Upotreba arapskog jezika u islamu

[travar]

wow, kako nadasve kvalitetna tema

Šuti, s nestrpljenjem očekujem zaplet

Do sad je rasprava bila kulturna

A rasplet?

Uvijek je isti tako da...

[Updated]

A kako objasnit da nasi ljudi cijeli zivot uce Kuran na arapskom, paze na pravila izgovora, a da pri tom gotovo ni rijeci ne razumiju ...

[BHF_Manijak]

wow, kako nadasve kvalitetna tema

Koja ce nekim cudnim okolnostima i ni iz cega na kraju zavrsiti sa "Nema - ima Boga"

[svojnasvom]

A kako objasnit da nasi ljudi cijeli zivot uce Kuran na arapskom, paze na pravila izgovora, a da pri tom gotovo ni rijeci ne razumiju ...

Nije to samo kod nas, evo i voi što cekaju rasplet i zaplet ko nešta kontaju a ipak ne kontaju.
Kur'an ima svoju melodicnost koju će ti priznati mnogi objektivni nemuslimani. Ipak sa arapskim se uvijek dublje razumije. E sad druga je tema što vjera nekog čovjeka koji ne poznaje Kur'anska znacenja osim iz interpretacije može biti cvrsca.
U svakom slucaju islam je "arapksa" vjera svidilo se to nekom ili ne.

[plain vanilla]

Sta je reci propaganda holivuda i slicnih gluposti... ja se vise ne bih iznenadio da me na sred carsije neki mladic ili djevojka isprave i kezu nije melek nego andjeo ili nije sejtan nego dzavo...

TV-internet-muzika-zabava itd imaju prevelikog uticaja...

dzavo sigurno nije

zar sejtan nije turcizam?
sto je ispravnije reci sejtan nego vrag ili djavo?

[Richard Peti]

.

[ladyada]

ja sam neke izraze iz arapskog ponijela u svom odgoju kao svete i nisam ih mogla povezati sa nekim radnjama kao alkohol i reci neku arapsku rijec........ a onda se iznenadis kad vidis arapa da pije pivu i kaze elhamidulilah ja sam se prije 15tak godina sokirala u kaficu , dok mi covjek nije objasnio da je to samo jezik i da smo ga mi precjenili ........

[GOLFER]

Sta je reci propaganda holivuda i slicnih gluposti... ja se vise ne bih iznenadio da me na sred carsije neki mladic ili djevojka isprave i kezu nije melek nego andjeo ili nije sejtan nego dzavo...

TV-internet-muzika-zabava itd imaju prevelikog uticaja...

dzavo sigurno nije

zar sejtan nije turcizam?
sto je ispravnije reci sejtan nego vrag ili djavo?

zaista me ne interesuje sta je u bilo kakvom smislu ispravnije, znam da se u mojoj tradiciji i u mom jeziku kaze sejtan... ne znam sto bi to nekome prestavljalo problem, ili sto bi se to trebalo mjenjati il sta ja znam sta vec, isti slucaj i sa jos mnogobrojnim rijecima nastalih pod uticajem Islama koje postoje u nasem jeziku...

To sto nekome neki pojmovi nisu poznati (posebno oni u nasem jeziku nastali pod uticajem Islama), je odraz koliko malo znamo jedni o drugima i o nasoj kulturi i tradiciji, nista vise... i lijek za to je ucenje i citanje, a nekakvo supljiranje...

[plain vanilla]

zaista me ne interesuje sta je u bilo kakvom smislu ispravnije, znam da se u mojoj tradiciji i u mom jeziku kaze sejtan... ne znam sto bi to nekome prestavljalo problem, ili sto bi se to trebalo mjenjati il sta ja znam sta vec, isti slucaj i sa jos mnogobrojnim rijecima nastalih pod uticajem Islama koje postoje u nasem jeziku...

To sto nekome neki pojmovi nisu poznati (posebno oni u nasem jeziku nastali pod uticajem Islama), je odraz koliko malo znamo jedni o drugima i o nasoj kulturi i tradiciji, nista vise... i lijek za to je ucenje i citanje, a nekakvo supljiranje...

vjerujem, a mozda grijesim, te rijeci su dosli s turcima, koji su nas ..okupirali
meni nije problem, ali te rijeci su turcizmi

[GOLFER]

zaista me ne interesuje sta je u bilo kakvom smislu ispravnije, znam da se u mojoj tradiciji i u mom jeziku kaze sejtan... ne znam sto bi to nekome prestavljalo problem, ili sto bi se to trebalo mjenjati il sta ja znam sta vec, isti slucaj i sa jos mnogobrojnim rijecima nastalih pod uticajem Islama koje postoje u nasem jeziku...

