.
(2) Fizička osoba može obavljati obrt kao dopunsko ili dodatno zanimanje ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka i ako ima već zasnovan radni odnos po bilo kojoj osnovi, ili je korisnik mirovine sukladno članku 11. st. 2. i 3. ovog Zakona i ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano.
U skladu sa članom 10. (Posebni uvjeti)
(1) Fizička osoba može obavljati vezani obrt ako uz opće uvjete iz članka 9. ovog Zakona ispunjava i poseban uvjet stručne spreme.
(2) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete iz članka 9. ovog Zakona, a ne ispunjava poseban uvjet stručne spreme može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima uposli uposlenika koji udovoljava tom uvjetu, što se utvrđuje rješenjem kojim se odobrava obavljanje obrta.
(3) Vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajućim višim ili visokim obrazovanjem sukladno odredbama članka 6. stavak 2. ovog Zakona.
(4) Kantonali ministar mjerodavan za oblast obrazovanja, po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalne obrtničke komore i mjerodavnog kantonalog ministarstva, u spornim slučajevima određuje koje je to odgovarajuće više ili visoko obrazovanje iz stavka 3. ovog članka.
(5) Vezani obrt može obavljati i fizička osoba - izumitelj na temelju ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu ako ispunjava uvjete iz članka 9. ovog Zakona.
U skladu sa članom 11. Dopunsko zanimanje:
(1) Fizička osoba može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje isključivo samostalnim radom i to najdulje 20 sati tjedno, uz plaćanje poreza čiju visinu propisuje tijelo mjerodavno za poreze.
(2) Korisnik starosne mirovine, koji je mirovinu ostvario sa 65 godina života ili s 40 godina mirovinskog staža, može istodobno koristiti mirovinu i obavljati obrt kao dopunsko zanimanje. U tom slučaju vremensko ograničenje iz stavka 1. ovog članka se ne primjenjuje.
(3) Odredbe iz stavka 2. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju i na korisnike mirovine koji su svoja prava ostvarili sukladno propisima iz oblasti braniteljsko - invalidske zaštite.
U skladu sa člankom 12. (Dodatno zanimanje)
Fizička osoba može obavljati obrt kao dodatno zanimanje isključivo putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta i ispunjavati uvjete iz čl. 9. i 10. ovog Zakona.

U skaldu sa Člankom 13. (Inozemni državljani)
(1) Inozemni državljanin može obavljati obrt ako ispunjava uvjete
(2) Rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta inozemnom državljaninu postaje pravno valjano izdavanjem radne dozvole sukladno Zakonu o zapošljavanju stranaca, i vrijedi za vremensko razdoblje za koji je ta dozvola izdana.

