Forum Klix.ba

http://www.edhat.com/site/tidbit.cfm?id=1874

In California, for example, about 73% of subsidies paid out in the last eleven years went to ten percent of the recipients, who received on average over $80,000 a year, while 80% of recipients received less than two thousand dollars on average annually. Fewer than ten per cent of California farmers receive any subsidy at all. So the subsidies go to small group of farmers raising one of about half a dozen crops, and the bulk of the subsidies go to farmers working on a fairly large scale.

U ovome clanku se govori o procjenama nekog neimenovanog izvora koji prica o nekim skoro pa ilegalnim programima od 20 i nesto milijardi $.

Ja mislim da USA vlada nema programe subvencija poljoprivrede na onaj nacin na koji to ima EU. USA drzava vraca od poreza svim biznisima na osnovu nekih potreba i interesa

Obama ima muke da progura program za zdravstveno osiguranje od kojeg bi svi imali hajra a ne da smije dati seljacima 60 milijardi subvencija godisnje Kao EU. I ono sto je dato autoindistriji i bankama je sve kredit pa se digla cijela amerika na noge. Odmah bi mu za vrat skocili kamiondzije, profesori, sumari i ostali ..amerika bi za jedan predsjednicki mandat skliznula u norveski komunizam.

Sufinansiranja u USA ima ali ona nikako nisu kljucna za opstanak i razvoj poljoprivrede. Treba uporediti samo 20 milijardi $ sa 60 milijarni Eura u EU. I to govori o pristupu. Kada bi i EU i USA zavrnuli pipe poljoprivredi: ubjedjen sam da bi poljoprivreda USA prezivila a nisam bas siguran za EU. EU poljoprivreda javno prima 60 milijardi na godinu i strajkaju svake godine a USA tajno 20 milijardi i ne strajkuju.

Takodje je bitno u koje svrhe idu sredstva iz budgeta za sufinasiranje. Jedno je kad ti neko na slijepo da pare samo na osnovu katastarskg izvoda, povrsine koju obradjujes i kolicine proizvedenog a drugo je kad vlada sufinancira proces certifikacija proizvodjacima ako zelis organic certifikat. S tim sto vlada ne salje pare seljaku na konto nego uplati na racun labaratorije koja radi certifikaciju koja je opet vladina. Seljak i dalje mora da proizvodi po triznim uvjetima.

Drzava kalifornija i njeni kantoni imaju drzavne kancelarije za agro-konsalting. Mali proizvodjaci mogu doci po savjet oko izrade biznis plana, izbora bisnisa itd. U USA se sve placa-nema djabe rucka- pa i izrada biznis plana, i to veoma masno. Takodje se to racuna u trosak poslovanja pa i poljoprivredne proizvodnje. Taj trosak snosi drzava -placa strucnjake, kancelarije itd- onda se i to racuna kao subvencije.

Ta ista Kalifornija je nedavno na referendumu izglasala zakon da uzgajivaci stoke a posebno peradi moraju povecati komfor kokama i hajvanu, tj velicinu kafeza i obora za stoku itd. To sve kosta i to neko mora da plati. Glasaci su pristali da se iz njihovog poreza to placa i onda se to ne moze smatrati subvencijom iako negdje u finansijskom izvjestaju pisa da je sa budgeta otislo na kokosije farme.


I mercedrs i Airbus kad su otvarali fabrike u USA su dobili odredenje beneficije u nekim drzavama i isli tamo otvarati fabrike.

Ima onih koji su shvatili kako doci do posla i obezbjediti egzisteniciju. Pogledati donji prilog.

http://www.slobodnaevropa.org/video/7984.html


Treba raditi na revitalizaciji sela. Izgraditi puteve, sprovesti potpunu elektrifikaciju i ubjeden sam da se na selu moze zaposliti na desetine hiljada osoba u Bosni. Samo ljudima treba obezbjediti normalne uslove za zivot i omoguciti, obezbjediti im mehanizaciju i mogucnost da plasiraju svoje proizvode u normalnim rokovima.

Nigdje kao u Bosni ne postoji toliko omalozavanje sela sto za posljedicu ima da se svi trpaju u Sarajevo gdje vise skorom pa da i nema zraka za disati. Dovoljno je pogledati sve te kuce nacickane na brdima i ulicice koje ih povezuju.
Kakvi su to kompleksi u pitanju?

A toliko prazne i neiskoristene zemlje.


No poljoprivreda nije jedini potencijal. Obnovom seoske infrastrukture bi doslo i do razvoja seoskog turizma. Toliko rijeka, jezera, planina i predivne prirode a iskoristenost nije ni 5%.

Izgleda da vi zaista vjerujete u pricu kako je poljoprivreda buducnost BiH. Nije ni cudo sto smo ovako "razvijeni" kada imamo takve mozgove.
Poljoprivreda ucestvuje u GDP-u Evropske Unije sa 2%, SAD-a sa 1%, Japana sa 1%... Vecina GDP-a razvijenih zemalja, nekih 70-80% otpada na usluzni sektor, odnosno na finansijske, informacione, obrazovne, zdravstvene, transportne i sl. usluge. Ostatak otpada na proizvodnju proizvoda, gradjevinsku industriju, rudarstvo i sl. Samo 1-2% cini poljoprivreda.
Kako se ekonomija razvija, tako se smanjuje i udio poljoprivrednog sektora u GDP-u i to je nezaobilazan proces u svim zemljama svijeta, pa tako i u BiH. Medjutim, problem je sto je Bosna realno zemlja polupismenog stanovnistva, tako da nije lako objasniti silnim primitivus bosnaikus primatima da im je pametnije da se prihvate neceg sofisticiranijeg od traktora, pluga i motike... Zato bolje prolazi prica o jacanju poljoprivrede nego npr. informacionog, telekomunikacionog, finansijskog i ostalih sektora, jer zaboga, sta 95% zatucanog stanovnistva zna o programiranju u C++, mobilnim mrezama trece i cetvrte generacije, finansijskim trzistima i slicnim "novotarijama".

@trancemode
Procenti i statisticki podaci koje navodis su samo djelom tacni (usluzni sektor se u prosjeku krece do 6o%).. ali BIH nije EU, USA, Japan.
Pogresno je jednu nerazvijenu zemlju uporedjivati sa industrijskim viskorazvijenim zemljama i na bazi relativnih proporcija i statistika graditi strategiju razvoja i ekonomske perspektive neke nerazvijene zemlje.

Sta je McDonalds? Usluga ili fabrika za izradu cevapa, a obren godisnje 30 milijardi dolara.

BiH ima c++ programera na pasja preskakala a BiH reprezentacije ne igra na Svjetskom prvenstvi i to u nekoj zaostaloj Africi koji ni slova ne znaju - a ne da znaju sta je C.

@edit

Domacice iz udruzenja zena "Emina", Ustikoline patentirale slatko od sljiva u EU. Proizvodjac meda iz okoline Sarajeva dobio zlatnu medalju za kvalitet na prestiznom sajmu u Parizu. Coca Cola kupuje secer od secerane iz Brckog, Danis Tanovic dobio Oskara.
Irfan jeste iz Jajca ali porez za I View-er ne placa u Jajcu.

Imaju li programeri iz BiH nesto C plas-plas plasirano u svijet?
Prije ce bit da nejma, neg' da ima. Uglavnom zato sto su se ufurali da je softver usluga a ne proizvod. Oni bi prvo da ih neko naruci i plati avans, pa tek onda bi ko sjeli da programiraju.
Zato ih vecina i pravi veb stranice seoskim zadrugana, cevabdzijama i politickim partijama.