To sto nekome neki pojmovi nisu poznati (posebno oni u nasem jeziku nastali pod uticajem Islama), je odraz koliko malo znamo jedni o drugima i o nasoj kulturi i tradiciji, nista vise... i lijek za to je ucenje i citanje, a nekakvo supljiranje...

vjerujem, a mozda grijesim, te rijeci su dosli s turcima, koji su nas ..okupirali
meni nije problem, ali te rijeci su turcizmi

vecina pojmova je nastalo od necega ili pod uticajem necega nije od pocetka postojalo sve u nekom jeziku... Pa tako isto i ti turcizmi su nastali pod uticajem necega drugog... Tako nije na odmet znati da su mnoge rijeci i kod turaka nastale pod uticajem arapskog jezika...

[zonbirile]

u našem regionu zvali su ih glagoljašima-pobornici upotrebe maternjeg jezika u crkvenoj službi.Evropa je taj problem i ranije riješila na isti način.Ništa ne tvrdim,samo kažem,kako je to išlo kod hriščana i smatrano je snagom i voljom nacionalnog i svakog drugog jedinstva i samostalnosti..

[vazi]

A kako objasnit da nasi ljudi cijeli zivot uce Kuran na arapskom, paze na pravila izgovora, a da pri tom gotovo ni rijeci ne razumiju ...

Nije to samo kod nas, evo i voi što cekaju rasplet i zaplet ko nešta kontaju a ipak ne kontaju.
Kur'an ima svoju melodicnost koju će ti priznati mnogi objektivni nemuslimani. Ipak sa arapskim se uvijek dublje razumije. E sad druga je tema što vjera nekog čovjeka koji ne poznaje Kur'anska znacenja osim iz interpretacije može biti cvrsca.
U svakom slucaju islam je "arapksa" vjera svidilo se to nekom ili ne.

sta podrazumijevas pod ovim "arapska vjera"?

I meni nekada nije jasno zasto tolika, nekad mi se ucini prenaglasena, upotreba tih rijeci koje se u redovnom govoru ne koriste? Ako je osobi koja tako prica vazno da je razumiju oni koji razumiju i te pojmove, onda je ona postigla svoj cilj. oni koji ne razumiju e pa ne moraju ni razumjeti, ko im je kriv
steta, propustaju priliku da religiju i neke religijske stvari , koje poznaju bolje od sredine, priblize i "predstave" okolini a to je ipak nesto...

tako "opricati" npr rijec shirk je cijela jedna lekcija ...

nekog religijskog zblizavanja kroz upotrebu i poznavanje tih pojmova ne vjerujem da moze biti...

citav zivot govorim adze i prijatelji krscani me pitaju kako ti je stric

dok su mi djeca bila mala pitanje je bilo "hoces ici kod bake" a svi znaju da je bila rahm nana , dzaba

[AdnaZ]

@GOLFER: Pokušat ću da se sjetim više tih izraza ali evo nekih koji su nam više ili manje poznati a imaju sasvim upotrebljive ekvivalente u datom kontekstu.

ashabi - prijatelji/sljedbenici, slično engleskom izrazu "entourage" (ajde ovo i donekle)
mu'min - vjernik (čemu potreba za ovime?)

Ma samo treba obratiti pažnju tokom ramazana kada je veći broj islamskih tema u medijima i sve vrvi od tih izraza pa se čovjek zapita.

