Da li ti u svojoj firmi doprineseš svojom strucnoscu i znanjem koje si stekao samo na fakultetu u ukupnoj zaradi firme više nego svi oni zajedno i da li je to razlog zašto dobijaš vecu platu nego oni svi zajedno ako je tako onda O.K.(Ako si je stvarno zaradio radnim rezultatima).Ako ti je moto da si najpametniji na svijetu, zato sto si zavrsio fakultet ,moj nije.Ja i danas a i cijeli zivot cu nešto novo uciti i nastojati da svaki dan nadogradim svoje znanje.I nije mi jasno po cemu zakljucuješ da ja nisam završio neki od fakulteta.The Nightwatchman wrote:sjecam se dok sam ja bubao ispite na petogodisnjem fakultetu, imao sam dosta raje koja je vec radila pomalo i batalila fakultete. sjecam se i da sam cesto bio sjeban jer su tada oni imali neku lovicu, za razliku od mog "dzeparca". to je trajalo pet godina, ali sam istrajao. sad imam platu vecu od svih njih zajedno. isto oni sad pricaju kao postavljac teme.
e pa je*ite se sad svi zajedno!
sad bi vi da se izjednacimo?! e ne mere burazere....
Nagrađivanje rada i strucnosti
Moderator: anex
- Kemo BA
- Posts: 783
- Joined: 11/12/2011 18:34
#26 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
- Kemo BA
- Posts: 783
- Joined: 11/12/2011 18:34
#27 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
Evo i ja zaboravih da zakljucim da vjerovatno radiš u nekoj od državnih firmi.The Nightwatchman wrote:i jos sam zaboravio - uvjeren sam100% da onaj ko je bio dobar na fakultetu, bit ce dobar i na poslu i vice versa... znaci, ljenjivci koji kontaju da je zavrsit fakultet "shasha", a ispita nisu polozili su najsmjesniji....
- JThomas
- Posts: 69047
- Joined: 24/05/2008 15:01
- Location: Sic semper tyrannis
#28 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
pa baš u kapitalizmu ti sama diploma po sebi znači malo ako ne umiješ da radiš, garantovane plate i radna mjesta su odlika socijalizma. a ovo kod nas je pokupilo najgore od oba poretka, jebiga...u našoj administraciji i javnim preduzećima se svakako nećeš zaposliti bez veze ne znam ti s kakvom diplomom. a kapitalizam koliko god nas bio u primitivnoj i surovoj varijanti daje ti kakvu-takvu šansu ako znaš raditi.
- Kemo BA
- Posts: 783
- Joined: 11/12/2011 18:34
#29 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
I ja tako mislim. Ali isto tako mislim da treba težiti da se strucnost mjeri kroz sposobnost za obavljanje određenih poslova i da ta sposobnost može biti stecena na razlicite nacine. Radni rezultati a ne diploma trebaju da budu mjerilo nagrađivanja tj. placa.JThomas wrote:pa baš u kapitalizmu ti sama diploma po sebi znači malo ako ne umiješ da radiš, garantovane plate i radna mjesta su odlika socijalizma. a ovo kod nas je pokupilo najgore od oba poretka, jebiga...u našoj administraciji i javnim preduzećima se svakako nećeš zaposliti bez veze ne znam ti s kakvom diplomom. a kapitalizam koliko god nas bio u primitivnoj i surovoj varijanti daje ti kakvu-takvu šansu ako znaš raditi.
- Kemo BA
- Posts: 783
- Joined: 11/12/2011 18:34
#30 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
Ne može se sve nauciti radom.Jel misliš da se sve nauci u školi ili na fakultetu?girl wrote:da se sve moze nauciti samo radom, fakulteti ne bi ni postojali ....
- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#31 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
Bodovi na diplomu + bodovi na iskustvo + bodovi na doškolovavanja neformalnog tipa + bodovi na test + bodovi na intervju, svaki sabirak pomnožen nekim koeficijentom po izboru poslodavca, ovisno o tome šta cijeni. I Bog te veselioKemo BA wrote:I ja tako mislim. Ali isto tako mislim da treba težiti da se strucnost mjeri kroz sposobnost za obavljanje određenih poslova i da ta sposobnost može biti stecena na razlicite nacine. Radni rezultati a ne diploma trebaju da budu mjerilo nagrađivanja tj. placa.JThomas wrote:pa baš u kapitalizmu ti sama diploma po sebi znači malo ako ne umiješ da radiš, garantovane plate i radna mjesta su odlika socijalizma. a ovo kod nas je pokupilo najgore od oba poretka, jebiga...u našoj administraciji i javnim preduzećima se svakako nećeš zaposliti bez veze ne znam ti s kakvom diplomom. a kapitalizam koliko god nas bio u primitivnoj i surovoj varijanti daje ti kakvu-takvu šansu ako znaš raditi.
Potcjenjivački stav spram ljudi s iskustvom ne tolerišem, ali još manje tolerišem podsmijavanje ljudima koji završe fakultet a nemaju iskustva (ko hoće nek' se prepozna u ovome).
- JThomas
- Posts: 69047
- Joined: 24/05/2008 15:01
- Location: Sic semper tyrannis
#32 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
to sve ovisi od posla do posla. ima poslova gdje je formalno obrazovanje gotovo skroz nebitno. a ima poslova koje te nigdje na svijetu neće pustiti ni da pomažeš bez diplome. i s razlogom.
- Kemo BA
- Posts: 783
- Joined: 11/12/2011 18:34
#33 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
nellington wrote:Bodovi na diplomu + bodovi na iskustvo + bodovi na doškolovavanja neformalnog tipa + bodovi na test + bodovi na intervju, svaki sabirak pomnožen nekim koeficijentom po izboru poslodavca, ovisno o tome šta cijeni. I Bog te veselioKemo BA wrote:I ja tako mislim. Ali isto tako mislim da treba težiti da se strucnost mjeri kroz sposobnost za obavljanje određenih poslova i da ta sposobnost može biti stecena na razlicite nacine. Radni rezultati a ne diploma trebaju da budu mjerilo nagrađivanja tj. placa.JThomas wrote:pa baš u kapitalizmu ti sama diploma po sebi znači malo ako ne umiješ da radiš, garantovane plate i radna mjesta su odlika socijalizma. a ovo kod nas je pokupilo najgore od oba poretka, jebiga...u našoj administraciji i javnim preduzećima se svakako nećeš zaposliti bez veze ne znam ti s kakvom diplomom. a kapitalizam koliko god nas bio u primitivnoj i surovoj varijanti daje ti kakvu-takvu šansu ako znaš raditi.
Potcjenjivački stav spram ljudi s iskustvom ne tolerišem, ali još manje tolerišem podsmijavanje ljudima koji završe fakultet a nemaju iskustva (ko hoće nek' se prepozna u ovome).
- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#34 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
Tako je - zato sam rekao da sve sabirke u onoj formuli množiš koeficijentima - negdje će za iskustvo koeficijent biti 0 a za diplomu 100, negdje za intervju 100, negdje za test sposobnosti...JThomas wrote:to sve ovisi od posla do posla. ima poslova gdje je formalno obrazovanje gotovo skroz nebitno. a ima poslova koje te nigdje na svijetu neće pustiti ni da pomažeš bez diplome. i s razlogom.
Po jednom kalupu se ni u socijalizmu ne može zapošljavati, a kamoli u ovom... kako se ovo već zove kod nas.
- Kemo BA
- Posts: 783
- Joined: 11/12/2011 18:34
#35 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
Formula koju daješ je zaista najpoštenije rješenje.Samo postoji problem kod sistematizacija radnih mjesta kojima je vec onemogucena primjena ove formule tj. nije moguce uzeti u obzir neformalno obrazovanje ili test sposobnosti jer sistematizacije tako nešto ne priznaju.Slažem se da ima poslova gdje ne dolazi u obzir da se priznaje neformalno obrazovanje i mislim da to nije upitno.Za takva radna mjesta trebaju dokazani strucnjaci sa potrebnom diplomom.nellington wrote:Tako je - zato sam rekao da sve sabirke u onoj formuli množiš koeficijentima - negdje će za iskustvo koeficijent biti 0 a za diplomu 100, negdje za intervju 100, negdje za test sposobnosti...JThomas wrote:to sve ovisi od posla do posla. ima poslova gdje je formalno obrazovanje gotovo skroz nebitno. a ima poslova koje te nigdje na svijetu neće pustiti ni da pomažeš bez diplome. i s razlogom.