Registracija obrta:
1 . Zahtjev za odobrenje za rad
Uz zahtjev obično dobijate listu dokumenata koje je potrebno priložiti (uvjerenja i potvrde), Na zahtjev unosite vaše lične podatke, predmet poslovanja vašeg mikro biznisa (npr. trgovinska radnja na malo), sjedište poslovanja (adresu), te naziv vašeg mikro biznisa (ime radnje). Zahtjev ne predjete odmah, već kad kompletirate cjelokupnu potrebnu dokumentaciju, onda kompletiranu dokumentaciju predajete u nadležnu službu općine.
2. Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti izdaje Centar za socijalni rad vaše Općine prebivališta
(općine na kojoj imate prijavljeno prebivalište u ličnoj karti) Naknade za ovu potvrdu se mogu razlikovati, a koštaju između 5 i 20 KM.
3 . Diploma i/ili potvrda o stručnoj spremi/kvalifikacionom ispitu
Za registraciju i vođenje ili bavljenje obrtom neohodno je posjedovati dokaz o vašoj stručnoj spremi. Ukoliko registrujete specifične djelatnosti, kao što je recimo samostalna prevoznička djelatnost, potrebno je dostaviti ovjerene fotokopije vaše vozačke i saobraćajne dozvole, kako bi ste dokazali sposobnost za obavljanje iste. Za registraciju ostalih mikro djelatnosti, npr. vodoinstalaterske ili električarske usluge, potrebno je dostaviti ovjerenu kopiju diplome/dokaza o stručnoj spremi ili položenom kvalifikacionom (KV) ispitu. Kopiju diplome/uvjerenja možete ovjeriti u općini, uz predočenje orginala službeniku koji vrši ovjeru.
4. Odobrenje za poslovni prostor
Ukoliko ste se odlučili da iznajmite već pripremljen poslovni prostor, tj. prostor koji ima odobrenje za korištenje kao poslovni prostor, i namjena mu je registrovana kao takva, onda vam ovo odobrenje nije potrebno, i umjesto njega prilažete ugovor o zakupu 1 (ako iznajmljujete prostor), ZK izvadak (ako je prostor u vašem vlasništvu) ili kupoprodajni ugovor. Nadležnom općinskom organu je neophodan dokument kojim se pokazuje osnov posjedovanja poslovnog prostora. Ako za vaš biznis namjeravate koristiti poslovni prostor u vlastitoj kući koji prethodno nije registrovan kao poslovni prostor, te ne posjedujete upotrebnu dozvolu za korištenje prostora, potrebno je da se obratite opštinskoj službi koja će vam izdati dozvolu. Za promjenu namjene poslovnog prostora iz stambenog u poslovni, potrebne su vam urbanistička saglasnost i građevinska dozvola. Nadležne općinske službe se uglavnom nalaze u okviru općinskog sektora za urbanizam. Pošto ova procedura može potrajati i nekoliko sedmica, preporučujemo da prvo pokrenete aktivnosti na dobijanju ovog odobrenja.
5. Poresko uvjerenje je neophodno kako bi se nadležni organ uvjerio da vi niste nesavjestan privrednik, te da nemate drugih poslovnih aktivnosti u kojima niste izmirili poreske obaveze. Poresko uvjerenje izdaje Poreska uprava vaše općine.
6. Ostali neophodni dokumenti – uvjerenje o državljanstvu, rodni list i sl.
Uz ostale dokumente, neohodno je i da priložite uvjerenje o državljanstvu i rodni list, te ovjerenu kopiju lične karte. Ovim dokazujete vlastiti identitet, državljanstvo te adresu prebivališta. Za djelatnosti kao što su trgovina prehrambenim artiklima, neke općine zahtijevaju i
ljekarsko uvjerenje ili kopiju sanitarne knjižice. Ljekarsko uvjerenje možete izvaditi u najbližem Domu zdravlja.
7. Uvjerenje da nemate zasnovan radni odnos
Uvjerenje da nemate zasnovan radni odnos, odnosno da nemate već osnovanu samostalnu provrednu djelatnost, dobijate na dva mjesta – u Fondu PIO i u Poreskoj upravi. Fond PIO vam izdaje uvjerenje da niste njihov osiguranik, a Poreska uprava uvjerenje da nemate registrovanu samostalnu provrednu djelatnost. Ovo uvjerenje je neophodno kako bi se dokazalo da samostalnu privrednu djelatnost obavljate kao osnovno zanimanje. Ukoliko samostalna privredna djelatnost nije vaše osnovno zanimanje, već dopunska djelatnost (zaposleni ste u nekoj drugoj firmi, a ovu djelatnost obavljate kao dodatnu-dopunsku), tretman vašeg biznisa je drugačiji.
Na Poresko uvjerenje i na uvjerenje od PIO se plaća taksa. Cijena takse za ovo uvjerenje je između 10 i 20 KM.
8. Potvrda o nepostojanju zabrane obavljanja ove djelatnosti
Potvrdu o nepostojanju zabrane za obavljanje djelatnosti koju namjeravate registrovati izdaje Sud za prekršaje u Općini vašeg mjesta prebivališta. U nekim općinama, ovo uvjerenje izdaje MUP (Policijska stanica) vašeg mjesta prebivališta. Za izdavanje ovog uvjerenja se plaća naknada 5-10 KM.
9. Općinsko rješenje – početak poslovne djelatnosti