Jezičko i terminološko značenje riječi „Es-Sahabe“

Rekao je Fejruz Abidijj: Kada je u pitanju jezičko značenje riječi „Es-Sahabe“ ono se vrti uglavnom oko dvije riječi: poziv na druženje (drugarstvo) ili vezivanje (saputništvo).[4]
Rekao je Ebu Bekr Ibn Tajjib: „Složni su učenjaci jezika da je riječ ashab preuzeta i izvedena iz riječi Es-Suhbetu (drugarstvo), i ova riječ nije vremenski ograničena, odnosno riječ ashab odnosi se na svaku osobu koja se je družila (boravila, putovala) sa nekom drugom osobom bilo to dugo ili kratko, bez da se to precizno vremenski određuje (pa makar to bilo samo nekoliko minuta).[5]
Što se tiče terminloške definiecije „Es-Sahabe“: islamski učenjaci po ovom pitanju imaju oprečne stavove, odnosno dva su mišljenja po ovom pitanju:
Od Abdulkuduusa, rahmetullahi alejhi, bilježi se predaja da je kazao: Čuo sam Ahmed Ibn Hanbela, rahmetullahi alejhi, kako priča o ashabima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selle, te je spomenuo učesnike Bedra (bitke na Bedru) rekavši: „Najbolji ljudi poslije ovih učesnika su ljudi iz vremena u kome je poslan Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sllem. Svako onaj ko se družio sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem: godinu, mjesec, dan, sahat, ili svaki onaj koji ga je vidio – za njega kažemo da je ashab (drug) Allahova Poslanika, onoliko koliko se družio s njim, pričao ili pak gledao u Njega, sallallahu alejhi ve sellem.“[6]
Rekao je imam Buharu, rahmetullahi alejhi: „Svako onaj ko se družio sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, ili Ga vidio od muslimana – ta on je ashab (drug) Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.“[7]
Rekao je Ali Ibn Medini, rahmetullahi alejhi: „Svako onaj ko se družio sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, ili ga pak vidio pa makr to bilo i jedan sahat tokom dana, on je ashab (drug) Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.“[8]
Rekao je Seid Ibn Musejjeb, rahmetullahi alejhi: „U ashabe ne ubrajamo (ne smatramo ih od njih) one koji nisu proveli sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, godinu ili dvije, ili pak nisu učestovali s Allahovim Poslanikom u jednoj ili dvije bitke.“[9]
Komentarišući ovu definicuju (definiciju Sedia Ibn Musejjeba) rekao je hafiz Hadžer El-Askalni, rahmetullahi alejhi: „Praksa islamski učenjaka po ovom pitanju je potpuno suprotna onome što je kazao Seid Ibn Musejjeb, jer su oni (islamski učenjaci) složni, i u ashabe ubrajaju sve one koji su se okupili i obavili oprsni hadždž (Hadžžetu El-Veda') sa Allahovim Poslanikom, sallalahu alejhi ve sellem.“[10]
Ispravna i preferirajuća definicaj Ashaba, Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je ona za koju je sam hafiz Ibn Hadžer, rahmetullahi alejhi, rekao: „Najispravnije definicija ashaba (druga) Allahova Poslanika, do koje sam ja došao, jeste ona u kojoj stoji da je ashab svako onaj ko je sreo Allahova Poslanika kao musliman i kao takav umro (kao musliman).“
Pojašnjavajući ovu svoju definicju rekao je Ibn Hadžer, rahmetullahi alejhi: „Tako se u ashabe ubrajaju svi oni koji su družili se s Allahovm poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, bilo to dugo ili kratko, a također ubrajaju se svi oni od koji su prenosioci hadisa a i oni koji to nisu, oni koji su se borli s Allahovim Poslanikom, a i oni koji to nisu, također ashabima smatramo i one koji su vidjeli Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a nisu sjedili s njim, te ashab je svako onaj koji nije mogao da vidi Allahova Poslanika, svojim okom, kao skupina ashaba koji su bili slijepi. Kada smo kazali da je neophodno da bi bila osoba ashab mora da sretne, vidi poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao vjernik, time smo ustvari sužili krug drugova Allahova Poslanika, i s ovim dodatkom iz kruga ashaba izašli su svi oni ljudi od Kafira (nevjernika) koji su sreli Allahova Poslanika, vidjeli ili pak sjedili s njim. Također nije dovoljno, i ashabom se ne smatra čovjek koji je vidio Allahova Poslanika, prije nego je primio islam – da bi se ubrojao u ashabe morao je ponovo da sretne Allahova