Trenutno je za ekonomski razvoj BiH najvaznije identificirati resurse kojima raspolazemo.. BiH ima poljoprivrednih resursa a programerskih resursa nema.

EU triste je deficitarno sa svjezom rijecnom ribom, medom, etericnim uljima. Svjeza riba i med su finalni proizvodi; koje gotovo 100% mozemo proizvesti sa domacim reusrsima. Njemci su deficitarni sa mesom divljaci (jeleni, fazani, zecovi).

Uvoze nijemci i programere, ali ih dovode na svoje jasle da njima placaju porez, a jelene i fazane bi rado uvozili iz BiH - da mi to znamo uzgojit.

Usluzni sektor nije taj koji ce generisati poslove proizvodnom sektoru- nego je stvar sasvim obrnuta. Porast broja agencija za web i knjigovostvene usluge ce jako malo uticati na otvaranje novih radnih mjesta u ostalim sektorima, ali ce broj fabrika i farmi povecati broj radnih mjesta u sektoru knjigovodstva.

Da bi se sagledala kompletna slika treba vidjeti koliko koji sektor ucestvuje u izvozu. U visokorazvijnim zemljama je po izvozu proizvodnja uvjek na prvom mjestu. Usluge su negdje na posljednjem mjestu.

Da bi BiH razvijala ekonomiju mora izaci na svjetsko trsiste. U ovom trenutki mi mozemo u svijet samo sa sektorom prozvodnje, a nikako sa sektorom usluga.
To se moze vidjeti i po tome da agronomi, veterinari, inzenjeri, arhitekte, umjetnici mogu nostrificirati svoje diplome po svijetu -cak i one iz Titina vakta- dok medicinari, pravnici, ekonomisti, drustvenjaci to ne mogu.
Ralog nase zaostalosti i jeste u tomw sto su svi nasi resusrsi otisli u usluzni sektor a nemamo ni onih par procenata
proizvosnih resursa. Da je po usluznom sektrou BiH bi trebala biti El Dorado.

Evo TOP ten izvoza zemje koja je izmislila programski jezik C++

Civilian aircraft including engines and parts … US$5.3 billion (4.4% of California exports, down 8.9% from 2008)
-Electronic integrated circuits … $2.4 billion (2%, down 22.6%)
-Computer parts and accessories … $2.3 billion (1.9%, down 18.3%)
-Non-industrial diamonds … $2.2 billion (1.8%, down 24.6%)
-Voice, image and data transmission equipment … $2 billion (1.7%, down 13.1%)
-Medium-sized passenger vehicles … $1.7 billion (1.4%, down 36.2%)
-Electronic processors and controllers … $1.67 billion (1.4%, down 28.3%)
-Refined oil … $1.65 billion (1.4%, down 53.3%)
-Computer storage devices … $1.6 billion (1.3%, down 22.8%)
-Diagnostic chemical reaction substances … $1.4 billion (1.2%, down 10.6%).

A evo top ten uzvoza

Top 10 Imports into California
The following top 10 imports account for 36.8% of products delivered to California during 2009.

-Medium-sized passenger vehicles … US$16.8 billion (6.2% of California imports, down 26.1%)
-Crude oil … $15.1 billion (5.6%, down 51.4%)
-Color television reception equipment … $12.5 billion (4.6%, down 11%)
-Larger passenger vehicles … $11.5 billion (4.2%, down 46.5%)
-Laptops, notebooks and netbooks … $10.1 billion (3.7%, up 22.3%)
-Computer parts and accessories … $9.1 billion (3.4%, down 3.2%)
-Voice, image and data transmission equipment … $6.7 billion (2.5%, down 19.6%)
-Computer storage devices … $4.34 billion (1.6%, down 17.3%)
-Printer, copier and fax machine parts and accessories … $4.3 billion (1.6%, up 2.2%)
-Cell phones … $4.29 billion (1.6%, up 8.2%).

Zemlja nejma fabrika autonobila a najbogatija na dunjaluku po GDP PC . Uveze 10 milijardi $ laptopa, 4 milijarede stampace, a izveze samo 2 milijarde kompjuterskih koponenti???

Ako izvezu 2 a uvezu samo 14 milijardi u laptopima i stampacima odakle im onih 12 milijardi???

Jedan od odgovor se dobije kad se krene u turizam duz rijeke Sacrameto. 800 kilometara vozis samo kroz farme, ranceve, plantaze, vinograde, rizina polja. Dokle pogled seze sve obradjeno uzorano, orezano, pokoseno. 800 km u duzinu a u sirinu dokle pogled seze.
Isto je toliko prema jugu do Meksika. Skoro 2000 neprestane voznje kroz radno-intezivnu poljoprivredu.

Kalifornija je najveci izvoznik oraha na svijetu. Najvise oraha i cipova raste u Silicijskoj dolini i dalje duz rijeke Sacramento.

Bez obzira koliki je procenat ucesca poljoprivrede u BDP razvijenih ekonomje ona generise veliki posao ostalim industrijama i usluznom sektoru. Los Angeles (oko 8 miliona stanovnika) svaki dan uveze i pojede 5000 tona hrane. Svaki dan. Dok je svaki stoljnjak u restoranima iz Kne dotle je kalifornija ejdan od najvecih izvoznika rize na svijetu.

Je li restoran usluga ili je prizvodnja??

Od 33 miliona stanovnika Kalifornije 300 000 ih radi u mlijecnoj industriji. Ne muzu svi krave. U stvari niko ne muze krave -to rade roboti programirani u C++, ali svima muzu porez iz kojeg placaju usluzne edukacije, birokracije, administracije, hecime, vojsku, poresku inspekciju. da niej 300 000 kalifornijskih cobana sta bi muzli ovo iz usluga.
Kako je rastao broj hajvana po pasnjacima tako je rasla i usluga insanima.

Kanton Sonoma (Californija) ima stanovnika ko Sarajevski kanton. Povrsina oko 4000 km2-ko Hercegovacko-neretljanski kanton. Ima preko 200 vinarija, oko 1000 vinogradara i obradjuju 240 km2 vinograda. Treba zamislit 240 km kvadratnih- a ne uzorat, polit oplijevst .. nije, nije duluma ili hektara - vec kilometara. Grad Sarajevo je povrsine oko 150 km2, a ovi oru 250 kma2 samo u vinograde. Stalo uzorano nije ni posmenuto. Svaka vinarija je fabrika. Svaki vinograd je fabrika. Da je sarajevskom kantonu samo 100 destilerije sljivovice, Mostaru 50 vinarija, Travniku 20 destilerije etericnog ulja i parfimerija bili bi najbogatiji na Balakanu.

ZA pravit parfem trebaju 3 sastojka: etericno ulje, 50% alkohol i destilovana voda.
Sve tri sastojaka se prave u procesoru koji se zove rakijski kazan.
Mozes rakijski procesor i "overklokanirat" pa pravit prepecenicu umjesto parfema.

BiH ima sve sanse da postane parfimerijska i alkoholna velesila. Vise ce BiH imat nafake od rakijskih procesora vec od kompjuterskih procesora jer ove potonje ne znamo ni rastavit a kamo li napravit.

BiH c++ programeri mogu - uglavnom- da prave web stranice i usluzuju parfimerdzije i rakijdjije. Da su manje ufurani mozda bi i od njih postala industrija. Vrijeme programeskog pomodarstva je proslo. Informaticari su u BiH postali ko auto mehanicari. Uglavniom svojem zaslugom.