Obrtnica se ne može prenijeti na drugu osobu, osim ako Zakonom o obrtu nije drugačije propisano. Posebni obrt se ne može prenijeti na drugu osobu. (član 31 zakona). Nakon smrti obrtnika, obrtnica se može prenijeti na njegove nasljednike, osim u slučaju iz članka 31. stavak 2. Zakona. Osobe iz stavka 1. ovog članaka mogu nastaviti voditi obrt putem uposlenika koji mora ispunjavati uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. Zakona.
U slučaju iz stavka 2. ovog članka nasljednici preuzimaju sve obveze i odgovornosti iz članka 30. ovog Zakona.
U slučaju djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica se može prenijeti na supružnika ili na djecu, osim u slučaju iz članka 31. stavak 2. Zakona.
Ukoliko obrtnik nema supružnika, odnosno djecu, obrtnica se može prenijeti na njegove roditelje, odnosno braću ili sestre.Osobe iz st. 1. i 2. ovog članka mogu nastaviti vođenje obrta putem uposlenika koji mora ispunjavati uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. Zakona.
Obrtnica se može prenijeti na drugu osobu u slučaju kupoprodaje obrta, osim u slučaju iz članka 31. stavak 2. Zakona. Kupac obrta može nastaviti vođenje obrta sam, ako ispunjava uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. Zakona ili putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod kupca obrta i ispunjavati uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. Zakona.

Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine, o čemu pisanim putem izvješćuje mjerodavno tijelo u roku od sedam dana od dana obustave.
Iznimno, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine, a najdulje do tri godine, u slučaju bolesti ili nastupa više sile. Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine kada koristi porodiljni dopust do navršene treće godine djetetova života. Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt i dužan je predati obrtnicu, veliku i malu, tijelu iz članka 16. stavak 3. Zakona, uz pisanu obavijest.

Eto to bi bile zakonske odrednice koje bi regulirale pitanja koja su se potegla na ovoj temi.

enx wrote:E hajd da se i ja malo upetljam, evo ja sam ekonomista iz prakse 20 - setak godina i više.
Mišljenja sam da moju nafaku ne može niko uzeti, a od ponekog savjeta me glava neće zaboljeti, a držim se i one narodne, što baciš uz rijeku vrati ti se niz rijeku.
Ja nikad ne dajem savjet ako ne stavim i član zakona na koji se pozivam, niti vjerujem priči rekla -kazala, a tako ne trebaju ni čitaoci ovih naših tema.
Nego da odgovorim na ovu temu onako kako ja mislim da treba, a vi me pobite argumentima.
STR, tj po novom TR (ne odnosi se na Travnik, ) ili Trgovački obrt, kako ko voli, je istina, po zakonu o trgovini ali, ... uvijek ima ali.... To je i jedna vrsta obrtničke djelatnosti i spada u ostale obrte, tačnije kako u Pravilniku o porezu na dohodak piše:
"2. Vrste samostalnih djelatnosti
Član 32.
(1) Pored djelatnosti koje se u smislu člana 2. Zakona o obrtu („Službene novine Federacije BiH“, br. 52/02, 29/03 i 11/05), smatraju obrtom, u smislu Zakona, obrtničkom djelatnošću i djelatnostima srodnim obrtničkim smatraju se i druge djelatnosti regulisane posebnim propisima (trgovačke, ugostiteljske, transportne, turističke, posredovanje pri davanju stvari i prava u zakup ili podzakup i sl.)
(2) Poljoprivredna i šumarska djelatnost su djelatnosti iskorištavanja prirodnih bogatstava zemlje i prodaja ili zamjena neprerađenih proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti. U poljoprivrednu djelatnost i djelatnost šumarstva spadaju i vinogradarstvo, povrtlarstvo i sve djelatnosti u proizvodnji biljaka, kao i tov i držanje stoke kao sporedna djelatnost u poljoprivredi.
(3) Djelatnosti slobodnih zanimanja su samostalno obavljanje naučne, umjetničke, nastavničke, odgojne djelatnosti, djelatnosti zdravstvenih radnika, fizioterapeuta, veterinara, advokata, notara, inženjera, arhitekata, prevodilaca, novinara, izvještača-fotografa, prevodilaca, tumača i sl. ..........."