Poslanika, kao musliman. Pod riječ musliman ulazi svaki čovjek koji je bio šerijatski punoljetan, odnosno na koga se odnose propisi Teklifa (ar. Ahkam Teklif) bilo to da je od ljudi ili Džina. A sa riječima „i kao takav umor (kao musliman)“ iz kruga ashaba i iz definicije izašao je svako onaj ko je sreo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao vjernik, no nakon toga on je učinio Riddet (odmetnuo se od islama). A također ashabom se smatra čovjek koji je učinio riddet (otpadništvo) za vrijeme života Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a potom se vratio islamu prije nego je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio – pa makar i ne vidio više, odnosno ne sreo se s Allahovm Poslanikom – i ovo je ispravno ubjeđenje (stav).[11]
Kako prepoznati ko je ashab (drug) Allahova Poslanika?
Islamski učenjaci, Allah im se smilovao, postavili su granice i pravila spoznaje da li je neka osoba bila drug (ashab) Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, neka od tih pravila su:
- Da se utvrdi putem tevatur predaja (mnoštva predaja) da je neka osoba bila i za nju se pouzdano tvrdi da je drug (ashab) Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao što su to bili: Ebu Bekr, Omer, Osman, Alija, radijjallahu anhum, i svi drugi ashabi za koje pouzdano znamo da su bili drugovi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
- Da se utvrdi putem lične slave (ar. Eš-Šuhre) ili pak putem onoga čime su se generacije poslje takave osobe okoristile kao predajama ili pak ličnim zaslugama u ratnim pohodima i osvajanjima.
- Da neko od ashaba ili tabina preporukom potvrdi i kaže za neku osobu da je od drugova Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, shodno ispravnom uvjerenjenu da preporuka jedne osobe od ashaba ili tabina biva primljena i uzima se kao validna – što je ispravno ubijeđenje.
- Da osoba sama za sebe kaže da je od drugova Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a prethodno treba da se utvrdi da je savremenik (živio u vremenu) Allahova Poslanika, te da je povjerljiv (ar.Sika) a također da je pri njemu osobina pravednosti (ar.adale).
Spomenuo je hafiz Ibn Hadžer, rahmetullahi alejhi, pravilo pomoću kojeg se prepoznaje veliki broj ashaba, gledajući i zadovoljivši se samo sa jednim opisom, dok su ova pravilo uzeto iz jedne od tri stvari:
1. Muslimani su za svoje vosjkovođe (komadante) isključivo postavljali drugove (ashabe) Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ukoliko obratimo pažnju na predaje koje govore o vojnim pohodima, osvajanjima kao i ratu „otpadništva“ (ar. Hurubu Riddet) lahko će mo uočiti spomenutu stvar.
2. Prenosi se od Abdurahmana Ibn Avfa, radijjallahu anhu, da je kazao: Nije se rodilio niti jedno novorođenče a da nije bio pozvan Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da prisustvuje i dovi novorođenčetu – te iz ovoga zaključujemo i uzimamo mnogo.
3. Nakon što je oslobođena (osvojena) Mekka i Taif, u njima nije ostao niti jedan mušrik (nakon 10 godine po Hidžri) a da nije prethodno primio islam i obavio „Oprosni Hadždž“ sa Allahovim Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, a samim time on Ga je vidio. Dok Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije vidio sve njih (u predajama se bilježi da je sa Allahovim Poslanikom,sallallahu alejhi ve sellem, obavilo „Oprosni Hadždž“ više od 125.000 ljudi).[12]
Generacije ashaba, radijjallahu anhum
Ashabi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, razlikuju se po vrijednosti (rangu) jedni od drugih, tako da su neki od njih „stariji“ po primanju islama, ili pak razlikuju se od onih koji nisu učinili Hidžru (preseljenje u Medinu) ili nisu učestovali u svim bitkama sa Muhammedom, sallallahu alejhi ve sellem, tako da su islamski učenjaci kazali da se ashabi dijele na dvanaest generacija (skupina):
a) Prva generacija: Ashabi koji su primili islam još u Mekki poput Ebu Bekra, Omera, Osmana, Alije i drugih ashaba, radijjallahu anhum.
b) Druga generacija: Ashabi koji su dali prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem u kući Erkama, radijjallahu anhu (ar.Ashabu Ed-Dar).