Niskozemska ima 16 miliona insana, 16-ta je ekonomija na svijetu. Poljoprivreda izveze 55 milijardi $ godisenje. Obrcu trecinu svjetskog izvoza cvijeca, trecinu svjetskog eksporta paradajza i krastavaca.
Sta bi niskozemski avio-transportni usluzni sektor usluzivo da hortikulturnjaci ne beru cvijece. Cak im je drzavna boja i boja fudbalske reprezeantacije "seljacka", a ne informaticka.
Najpoznatiji holandski brend je Heineken a piva je poljoprivredni prozivod. Svakako da je tu i Filips, ali tek rame uz rame sa cvjecarima i piljarima. Filips odavno rade bosanci i kinezi ali holandske lale jos su uvjek privilegija holandjana - iako su lale seljacki a ne intelekutalni programerski poso.


Poljoprivreda je vazna jer je dio sistema. Onaj ko zapostavlje bilo koji segment sistema- pogotovo onaj koji mu stoji pod nosom- nejma sanse taman da je i C++ programer - sa sve desetkama.
ZAbranjenio pusenje je odavno pjevalo: "Ko zanemari taktiku zavrsi u drugorazrednom Vratniku".
A Vratnik u sred Sarajeva.

kao sto sam i prije napisao samo izvoziti radnu snagu je najbolje za BiH ekonomiju. Negdje sam procitao da preko banaka se uplati 7 milijardi maraka a sad to je na papira koliko se samo para podijeli direktno na ruke,a koliko para udje kad dijaspora dodje na godisnji.
Od 2008 je svijet u krizi a samim tim i dijaspora,vjerujem da se manje para salje u domovinu a i mnogi ne planiraju na godisnje. Popricajte samo sa vlasnicima lokala i kojekakvih prodavnica potvrdice ovo sto pricam.
Meksiko je vec uhodan u tome,zato se u provinciji Sonoma obradjuje 240 km vinograda (po 2 dolara po satu)
zasto traziti nove sistema kad ima vec utabani

Podaci o tome koliko dijaspora posalje u BiH su samo procjena. Niko nema tacne podateke, a u procjenama se moze fulat i za par milijardi.

Ono sto je istina: je da dijaspora sve manje salje u bih, jer je sve manje roditelja u bih - kojima se najvise salje. Dijaspora je jedno vrijem intezivno ulagala u nekretnine, ali je i to presahlo; bit ce toga sve manje -jer je i taj proces skoro pa zavrsen. Ja mislim da ce za 5-6 godine slanje dijaspore u BiH da se prepolovi u osnosu na 2005 g.

Kalifornija i Texas uvoze jeftinu radnu snagu iz Meksika, jer nisu outsourcingo izvezli poljoprivedu u Meksiko, Kinu i diljem svijeta.

Pravo pitanje je: zasto je USA outsorcingom iselila veliki dio privrede a nije skoro ni jedan km2 poljoprivrede i prehrambene industrije. U Meksiku -koji je na prackomet, radan snaga je 10 puta jeftinija, vec kad meksikanac dodje u USA da radi.
Odgovor na ovo pitanej ce daiti i odgovor na pitanje: zasto poljoprivreda i prehrambena industrija BiH ima nekih svojih komparativnih prednosti.

Auto-industrije USA propada a samo McDonalds otvara stotine novih restorana i samo poljoprivreda biljezi stali rast proizvodnje.

240 km2 vinograda u kantonu Sonoma nema veze sa Meksikom. Drzava Iova ima dva puta vise km pod kukuruzoma nalazii se daleko na sjeveru-uz Kanadu. Jako malo jeftine radne snage iz Meksika ide u Iovau, jer se kukuruzi beru masinam.
Idaho je uz kanadsku granicu i sva je preoran i pod krompirima. Trecinu krompira koje pojede USA se proizvede u Idahiu. Sav pomfrit koji Mc Donalds i ostali fast foodovi prodaju u USA je Usa proizvod a radi se o Zemlja koja je tipicno poljoprivredna, prerada hrane je na drugom mjestu, energija i drvna ind. sljedece. Ako jedan americka drzava moze svoje postojanje nazirati na poljoprivredi, drvnoj industriji zasto ne bi i BiH.

Mi uvozimu meso iz Argntine koj je USA u komsiluki a svaa americka livada puna stoke.

USA ima oko 5000 km2 pod krompirom. Krompir insustrija je tesko oko 3 milijarde na godinu. 35% krompira se smrzne, 25 % preradi, 15 % ide u sjeme. U fabrikama za smrzavanje i preradu rade ameri.
Vlasnici 90% farmi, vinograda, ranceva i svih fabrika za preradu su ameri. ONi rade i sav usluzni sektor oko svoje poljoprivrede. Mendzment, marketing, razvoj istrazivanje, edukaciju, sve oni rade i tako generisu biznis sebi i zajednici.

Ameri mogu sve da isele u svijet, ali nece nikad amerikanece, poljoprivredu i vojnu industriju. To sam gotovo 100% siguran.

Ima i ona staro-bosanska: "niko niciju nafaku nije pojeo".

Toto svaka cast na postovima i analizama. Trebao si jos samo spomenuti koliku kamatu americki seljak placa, a koliku nas. Subvencije postoje u USA, i to najvise za kukuruz, pamuk, psenicu, i to je faktor koji im daje relativno manju cijenu u odnosu na konkurenciju na svjetskom trzistu.

Globalizacija i slobodno trziste su neoliberakne dogme i ubijaju male farmere i zemlje u razvoju. Politikom MMF-a i Svjetske Banke vlasnicima globalizovanog kapitala se otvaraju vrata siromasnim i zemljama u razvoju. Implementacija politike ove dvije institucije donosi vise stete nego koristi.

Zbog subvencija u SAD-u pšenica koja se izvozi jeftinija je 28 posto, soja 10 posto, a kukuruz 10 posto od troškova. Pamuk je 47 posto, a riža 26 posto jeftinija od troškova. International Food Policy Research Institute (IFPRI) je izračunao kako protekcionistički pristup tržištu najbogatijih zemalja i subvencioniranje njihove industrije kao posljedicu za zemlje u razvoju ima gubitak za potonje od 24 milijarde dolara godišnje zbog sprečavanja dolaska njihovih proizvoda na zapadno tržište (Hodur, 2003). Svjetska banka procjenjuje kako bi ukidanje poljoprivrednih subvencija u bogatim zemljama doprinijelo s novih 500 milijardi dolara u ukupnoj godišnjoj svjetskoj zaradi do 2015. godine uz izlazak iz siromaštva za 114 milijuna ljudi. Posebno se ističe kako bi 60 posto toga mogle zaraditi zemlje u razvoju. Ipak, od početka neoliberalnoga globalnog sistema industrijski razvijene zemlje su povećale svoj izvoz s 58,8 na 66,3 posto, a zemlje u razvoju su smanjile svoj udio u izvozu s 31,5 na 26,3 posto (Ray, 2003; Seabrook, 2003). Upravo je zbog poljoprivrednih subvencija propala zadnja tzv. runda pregovora, odnosno bienalni sastanak WTO-a jer bogate zemlje nisu pristale na smanjenje subvencija.

Evo dobar tekst. Dakle, ne samo farmere drugih zemalja, nego i svoje unistavaju, subvencioniranjem iskljucivo "velikih".
http://www.poslovnapolitika.com/index.p ... &Itemid=41

Hrana je strateska sirovina i zbog toga propadaju sve prdimahovine o slobodnom trzistu i svi ovi pregovori koji su spomenuti.
kad bi sad zustavili proizvosnju auta planeta bi imala sta da voza narednih 3-5 godina. kada bi se zaustavila prozvodnja hrane rezerve bi se prodale za tri mejseca a potrosile za godinu dana i imali bi novi svjetski rat.