Iz ovog se može zaključiti da se isto tako mogu prijaviti i kao dodatne djelatnosti, s tim što mora biti zaposlen radnik na puno radno vrijeme sa najmanje trgovačkom školom.
Toliko od mene, za ovaj put.
Još ako bi i Riken bio raspoložen da da svoje mišljenje na ovu temu bilo bi dobro. Više ljudi je pametnije od jednog.

Hvala puno na komplimentu.
Prokomentarisao bih prvi dio koji se odnosi na konstatciju da se ozbiljan savjet nemože naći na forumu. Ozbiljan savjet zavisi i od ozbiljnosti onog koji traži savjet.
Na ovom forumu (threadu ekonomija) ima dosta ozbiljnih ljudi koji iznimno ozbiljno pišu, i od kojih sam dosta naučio kao poznanik, convict, enx, utoka, thomas, gaius, alfons.....i na tome sam im zahvalan.
Ja na ovo gledam malo drugačije, dati savjet je obostrana korist kako za onog koji pita tako i za onog koji odgovara jer se davanjem savjeta uvijek može nešto novo naučiti, pa primjeniti da ne kažem prodati. Ljudi koji pitaju su ljudi koji imju probleme kao i naši klijenti, što je iznimno korisno jer se dobija prilika za čuti mnoga druga mišljenja što opet obogačuje kvlitetu posla kojim se bavimo. I na kraju ovo je na neki način popularizacija struke, jer danas se upustiti u ozbiljan posao bez adekvatne pravne, porezne i računovodstvene podrške može biti kao bumerang. A mislim da često diskusije na ovom forumu reflektiraju spektar rizika za poduzetnika. U svakom slučaju ja uživam biti dio ovog foruma i nije mi teret odvojit sedmično koji sat na obostranu korist. I hvala ljudima koji pišu.

Što se tiče drugog dijela posta nevidim da zaključku nešto fali. Možda citirani pravilnik nije najbolje izabrani instrument argumentacije pošto isti poznaje oporezivanje i rada na crno te se može smatrati da su pobrojane djelatnosti više s ciljem specificiranja oporezivanja izvora prihoda, a ne s ciljem reguliranja okvira za poslovanje određenih djelatnosti.
Ipak za ovu oblast registrovanih samostalnih djelatnika nemam baš nekog iskustva.

Ricken wrote:

enx wrote:E hajd da se i ja malo upetljam, evo ja sam ekonomista iz prakse 20 - setak godina i više.
Mišljenja sam da moju nafaku ne može niko uzeti, a od ponekog savjeta me glava neće zaboljeti, a držim se i one narodne, što baciš uz rijeku vrati ti se niz rijeku.
Ja nikad ne dajem savjet ako ne stavim i član zakona na koji se pozivam, niti vjerujem priči rekla -kazala, a tako ne trebaju ni čitaoci ovih naših tema.
Nego da odgovorim na ovu temu onako kako ja mislim da treba, a vi me pobite argumentima.
STR, tj po novom TR (ne odnosi se na Travnik, ) ili Trgovački obrt, kako ko voli, je istina, po zakonu o trgovini ali, ... uvijek ima ali.... To je i jedna vrsta obrtničke djelatnosti i spada u ostale obrte, tačnije kako u Pravilniku o porezu na dohodak piše:
"2. Vrste samostalnih djelatnosti
Član 32.
(1) Pored djelatnosti koje se u smislu člana 2. Zakona o obrtu („Službene novine Federacije BiH“, br. 52/02, 29/03 i 11/05), smatraju obrtom, u smislu Zakona, obrtničkom djelatnošću i djelatnostima srodnim obrtničkim smatraju se i druge djelatnosti regulisane posebnim propisima (trgovačke, ugostiteljske, transportne, turističke, posredovanje pri davanju stvari i prava u zakup ili podzakup i sl.)
(2) Poljoprivredna i šumarska djelatnost su djelatnosti iskorištavanja prirodnih bogatstava zemlje i prodaja ili zamjena neprerađenih proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti. U poljoprivrednu djelatnost i djelatnost šumarstva spadaju i vinogradarstvo, povrtlarstvo i sve djelatnosti u proizvodnji biljaka, kao i tov i držanje stoke kao sporedna djelatnost u poljoprivredi.
(3) Djelatnosti slobodnih zanimanja su samostalno obavljanje naučne, umjetničke, nastavničke, odgojne djelatnosti, djelatnosti zdravstvenih radnika, fizioterapeuta, veterinara, advokata, notara, inženjera, arhitekata, prevodilaca, novinara, izvještača-fotografa, prevodilaca, tumača i sl. ..........."