c) Treća generacija: Ashabi koji su učinili Hidžru u Abesiniju.
d) Četvrta generacija: Ashabi koji su dali prisegu Allahovom Poslaniku na Akabi (prva prisega na Akabi).
e) Peta generacija: Ashabi koji su dali prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na Akabi, a većina njih je bila Ensarije (druga prisega na Akabi).
f) Šesta generacija: Ashabi koji su među prvima došli do Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dok je još bio u mjestu Kub'a gradeći prvi mesdžid.
g) Sedma generacija: Ashabi Allahova Poslanika koji su učestovali na Bedru (u bitci na Bedru), za koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Radite šta želite (hoćete) vama je oprošteno.“[13]
h) Osma generacija: Ashabi koji su učinili Hidžru između dva vojna pohoda Bedra i Hudejbije.
i) Deveta generacija: Ashabi koji su dali prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ispod drveta (Bej'atu Er-Ridvan), povodom kojih je Allah objavio ajet: “Allah je zadovoljan onim vjernicima koji su ti se pod drvetom na vjernost zakleli. On je znao šta je u srcima njihovim, pa je spustio smirenost na njih, i nagradiće ih skorom pobjedom.” (Prijevo značenja sura El-Feth, ajet 18)
j) Deseta generacija: Ashabi koji su učinili Hidžru između Hudejbije i oslobođenja Mekke, a njihov broj je jako veliki, neki od njih su: Halid Ibn Velid, Amr Ibn Ass', Ebu Hurejre, radijjallahu anhum.
k) Jedanaesta generacija: Oni ashabi koji su primili islam od Kurejšija na dan oslobođenja Mekke.
l) Dvanaesta generacija: Ashabi koji su bili malodobni (djeca) na dan oslobođenja Mekke i na dan „Oprosnog Hadždža“ a koji su vidjeli Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao što su: Saib In Jezid i Abdullah Ibn Sa'lebe Ibn Ebi Suajr (za njih je Allahov Poslanik toga dana dovio), kao i Ebu Tufejl Amir Ibn Vasile i Ebu Džuhejfe Vehb Ibn Abdullah, radijjallahu anhum (oni su vidjeli Allahova Poslanika u Tavafu kod Zem-Zem vode).[14]
Rekao je Ibn Salah: „Kada pogledamo u različit položaj i rang ashaba, radijjallahu anhum, nedvojbeno će mo doći do zaključka da je bilo dvanaest pa i više generacija (skupina) ashaba, radijjallahu anhum.“[15]
Broj ashaba, radijjallahu anhum
Nema niti jednog pouzdanog dokaza o preciznom broju ashaba, radijjallahu anhum, a ono što se navodi u pojednim predajama to se odnosi uvijek na određeni (specifični) broj ashaba koji su svjedočili i bili prisutni tom događaju. Da je ovo tačno potvrđuju i riječi Ibn Salah-a koji prenosi od Ebu Zura, rahmetullahi alejhim, kada je bio upitan o broju ljudi koji su prenosili od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je kazao: „A ko to zna pouzdano?! Oprosni Hadždž sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, obavilo je 40.000 ashaba, dok je bitci na Tebuku uz Allahova Vjerovjesnika bilo 70.000 ashaba.“[16]
U drugoj predaji od njega stoji: „Umro je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a broj onih koji su ga vidjeli i prenose od Njega je nešto veći od 100.000 insana od ljudi i žena, a svi oni prenose od Allahova Vjerovjesnika, nešto bilo to da su čuli ili pak vidjeli.“[17]
Rekao je hafiz Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi: „Islamski učenjaci se razilaze po pitanju broja ashaba, radijjallahu anhum, prenosi se od Ebu Zura, rahmetullahi alejhi, da je kazao: „Broj ashaba doseže 120.000“.[18]
Iz svega prethodno navedenog vidimo da precizno određivanje broja ashaba, radijjallahu anhum, nije moguće, a svi oni koji su navodili ili pak da kažemo pokušali da nam prenesu ovaj podatak oni su to činili vezujući se za određeno vrijeme i prostor (događaj), tako da među svim ovim podatcima nema kontradiktornosti niti podudaranja.
Allaha molim da nas učini od onih koji će biti u društvu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, društvu njegovi drugova (ashaba) i svih oni za koje je Uzvišeni kazao: “Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadžirima i ensarijama i svima onima koji ih slijede dobra djela čineći, a i oni su zadovoljni Njime; za njih je On pripremio džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, i oni će vječno i zauvijek u njima boraviti. To je veliki uspjeh.” AMIN

