Forum Klix.ba

Diogen_iz_Sinope wrote:

heckler wrote:Interesatno. Znas li kako se potrvrdjuju poslanici za DN iz kantonalnih skupstina, nadpolovicnom ili dvotrecinskom vecinom?

Koliko ja vidim pri izboru delegata za dom naroda nema nadpolovicne niti 2/3 vecine. Jednostavno se primjenjuje izborni zakon ito nekoako ovako:

Uzecu za primjer Kanton Sarajevo.
Koliko delegata ide u Dom naroda i iz kojeg naroda odredjureizborni zakon i to po posljednjem popisu. Kako je kod zadnji popis bio '91. Broj delegata po tom popisu (uzimajuci procentualnu zastupljenost naroda u kantonu) je sljedeci:

Iz Kantona Sarajevo bira se 11 delegata it 3 Bosnjaka, 1 Hrvat, 5 Srba i 2 delegata iz reda ostalih.

Na konstituirajucoj sjednici se prvo oforme klubovi za svako narod. Onda Stranke predlazu svoje liste za izbor a svaki od delegata iz tog odgovarajuceg kluba glasa (isto ko mi kad glasamo na izborima). Rezultati se salju izbornoj komisiji koja onda prodlasava delegate na osnovu broja glasova kako je ko dobio. Po istom onom clanu 9.6 izbornog zakona.

U prevodu Klubovi u kantonu predstavljaju biracko tjelo koje "izlazi na izbore" i glasa za jednu od ponudjenih stranackih lista. Isto kao sto smo mi, stanovnici kantona birali njih sa stranackih lista sad na izborima.

Onda izborna komisija ide onim sistemom dijeljenja 1,3,5,7,9, itd odabiru se delegati.

Ono sto smo mi biraci kantonalnim delegatima na izborima to su Delegati u kantonalnim klubovima za kandidate za izbor u dom naroda.

Kako to da iz Kantona Sarajevo ide vise Srba nego Bosnjaka i Hrvata zajedno?
Kako to da iz Tuzlanskog Kantona (najmnogoljudnijeg) ide manje zastupnika nego iz vecine drugih kantona?

Znam, zato i govorim. Podaci se ne slazu.

Ovo je izgleda isto kao kad sam pricao sa nekim americkim pilotom helikoptera pa mi rece da su im u pilotskoj skoli u jebi objesnjavali kako heliktopteri lete kroz "PFM" princip.

Reko sta je PFM?

Pure Fucking Magic...

tako i dom naroda

jeza u ledja wrote: Kako to da iz Kantona Sarajevo ide vise Srba nego Bosnjaka i Hrvata zajedno?

Kako to da iz Tuzlanskog Kantona (najmnogoljudnijeg) ide manje zastupnika nego iz vecine drugih kantona?

Mislim da je zapravo nekako receno ovako: Ok mora se izabrati 17 Srba iz 10 kantona u Federaciji. Po popisu iz 1991., Srba u federaciji bilo 478122 od toga u Kantonu Sarajevo 133.695 sto predstavlja negdje cca 28%. 28% od 17 delegata je haman 5 (4.76). U Tuzli bilo 64694 sto je cca 13% ili 2,3 poslanika. Tako i za Bosnjake i Hrvate.

Sto ce reci, primarno je bilo da gledaju rasporede po Nacionalnostima a ne po ukupnom broju stanovnika u kantonu. Sti sto su isli, cinimi se istom onim clanom izbornog zakona 9.6 za odredjivanja ko koliko daje.

P.S. Ovo je sada cisto moje nagadjanje.

Diogen_iz_Sinope wrote:

jeza u ledja wrote: Kako to da iz Kantona Sarajevo ide vise Srba nego Bosnjaka i Hrvata zajedno?

Kako to da iz Tuzlanskog Kantona (najmnogoljudnijeg) ide manje zastupnika nego iz vecine drugih kantona?

Mislim da je zapravo nekako receno ovako: Ok mora se izabrati 17 Srba iz 10 kantona u Federaciji. Po popisu iz 1991., Srba u federaciji bilo 478122 od toga u Kantonu Sarajevo 133.695 sto predstavlja negdje cca 28%. 28% od 17 delegata je haman 5 (4.76). U Tuzli bilo 64694 sto je cca 13% ili 2,3 poslanika. Tako i za Bosnjake i Hrvate.