Iz ovog se može zaključiti da se isto tako mogu prijaviti i kao dodatne djelatnosti, s tim što mora biti zaposlen radnik na puno radno vrijeme sa najmanje trgovačkom školom.
Toliko od mene, za ovaj put.
Još ako bi i Riken bio raspoložen da da svoje mišljenje na ovu temu bilo bi dobro. Više ljudi je pametnije od jednog.

Hvala puno na komplimentu.
Prokomentarisao bih prvi dio koji se odnosi na konstatciju da se ozbiljan savjet nemože naći na forumu. Ozbiljan savjet zavisi i od ozbiljnosti onog koji traži savjet.
Na ovom forumu (threadu ekonomija) ima dosta ozbiljnih ljudi koji iznimno ozbiljno pišu, i od kojih sam dosta naučio kao poznanik, convict, enx, utoka, thomas, gaius, alfons.....i na tome sam im zahvalan.
Ja na ovo gledam malo drugačije, dati savjet je obostrana korist kako za onog koji pita tako i za onog koji odgovara jer se davanjem savjeta uvijek može nešto novo naučiti, pa primjeniti da ne kažem prodati. Ljudi koji pitaju su ljudi koji imju probleme kao i naši klijenti, što je iznimno korisno jer se dobija prilika za čuti mnoga druga mišljenja što opet obogačuje kvlitetu posla kojim se bavimo. I na kraju ovo je na neki način popularizacija struke, jer danas se upustiti u ozbiljan posao bez adekvatne pravne, porezne i računovodstvene podrške može biti kao bumerang. A mislim da često diskusije na ovom forumu reflektiraju spektar rizika za poduzetnika. U svakom slučaju ja uživam biti dio ovog foruma i nije mi teret odvojit sedmično koji sat na obostranu korist. I hvala ljudima koji pišu.

Što se tiče drugog dijela posta nevidim da zaključku nešto fali. Možda citirani pravilnik nije najbolje izabrani instrument argumentacije pošto isti poznaje oporezivanje i rada na crno te se može smatrati da su pobrojane djelatnosti više s ciljem specificiranja oporezivanja izvora prihoda, a ne s ciljem reguliranja okvira za poslovanje određenih djelatnosti.
Ipak za ovu oblast registrovanih samostalnih djelatnika nemam baš nekog iskustva.

Svaki post, nisam pravnik, ne bavim se time, nemam baš tu iskustva, a uporno dajete savjete

Samo nek se pouzdaju u vas i treba im tako.

.