prevod riječi ashab je ipak malo duži, i misli se na jednu određenu skupinu hja, nije to baš tako s prevodima.

nego, nije stvar da se u ramazanu forsiraju takvi izrazi, u ramazanu se, u emisijama, forsiraju gosti kojima je korištenje arabizama i turcizama dio njihovog uobičajenog govora.

i meni smeta kada ljudi iz raznoraznih profesija koriste obilje engleskih, latinskih, ili kompjuterskih izraza, ali ko je meni kriv što su ti ljudi uložili godine školovanja u toj struci i silom prilika usvojili takvo izražavanje, da ne kažem da su mnogi doktori djeca doktora=odrasli su slušajući doktore( sine kakav ti je to edem na glavi, čak pri pregledu palpatorno daje pulsirajuće znakove )

često kod doktora kad odem, pa prilikom anamneze toliko zapetljam šta mi je a doc jednostavno odgovori jednom riječju, a obrnuto kad ja upitam za tu jednu riječ, doc pođe da zamuckuje, jednostavno objašnjenje te riječi je toliko opširno da nema smisla.

ja i dajte @duhovnom vođi title, pa čovjek već tri puta traži isti

[Eborg]

Ovdje ne ulazimo u dogmu već u ljudsku potrebu da koristi arapski jezik na mjestima gdje to nije nužno. Ne govori se o obredima na domaćim jezicima već o upotrebi tih izraza u onim dijelovima koji se odvijaju na našem jeziku ili na predavanjima. Ovo je više sociološko-jezički nego religijski problem.

Jako mnogo ljudi je u zabludi da je arapski jezik sveti jezik. On to nikako nije, i koliko mi je poznato, objava je na tom jeziku jer je u tom momentu imao najskladniji jezičko-pisani sistem pogodan onome što se željelo predstaviti, danas je možda engleski jezik i savršeniji od arapskog, možda će neko bolje znati.

Ja ne volim arapski jezik jer nisam fan tih grlenih glasova no ljudi trebaju prihvatiti da u njemu nema ništa sveto. Kada citiraš Kur'an na arapskom ili švedskom efekat je isti, arapski se samo zadržao kako se original ne bi mijenjao. Smiješno mi je vidjeti da niko ne reaguje kada kažem da ne volim slušati portugalski i holandski jezik a kada dodam u tu skupinu i arapski odmah se dižu uvrijeđeni zaštitnici.

Po nekoj logici, u Božijim očima je arapski jezik "bitan" koliko i drveni čamac. Dakle, nije to ništa sveto već je nešto što je nastalo u narodu davno prije islama i nema veze sa istima, samo je korišten kao "alat" za isti.

[Eborg]

Znam na šta misliš no mislio sam u smislu "sevapa". Znam za ono harf=dobro djelo no nema logike da je korisnije reći ajjet na arapskom da pojma nemaš o čemu se radi i isti na jeziku na kojem sve razumiješ i da se to "ne pika".

[ladyada]

Kada citiraš Kur'an na arapskom ili švedskom efekat je isti, arapski se samo zadržao kako se original ne bi mijenjao.

efekat nije i ne može nikako biti isti

a sta je sa izgovorom ....... lupam sad luk i luuk u nasem jeziku ko nezna fulio totalno ............

[GOLFER]

Ovdje ne ulazimo u dogmu već u ljudsku potrebu da koristi arapski jezik na mjestima gdje to nije nužno. Ne govori se o obredima na domaćim jezicima već o upotrebi tih izraza u onim dijelovima koji se odvijaju na našem jeziku ili na predavanjima. Ovo je više sociološko-jezički nego religijski problem.

A koji su to izrazi? Mislim ovako supljiramo a niko ne kaze koji su to tacno izrazi...

Jako mnogo ljudi je u zabludi da je arapski jezik sveti jezik. On to nikako nije, i koliko mi je poznato, objava je na tom jeziku jer je u tom momentu imao najskladniji jezičko-pisani sistem pogodan onome što se željelo predstaviti, danas je možda engleski jezik i savršeniji od arapskog, možda će neko bolje znati.

Ti si u zabludi, jer Kur'an je objavljen na arapskom jezik i na tom jeziku ima vrijednost potpunu, svaki harf je svijet za sebe... Potpuno je druga tema da li neko ajete koje uci razumije ili ne... Sigurno je bolje da se zna i prevod onoga sto ucis, ali to ne znaci da ne treba uciti Kur'an na arapskom, jer on se mora uciti na arapskom, a prevod je samo prevod i nista vise...