Ove sekunde bi se mogla poceti praviti fabrika za autobile na svakoj tacki planete; bila bi gotova za 4 mjeseca i pocele bi raditi za naredna 2 mjeseca. Da bi se obnovila proizvodnja neke poljoprivredne kulture treba bar 2 godine. Zetvene godine ne kalendarske.
Sta bio se to moglo posaditi u ovom trenutku, da se moze jesti za 4 mjeseca. Kljucne zitarice nikako.

ZAto i vidimo -iz prethodnih primjera- da se riza i psenica subvencioniraju i po 30 %-jer su kljucni prehrambeni proizvodi . Dok je subvencija za kukuruz 10 %.
Prica o pamuku od 47% je posebna prica i nje nema nigdje ni u najlibelarnijim ekonomskim terijamaza americki pamuk niko nije dobio Nobelovu nagradu. Zbog nje ja i smatram da ce ameri sve prije islelit iz USA u ostatak svijeta nego poljoprivredu.

Americki nacin i EU nacin pomoci poljoprivredi nisu isti. Ameri to rade preko kamata dok eu to radi preko direktnih subvencija. EU subvencija je sadaka, dok su kamate ipak stvar biznisa. Amri kamate smatraju investicijom , dok su EU donacija trosak. Ko moze zamjeriti nekom poljoprivredniku sto je ugovorio kamate po nekoj drukcijoj stopi od ostalih industrija. Cijene se slobodno formiraju pa i cijene kapitala. Ovo je vec marifetluk, ali je to i zvanicna svjetska poslovna praksa. Slicne stvari radi francuska vlada u sektorim avio i auto insustrije.


Amerika ima najprodiktivniju poljoprivredu na svijetu i zato moze da je pomogne sa nekih 10%- a da se niko od amera ne buni.
Kod nas bi prema produktivnosti ta pomoc trebalaba biti 90%. kada bi i EU imala isti model kao i Ameri ne bi izdvajala nekiloko puta vise za subvencije od USA.
Mi smo siromasni i nemam ni za onih 10% pa moramo traziti drugacije puteve od subvencija. Mi trebamo doci na takav stepen razvoja da imamo odakle davati subvencije. Do tada nema subvencija, Subvencije ce primati onaj ko prezivi utrsku i onaj ko nam zatreba kad se dobro oparimo.

Svijet proizvede psenice za 8 milijardi ljudi a ima nas oko 6 milijardi. Od toga je milijdrda gladnih koja nema para za psenice. Psenice je viska za tri milijarde ljudi. Dok je to tako nama se vise isplati kupiti psenicu od amera nego davati subvencije od 90% za svoju.

Nije sva poljoprivredna proizvodnja subvencionirana. Ima je dosta koja je profitabilna i na najljucem trzistu.
Mi nemamo sta traziti u psenici, kukuruzu i pamuklu. Ali zato imamo neke svoje nise koje valja naci. Po meni je jedna nasa nisa u kosnicama. Americka pcela nije produktivnija od nase. Satnica rada amrickog pcelara je 10 puta veca od nase. Europska pcela "pase" bojne otrove iz I svj. rata, koje je slavni njemacki BAYER prodavo po EU kao pesticid i potrovao pola EU pcela i meda.
Nase jos uvjek vecinom pasu nektar sa dzanarike, bagrema i kadulje. Umjesto da oremo njive i bacamo po njima hemiju mozemo posumljavati destine hektara dzanarikom i bagermom u ekstenzivnim nasadima, na 10 duluma moze stati 2000 stabala dzanarike.

Kao sto je Holandija zemelja lala tako bi BiH mogla biti medna zemlja. Kosnice mozemo praviti sami. ZA pcele nam ne treba uvoziti pesticide i ostale otrove. Pcele ne tose naftu za unutrsanji tansport. Kosnice su od drveta, kojeg imamo u izobilju. Ne trebaju nam NC masine i cipovi, ni lihvarski krediti od MMF. Prve profite od meda mozemo investorati u farmaceutsku industriju na bazi meda. na svaki voz meda mozemo zaposliti po jednog menagera, marketing hamala, pola informaticara, jednog stolara, njegovu punicu i sestricnu itd.

Mislim da i u rijecnom ribarstvu u proizvodnji plemenite ribe imamo jako velike sanse. Japanski tankeri fabrike ribe sve manje plove po svjetskim morima. Proizvodnja ribe se seli na rijecne tokove. Imamo toliko rijecnih tokovo sa kvalitetnom vodom na kojima bi mogli razviti tehnologiju uzgoja riobe prikladnu nasim uslovima. A uz ribnak se prave i fabrike riblje hrane.

Ja sam seljak amater. Profesionalno sam vezan za sasvim drugu industriju. Ovo govorim, da se ne bi stekao dojam da sam se emotvino skopco za poljoprivredu. Principi koji se kosite u mom esnafu su univerzali i jedneko primenjivi u bilo kojoj industrijskoj grani. Algoritmi su skoro isti; bez obzira da li ga sprovodi C++, neki robot za zavarivanje ili pcelar sa obronaka Vlasica ili Stolacke visoravni.

Poljoprivreda je zgodna metafora za iznijet neke principe. Ne vjerujem da bi me iko razumio kada bi pricao o procesu polimerizacije sacaste sendvic konstrukcije i ostalih kompozitnih konstrukcija pri prozivodnju "sprerploce" koja kosta oko 800 Eura po kvadratu. a debela samo 1 cm.

Toto wrote:@trancemode
Procenti i statisticki podaci koje navodis su samo djelom tacni (usluzni sektor se u prosjeku krece do 6o%).. ali BIH nije EU, USA, Japan.
Pogresno je jednu nerazvijenu zemlju uporedjivati sa industrijskim viskorazvijenim zemljama i na bazi relativnih proporcija i statistika graditi strategiju razvoja i ekonomske perspektive neke nerazvijene zemlje.

Sta je McDonalds? Usluga ili fabrika za izradu cevapa, a obren godisnje 30 milijardi dolara.

BiH ima c++ programera na pasja preskakala a BiH reprezentacije ne igra na Svjetskom prvenstvi i to u nekoj zaostaloj Africi koji ni slova ne znaju - a ne da znaju sta je C.

@edit

Domacice iz udruzenja zena "Emina", Ustikoline patentirale slatko od sljiva u EU. Proizvodjac meda iz okoline Sarajeva dobio zlatnu medalju za kvalitet na prestiznom sajmu u Parizu. Coca Cola kupuje secer od secerane iz Brckog, Danis Tanovic dobio Oskara.
Irfan jeste iz Jajca ali porez za I View-er ne placa u Jajcu.

Imaju li programeri iz BiH nesto C plas-plas plasirano u svijet?
Prije ce bit da nejma, neg' da ima. Uglavnom zato sto su se ufurali da je softver usluga a ne proizvod. Oni bi prvo da ih neko naruci i plati avans, pa tek onda bi ko sjeli da programiraju.
Zato ih vecina i pravi veb stranice seoskim zadrugana, cevabdzijama i politickim partijama.

Trenutno je za ekonomski razvoj BiH najvaznije identificirati resurse kojima raspolazemo.. BiH ima poljoprivrednih resursa a programerskih resursa nema.