Sto ce reci, primarno je bilo da gledaju rasporede po Nacionalnostima a ne po ukupnom broju stanovnika u kantonu. Sti sto su isli, cinimi se istom onim clanom izbornog zakona 9.6 za odredjivanja ko koliko daje.

P.S. Ovo je sada cisto moje nagadjanje.

Dobro nagadjanje. Upravo je tako.

hmmm, do sad najbolji odgovor.

PS: Samo ostaje pitanje odakle te brojke o popisu, kada popisa po sadasnjim teritorijalnim jedinicama nije bilo? Opcina Centar, Novi Grad ili Pale danas nije iste velicine (fizicki) kao prije rata, odnosno neka naselja ili ulice pripadaju drugom entitetu. Slicna stvar vazi za cijelu BiH. Zato mi je nejasno odkud ti brojevi.

Ja sam koristio podatke iz Statistickog biltena 110, Zavoda za statistiku FBiH "STANOVNIŠTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1996 - 2006" - ISSN 1512-5106 (zaguglaj pdf).

U njemu se vrlo čsto koriste podaci iz '91. za usporedne analize. A proracun entitete i kantone i nije komplikovan, vise je "fizika". Kad se radi popis zna se tacno iz koje ulice je neko anketiran. Imaju oni jednu veeeeliiiku kamaru sirovih podataka. Za one opcine sto su podjeljene su morali malo zasukati rukave pa razdijeliti to na dvije (ili vise) hrpe.

Ja sam zasukao pa to uradio, ali mi se i dalje ne podudaraju podaci.

Recimo, ja sam tako shvatio, da svaki kanton daje odredjeni broj poslanika iz kantonalnih skupstina od onih 17 koji idu svakoj grupi. Pa sam mislio kanton koji je najveci daje najvise, onaj koji je najmanji daje jednog ili nijednog.
Uglavnom, posto nismo imali popisa od 91, trebalo bi da je za svake izbore taj raspored do sada bio isti?
Ali evo, nije mi se slozilo za recimo Bosnjake. Po mom popisu Bosnjaka ima znacajno vise u Tuzlanskom nego u Ze-Do kantonu. A u zadnjem Domu naroda FBiH je bilo 4 Bosnjaka iz ZDK, a samo 3 iz TK.
To mi nije jasno?

Sto se tice Hrvata, a to je ono sto nas najvise zanima, skoro mi se sve poklopilo.

Znate gdje ima najvise Hrvata? U Srednjo-bosanskom Kantonu. Sljedeci je HNK, pa mescini ZHK (nemam ovdje pred sobom brojeve). Uglavnom, ispada (a i zadnji rezultati potvrdjuju) da SBK daje najvise Hrvata, pa onda mescini HNK. Mescini da je ispalo da vise Hrvata dolazi iz Kantona u kojima nisu vecina, nego onih u kojim jesu. Recimo od 17 Hrvata samo su 2 iz ZHK i samo 2 iz PK. Ja mislim jos 3 iz HNK. Ostalo su KS, SBK, ZDK, TK i USK.

Sto se tice Srba, znate li da je na zadnjim izborima izabrano samo 14 u SVE kantonalne skupstine (od oko 300 skupstinara). Tako da nisu iz prve mogli odmah ni da popune 17 Srba. Recimo u TK i u ZDK nijedan skupstinar nije bio Srbin u proslom sazivu.

Kao sto rekoh... PFM princip.

Nevidim kako se moze promjeniti broj od proslih izbora. Po tome onda SDP sa koalicijom ima potencijal da izabere 8 poslanika u DN iz hrvatske stranke. Uslov je da ima toliko poslanika u tih 6 kantonalnih skupstina. Vec 6 je dovoljno da se Dom Naroda izbrise kao moguca blokada.

Po ovome izbornom zakonu, a po i nekoj logici, skontao sam da se po popisu utvrdio broj predstavnika svakog naroda iz svakog kantona. Znaci hrvatski, srpski, bosnjacki i ostali kandidati se biraju nevezano jedni za druge. Drugiim rijecima, broj hrvatskih poslanika iz Kantona Sarajevo nema nikakve veze sa brojem bosnjackih poslanika iz tog ili bilo kojeg drugog kantona.

