Forum Klix.ba

Dr.Mr.Fr. wrote:ma stocarstvo samo...ima pašnjaka koliko hoceš

a ima brate i stoke....

Čitav niz stvari za domaćinstvo ne proizvodimo: lonce i poklopce, tanjire, escajg. Jedino ne znam da li Bekto proizvodi plastične posude.
Što se tiče plastike Bekto Precisa je stvarno napredovala. Nisam znao da proizvode i dijelove za auta i ski opremu.
http://www.bekto.com/page/index.php/ba/ Ovo na slici je valjda gospodin Bekto.
Iz Goražda se transportiraju senzori, dijelovi svjetlosno-signalnih i drugih uređaja za: BMW, AUDI, MERCEDES, VOLKSWAGEN, TOYOTU, MAZDU, OPEL, FORD, FERRARI i druge.

Što se tiče autoindustrije, i ova je kompanije uradila stvarno puno.
http://prevent.ba/bs/home.html

Zar je ASA auto bio najjači brend u regionu 2007.?
http://prevent.ba/bs/asa-services.html

seldzuk wrote:Čitav niz stvari za domaćinstvo ne proizvodimo: lonce i poklopce, tanjire, escajg. Jedino ne znam da li Bekto proizvodi plastične posude.
Što se tiče plastike Bekto Precisa je stvarno napredovala. Nisam znao da proizvode i dijelove za auta i ski opremu.
http://www.bekto.com/page/index.php/ba/ Ovo na slici je valjda gospodin Bekto.
Iz Goražda se transportiraju senzori, dijelovi svjetlosno-signalnih i drugih uređaja za: BMW, AUDI, MERCEDES, VOLKSWAGEN, TOYOTU, MAZDU, OPEL, FORD, FERRARI i druge.

nije to vlasnik

a veliki potencijal bi imala prehrambena industrija za kucne ljubimce, ubilo se za izvoza a i sve vise i vise je trazeno u BiH.

Neiskorišten potencijal luke Brčko

BANJALUKA, Luka Brčko može omogućiti BiH mnogo veći stepen privredne koristi u vidu jeftinog međunarodnog transporta, ali je njen potencijal neophodno što bolje iskoristiti.
Jedan je od zaključaka istraživanja rijeke Save koji je realizovan kao zajednički projekat privrednih komora članica “Ekonomske regije u slivu rijeke Save”, a čija je prezentacija izvršena juče u Privrednoj komori RS.
Miroslav Pančić, predsjednik Privredne komore Brčko distrikta, je naglasio da ova međunarodna luka ima veliki privredni i transportni značaj za razvoj BiH.
“Projekat proširenja luke Brčko je spreman i po njegovom okončanju ona će postati luka primjenljivija svim privrednim kapacitetima BiH. Ova luka trenutno može pokriti područje sjeveroistočne BiH i biće proširena po principu kooperacije države i privatnog vlasništva”, rekao je Pančić.
Pančić je slikovito poredeći transportne mogućnosti kapaciteta u prevozu posredstvom riječnog transporta objasnio da primjera radi jedan šlep ima nosivost od 1.000 tona što je cijela kompozicija voza, dok jedna barža ima nosivost 2.000 tona odnosno dvije kompozicije vozova.
“Vjerujem da ćemo izgradnjom kanala, koji ide od Vukovara prema Šamcu, dobiti još jeftiniji prevoz iz Evrope pri čemu će se izbjeći veliki dosadašnji nepotreban put”, rekao je Pančić.
U okviru ovog zajedničkog projekta do kraja godine će biti objavljen atlas rijeke Save za nautički turizam koji će poslužiti za jači razvoj i promociju turističke i nautičke ponude područja uz rijeku Savu. U njegovoj izradi su učestvovale Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija, odnosno 17 privrednih komora iz sliva rijeke Save, a u njega je još od 2007. godine uloženo 12.000 evra. Nezavisne novine

http://www.capital.ba/neiskoristen-pote ... uke-brcko/

Srebrenica je prije rata bila treća po razvijenosti opština u BiH.

Analiza investicijskog potencijala u Srebrenici
http://www.fipa.gov.ba/FipaFiles/File/N ... erzija.pdf

Energetika prioritet privrednog razvoja BiH
Objavljeno: Oct 22. 2007. 15:23

SARAJEVO, Energetika je jedna od prioritetnih oblasti za privredni razvoj BiH, rekao je danas zamjenik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Vilim Primorac.