EU triste je deficitarno sa svjezom rijecnom ribom, medom, etericnim uljima. Svjeza riba i med su finalni proizvodi; koje gotovo 100% mozemo proizvesti sa domacim reusrsima. Njemci su deficitarni sa mesom divljaci (jeleni, fazani, zecovi).

Uvoze nijemci i programere, ali ih dovode na svoje jasle da njima placaju porez, a jelene i fazane bi rado uvozili iz BiH - da mi to znamo uzgojit.

Usluzni sektor nije taj koji ce generisati poslove proizvodnom sektoru- nego je stvar sasvim obrnuta. Porast broja agencija za web i knjigovostvene usluge ce jako malo uticati na otvaranje novih radnih mjesta u ostalim sektorima, ali ce broj fabrika i farmi povecati broj radnih mjesta u sektoru knjigovodstva.

Da bi se sagledala kompletna slika treba vidjeti koliko koji sektor ucestvuje u izvozu. U visokorazvijnim zemljama je po izvozu proizvodnja uvjek na prvom mjestu. Usluge su negdje na posljednjem mjestu.

Da bi BiH razvijala ekonomiju mora izaci na svjetsko trsiste. U ovom trenutki mi mozemo u svijet samo sa sektorom prozvodnje, a nikako sa sektorom usluga.
To se moze vidjeti i po tome da agronomi, veterinari, inzenjeri, arhitekte, umjetnici mogu nostrificirati svoje diplome po svijetu -cak i one iz Titina vakta- dok medicinari, pravnici, ekonomisti, drustvenjaci to ne mogu.
Ralog nase zaostalosti i jeste u tomw sto su svi nasi resusrsi otisli u usluzni sektor a nemamo ni onih par procenata
proizvosnih resursa. Da je po usluznom sektrou BiH bi trebala biti El Dorado.

Evo TOP ten izvoza zemje koja je izmislila programski jezik C++

Civilian aircraft including engines and parts … US$5.3 billion (4.4% of California exports, down 8.9% from 2008)
-Electronic integrated circuits … $2.4 billion (2%, down 22.6%)
-Computer parts and accessories … $2.3 billion (1.9%, down 18.3%)
-Non-industrial diamonds … $2.2 billion (1.8%, down 24.6%)
-Voice, image and data transmission equipment … $2 billion (1.7%, down 13.1%)
-Medium-sized passenger vehicles … $1.7 billion (1.4%, down 36.2%)
-Electronic processors and controllers … $1.67 billion (1.4%, down 28.3%)
-Refined oil … $1.65 billion (1.4%, down 53.3%)
-Computer storage devices … $1.6 billion (1.3%, down 22.8%)
-Diagnostic chemical reaction substances … $1.4 billion (1.2%, down 10.6%).

A evo top ten uzvoza

Top 10 Imports into California
The following top 10 imports account for 36.8% of products delivered to California during 2009.

-Medium-sized passenger vehicles … US$16.8 billion (6.2% of California imports, down 26.1%)
-Crude oil … $15.1 billion (5.6%, down 51.4%)
-Color television reception equipment … $12.5 billion (4.6%, down 11%)
-Larger passenger vehicles … $11.5 billion (4.2%, down 46.5%)
-Laptops, notebooks and netbooks … $10.1 billion (3.7%, up 22.3%)
-Computer parts and accessories … $9.1 billion (3.4%, down 3.2%)
-Voice, image and data transmission equipment … $6.7 billion (2.5%, down 19.6%)
-Computer storage devices … $4.34 billion (1.6%, down 17.3%)
-Printer, copier and fax machine parts and accessories … $4.3 billion (1.6%, up 2.2%)
-Cell phones … $4.29 billion (1.6%, up 8.2%).

Zemlja nejma fabrika autonobila a najbogatija na dunjaluku po GDP PC . Uveze 10 milijardi $ laptopa, 4 milijarede stampace, a izveze samo 2 milijarde kompjuterskih koponenti???

Ako izvezu 2 a uvezu samo 14 milijardi u laptopima i stampacima odakle im onih 12 milijardi???

Jedan od odgovor se dobije kad se krene u turizam duz rijeke Sacrameto. 800 kilometara vozis samo kroz farme, ranceve, plantaze, vinograde, rizina polja. Dokle pogled seze sve obradjeno uzorano, orezano, pokoseno. 800 km u duzinu a u sirinu dokle pogled seze.
Isto je toliko prema jugu do Meksika. Skoro 2000 neprestane voznje kroz radno-intezivnu poljoprivredu.

Kalifornija je najveci izvoznik oraha na svijetu. Najvise oraha i cipova raste u Silicijskoj dolini i dalje duz rijeke Sacramento.

Bez obzira koliki je procenat ucesca poljoprivrede u BDP razvijenih ekonomje ona generise veliki posao ostalim industrijama i usluznom sektoru. Los Angeles (oko 8 miliona stanovnika) svaki dan uveze i pojede 5000 tona hrane. Svaki dan. Dok je svaki stoljnjak u restoranima iz Kne dotle je kalifornija ejdan od najvecih izvoznika rize na svijetu.

Je li restoran usluga ili je prizvodnja??

Od 33 miliona stanovnika Kalifornije 300 000 ih radi u mlijecnoj industriji. Ne muzu svi krave. U stvari niko ne muze krave -to rade roboti programirani u C++, ali svima muzu porez iz kojeg placaju usluzne edukacije, birokracije, administracije, hecime, vojsku, poresku inspekciju. da niej 300 000 kalifornijskih cobana sta bi muzli ovo iz usluga.
Kako je rastao broj hajvana po pasnjacima tako je rasla i usluga insanima.

Kanton Sonoma (Californija) ima stanovnika ko Sarajevski kanton. Povrsina oko 4000 km2-ko Hercegovacko-neretljanski kanton. Ima preko 200 vinarija, oko 1000 vinogradara i obradjuju 240 km2 vinograda. Treba zamislit 240 km kvadratnih- a ne uzorat, polit oplijevst .. nije, nije duluma ili hektara - vec kilometara. Grad Sarajevo je povrsine oko 150 km2, a ovi oru 250 kma2 samo u vinograde. Stalo uzorano nije ni posmenuto. Svaka vinarija je fabrika. Svaki vinograd je fabrika. Da je sarajevskom kantonu samo 100 destilerije sljivovice, Mostaru 50 vinarija, Travniku 20 destilerije etericnog ulja i parfimerija bili bi najbogatiji na Balakanu.

ZA pravit parfem trebaju 3 sastojka: etericno ulje, 50% alkohol i destilovana voda.
Sve tri sastojaka se prave u procesoru koji se zove rakijski kazan.
Mozes rakijski procesor i "overklokanirat" pa pravit prepecenicu umjesto parfema.

BiH ima sve sanse da postane parfimerijska i alkoholna velesila. Vise ce BiH imat nafake od rakijskih procesora vec od kompjuterskih procesora jer ove potonje ne znamo ni rastavit a kamo li napravit.

BiH c++ programeri mogu - uglavnom- da prave web stranice i usluzuju parfimerdzije i rakijdjije. Da su manje ufurani mozda bi i od njih postala industrija. Vrijeme programeskog pomodarstva je proslo. Informaticari su u BiH postali ko auto mehanicari. Uglavniom svojem zaslugom.