Uglavnom, sto se tice Hrvata, sastav u proslu sazivu je bio ovakav:

Iz SBK: trojica (2 iz HDZ i 1 iz HDZ1990)

Iz HNK: trojica (po 1 iz HDZ, HDZ1990 i HSP-NHI)

Iz ZDK: dvojica (oba iz HDZ)

Iz ZHK: dvojica (1 iz HDZ i 1 iz HDZ1990)

Iz LK: dvojica (1 iz HDZ1990 i 1 iz HSP-NHI)

Iz PK: dvojica (1 iz HDZ i 1 iz HDZ1990)

Iz KS: jedan (BOSS-SDU)

Iz TK: jedan (SDP)

Iz USK: jedan (DNZ)

Iz BPK: sipak

Broj Hrvata po kantonima:

SBK 131712
HNK 108888
ZDK 88081
ZHK 86164
LK 59553
PK 41925
KS 34568
TK 33586
USK 9805
BPK 80

Dakle, vidite da broj Hrvata odgovara broju iz svakog kantona. Dva najveca dobijaju po 3, sljedeca 4 kantona dobijaju po 2, itd.

Dalje, ako sam dobro shvatio, SAMO Hrvati iz svakog kantona biraju svoje predstavnike. Znaci ne sastanu sve svi skupstinari (i Bosnjaci i Srbi i Ostali) pa biraju sve. Znaci svako bira svoje. To znaci ne moze recimo HDZ koalirati sa SDA pa medjusobno izglasati sve svoje. Isto tako glasa se za cijele liste, a ne samo za pojedince. Tako ne moze jedna stranka, osim ako nema apsolutnu vecinu u svom narodu, izglasati samo svoje predstavnike. Zato recimo u HNK imamo po 1 Hrvata iz sve tri hrvatske stranke. Recimo u tom kantonu je bilo 17 ljudi u poslanickom klubu Hrvata. (po 7 iz HDZ i HDZ1990, 2 iz HSP-NHI i 1 iz SDP). Sad, zasto je izabran taj 1 iz HSP-NHI kad su dva HDZa imali vecinu ne znam. Vjerovatno zato sto su ovi bili izjednaceni. No, eto 1 "jado" iz SDPa nije imao tu mjesta.
U recimo SBK imali smo 11 Hrvata, i to 6 iz HDZ, 3 iz HDZ1990 i 2 iz HSP-NHI. Ocigledno tu su dva HDZa medjusobno podjelili 2 vecem i 1 manjem.
U ZDK pak imamo samo 3 Hrvata, i to 2 iz HDZ i 1 iz SDP (Janja Ivic iz Kaknja). No ocigledno su ova dva HDZovca izglasali sami sebe, boli ih chuna imaju vecinu.
U ZHK su valjda svi Hrvati, pa su HDZ koji je imao 9 poslanika i HDZ1990 koji je imao 8 medjusobno podjelili 2 mjesta.
U Livnu raspored je bio ovakav: HDZ1990 6 poslanika, HDZ 5, HSP-NHI 4, SDP 1 i NSRB 1. Sve ukupno 17 Hrvata. Za vecinu je dovoljno 9. Ocigledno su se HDZ1990 i HSP-NHI dogovorili da stvore vecinu i tako izglasaju svoja 2 kandidata. Tako su formirali i vladu kantona, bez HDZa.
U Posavini, HDZ je imao 7, HDZ1990 5, HSP-NHI 2 i NSRB 2. Kao i u SBK dva najveca su trebala jedan drugog za vecinu i tako izglasali po 1 svog kandidata.
Sad ovi sto ih je po 1.
U Sarajevu, pazite ovo SDU je imao vise hrvatskih kandidata od SDPa. SDP je imao samo Ivana Brigica, a SDU je imao Mirjanu Deak i Ivu Komsica. I naravno, izabran je Komsic.
U Tuzlanskom Kantonu, jedan jedini izabrani Hrvat je bio Tomo Vidovic, i tako je dosao u Dom Naroda.
Slicna stvar je u USK. Jedina Hrvatica je Elvira Abdic-Jelenovic iz DNZ, te je tako usla u DN.

I to je to.

Posto nije bilo novog popisa od tada, mislim da ce raspodjela ostati ista.
Znaci sa kantonalnim listama ispred nas, sve sa brojem Hrvata iz svake stranke - moci cemo skontati koliko ce HDZ, a koliko ostali imati poslanika u Domu Naroda FBiH.

jeza u ledja wrote:
Dalje, ako sam dobro shvatio, SAMO Hrvati iz svakog kantona biraju svoje predstavnike. Znaci ne sastanu sve svi skupstinari (i Bosnjaci i Srbi i Ostali) pa biraju sve.