Po jednom kalupu se ni u socijalizmu ne može zapošljavati, a kamoli u ovom... kako se ovo već zove kod nas.
- Toto
- Posts: 8193
- Joined: 21/04/2009 11:09
- Location: 38° 26′ 55″ N, 122° 42′ 17″ W
- Grijem se na: solarno
- Vozim: EJ
#36 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
Kod naske kapitalizam jos nije dosao, pogotovo u drzavni sektor. Firme u vlasnistvu drzave su socijalne ustanove za zbrinjavanje stranackih glasaca. Nejma selameta za struku dok se stranke ne zapuskeraju iz biznisa a drzavne firme ne isceraju na trzistu. Tek tada ce struka dobiti vece sanse. Nece se pitati je li struka dosla iz citaba ili iz srpa i cekica, vec ce biti: ko umije njemu dvije-plate...Kemo BA wrote:Postavljam ovu temu želeci da cujem mišljenje i drugih.Sa radnim kolegama nije bas uvijek pametno razgovarati na tu temu zbog suprostavljenih mišljenja (interesa) i eventualnih posljedica.
Dolaskom kapitalizma u BiH verziji jedino mjerilo za strucnost je diploma (cesto puta stecena na upitan nacin).Zaista poštujuci diplomu iza koje stoji znanje i strucnost smatram da isto tako treba postovati i strucnost stecenu dugogodišnjim radom i specijalizacijama.
Svakodnevno sam u prilci da vidim koliko su izgubljeni u svojim poslovima pojedinci sa diplomama a te poslove bez problema su ranije a i sad bi uspješno obavljali radici koji su strucnost stekli uz rad. O razlici u placi da ne govorimo.
Privatni sektor u BiH je nejak za masovno angazovanje struke i nauke a sistematizaciju radnih mjesta diktira posao kojim se firma bavi.
Ni kapitalizam nije olicenje socijalne pravde i postenja. Djabe ti i nobelova nagrada za struku ako se gazda uvalio u bankrot.
- hadzinicasa
- Posts: 13620
- Joined: 08/11/2005 16:08
- Location: u tranziciji
#37 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
i tu uvodimo pojam cjelozivotnog ucenja:
".....Tradicionalno shvatanje učenja odnosilo se najvećim dijelom na formalno obrazovanje od osnovne škole, srednje škole, fakulteta pa do post-diplomskog obrazovanja. Međutim, od ovoga koncepta se tokom godina polako odmicalo kako su zahtjevi tržišta postajali sve veći, te formalno obrazovanje nije moglo da ih u potpunosti ispuni. Poslodavci kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini pokazuju trend vrednovanja dodatnih vještina koje uposlenici posjeduju. Formalno obrazovanje postaje tek ulaznica u krug razmatranja kandidata u procesu selekcije kadrova za određeno radno mjesto.
Ekonomija, a tako i tržišta prestala su odavno biti lokalna i postala su globalna, te se događanja u jednom segmentu ili geografskom području metodom cikličnih krugova šire i obuhvataju sve učesnike. Zbog stalnih ekonomskih, socijalnih i tehničko-tehnoloških promjena, javljaju se stalni izazovi za novim pristupom u obrazovanju i učenju. Nove tehnologije sve više utiču na obrazovanje, radna mjesta, profesije i vrste poslovа.
Javljaju se dva trenda u ekonomiji: jedan baziran na principu ekonomskog liberalizma čija je suština uspostava tržišta koje ima sposobnost samoregulacije, sa metodama slobodne trgovine, dok je drugi temeljen na principu socijalizma ili društvene zaštite i teži očuvanju čovjeka i prirode, oslanja se na radničku klasu i koristi mehanizme zaštite kao što su: zakonodavstvo, udruženja i druge metode. Ukoliko ovoj jednačini dodamo globalizaciju, veoma je teško pomiriti ekonomski liberalizam i socijalno blagostanje. Znanje se ovdje pojavljuje kao katalizator i u neku ruku garant ravnoteže cijelog sistema.