[tare...]

procitao sam samo prvi post, pa samo da odgovorim u vezi ovoga za pariz. u fr odvojeno klanjaju arapi i turci, imaju odvojene mesdzide, sto je apsurd. i hutbe su na arapskom i turskom. fr im je nudila da im napravi dzamiju u koju ce svi da idu i da se koristi fr jezik ( kao kod nas bs) al to nisu htjeli ni jedni ni drugi

[Eborg]

Ti si u zabludi, jer Kur'an je objavljen na arapskom jezik i na tom jeziku ima vrijednost potpunu, svaki harf je svijet za sebe... Potpuno je druga tema da li neko ajete koje uci razumije ili ne... Sigurno je bolje da se zna i prevod onoga sto ucis, ali to ne znaci da ne treba uciti Kur'an na arapskom, jer on se mora uciti na arapskom, a prevod je samo prevod i nista vise...

To nije sporno, ali arapski jezik nije sveti jezik, to ti govorim. Zaboravi isti u kontekstu Kur'ana, govorim van toga. On ima istu vrijednost kao i japanski i ima svoje psovke, pravila, varijante, nariječja, gramatiku, pravopis i slično i ni po čemu nije vredniji od drugog.

Jednom sam čuo izjavu jednog delegata po kojoj se kao broje dobra djela ako govoriš nešto na arapskom. Znači arapski komentator će bolje proći od Bahe jer ovaj prvi to sipa na arapskom? Niđe veze stvarno.

[GOLFER]

Ti si u zabludi, jer Kur'an je objavljen na arapskom jezik i na tom jeziku ima vrijednost potpunu, svaki harf je svijet za sebe... Potpuno je druga tema da li neko ajete koje uci razumije ili ne... Sigurno je bolje da se zna i prevod onoga sto ucis, ali to ne znaci da ne treba uciti Kur'an na arapskom, jer on se mora uciti na arapskom, a prevod je samo prevod i nista vise...

To nije sporno, ali arapski jezik nije sveti jezik, to ti govorim. Zaboravi isti u kontekstu Kur'ana, govorim van toga. On ima istu vrijednost kao i japanski i ima svoje psovke, pravila, varijante, nariječja, gramatiku, pravopis i slično i ni po čemu nije vredniji od drugog.

Jednom sam čuo izjavu jednog delegata po kojoj se kao broje dobra djela ako govoriš nešto na arapskom. Znači arapski komentator će bolje proći od Bahe jer ovaj prvi to sipa na arapskom? Niđe veze stvarno.

to je vrlo bukvalno shvatanje stvari... Onda ispade po toj logici i psovanj na arapskom jeziku dobro djelo...

Kur'anski arapski jezik jeste SVET i za svaki harf koji izgovoris imas sevap, i to je vjerovatno taj 'delegat' mislio... to nema puno veze sa obicnim govornim jezikom...

ne mozes pricati o Islamu, propisima, duznostima i o Kur'anu (na bilo kojem govornom podruciju) a da pri tome ne spominjes odredjene pojmove na arapskom jeziku citiras dijelove Kur'ana na arapskom jeziku i onda ih u tom govoru prevodis na odredjeni jezik, to jednostavno tako ide, jer u tom slucaju Arapski jezik je jezik Kur'ana i to je sveti jezik...

[Eborg]

Izgovoreni harf u kontekstu Kur'ana kao dobro djelo je OK, izgovoreni harf u kontekstu vremenske prognoze kao dobro djelo je nebuloza.