Mislim da je u ovome kvaka petricevih amandmana upravo i razlog za "prvi hrvatski ustanak ".

Evo jedan tekst sa ha-be izvora:

Dana 11. listopada 2000. godine, samo jedan mjesec prije općih parlamentarnih izbora, OESS je pod vodstvom Kare Vollana promijenio Pravila i Propise. Izmjenjenom odredbom, Bošnjaci mogu glasovati za hrvatske kandidate i obratno dok je ranije svaki konstitutivni narod glasovao samo za svoje predstavnike. Učinak ove promjene jednostavno omogućava da hrvatski predstavnici budu izabrani od strane stranke koje nemaju potporu hrvatskog biračkog tijela. Drugim riječima, glavni smisao Doma naroda FBiH - predstavljati kolektivna prava svakog konstitutivnog naroda, je poništen ovom mjerom. Dom naroda time postaje samo još jedna verzija Zastupniškog doma, kojeg bira cijela Federacija Bosne i Hercegovine. Promjene u pravilima načina na koji se biraju same županije također je značilo, potvrdili su Hrvati, da hrvatski politicari mogu biti izabrani u visoka zakonodavna tijela bez da imaju stvarnu potporu biračkog tijela. Na taj način na funkcije mogu biti postavljeni podobni političari koji ne bi koristili ovlasti koje im je Ustav dao.

Zbog toga sam i pitao je li nadpolovicna ili dvotrecinska vecina potrebna u SBK jer je to kljucni kanton u ovoj prici sa 3 hrvatska delegata.

Sad je jedino otvoreno pitanje ima li SDP-XXX koalicija dovoljan broj izglasanih poslanika hrvata.


PS Nakon nacelnog dogovora sa NSRZB teoretski pola posla je i odradjeno.

Po ovome sto izracunah bice 10 HDZovaca u Domu naroda FBiH.

jeza u ledja wrote:Po ovome sto izracunah bice 10 HDZovaca u Domu naroda FBiH.

To ako se podrazumjeva da samo hrvati biraju hrvate sto mislim da nije istina. Ali u svakom slucaju, SDP-XXX koaliciji je potrebno 6 samo da onemoguci pokusaje blokade. Ostalih 11 mogu svi biti covicevi klonovi uzalud.

Evo,

Iz USKa ima 2 Hrvata, po 1 iz DNZ i SDP. Sad valjda kako se to bira??? Pretpostavicu da 1 poslanik iz USK ide SDPu.

Iz PK ima 16 Hrvata, od toga 8 za HDZ, 5 za HDZ1990, 1 za HSS-NHI, 1 za PS i 1 za HSP. Odavde HDZ 1 i HDZ1990 1.

Iz TK 2 SDPovca i 1 HDZovac. Odavde 1 poslanik za DN iz SDP.

Iz ZDK imas po 2 SDP, 2 NSRB i 2 HDZ. Dva poslanika odavde su SDP i NSRB.

Iz BPK nis.

Eh al sad iz dva najveca hrvatska kantona idu sve HDZovci.

Iz SBK od 13 Hrvata, 7 je iz HDZ, 2 HDZ1990-HSP, 2 NSRB, 1 SDP, 1 HSS-NHI.

Iz HNK od 15 Hrvata, 10 je iz HDZ, 3 HDZ1990, 1 HSP i 1 NSRB.

Znaci u oba ova kantona, od kojih oba daju po 3 poslanika u DN, HDZ ima apsolutnu vecinu. Znaci 3 iz SBK i 3 iz HDZ.

Slicno je i u ZHK.
Svi su valjda Hrvati, 13 ima HDZ, 4 HDZ1990, 3 HSP i 3 NSRB. HDZ moze birati sam. Znaci i odavde njima jos 2 kandidata.

Iz KS imamo samo 1 Hrvata, i to ide SDPu.

I najzad, u sarolikom LK, od 18 Hrvata, 7 je HDZovaca, 4 iz HDZ1990, 3 HSP, 2 NSRB, 1 HSS-NHI i 1 SDP). Ovdje moze bit svasta, mogu se svi udruziti protiv HDZa (onda bi isao 1 glas za HDZ1990 i HSP) ili sto je vjerovatnije po 1 za HDZ i 1 HDZ1990.