U društvima koja uče (u društvima utemeljenim na znanju) razvijaju se novi koncepti učenja usmjereni prema osobi i njezinim sposobnostima uzimajući u obzir prethodno iznesene lične faktore. Na taj način učenje u društvu znanja postaje trajni proces koji počinje rođenjem, ne završava svjedodžbama i diplomama već postaje neophodno kroz cijeli život – učenje od “kolijevke do groba”. Kao posljedica ovakvog razmišljanja odgojno-obrazovni sistemi prolaze kroz strukturne i proceduralne promjene da bi se mogli uspješno uključiti u koncept cjeloživotnog učenja u kojem je učenje pojam u odnosu na osobu, a obrazovanje pojam koji se odnosi na sistem.
Tako se pod pojmom obrazovanje podrazumijeva institucionalizirani obrazovni proces sa sisitemskim obrazovnim aktivnostima i on (prema International Standard Classification of Education- ISCED-u) pokriva formalno i neformalno obrazovanje. Pojam učenje se odnosi na osobu i znači određeno poboljšanje u ponašanju, informacijama, znanju, razumijevanju, stavovima, vrednotama ili vještinama stečenim u svim vrstama i oblicima obrazovanja i učenja - formalnim, neformalnim, informalnim (ISCED, paragraf 9). - Odatle pojam cjeloživotno učenje.
Legitimitet pojma cjeloživotno učenje temelji se na instrumentima priznavanja i vrednovanja svih oblika učenja osobe: u formalnim programima, neformalnim, učenje na radnom mjestu, kroz kulturu i umjetnost, kroz medije.
Iz ovih razloga zastarjelo razmišljanje da nakon završene određene škole više nikada neće biti potrebe za učenjem ili obukom za rad, prevaziđeno je u cijelosti. U današnje vrijeme se sve češće pominje termin cjeloživotno učenje i to ne samo u zemljama Evropske Unije već i u našoj zemlji. Koncepcija cjeloživotnog učenja nastala je upravo iz razloga što se količina novog znanja svakim danom sve više povećava, dok postojeće znanje sve brže zastarijeva. Štaviše, cjeloživotno učenje je bazirano na stalnom pristupu učenju i obrazovanju radi stjecanja novih i obnavljanja već stečenih znanja i vještina, potrebnih za sudjelovanje u radu i društvu znanja odnosno društvu koje uči. To je aktivnost učenja tokom cijelog života, s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti....."
".....Tradicionalno shvatanje učenja odnosilo se najvećim dijelom na formalno obrazovanje od osnovne škole, srednje škole, fakulteta pa do post-diplomskog obrazovanja. Međutim, od ovoga koncepta se tokom godina polako odmicalo kako su zahtjevi tržišta postajali sve veći, te formalno obrazovanje nije moglo da ih u potpunosti ispuni. Poslodavci kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini pokazuju trend vrednovanja dodatnih vještina koje uposlenici posjeduju. Formalno obrazovanje postaje tek ulaznica u krug razmatranja kandidata u procesu selekcije kadrova za određeno radno mjesto.
Ekonomija, a tako i tržišta prestala su odavno biti lokalna i postala su globalna, te se događanja u jednom segmentu ili geografskom području metodom cikličnih krugova šire i obuhvataju sve učesnike. Zbog stalnih ekonomskih, socijalnih i tehničko-tehnoloških promjena, javljaju se stalni izazovi za novim pristupom u obrazovanju i učenju. Nove tehnologije sve više utiču na obrazovanje, radna mjesta, profesije i vrste poslovа.
Javljaju se dva trenda u ekonomiji: jedan baziran na principu ekonomskog liberalizma čija je suština uspostava tržišta koje ima sposobnost samoregulacije, sa metodama slobodne trgovine, dok je drugi temeljen na principu socijalizma ili društvene zaštite i teži očuvanju čovjeka i prirode, oslanja se na radničku klasu i koristi mehanizme zaštite kao što su: zakonodavstvo, udruženja i druge metode. Ukoliko ovoj jednačini dodamo globalizaciju, veoma je teško pomiriti ekonomski liberalizam i socijalno blagostanje. Znanje se ovdje pojavljuje kao katalizator i u neku ruku garant ravnoteže cijelog sistema.