Niskozemska ima 16 miliona insana, 16-ta je ekonomija na svijetu. Poljoprivreda izveze 55 milijardi $ godisenje. Obrcu trecinu svjetskog izvoza cvijeca, trecinu svjetskog eksporta paradajza i krastavaca.
Sta bi niskozemski avio-transportni usluzni sektor usluzivo da hortikulturnjaci ne beru cvijece. Cak im je drzavna boja i boja fudbalske reprezeantacije "seljacka", a ne informaticka.
Najpoznatiji holandski brend je Heineken a piva je poljoprivredni prozivod. Svakako da je tu i Filips, ali tek rame uz rame sa cvjecarima i piljarima. Filips odavno rade bosanci i kinezi ali holandske lale jos su uvjek privilegija holandjana - iako su lale seljacki a ne intelekutalni programerski poso.


Poljoprivreda je vazna jer je dio sistema. Onaj ko zapostavlje bilo koji segment sistema- pogotovo onaj koji mu stoji pod nosom- nejma sanse taman da je i C++ programer - sa sve desetkama.
ZAbranjenio pusenje je odavno pjevalo: "Ko zanemari taktiku zavrsi u drugorazrednom Vratniku".
A Vratnik u sred Sarajeva.

Dobro, eto ti se bavi poljoprivredom i proizvodnjom rakije, pa da vidimo dokle ces dogurati. Cak i u razvijenim zemljama u poljoprivrednom sektoru radi 0,5-1% zaposlenih, uglavnom onih polupismenih koji rade za minimalnu satnicu.
Nije niko rekao da treba ukinuti poljoprivredu, problem je sto se u Bosni ona predstavlja kao buducnost zemlje, sto je prica za totalne debile. Vise bi koristi bilo da od subvencija koje idu poljoprivredi, a koje nemaju nikakvog efekta, omoguce npr. besplatno visoko obrazovanje, internet do svakog sela da se ljudi mogu educirati i dolaziti do informacija i sl.
Mozes se ti podsmijavati npr. programerima koliko hoces, medjutim cinjenica je da ce oni lakse imigrirati u bilo koju razvijenu zemlju, lakse dolaziti do posla, raditi za 3-4 puta vece satnice nego sto ce bilo ko sa trogodisnjom srednjom i okopavanjem njive. Takvih sto bi okopavali njivu ima stotine miliona po Africi i Aziji... Da me pogresno ne shvatis, ja sa programiranjem i IT sektorom nemam nista, oni su samo jedan od primjera kojeg si se ti prihvatio kao pijan plota.
Doduse, sve je individualno, neko voli njivu, selo i miris sijena. Zato, pravac selo i okopavajte njivu. To vam je "buducnost", a likovi poput Lijanovica vam mogu ispricati jos koju bajku za laku noc.
Za to vrijeme svi normalni ce gledati da okoncaju studij i pobjegnu iz ove zaostale drzave.

opet friziras podtake. Holandija ima 4% stanovnistva zaposlenog u ovom sektoru. kalifornija isto tako sto je dva i 4 puta vise nego tvoje cifre.
KAd se govori o poljoprivredi onda se mislis samo na proizvodnju sirovina, Prehrambena industrija se racuna u manufacturing a ne u poljoprivrdu a direktno ej zavisna od poljoprivrede tako da ovo sto ti stalno pokusavas obezvrijediti ovu djelatnost nije korektno.

Tema je ekonomija. Pricamo o sektorima i djelatnostma a ne o pojedinim zanimanjima. Pricamo o resursima koji ce biti u BiH a ne migirati u bijeli svijet. Sto bi se programeri u BiH obrazovali na racun siromasnog naroda pa onda bjezali u svijet.
Nek plati ili uzmu kredit pa nek vracaju.

Jesam za to da internet bude do svakog sela, ali nema nista dzabe pa ni dzabe obrazovanja. Ako ce biti dzabe obrazovanje nek bude i cevap i pomfrit dzabe. Mogu krediti za edukacija ali nista dzabe. tamo gdje je edukacija dzame nema progresa. Ima samo beskonacnih redova pred biroima. BiH ima najveci procenat ekonomista po glavi stanovnika a drzava ekonomski propada.

Moj piljar od kojeg kupujem svake subote na pijaci ima fakultet. Pakar koji ima privatni obrt ima dvije godine koledza kao i spruga koja vodi finansije ali i pece kifle. Vlasnik i top manager vinarije Francis Ford Coppola ima 5 oskara. Nisu bas poljoprivrednici tako neobrazovani kao sto se misli.
Nasi su davno rekli da nije pamet ni u selu ni u gradu.

Ja sa programerima i IT sektorom i te kako imam veze - ikao nisam programer. Sto im je najcesce do moga. U jednom periodu smo zajedno projektovali informacione sisteme. Moje je bilo da im nactram algoritme a oni su to kasnije proceravali kroz C++ a. Moje oje kolege po struci i ja znamo solidno jedna programski jezik, cesto ga koristim u poslu a nismo programeri.

Znam dosta i oko voca i vinograda, znam ispec rakiju i salit vino. To mi je genetika na koju sam ponosan, ikao sam prokmeco u carsiji.

Ja nastojm da kazem da imamo potencijala i u poljorivredi i da ti nije ni izbliz iskoristeno za zajednicki progres kako bi moglo. Uglavnom zbog snobizma koji drma nasim mentalitetom vise i pogubnije od neobrazovanja.

aferim toto

da nam je više pametnih ljudi kao ti gdje bi nam bio kraj. Al džaba ti ovdje objašnjavaš mnogi ne razumiju, al tako je tako je. Samo od svog rada se živi, više uradi jedan poljoprivrednik nego 10 njih što po cijeli dan sjede u kancelariji.

taurus10 wrote:aferim toto

da nam je više pametnih ljudi kao ti gdje bi nam bio kraj. Al džaba ti ovdje objašnjavaš mnogi ne razumiju, al tako je tako je. Samo od svog rada se živi, više uradi jedan poljoprivrednik nego 10 njih što po cijeli dan sjede u kancelariji.

Znaci, po tebi vise vrijedi orac njive nego ekspert u nekom zapadnom hedge fondu koji za jedan dan zaradi pet miliona za kompaniju. Zanimljivo razmisljanje.
Ma za vas i jesu oranice i pasnjaci...

TRANCEMoDe wrote:

taurus10 wrote:aferim toto

da nam je više pametnih ljudi kao ti gdje bi nam bio kraj. Al džaba ti ovdje objašnjavaš mnogi ne razumiju, al tako je tako je. Samo od svog rada se živi, više uradi jedan poljoprivrednik nego 10 njih što po cijeli dan sjede u kancelariji.

Znaci, po tebi vise vrijedi orac njive nego ekspert u nekom zapadnom hedge fondu koji za jedan dan zaradi pet miliona za kompaniju. Zanimljivo razmisljanje.
Ma za vas i jesu oranice i pasnjaci...

sta proizvede taj tvoj expert? Pump it and dump it .I kad balon pukne citava drzava pokrije trosak.

TRANCEMoDe wrote:

taurus10 wrote:aferim toto

da nam je više pametnih ljudi kao ti gdje bi nam bio kraj. Al džaba ti ovdje objašnjavaš mnogi ne razumiju, al tako je tako je. Samo od svog rada se živi, više uradi jedan poljoprivrednik nego 10 njih što po cijeli dan sjede u kancelariji.