Otvarajući savjetovanja bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog savjeta za električne sisteme /BH CIGRE/ u Neumu, Primorac je rekao da su proteklih godina evidentirane ogromne turbulencije u svjetskoj privredi koje su razultat rasta potražnje za energijom, nedostatka energenata i nedovoljnog razvoja energetske infrastrukture, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

“Pokrenute su značajne aktivnosti s ciljem osiguranja stablnog snabdijevanja energijom, integracije energetskih tržišta u Evropi, usklađivanja energetske politike s ciljevima održivog razvoja, kao i istraživanja i razvoja u energetskom sektoru”, rekao je Primorac.

On je naglasio da su te aktivnosti od ogromnog značaja za razvoj zemlje, posebno imajući u vidu da je energetski sektor sa postojećim potencijalima i neiskorištenim resursima jedan od ključnih nosilaca razvoja BiH.

“Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao resorno državno ministarstvo za ovu oblast, uključeno je u proces restrukturisanja u ovoj oblasti i u potpunosti podržava rad bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog savjeta za velike električne sisteme”, napomenuo je Primorac.

Savjetovanju, koje će trajati do 25. oktobra, prisustvuje oko 350 učesnika iz zemalja okruženja, a biće predstavljena 123 rada.

http://www.capital.ba/energetika-priori ... zvoja-bih/

1. Drvna industrija..ali ne samo izvozom sirovina vec se specijalizirati za proizvodnju kvalitetnog namjestaja, parketa itd
2. Elektroenergetski sektor..tu je sve receno..jako malo iskoristeno a veliki potencijal
3. Poljoprivreda ..pored ovoliko neobradive i ekoloski ciste zemlje mozemo biti izuzetan konkurent u proizvodnji povrca, voca..segmentirat se na eko proizvode
4. Stocarstvo i mlijecna industrija..Holandija je najveci izvoznik sira na svijetu, niko me ne moze ubijedit da nasa zemlja ne moze biti izuzetno konkurentna u mlijecnoj industriji pored toliko neiskoristenih pasnjaka, cistih livada. Izvoz mesa npr. samo u Tursku koja vapi za tim bi podiglo cijelu privredu na noge ali treba grla i grla, treba neradnici da ustanu i da rade.
5. Proizvodnja i obrada metala-proizvodnja baznih metala..pokretacka snaga nase privrede i dalje se moze razvijati..a velike su prilike zbog ogrmone potraznje
6. Turizam..segmentirati se na eko turizam, planinski turizam, arheoloski..itd
Ima prilika..samo treba radit !

Naumpade mi još jedna ideja koju kod nas niko nije realizovao. Oni jeftini tepisi što se prodaju i po centrima za tepihe i ostalu prostirku sigurno nisu nešto komplikovano za napraviti. Sada uvozimo turske. Da nije velika cijena transporta, ne bi me čudilo da ih počnemo uvozit i iz Kine.
A jedina ćilimara koju, koliko mi je poznato imamo, je na Sokocu. Koliko šare liče na tepihe predratne Sarajevske ćilimare, ne bi me čudilo da su to pogoni koji su dobili noge u ratu.

Sta je sa rudnikom zeljezne rude Vares?

seldzuk wrote:Dok se kod nas razmišlja kako otvoriti radna mjesta, malo se uopšte govori o tome šta bi se na tim radnim mjestima moglo proizvoditi.
Država koja je prije rata imala proizvodnju mnogo čega, sada ne proizvodi ni električne šporete. One na drva proizvodi, ali stvarno ne znam ko ih sada kupuje.
http://www.helios.com.ba/
Koliko sam se iznervirao kad sam kupio birin električni šporet. Bio je pristupačan cijenom, ali mi je bilo i drago da pomognem domaću proizvodnju. Al, hoćeš majčin sine. Donijeli mi je pred vrata, a na kutiji piše "Made in Turkey". Ne smeta mi što su braća Turci, već što smo invalidi da nismo ni električni šporet mogli sastavit. A i to što su me slagali. Sad nisam siguran jesu li i oni frižideri proizvedeni u Bihaću.
Otvaram ovu temu da malo popričamo o granama i vrstama proizvodnje za koje u BiH postoje ljudski i drugi resursi. Pa i nek neki pareša pokupi ideju i zaposli 10-20 ljudi, zauhar je.
Ako ima prijedloga za proširenje ankete, dajte ih odmah, dok se nije popunila glasovima.