U društvima koja uče (u društvima utemeljenim na znanju) razvijaju se novi koncepti učenja usmjereni prema osobi i njezinim sposobnostima uzimajući u obzir prethodno iznesene lične faktore. Na taj način učenje u društvu znanja postaje trajni proces koji počinje rođenjem, ne završava svjedodžbama i diplomama već postaje neophodno kroz cijeli život – učenje od “kolijevke do groba”. Kao posljedica ovakvog razmišljanja odgojno-obrazovni sistemi prolaze kroz strukturne i proceduralne promjene da bi se mogli uspješno uključiti u koncept cjeloživotnog učenja u kojem je učenje pojam u odnosu na osobu, a obrazovanje pojam koji se odnosi na sistem.
Tako se pod pojmom obrazovanje podrazumijeva institucionalizirani obrazovni proces sa sisitemskim obrazovnim aktivnostima i on (prema International Standard Classification of Education- ISCED-u) pokriva formalno i neformalno obrazovanje. Pojam učenje se odnosi na osobu i znači određeno poboljšanje u ponašanju, informacijama, znanju, razumijevanju, stavovima, vrednotama ili vještinama stečenim u svim vrstama i oblicima obrazovanja i učenja - formalnim, neformalnim, informalnim (ISCED, paragraf 9). - Odatle pojam cjeloživotno učenje.
Legitimitet pojma cjeloživotno učenje temelji se na instrumentima priznavanja i vrednovanja svih oblika učenja osobe: u formalnim programima, neformalnim, učenje na radnom mjestu, kroz kulturu i umjetnost, kroz medije.
Iz ovih razloga zastarjelo razmišljanje da nakon završene određene škole više nikada neće biti potrebe za učenjem ili obukom za rad, prevaziđeno je u cijelosti. U današnje vrijeme se sve češće pominje termin cjeloživotno učenje i to ne samo u zemljama Evropske Unije već i u našoj zemlji. Koncepcija cjeloživotnog učenja nastala je upravo iz razloga što se količina novog znanja svakim danom sve više povećava, dok postojeće znanje sve brže zastarijeva. Štaviše, cjeloživotno učenje je bazirano na stalnom pristupu učenju i obrazovanju radi stjecanja novih i obnavljanja već stečenih znanja i vještina, potrebnih za sudjelovanje u radu i društvu znanja odnosno društvu koje uči. To je aktivnost učenja tokom cijelog života, s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti....."
- Toto
- Posts: 8193
- Joined: 21/04/2009 11:09
- Location: 38° 26′ 55″ N, 122° 42′ 17″ W
- Grijem se na: solarno
- Vozim: EJ
#38 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
i na prethodno treba dodati da cjelozivotno ucenje nije samo teorijski pojam vengo i preksa kod onih koji se bore za opstanak bilo na trzistu proizvoda i usluga, bilo na triztu rada..hadzinicasa wrote:i tu uvodimo pojam cjelozivotnog ucenja:
samo jedan prakticni primjer koji potvrdjuje izreceno o cjelozivotnom ucenju
amortizacioni vijek jedne tehnoloske generacije kompjutera je 2 godine (cak i u BiH), sto prakticno znaci: da student koji je u prvom semestru ucio nesto iz domena IT mora osvjeziti znanje iz IT jos u toku studiranja. tj u trecoj, petoj godini studiranja itd. Ako provede 2 godine na birou mora mnoge stvari iznova uciti jer one nisu vise onakve kako pise u njegovoj diplomi...
Isti je slucaj sa onim koji ima posao. ako nije paralenlno sa radom imoa mogucnost da se usavrsava male su sanse da ce raditi u novoj fabrici koja krece sa novim proizvodom
radni centar/radno mjesto ima svoj amortizacioni vijek, sto opet znaci da ni teorijska ni prakticna znanja i vjestine nisu garanti dugovjecnosti radnog mjesta ili napredovanja na poslu
- slobodni armirach
- Posts: 5588
- Joined: 22/06/2010 17:17
- Location: Administrativni Centar Kantona 4
#39 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
velika je razlika kad se govori o ovoj temi izmedju privatnog i javnog sektora, pravde nigdje nema niti je ocekujem.
bice vazda babinih piskarala po drzavnim upravama, osposobljenim za citanje dnevnih novina, lajkanje po profilima,...