Znaci, po tebi vise vrijedi orac njive nego ekspert u nekom zapadnom hedge fondu koji za jedan dan zaradi pet miliona za kompaniju. Zanimljivo razmisljanje.
Ma za vas i jesu oranice i pasnjaci...

sta proizvede taj tvoj expert? Pump it and dump it .I kad balon pukne citava drzava pokrije trosak.

prvi korak kako poboljsati ekonomski situaciju u drzavi je nagovoriti samo 5 prijatelja da izadju na izbore u oktobru, ne ulazeci u njihov licni odabir u neku politicku opciju, jer ih imamo zaista dosta preko cetrdeset.

ne podcjenujuci dobre namjere inicijatora teme, ovdje na forumu se moze pojaviti extra plan za izlaz drustva iz krize, ali je sve opet dzaba ako budu gluhonijemi pobjednici u oktobru.
nije problem opstih super rjesenja, nego opste provedbe,
a provesti neko extra DOBRO za drzavu je NEMOGUCE u demokratskim drustvima, jer na demokratije imaju utjecaj svjetske korporacije, primjer BOSNALIJEK.

Da bi drustvo imalo dobre puteve, besplatno skolovanje, besplatnu zdravstvenu njegu, besplatan prevoz, stabilnu monetu, tom drzavom mora da vlada jedan vid autokratije, VENECUELA, LIBIJA. To je pravilo za mlade drzave, ovo se ne odnosi na visestoljetne kolonijalne imperijalne sile, USA, Engleska, Njemacka,Francuska, Austrija, etc.

Pomozite svojim prvim prijateljima, ali ne preko facebooka.

TRANCEMoDe wrote:

taurus10 wrote:aferim toto

da nam je više pametnih ljudi kao ti gdje bi nam bio kraj. Al džaba ti ovdje objašnjavaš mnogi ne razumiju, al tako je tako je. Samo od svog rada se živi, više uradi jedan poljoprivrednik nego 10 njih što po cijeli dan sjede u kancelariji.

Znaci, po tebi vise vrijedi orac njive nego ekspert u nekom zapadnom hedge fondu koji za jedan dan zaradi pet miliona za kompaniju. Zanimljivo razmisljanje.
Ma za vas i jesu oranice i pasnjaci...

Da te posjetim: tema je ekonomija BiH

ZA BiH je svakako vrijedniji jedan traktorista nego 100 zapadnih eksperata.....
Traktorista uzore njivu: pa od dnevnice posalje djetetu na fakuktet da plati kiriju; natoci goriva u traktor za sutra; zasteka za akumulacije, plati porez, kupi ljekova, sljive za aksamluka i unucetu bombona. Od njegovog oranja bar je pet bosanaca imalo hajra. Od ti zapadnooh milijardera ni helera.

Vise vrijedi za BiH onaj c++ programer koji negdje u BiH pravi veb sajtove i skida prasinu sa procesora od Irfana Skiljana jajcanina koji je naprvio planetarno poznati IRFAN Viewer.
Svaka cast Irfanu ali ni jedno dijete u bih nije dobilo danas bombonu od tog njegovog uspjeha.

KAd u BiH bude neka zapadna hedge kompanija pa kad od tih 5 000 0000 dnevnog prometa po eksperu bude placen porez u BiH kasu; kad taje ekspert za dorucak naruci cevape kod Mrkve; na IPod bude slusao Edu Majku i Tomu Zdravkovica, a za vikened odvede curu na Babanovac; neni uplati 10 dana fojnice onda mu mozemo gledat u zube i kontat koliko vrijedi za BiH.

bermiin wrote:Posto na ovom forumu ima jako puno pametnih ljudi,strucnjaka,otvoram ovu temu sa ciljem da SKONTAMO kako izvuci BiH iz ovako lose situacije...
Znaci,kako najbolje ustediti,kako privuci investitore,kako graditi autoputeve bez kredita,kako otvoriti fabrike,kako napraviti proizvod i plasirati ga izvan granica BiH,kako privuci turiste?
Danasnja vlast-SDA-hvali se sa otvaranjem gradilista na autoputevima(oko 250 mil. eura),SBiH-guraju elektroenergetski sektor,smatraju ga glavnim pokretacem ekonomije,evo Lijanovici-NSRZB-ovih dana na svim mogucim televizijama govore o milijardama maraka koje bi oni ustedili u naredne 4 godine kroz poreze...
Ali niko nema PRAVI kljuc za rjesenje problema,ovo gore je sve malo,tacnije premalo...

da vas cujem

Citiram uvodnocara samo da se posjetimo na postavljena pitanja. I da pripomenem da se ja trudim da odgovorim na pitanja: kako na otvorimo fabruku, napravimo proizvot i radna mjesta. To mi je zanat koji sam klepet'o i u BiH a i po dunjalucima, pa sam se ufuro da imam ko nesto i reci. Nejmam blage o fondovima i spekulantima. To nek pisu ovi sto znaju o tome.


Jedna od tajni je u onim malim ciframa -preciznije u 1%. Ovi sto haraju po kladionicama znaju o cemu pricam, to se u matematici zove teorija igara, mafija to zove Las Vega, a bogami znaju i C++ programeri o tome - kada programiraju sve one sile igere. Moj se zanat zove industrijski iznenjering i po istim projektnim principima je: pcelinja kosnica, masina za industijsko mljevenje oraha, autoklav za poliemerizaciju kevlara, automat za punjenje pivskih boca, presa za stancanje pivskih cepova radni centar koji zaposljava hiljade tisuca radnih mjesta.

Mogao bi i ja seljaka poslat u. . ups...tamo odakle su i dosli, da ne drzim do djeda i pradjeda, profesionalne i ljudske etike i sto mi ugovor za poso naredne godine zavisi od toga koliko ce se oraha, kajsija, i bijelofg luka uzgojit ove godie. A to nejma veze s baklavom, klasovom jufkom i kadaifom.

Prosle godine su mi komsije imali porast produkcije oraha, pa je moja fima imala porast proizvodnje rezervnih dijelova za sve masine i opremu koju proizvodimo za food procesing industriju. Sto je vise oraha, grozdja u seljaka oko mene, to ja imam vise dnevnica na projektovanju i instaliranju novih vinarija, susara oraha, presa za cjedjenje maslinova ulja i onoga sto se u BiH zove rakijski kazani.

Bez obzira koliko meksosi i kinezi bili jeftina radna snaga fabrike za pravljenje, kadaifa, baklave, vina maslinova ulja, sira i mlcenice projektuju, proizvode, montiraju i odrzavaju ameri i bosanci .
Babo Husen nam je nedavno uvakufio par poluga kalifornijskog zlata i ostavio amanet da ga u solarnu i vjeternu energiju preselembetimo. Uskoro nam izlazi proptopip solarne susnica za hranu i ljekobilje koju ce se moc otjerat na vrh palnine na Malu Cabu da susis ljekobilje na njoj a ne treba nam Bicakciceve elektroprivreda da je zahojca. Gdje je god ostavis susara sama, sa suncem i vjetrom, proradi.

Nastojim prikazati da 1% moze obrnuti milijarde $ u GDP i stotine hiljada zaposlenih na berzama rada i sretnih u svojim domovima. Cak i reklame u najrazvijenijim zemljam govore da su im krave sretene i zato imaju 300 000 zaposlenih u mlijecnoj industriji i milion sretnih u domovima. Na 33 miliona stanovnika 300 000 zaposlenih mljekara je oko 1%, a onaj milion sretnih je vec 3%. Nesretnima i mahnitima je 3% jako malo. Milion je vec velika cifra.

Cobani i u Kaliforniji imaju porodice, isto kao i oni iz Vitovlja - sa obronaka Vlasica. Djece im idu u skolu, stede za godisnjeg odmora i djecijeg fakulteta. Vozaju tojotu - sto je amaricki Golf 2. 95% amera su isti kao i mi. U 5 deka smo. Jedino sto oni imaju onih 5% a mi ih nemamo . Preciznije: mi nemano nikako onih kljucnih 1% kriticne mase. U onih 4% smo siromasni. imamo ih -ali nisu obogaceni: ni kisokom, ni uranijumom -nicim. Nisu obogaceni poduzetnickim duhom, vizijonarstvom, umjetnoscu zivljenje, vjestinama prezivljavanja, znanjem, marifetlukom.