Dakle, u hrvatskom klubu u Domu naroda FBiH bi imali ovo:

HDZ 10
SDP 4
HDZ1990 2
NSRB 1

heckler wrote:

jeza u ledja wrote:Po ovome sto izracunah bice 10 HDZovaca u Domu naroda FBiH.

To ako se podrazumjeva da samo hrvati biraju hrvate sto mislim da nije istina. Ali u svakom slucaju, SDP-XXX koaliciji je potrebno 6 samo da onemoguci pokusaje blokade. Ostalih 11 mogu svi biti covicevi klonovi uzalud.

Iz Izbornog zakona BiH:

Potpoglavlje B
DOM NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Ĉlan 10.10
Kantonalna zakonodavna tijela biraju 58 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, 17 iz reda bošnjačkog, 17 iz reda srpskog, 17 iz reda hrvatskog naroda i sedam iz reda ostalih.
Ĉlan 10.11
(1) Predstavnici iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i reda ostalih u svakoj skupštini kantona biraju delegate iz svog konstitutivnog naroda u tom kantonu.(2) Svaka stranka koja je zastupljena u odgovarajućim klubovima konstitutivnih naroda i ostalih ili svaki član jednog od tih klubova ima pravo nominirati jednog ili više kandidata na listi za izbor delegata tog odreĎenog kluba iz tog kantona.
(3) Svaka lista moţe sadrţavati više kandidata od broja delegata koji se biraju, pod uslovom da zakonodavno tijelo kantona ima veći broj delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i ostalih, od broja delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i iz reda ostalih koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Ĉlan 10.12
(1) Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog tijela svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH odreĎuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona.
(2) Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je to potrebno za raspodjelu. Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda se reĎaju zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu. Najveći količnik za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu se briše sa liste količnika tog konstitutivnog naroda. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi.
Ĉlan 10.13
Izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH se vrši odmah po sazivanju kantonalne skupštine nakon izbora za kantonalne skupštine, a najkasnije mjesec dana nakon ovjere izbora u skladu s članom 5.32 ovog Zakona.
Ĉlan 10.14
(1) Svaki delegat u kantonalnoj skupštini daje jedan glas za listu na kojoj je njegov odgovarajući klub.(2) Izbor se vrši tajnim glasanjem.
56
Ĉlan 10.15
Rezultat glasanja se dostavlja Centralnoj izbornoj komisiji BiH za konačnu raspodjelu mjesta. Mandati se raspodjeljuju jedan po jedan po listama ili kandidatu sa najvišim količnicima koji su rezultirali iz formule za proporcionalnu raspodjelu utvrĎenu u članu 9.5 ovog Zakona. Kada lista dobije mandat, mandat se rasporeĎuje s vrha liste.
Ĉlan 10.16
(1) Kada se ne izabere potreban broj delegata koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz reda svakog konstitutivnog naroda ili iz reda «ostalih» u datom zakonodavnom tijelu kantona, preostali broj delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda ili ostalih bira se iz drugog kantona, dok se ne izabere potreban broj delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda.
(2) Centralna izborna komisija BiH vrši ponovnu raspodjelu mjesta koja se ne mogu popuniti iz jednog kantona odmah po završetku prvog kruga izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u svim kantonima. Centralna izborna komisija vrši preraspodjelu tog mjesta neizabranom kandidatu koji ima najviši količnik na svim listama koje se kandidiraju za odgovarajući konstitutivni narod ili za grupu ostalih u svim kantonima.
Ĉlan 10.17
(1) Ukoliko neko mjesto ostane upraţnjeno usljed smrti, ostavke ili trajne onesposobljenosti delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, to mjesto popunjava sljedeći kvalificirani kandidat na istoj listi na kojoj je bio delegat koji je umro, dao ostavku ili je trajno onesposobljen.
(2) Ukoliko na listi nema preostalih kandidata, mandat se dodjeljuje neizabranom kandidatu sa najvišim količnikom s druge liste koji se kandidira za odgovarajući konstitutivni narod ili za grupu ostalih u istom kantonu.
(3) Ukoliko nema takvog kandidata, Centralna izborna komisija BiH vrši preraspodjelu tog mjesta u skladu s članom 10.16 stav (2) ovog Zakona.
Ĉlan 10.18
(1) Mandat delegata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH traje četiri godine.
(2) U slučaju raspuštanja kantonalne skupštine, mandati delegata koje je imenovala ta kantonalna skupština ističu po imenovanju novih delegata koje bira nova kantonalna skupština nakon novih izbora. Mandat tih novih delegata traje do narednih redovno zakazanih izbora.