Ako ti nije tesko prvo okaci ovdje sve privredne grane koje imamo da bi onda mogli vidjeti sta nemamo?

Poljoprivreda, sigurno.

zakonpera wrote:1. Drvna industrija..ali ne samo izvozom sirovina vec se specijalizirati za proizvodnju kvalitetnog namjestaja, parketa itd . Parket i nije nesto skup proizvod na trzistu, maloprodajna cijena da ali veleprodaja malo bolje od gradje. Glede namjestaja, kaskamo a sve zbog toga sto imamo jako malo dizajnera. Kod nas se na primjenjeni dizajn godisnje upise 10tak sutudenata od toga 9 babinih sinova i kceri koji su eto umjetnicke duse pa da im babo ispuni zelju.
2. Elektroenergetski sektor..tu je sve receno..jako malo iskoristeno a veliki potencijal. Dosta para treba uloziti ali ne zaposljava puno radne snage. Jefitinija struja koja bi privukla strane firme da otvaraju pogone, dalo bi se pricati.
3. Poljoprivreda ..pored ovoliko neobradive i ekoloski ciste zemlje mozemo biti izuzetan konkurent u proizvodnji povrca, voca..segmentirat se na eko proizvode Jako malo agronoma i i poljoprivrednih inzinjera. Ljudi koji bi trebali da edukuju i informisu poljoprivredne proizvodjace.
4. Stocarstvo i mlijecna industrija..Holandija je najveci izvoznik sira na svijetu, niko me ne moze ubijedit da nasa zemlja ne moze biti izuzetno konkurentna u mlijecnoj industriji pored toliko neiskoristenih pasnjaka, cistih livada. Izvoz mesa npr. samo u Tursku koja vapi za tim bi podiglo cijelu privredu na noge ali treba grla i grla, treba neradnici da ustanu i da rade. Opet, da se nadovezem jako malo agronoma, veterinara, poljoprivrednih instituta u funkciji pomoci poljoprivredi i selu. Pustiti busu na pasnjak i misliti da mozemo prehraniti cio svijet je jako lose. O Holandiji necemo pricati, to je drugi svijet za nas.
5. Proizvodnja i obrada metala-proizvodnja baznih metala..pokretacka snaga nase privrede i dalje se moze razvijati..a velike su prilike zbog ogrmone potraznje Koliko inzinjera masinstva i inzinjera metalurgije izadje svake godine sa BH fakulteta, nedovoljno da bi se stvorio jedan zamah. A i ovo sto izdje, glavni cilj je da ide na budzet. Obrada metala nije samo cekic i nakovanj pa udri. Ima tu mnogo vise od toga.
6. Turizam..segmentirati se na eko turizam, planinski turizam, arheoloski..itd
Ima prilika..samo treba radit !

. I na kraju naravno turizam, ta vjecna tema BH ekonomije. Sto se tice arheoloskog turizma, tu nisam siguran sta bi radili, iskopavali piramidu mozda. I sta je to eko turizam.
Da rezimiram, sa jako slabom obrazovnom strukturom u svim segmentima, sa veoma skupom drzavom koja namece privredi razne namete koji nasu radnu snagu cine skupom, sa agrarnom politikom koja nema ni a od agrarno, sa razmisljanjem da investitori samo cekaju da mi namignemo da pa oni skoce da investiraju a da mi nemoramo kurcem mrdnuti da ih privucemo, necemo daleko dospjeti.
A i sam naziv teme, "privredne grane koje nemamo" je dosta diskutabilan. Jer mi smo zemlja od 3.8 miliona i naravno da ne mozemo proizvoditi sve zivo, pa nismo Kina, zemlja od 1.3 milijarde pa da mozemo reci, hajmo sad praviti malo avione, pa malo satelite, pa superbrze vozove .