Da se vratimo na temu, pitanje je bilo, može li fizičko lice otvoriti trgovačku radnju kao dopunsko ili dodatno zanimanje. Bilo je u odgovorima raznih nebuloza, tipa da se trgovačka radnja otvara na osnovu Zakona o obrtu i..., pa na osnovu Pravilnika o primjeni zakona na ... ( na osnovu pravilnika ), itd.
Bez ikakvog pametovanja i nametanja stava ili mišljenja ponavljam, fizičko lice može otvoriti trgovačku radnju samo kao osnovno zanimanje, otvara je na osnovu Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH. Da se argumentujem u preambuli rješenja koje sam ja dobio jasno stoji: ..., na osnovu člana ... i ... Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Sl. novine FBiH", broj 40/10) i člana 262. Zakona o upravnom postupku ("Sl. nov. FBiH", broj 2/98, i 78/99), d o n o s i

R J E Š E N J E

....
Stvarno bih volio da mi neko argumentovano, jasno i precizno dadne na osnovu kojeg to drugog propisa fizičko lice može otvoriti trgovačku radnju i da mu ona bude dodatno zanimanje. Iskreno meni bi taj podatak značio mnogo, jer bih svoju trgovačku radnju istog dana prebacio na dodatno, odnosno dopunsko zanimanje. Ne miješam pojmove dodatnog i dopunskog zanimanja .

amko76 wrote:

Ricken wrote:

enx wrote:E hajd da se i ja malo upetljam, evo ja sam ekonomista iz prakse 20 - setak godina i više.
Mišljenja sam da moju nafaku ne može niko uzeti, a od ponekog savjeta me glava neće zaboljeti, a držim se i one narodne, što baciš uz rijeku vrati ti se niz rijeku.
Ja nikad ne dajem savjet ako ne stavim i član zakona na koji se pozivam, niti vjerujem priči rekla -kazala, a tako ne trebaju ni čitaoci ovih naših tema.
Nego da odgovorim na ovu temu onako kako ja mislim da treba, a vi me pobite argumentima.
STR, tj po novom TR (ne odnosi se na Travnik, ) ili Trgovački obrt, kako ko voli, je istina, po zakonu o trgovini ali, ... uvijek ima ali.... To je i jedna vrsta obrtničke djelatnosti i spada u ostale obrte, tačnije kako u Pravilniku o porezu na dohodak piše:
"2. Vrste samostalnih djelatnosti
Član 32.
(1) Pored djelatnosti koje se u smislu člana 2. Zakona o obrtu („Službene novine Federacije BiH“, br. 52/02, 29/03 i 11/05), smatraju obrtom, u smislu Zakona, obrtničkom djelatnošću i djelatnostima srodnim obrtničkim smatraju se i druge djelatnosti regulisane posebnim propisima (trgovačke, ugostiteljske, transportne, turističke, posredovanje pri davanju stvari i prava u zakup ili podzakup i sl.)
(2) Poljoprivredna i šumarska djelatnost su djelatnosti iskorištavanja prirodnih bogatstava zemlje i prodaja ili zamjena neprerađenih proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti. U poljoprivrednu djelatnost i djelatnost šumarstva spadaju i vinogradarstvo, povrtlarstvo i sve djelatnosti u proizvodnji biljaka, kao i tov i držanje stoke kao sporedna djelatnost u poljoprivredi.
(3) Djelatnosti slobodnih zanimanja su samostalno obavljanje naučne, umjetničke, nastavničke, odgojne djelatnosti, djelatnosti zdravstvenih radnika, fizioterapeuta, veterinara, advokata, notara, inženjera, arhitekata, prevodilaca, novinara, izvještača-fotografa, prevodilaca, tumača i sl. ..........."


Iz ovog se može zaključiti da se isto tako mogu prijaviti i kao dodatne djelatnosti, s tim što mora biti zaposlen radnik na puno radno vrijeme sa najmanje trgovačkom školom.
Toliko od mene, za ovaj put.
Još ako bi i Riken bio raspoložen da da svoje mišljenje na ovu temu bilo bi dobro. Više ljudi je pametnije od jednog.