Ja ovo mozda skroz pogresno razumijem ali polazim od 2 predpostavke i jednom neznanom.

1) Predpostavljam da kantonalna skupstina zajedno nadpolovicnom vecinom glasa za liste za sve narode, znaci NE samo hrvati za hrvate, Bosnjaci za Bosnjake itd.
2) Predpostavljam da 6 kantona gdje koalicija predvodjena SDPom moze da ima nadpolovicnu vecinu deligira 8 hrvatskih delegata u DN.

1 neznana je da li ce SDP predvodjena koalicija imati dovoljno hrvata u skupstinama tih 6 kantona.


Moguce da mi predpostavke nisu tacne i iritantno je da ovoliko imam nejasnoce u poznavanju detalja uredjenja vlastite zemlje.

jeza u ledja wrote:

heckler wrote:

jeza u ledja wrote:Po ovome sto izracunah bice 10 HDZovaca u Domu naroda FBiH.

To ako se podrazumjeva da samo hrvati biraju hrvate sto mislim da nije istina. Ali u svakom slucaju, SDP-XXX koaliciji je potrebno 6 samo da onemoguci pokusaje blokade. Ostalih 11 mogu svi biti covicevi klonovi uzalud.

Iz Izbornog zakona BiH:

Potpoglavlje B
DOM NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Ĉlan 10.10
Kantonalna zakonodavna tijela biraju 58 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, 17 iz reda bošnjačkog, 17 iz reda srpskog, 17 iz reda hrvatskog naroda i sedam iz reda ostalih.
Ĉlan 10.11
(1) Predstavnici iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i reda ostalih u svakoj skupštini kantona biraju delegate iz svog konstitutivnog naroda u tom kantonu.(2) Svaka stranka koja je zastupljena u odgovarajućim klubovima konstitutivnih naroda i ostalih ili svaki član jednog od tih klubova ima pravo nominirati jednog ili više kandidata na listi za izbor delegata tog odreĎenog kluba iz tog kantona.
(3) Svaka lista moţe sadrţavati više kandidata od broja delegata koji se biraju, pod uslovom da zakonodavno tijelo kantona ima veći broj delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i ostalih, od broja delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i iz reda ostalih koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Ĉlan 10.12
(1) Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog tijela svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH odreĎuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona.
(2) Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je to potrebno za raspodjelu. Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda se reĎaju zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu. Najveći količnik za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu se briše sa liste količnika tog konstitutivnog naroda. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi.
Ĉlan 10.13
Izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH se vrši odmah po sazivanju kantonalne skupštine nakon izbora za kantonalne skupštine, a najkasnije mjesec dana nakon ovjere izbora u skladu s članom 5.32 ovog Zakona.
Ĉlan 10.14
(1) Svaki delegat u kantonalnoj skupštini daje jedan glas za listu na kojoj je njegov odgovarajući klub.(2) Izbor se vrši tajnim glasanjem.
56
Ĉlan 10.15
Rezultat glasanja se dostavlja Centralnoj izbornoj komisiji BiH za konačnu raspodjelu mjesta. Mandati se raspodjeljuju jedan po jedan po listama ili kandidatu sa najvišim količnicima koji su rezultirali iz formule za proporcionalnu raspodjelu utvrĎenu u članu 9.5 ovog Zakona. Kada lista dobije mandat, mandat se rasporeĎuje s vrha liste.
Ĉlan 10.16
(1) Kada se ne izabere potreban broj delegata koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz reda svakog konstitutivnog naroda ili iz reda «ostalih» u datom zakonodavnom tijelu kantona, preostali broj delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda ili ostalih bira se iz drugog kantona, dok se ne izabere potreban broj delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda.
(2) Centralna izborna komisija BiH vrši ponovnu raspodjelu mjesta koja se ne mogu popuniti iz jednog kantona odmah po završetku prvog kruga izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u svim kantonima. Centralna izborna komisija vrši preraspodjelu tog mjesta neizabranom kandidatu koji ima najviši količnik na svim listama koje se kandidiraju za odgovarajući konstitutivni narod ili za grupu ostalih u svim kantonima.
Ĉlan 10.17
(1) Ukoliko neko mjesto ostane upraţnjeno usljed smrti, ostavke ili trajne onesposobljenosti delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, to mjesto popunjava sljedeći kvalificirani kandidat na istoj listi na kojoj je bio delegat koji je umro, dao ostavku ili je trajno onesposobljen.
(2) Ukoliko na listi nema preostalih kandidata, mandat se dodjeljuje neizabranom kandidatu sa najvišim količnikom s druge liste koji se kandidira za odgovarajući konstitutivni narod ili za grupu ostalih u istom kantonu.
(3) Ukoliko nema takvog kandidata, Centralna izborna komisija BiH vrši preraspodjelu tog mjesta u skladu s članom 10.16 stav (2) ovog Zakona.
Ĉlan 10.18
(1) Mandat delegata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH traje četiri godine.
(2) U slučaju raspuštanja kantonalne skupštine, mandati delegata koje je imenovala ta kantonalna skupština ističu po imenovanju novih delegata koje bira nova kantonalna skupština nakon novih izbora. Mandat tih novih delegata traje do narednih redovno zakazanih izbora.