Cijena necije greske u poslu je vrijednost njegove strucnosti.
Nemoze se nikad poredit kardiohirug i onaj sto namjesta kosti kad raja u proljece upada sa ashlama.
Treba i iskustvo i skola, al treba i stele u javnom sektoru, kome je dozlogrdilo da gleda nepravdu a smatra se da je strucan i ima muda da preuzme odgovornost, nek sebi otvori firmu i ide u privatni sektor.
bice vazda babinih piskarala po drzavnim upravama, osposobljenim za citanje dnevnih novina, lajkanje po profilima,...
Cijena necije greske u poslu je vrijednost njegove strucnosti.
Nemoze se nikad poredit kardiohirug i onaj sto namjesta kosti kad raja u proljece upada sa ashlama.
Treba i iskustvo i skola, al treba i stele u javnom sektoru, kome je dozlogrdilo da gleda nepravdu a smatra se da je strucan i ima muda da preuzme odgovornost, nek sebi otvori firmu i ide u privatni sektor.
-
girl
- Posts: 458
- Joined: 27/06/2008 10:15
#40 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
The Nightwatchman wrote:sjecam se dok sam ja bubao ispite na petogodisnjem fakultetu, imao sam dosta raje koja je vec radila pomalo i batalila fakultete. sjecam se i da sam cesto bio sjeban jer su tada oni imali neku lovicu, za razliku od mog "dzeparca". to je trajalo pet godina, ali sam istrajao. sad imam platu vecu od svih njih zajedno. isto oni sad pricaju kao postavljac teme.
e pa je*ite se sad svi zajedno!
sad bi vi da se izjednacimo?! e ne mere burazere....
isto i ja kazem. isto bilo i na mom petogodisnjem fakultetu, u sarajevu.
-
girl
- Posts: 458
- Joined: 27/06/2008 10:15
#41 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
do sad se i u mojoj praksi (i praksi ljudi oko mene) pokazalo kao tacnoThe Nightwatchman wrote:i jos sam zaboravio - uvjeren sam100% da onaj ko je bio dobar na fakultetu, bit ce dobar i na poslu i vice versa... znaci, ljenjivci koji kontaju da je zavrsit fakultet "shasha", a ispita nisu polozili su najsmjesniji....
-
girl
- Posts: 458
- Joined: 27/06/2008 10:15
#42 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
moje komentare citaj bolje, nigdje nisam bila iskljuciva. kao sto vidis, pise "SAMO". dovoljno je jasno,ili da ti JOS pojasnimKemo BA wrote:Ne može se sve nauciti radom.Jel misliš da se sve nauci u školi ili na fakultetu?girl wrote:da se sve moze nauciti samo radom, fakulteti ne bi ni postojali ....
- Kemo BA
- Posts: 783
- Joined: 11/12/2011 18:34
#43 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
Oprosti, pogrešno sam formulIsao ranije pitanje. Trebalo je da glasi:girl wrote:moje komentare citaj bolje, nigdje nisam bila iskljuciva. kao sto vidis, pise "SAMO". dovoljno je jasno,ili da ti JOS pojasnimKemo BA wrote:Ne može se sve nauciti radom.Jel misliš da se sve nauci u školi ili na fakultetu?girl wrote:da se sve moze nauciti samo radom, fakulteti ne bi ni postojali ....![]()
Ne može se sve nauciti "SAMO" radom.Jel misliš da se sve nauci "SAMO" u školi ili na fakultetu?
Molim da ne svatiš da ja želim umanjiti važnost diplome i potcjeniti bilo ciji trud koji je uložio da istu stekne ali isto tako ne treba podcjenjivati i umanjivati neformalne oblike sticanja znanja i strucnosti (što je danas postala praksa).A ako vec postavljaš stvari na takav nacin procitaj moje postove i nigdje nisam rekao da nam ne trebaju fakulteti stvar je u tome što ti strucnost iskljucivo vežeš za diplomu a ja za znanje i sposobnost za obavljanje pojedinih poslova.