Hvala puno na komplimentu.
Prokomentarisao bih prvi dio koji se odnosi na konstatciju da se ozbiljan savjet nemože naći na forumu. Ozbiljan savjet zavisi i od ozbiljnosti onog koji traži savjet.
Na ovom forumu (threadu ekonomija) ima dosta ozbiljnih ljudi koji iznimno ozbiljno pišu, i od kojih sam dosta naučio kao poznanik, convict, enx, utoka, thomas, gaius, alfons.....i na tome sam im zahvalan.
Ja na ovo gledam malo drugačije, dati savjet je obostrana korist kako za onog koji pita tako i za onog koji odgovara jer se davanjem savjeta uvijek može nešto novo naučiti, pa primjeniti da ne kažem prodati. Ljudi koji pitaju su ljudi koji imju probleme kao i naši klijenti, što je iznimno korisno jer se dobija prilika za čuti mnoga druga mišljenja što opet obogačuje kvlitetu posla kojim se bavimo. I na kraju ovo je na neki način popularizacija struke, jer danas se upustiti u ozbiljan posao bez adekvatne pravne, porezne i računovodstvene podrške može biti kao bumerang. A mislim da često diskusije na ovom forumu reflektiraju spektar rizika za poduzetnika. U svakom slučaju ja uživam biti dio ovog foruma i nije mi teret odvojit sedmično koji sat na obostranu korist. I hvala ljudima koji pišu.

Što se tiče drugog dijela posta nevidim da zaključku nešto fali. Možda citirani pravilnik nije najbolje izabrani instrument argumentacije pošto isti poznaje oporezivanje i rada na crno te se može smatrati da su pobrojane djelatnosti više s ciljem specificiranja oporezivanja izvora prihoda, a ne s ciljem reguliranja okvira za poslovanje određenih djelatnosti.
Ipak za ovu oblast registrovanih samostalnih djelatnika nemam baš nekog iskustva.

Svaki post, nisam pravnik, ne bavim se time, nemam baš tu iskustva, a uporno dajete savjete

Samo nek se pouzdaju u vas i treba im tako.

Ovo nije stranica za savjetovanje nego za razmjenu mišljenja i niko ne savjetuje nego daje svoje mišljenje. Ako imaš nešto protv toga, obrati se moderaciji.

samoTEgledam wrote:Da se vratimo na temu, pitanje je bilo, može li fizičko lice otvoriti trgovačku radnju kao dopunsko ili dodatno zanimanje. Bilo je u odgovorima raznih nebuloza, tipa da se trgovačka radnja otvara na osnovu Zakona o obrtu i..., pa na osnovu Pravilnika o primjeni zakona na ... ( na osnovu pravilnika ), itd.
Bez ikakvog pametovanja i nametanja stava ili mišljenja ponavljam, fizičko lice može otvoriti trgovačku radnju samo kao osnovno zanimanje, otvara je na osnovu Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH. Da se argumentujem u preambuli rješenja koje sam ja dobio jasno stoji: ..., na osnovu člana ... i ... Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Sl. novine FBiH", broj 40/10) i člana 262. Zakona o upravnom postupku ("Sl. nov. FBiH", broj 2/98, i 78/99), d o n o s i

R J E Š E N J E

....
Stvarno bih volio da mi neko argumentovano, jasno i precizno dadne na osnovu kojeg to drugog propisa fizičko lice može otvoriti trgovačku radnju i da mu ona bude dodatno zanimanje. Iskreno meni bi taj podatak značio mnogo, jer bih svoju trgovačku radnju istog dana prebacio na dodatno, odnosno dopunsko zanimanje. Ne miješam pojmove dodatnog i dopunskog zanimanja .

Nemože te niko pobiti argumentirano jer si upravu. U članu 1 Zakona o unutarnjoj trgovini kaže se da on između ostalog definira i uvjete, načine obavljanja trgovonske djelatnosti i postupak registracije trgovinske djelatnosti. Članom 16 kao jedan od uvjeta za odobrenje osnivanja trgovačke radnje u tačci f je explicite navedeno kao uslov da lice nema radni odnos i da nije ostvario prava iz radnog odnosa (znali nemoguni penzioneri).
Zakon o unutarnjoj trgovini ne poznaje dodatnu i dopunsku djelatnost.