Da i ja sam to isto procitao jos na prvoj stranici koju si postavio, ali to je zakon a ne poslovnik o radu. I zakon o Ustavnom Sudu RS kaze jednu stvar a poslovnik drugu pa se ide po poslovniku. Plus sva gungula oko hrvatske samouprave je bila zbog tog poslovnika i jebi me ako mi je ista vise jasno.

dupli

Hmmm jeli usvojen novi izborni zakon nakon 2000 ? Ovo se ne slaze sa ovim danas niti je broj zastupnika u DN isti kao danas.

Sad nadjoh ovaj link
http://www.oscebih.org/public/cro/defau ... ow&id=1073

PIP usvojio pravila koja se tiču Doma naroda FBiH i Predsjednika i Podpredsjednika FBiH



Sarajevo 11. listopad 2000 - Privremeno izborno povjerenstvo je danas usvojilo pravila i propise prema kojima će biti oformljen Dom naroda BiH, Dom naroda FBiH i prema kojima će biti održati izbori za Predsjednika i Potpredsjednika FBiH.

Pravila koja se tiču izbora zastupnika za Federalni Dom naroda od strane županijskih skupština preuzeta su iz prijedloga izbornog zakona, kao što je tražio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira iz Brisela. Pravila imaju dva seta značajnih promjena:

*

Osiguravaju da je svim članovima županijskih skupština dozvoljeno da glasuju za sve županijske zastupnike u Federalnom Domu naroda. Glas je proporcionalan gdje su kandidati na svakoj listi označeni kao Hrvat, Bošnjak ili Ostali. Etnička kvota za svaku županiju će osigurati da je broj Hrvata u Federalnom Domu naroda 30, a broj Ostalih 20. Novo pravilo također osigurava da što je više mjesta moguće bude popunjeno tako što će osigurati preraspodjelu slobodnih mjesta između županija. Predložena pravila imaju za cilj stvaranje dobrog balansa između etničke i političke dimenzije izbora, uzimajući u obzir zastupljenost svih stranaka u skupštini.
*

Pravila daju novi metod dodjele mjesta raznim županijskim skupštinama koja pokazuje uticaj izbornog tijela u svakoj županiji. Na taj način ova pravila omogućuju da predstavljanje svake županije u Domu Naroda oslikava snagu izbornog tijela u toj županiji, dok istovremeno osigurava minimum predstavljanja za svaku županiju.
*

PIP je također usvojio pravila koja će regulirati raspodijelu mjesta po etničkim skupinama. Iako će rezultat primjene ovog pravila biti subjektom manjih promjena kako bi se zadovoljile potrebe dodjele što većeg broja mandata, primjena ovog pravila bi trebala osigurati raspodjelu mandata u onom omjeru kako je to predstavljeno u priloženoj tabeli.

Što se tiče izbora Predsjednika i Podpredsjednika Federacije, pravila omogućavaju članovima iz redova Ostalih da učestvuju u procesu imenovanja. Ostali članovi Doma naroda, do sada nisu imali uticaja pošto je samo hrvatskim i bošnjačkim zastupnicima u Domu naroda bilo dozvoljeno da učestvuju u procesu imenovanja.

Za više informacija molimo vas nazovite OESS zamjenicu glasnogovornika Sanelu Tunović-Bećirović na 033/292-338 ili 066/134-758.