- malaplavooka
- Posts: 3353
- Joined: 12/04/2011 12:34
- Location: tu....u tvom srcu :)
#44 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
Diploma je podloga, sad je samo stvar koliko je "kvalitetna"...a posao se uči na poslu i to je činjenica,međutim diplomu podcjenjuju samo oni što su je "dobili" a ne zaslužili...I slažem se s predhodno rečenim: ko je učio za diplomu taj će i da radi dobro...mada diploma pada u drugi plan i ako svojim radom podbaciš ali i ako opravdaš vlastita očekivanja...RAD je mjerilo, HTJENJE, UPORNOST,PREDANOST...a bogami treba imati i malo napadačkog garda 
-
drastic
- Posts: 1355
- Joined: 05/06/2010 00:52
#45 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
kao i u svakom poslu ima ljudi koji se ponose svojim radom a ima ih koji samo ubijaju vrijeme
Ali da dodam da nema vecih bezkicmenjaka od tih diplomaca pogotovo onih sa kojekakvim nestrucnim diplomama(pravo,ekonomija etc.)
Ali da dodam da nema vecih bezkicmenjaka od tih diplomaca pogotovo onih sa kojekakvim nestrucnim diplomama(pravo,ekonomija etc.)
- malaplavooka
- Posts: 3353
- Joined: 12/04/2011 12:34
- Location: tu....u tvom srcu :)
#46 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
drastic wrote:kao i u svakom poslu ima ljudi koji se ponose svojim radom a ima ih koji samo ubijaju vrijeme
Ali da dodam da nema vecih bezkicmenjaka od tih diplomaca pogotovo onih sa kojekakvim nestrucnim diplomama(pravo,ekonomija etc.)
A šta je po tebi nestručna diploma?????
-
drastic
- Posts: 1355
- Joined: 05/06/2010 00:52
#47 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
pa sta ja znam koje kakve administracijske, zurnalisticke, diplomatske, bankarske, filozofske, socioloske,
saobracajne otprilike sve sto nije npr. medicina, farmaceutika telekomunikacije,elektro,masinsko,metalursko, arhitektura i sl.
saobracajne otprilike sve sto nije npr. medicina, farmaceutika telekomunikacije,elektro,masinsko,metalursko, arhitektura i sl.
- malaplavooka
- Posts: 3353
- Joined: 12/04/2011 12:34
- Location: tu....u tvom srcu :)
#48 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
E vala sad ga ti pretjera....pa znaš li ti koliko danas vrijedi dobar pravnik, dobar ekonomista, ali pazi DOBAR??????? Ne znam, ja to ne klasificiram tako...drastic wrote:pa sta ja znam koje kakve administracijske, zurnalisticke, diplomatske, bankarske, filozofske, socioloske,
saobracajne otprilike sve sto nije npr. medicina, farmaceutika telekomunikacije,elektro,masinsko,metalursko, arhitektura i sl.
-
drastic
- Posts: 1355
- Joined: 05/06/2010 00:52
#49 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
kada pitas za ekonomistu jeli mislis koliko taj dobar ekonomista vrijedi za drzavu Bosnu ili za privatnu firmu?malaplavooka wrote:E vala sad ga ti pretjera....pa znaš li ti koliko danas vrijedi dobar pravnik, dobar ekonomista, ali pazi DOBAR??????? Ne znam, ja to ne klasificiram tako...drastic wrote:pa sta ja znam koje kakve administracijske, zurnalisticke, diplomatske, bankarske, filozofske, socioloske,
saobracajne otprilike sve sto nije npr. medicina, farmaceutika telekomunikacije,elektro,masinsko,metalursko, arhitektura i sl.
Sto se tice prava koja radna mjesta obavlja 90% pravnika a bogami i ekonomista
-
girl
- Posts: 458
- Joined: 27/06/2008 10:15
#50 Re: Nagrađivanje rada i strucnosti
x
Last edited by girl on 05/01/2012 09:49, edited 1 time in total.