[madnessa]

meni licno smeta citiranje ajeta i hadisa na arapskom jeziku u emisijama namjenjenim siroj populaciji. tako sam jednom gledala emisiju "posteno" i gost je bio neki imam. kako je emisija koncipirana tako da niko nema previse vremena da odgovara na kraju je imam pricao na arapskom i jedva uspijevao na nasem da obrazlozi ono sto misli. tako da je tesko mogao prenijeti poruku i mozda su ga samo arapi i oni koji govore arapski na nivou da ove tekstove shvatataju mogli razumjeti. mozda neki izrazi imaju veliku vrijednost samom vjerniku, kao sto je ashab, ali u gore navedenoj prilici ce izraz "bliski prijatelji poslanika" dati mogucnost vecini da shvate cijelo izlaganje. makar pri prvom spominjanju rijeci "ashab" treba dati obrazlozenje, pa kasnije nastaviti sa sebi poznatim rjecnikom.

ma koliko stajalo to da ljudi iz odredjenih struka usvajaju rjecnik s kojim se svakodnevno susrecu vrlina govornistva i sam cilj je adekvatno obrazloziti ono sto se prica, a narocito na javnim dogadjajima na kojima je svrha da sto vise ljudi postane blisko sa stavovima govornika. ako je cilj govoriti samo da bi se govorilo, onda nismo daleko stigli.

treba biti umjeren i uvazavati onog kome se obracamo, te znati kakvom auditorijumu se obracamo, a ne pricati samo onako kako smo mi navikli. to je isto tako sebicno, kako prema sagovorniku tako i prema temi. ruku na srce, ima i mnogo onih, koji se kite izrazima samo da bi se vidjelo kako su oni "nacitani".

[GOLFER]

Izgovoreni harf u kontekstu Kur'ana kao dobro djelo je OK, izgovoreni harf u kontekstu vremenske prognoze kao dobro djelo je nebuloza.

I kakve to ima veze sa ovom temom? Upotreba Arapskog jezika u Islamu?

U Islamu se upotrebljava Kur'anski arapski jezik, koji je SVET, zato mi nikako nije jasna ova tvoja prica... Niko nije ni rekao da je vodjenje vremenske prognoze na arapskom jeziku dobro dijelo... Ali je itekako dobro dijelo prouciti suru iz Kur'ana na arapskom jeziku...

[Eborg]

Pa zato što kažeš da je arapski jezik svet. Ja ga ne doživljavam tako i ne znam zašto bi bio svet. Ne može se biti "malo svet", ili jeste ili nije a van vjerskog konteksta je to obični jezik sa svojim manama i prednostima.

Zato i ne vidim potrebu da se isti forsira toliko kod nas, zato bih i volio čuti mišljenje ljudi koji su slušali nešto na stranim jezicima. Imao sam priliku biti na džumi u USA. Imam je bio Afganistanac ako se ne varam i održao je hutbu na engleskom jeziku, ne znam je li upotrijebio 2 arapske riječi i to mi se jako svidjelo. Nakon toga je održao istu i na farsiju zbog starijih osoba koje ne govore engleski. A kod nas bi svaka peta riječ bila na arapskom iako nema nikakve veze sa našim jezikom već samo predstavlja forsiranje tih neprirodnih izraza.

Možemo mi govoriti da "mu'min" ima drugačije značenje od "vjernik" ali u kontekstu TV i radio-emisija se ide na razumljivost a ne doktorat.

Isto kao što i ja mogu da kažem da "posjed" i "vlasništvo" nisu ista stvar i da napadam ljude oko sebe ali prešutim jer je to za 90% našeg naroda isto, bitno je da se razumijemo kada on kaže: "Imam njivu u posjedu, pravo mi fino rodila."

[svojnasvom]

Izgovoreni harf u kontekstu Kur'ana kao dobro djelo je OK, izgovoreni harf u kontekstu vremenske prognoze kao dobro djelo je nebuloza.

Svakako, na arapskom se može lunuti gore neg na našem. neko je gore pitao zašto je islam arapska vjera. Pojednostavljeno Kur'an jasno kaže da je došao na jasnom arapskom i to je ono što su prvi muslimani u njemu prepoznali te u njega povjerovali. Nijanse Kur'anskih poruka i sam sistem dedukcije propisa i temelja islamkih normi iz Kur'anskih stavaka zahtjeva dobro poznavanje arapskog i historije islama, izvora i sl. To ne treba nekog da zbunjuje pa da kaže a kako ovi muslimani što ne znaju arapski prakticiraju vjeru, to je sasvim jasno. Jedan profesor akademik na nivou arapskog svijeta kojeg sam pozvao predavao je hadis /Poslaničku tradiciju, a dosta puta su ga pijana do daske izvodili iz bara, poznavao sam jednog što je bio muftija policije jedne ar. zemlje dok ga nisu pijana zatekli u "crvenom" klubu, te je jedno vrijeme taksiro.
Itd