@jeza u ledja

Ne vidim da si za ovaj dom naroda ista mijenjao u ondnosu na moju konstataciju? Ili samo potrvdjujes?

@Heckler
Ono sto sam ja pisao za doma narod je izvuceno iz Izbornog zakona (sa svim amandmanima, jer se izborni zakon dopunjavao jos kamaru puta, pogodovo ra vrijeme Pady-ja).

Takodjer odovirs zakljrke i odluke sa konstituirajuce sjednice Kantona Sarajevo iz 2006 i vidis otprilike kako je tako izbor za delegate u dom naroda.

Znaci definitivno ide ovako:

Skupe se svi odabrani delegati na Konstituriajucuj sjecnici. Jedna od tacaka je izbor delegata u Dom naroda.

Eh onda se uradi na cetvorke "razbrojs'" pa se fino podjele u 4 grupe: Bosnjaci, Hrvati, Srbi i ostali. Sa druge strane stranke predlazu liste delegata da dom naroda.
Eh , onda dodje ovo Bosnjaka delegata u Kand. skupštini i glasaju. Pa svaki Bosnjak (ali samo Bosnjak) da svoj glas za jednu od lista. I tako redom.
Recimo ima 20 Bosnjaka u Kant. skupstini. A liste predlozili Stranka A, Stranka B, Stanrka C,

I recimo sad nakon glasanja lista Stranka A dobila 8 glasova, Stranka B 7, Stranka C 5.

Sadi ide ono famozno djeljenje sa 1,3,5,7,9,...:

Stranka A 8 3
Stranka B 7 2
Stranka C 5 1

Ostalo znate kako i sta, ako ide onda samo Stranka A daje, ako 2 onda Stranke A i B, ako 3 u ovom slucaju Stranke A, B i C. Itd.

da bog dragi sacuva i zakloni


Da mi je jos samo znati koji to dobri bosnjo pristade na promjenu nakon sto je sve bilo lijepo servirano 2010... Ruke mu se osusile 1 3 5 7 puta

heckler wrote:da bog dragi sacuva i zakloni


Da mi je jos samo znati koji to dobri bosnjo pristade na promjenu nakon sto je sve bilo lijepo servirano 2010... Ruke mu se osusile 1 3 5 7 puta

..izvini, nisam de bas razumio najbolje..sta ne valja ovom izbornom zakonu ra Dom Naroda...meni je popilicno dobar..

Citav koncept "vitalnih nacionalnih interesa" nije dovoljno precizno definisan tako da se skoro sve moze pod njih provuci bez mogucnosti deblokade na finalnoj visoj instanci poput ustavnog suda. Zakon koji se oznaci pod vitalni nacionalni interes automatski pada ako ne dobije dovoljnu broj glasova iz jednog od klubova sto znaci da mala grupa ljudi izabrana teoretski i iz jedne stranke koja moze da dobije 10ak % glasova na nivou drzave ima neogranicene mogucnosti blokade bez mehanizma za deblokadu.

Da bi citav ovaj koncept imao ikakvog smisla nacionalni interesi moraju biti usko definisani a njihova validnost provjerljiva na ustavnom sudu.

vitalni nacionalni interesu su skroz drugi par rukavica od izbora za dom naroda

a ako mislis d su na stetu Bosnjackog naroda onda obrati paznju kako Bosnjaci koriste isti taj vitalni nacionalni interes u NSRS.
Na nije tog vitalnog nacionalnog interesa u RSu, etnitetske granice bi vec bile "prekrecene i ozidane", drzavna imovina u RSu vec kadrovski raspodjeljena "zasluznima" itd.

Izvini molim te ali to nazalost nije istina. U svim ovim godinama odkako je stvoreno vijece naroda u etnitetu i od svih do sada poziva za zastitu vitalnog nacionalnog interes koje je pokrenuo Bosnjacki klub do sada je SAMO JEDAN usvojen u ustavnom sudu pc-a (melodija himne pc, sto opet nista ne znaci jer su srbi izigrali tu presudu nazvavsi himnu "svecanom pjesmom"). ustavni sud radi po nelegalnom pravilniku koji nije u skladu sa zakonom o ustavnom sudu i tako apsolutno, ali bas apsolutno obezvrjedjuje tu instituciju. Sve sto vijece naroda tamo moze da uradi je da prolongira donosenje neke odluke nekoliko mjeseci.