detroit-mercy wrote:

zakonpera wrote:1. Drvna industrija..ali ne samo izvozom sirovina vec se specijalizirati za proizvodnju kvalitetnog namjestaja, parketa itd . Parket i nije nesto skup proizvod na trzistu, maloprodajna cijena da ali veleprodaja malo bolje od gradje. Glede namjestaja, kaskamo a sve zbog toga sto imamo jako malo dizajnera. Kod nas se na primjenjeni dizajn godisnje upise 10tak sutudenata od toga 9 babinih sinova i kceri koji su eto umjetnicke duse pa da im babo ispuni zelju.
2. Elektroenergetski sektor..tu je sve receno..jako malo iskoristeno a veliki potencijal. Dosta para treba uloziti ali ne zaposljava puno radne snage. Jefitinija struja koja bi privukla strane firme da otvaraju pogone, dalo bi se pricati.
3. Poljoprivreda ..pored ovoliko neobradive i ekoloski ciste zemlje mozemo biti izuzetan konkurent u proizvodnji povrca, voca..segmentirat se na eko proizvode Jako malo agronoma i i poljoprivrednih inzinjera. Ljudi koji bi trebali da edukuju i informisu poljoprivredne proizvodjace.
4. Stocarstvo i mlijecna industrija..Holandija je najveci izvoznik sira na svijetu, niko me ne moze ubijedit da nasa zemlja ne moze biti izuzetno konkurentna u mlijecnoj industriji pored toliko neiskoristenih pasnjaka, cistih livada. Izvoz mesa npr. samo u Tursku koja vapi za tim bi podiglo cijelu privredu na noge ali treba grla i grla, treba neradnici da ustanu i da rade. Opet, da se nadovezem jako malo agronoma, veterinara, poljoprivrednih instituta u funkciji pomoci poljoprivredi i selu. Pustiti busu na pasnjak i misliti da mozemo prehraniti cio svijet je jako lose. O Holandiji necemo pricati, to je drugi svijet za nas.
5. Proizvodnja i obrada metala-proizvodnja baznih metala..pokretacka snaga nase privrede i dalje se moze razvijati..a velike su prilike zbog ogrmone potraznje Koliko inzinjera masinstva i inzinjera metalurgije izadje svake godine sa BH fakulteta, nedovoljno da bi se stvorio jedan zamah. A i ovo sto izdje, glavni cilj je da ide na budzet. Obrada metala nije samo cekic i nakovanj pa udri. Ima tu mnogo vise od toga.
6. Turizam..segmentirati se na eko turizam, planinski turizam, arheoloski..itd
Ima prilika..samo treba radit !

. I na kraju naravno turizam, ta vjecna tema BH ekonomije. Sto se tice arheoloskog turizma, tu nisam siguran sta bi radili, iskopavali piramidu mozda. I sta je to eko turizam.
Da rezimiram, sa jako slabom obrazovnom strukturom u svim segmentima, sa veoma skupom drzavom koja namece privredi razne namete koji nasu radnu snagu cine skupom, sa agrarnom politikom koja nema ni a od agrarno, sa razmisljanjem da investitori samo cekaju da mi namignemo da pa oni skoce da investiraju a da mi nemoramo kurcem mrdnuti da ih privucemo, necemo daleko dospjeti.
A i sam naziv teme, "privredne grane koje nemamo" je dosta diskutabilan. Jer mi smo zemlja od 3.8 miliona i naravno da ne mozemo proizvoditi sve zivo, pa nismo Kina, zemlja od 1.3 milijarde pa da mozemo reci, hajmo sad praviti malo avione, pa malo satelite, pa superbrze vozove .

2009: 10 096 diplomata u FBiH
Pravni faklutet: 943
Ekonomski Fakultet: 1821
Politicke nauke: 681
Kriminalistika: 291
Filozofski faklutet: 1497

mrsko mi racunati udio i procente...

sinuhe wrote:Sta je sa rudnikom zeljezne rude Vares?

previse sumpora. neisplativa ruda...

Trebali bismo razmišljati na način kako nabaviti jednu oavakvu mašinu i od nečeg praviti nešto drugo, tražiti način kako to prodavati pa čak i izvoziti. Dok tako ne budemo razmišljali, nema nam selameta. Kad čujem da je Hyundai počeo od automehaničarske radnje, muka mi što naša omladina uopšte ne razmišlja na taj način.
Počet se može u garaži ako nemaš gdje drugo.
Probati, pa daće Allah nekog selameta.

ili

ili

ili

KOje ovo drvo koristi za čačkalice, ja mislio prave se samo od brezinog drveta.

proizvodnja tjestenine

Mogu se zakleti da ne proizvodimo čekiće:

Ovo je najkomplikovaniji, a ne proizvodimo ni one najjednostavnije - komad drveta, komad metala.

selotejp, izolirband i šta ti ja znam

Ubij me ako i drvene kašike u tržnim centrima nisu uvozne:

tepisi

baloni