Nama treba intezivan razvojni proces koji moze startati odmah i to sa reusrsima kojima rasposlaze veliki broj ljudi da bi od 100 poslovnih pokusaja uspjelo 30 i napravilo biznis i progres od toga. tako ej u najrazvijenijim zsmljema svijeta, pa ce biti i kod nas.

Nije bitno koji biznis. Taman nek je i mehka loza iz daznarike i med. Nesto mora pokrenuit zamajac da bi se doslo do bjelosvjetkih fondova i ostalih spekultivnih biznisa. Berza i stocna pijaca u Puracicu i nejmaju skoro nikakve razlike. Svako prodaje ono sto ima. A mi nemamo para i spekulacija. Trebamo ih tek stvoriti. Prvo Cevljanska bodljavina i Sarajevski Film festival, pa onda Lonodnska buraza na Alipasinom Polju.
Kad se ima sljiva dzanarika onda se moze napraviti i Sarajevska pivara ili kupit hmelja u ceha. Tri najpoznatija sarajevska brenda su pivara, duhanska i pekarska industrija. Sve su naslonjene na poljoprivredu i u sanerskoj nomenklaturi svrstane su u seljacku ili papansku industriju.
Nije poljoprivreda, al nije ni "papanski" poso. I Klas je seljackih gena, ali se zaboravlja da je u sred seher carsije.

Preradjivacke industrija -pa i food procesing- u razvijenim zemljama, koje drzimo statistickim manekenima angazuju i do 30% radno sposobnog stanovnistva - ostalih 60% se fale da su usluge. Onih 10% su vojska, policija, politika, mafija -koji nisu osvozenljaski, pa nam i ne trebaju za ovaj eksperiment..

Usluzne djelatnosti imaju veliku mahanu da se jako malo mogu izvoziti. BiH "izveze" stotine visokoobrazovanih a ne uzme ni centa za najprofitabilniju robu. Poznato je kroz cijelu istoriju da su najobrazovaniji ujedno i najlosiji trgovci, biznismeni.

U Idaho -zemlji krompirace- 25% proizvedenog kromira ode svjeze u gradove , 15 % seljober utrapi za sjemena. A ostalo se preradi u onih 30% preradjivacke industrije idahoa. Ono sto nasi gradjani ne znaju: je da u fabrikama koje prerade 60% proizvedenog krompira rade isti oni seljaci koji su ga prije zetve sadili i kupili zlatice po njemu. Bas isti. U razvijenim zemljama seljaci radnici i gradjani rade 11 mjeseci, a posto se nejma sta raditi -kad se izvadi krompir- onda seljaci rade mjesec dva u fabrikama za food procesnig, a to je i hladnjaca za smrzavanje kompira i fabrika sjeckanje krompira u pomfrit i cips. Kamijondzija sto tjera pomfrit sa sela u buregdzinice i McDonaldse takodje zivi ne selu- jer mu je punica otale .
Treba znati da u modernoj poljoprivrednoj u granama koje nisu strateske i subvencionirane opstanak biznisa zavisi od toga da li se uz farmu/ranc ima i preradjivacka industrija, koja treba masine, tehnologiju managment, marketinr, softvere, razvoj, znanje usluge bas isto kao i poljoprivreda ili neki univerzitet

Destilacija rakije, proizvodnja parfema je nesto sto skoro svi znama - bar teorijeksi. Izgubili smo zananje i resurse da pravimo i montiramo dijelove Rols Rojs motora -sto se radilo u Sarajevu, dijelova za golfove, avione, podmornice, tenkove. Da bi se pokrenula fabrika aviona u Mostaru trebalo bi oko 1.5 milijardi eura. Ne postoji privatnik ni drzavnik u BiH koji zna baratati milijardama. To je nasa realnost koju moramu prihvatriti. Kad je vec tako valja krenuti od onoga sto zanmo i za sta imamo rasposlozive resurse.

Mini hidro-elekrtane kosta od 3-5 miliona eura i zaposljava samo jednog radnika na odrzavanju. 3-5 miliona Eura za samo jedno radno mjesto. Bez obzira kolko smo bogati hidro resursima nemamo tih para za toliko elektrane . SA 5 miliona $ kredita bi mogli finansirati oko 500 pcelara da startaju toliko malih bizisa od kojih bi BiH imala vise koristi nego od jedne mini-elektrane. ZA 3-4 godine koliko traje izrada elektrane bi onih 500 pcelara stvorili 200 uspjesnih malih biznisa i 200 ljudi u bih bi imali istu godisnju platu kao onaj elektricar, na odrzavanju mini-hidroelektrane. Profit od elektrana ce 30 godine da ide onome ko je dao 5 mil. a on je po previlu izvan BiH. Dok ce sav profit i svi ostali benefiti od 200 pcelara narednih 30 godina ostati u BiH. Kad se skontaju porezi doprinosi koncesije jedne mini elektrana i 200 pcelara mozda je sve u parama isto ali imamo 200 zaposlenih sa istom platom kao i elektricar i bar 600 sretnih clanova pcelarskih porodica.
Treba graditi i mini elektrane, ali nikako ne treba zaboravit pcelare jer bas onaj drugi clana elekticarske porodice bi uz elektranu mogao imati pcelinjak od 200 kosnica i tako cijeli radni vijek porodice ili elektrane.

Ova tema ide u vjerovali ili ne

Poljoprivreda i pčelarstvo će spasiti ekonomiju BiH?

Šta je spasilo Japan i Njemačku nakon drugog svjetskog rata? KVALITETA, dugoročna vizija razvoja sa orjentacijom na kvalitetan proizvod.

Do sad su nas spašavali kafići, kladionice i banke. Sad kao spas dolaze i tržni centri (kao gljive poslije kiše).

u budućnosti čekamo pčelicu maju

sa ovo poređenje pčela i hidrocentrale, svaka čast, kao da porediš McDonalds i komunalac.

Pa sad kad je ocigledno da se japanska i njemacka prica nece ponoviti u BiH pcelica Maja i jeste slamka spasa. Samo problem je sa podjelom zemlje. Imanja trebaju biti velicine 100 hektara a ne 1 hektar u prosjeku sto je slucaj sada.

Problem sa podjelom zemlje ne postoji. Zemlja se vise nikada nece dijeliti. Ako se butiga za gace Victorije Seceret moze samo kupiti ili iznajmiti onda ce tako biti i sa zemljom.

Obradiva zemlja je neobnovljiv resurs.

Pcelice pasu ljekobilje a BiH godisenje uveze 120 miliona KM ljekobilja. Ako je primitivno i papanski krenuti od livade sa ljekobiljem pa doci do 120 mil.: hajde nek BiH ekonomisti krenu od ovih 120 miliona u rikverc. Mozda ih ekonomija okrene u mednu sumu.

Sa ovih 120 mil.Km ljekobilja kojeg mi uvezemo domace pcelice bi mogle da napasu bar 30 miliona KM meda.

BiH godisnje uveze 1500 tona meda.

Mislim da imamo dovoljno neiskrostn potencijal koji se krije i u inovacijama ... mnogo nasih inovatora svake godine dobije po stotine priznanja ... steta je sto ne postoje tehnoloski parkovi koji bi vrsili unapredjenje i pripremu tih inovacije za serijsku proizvodnju ... onda da firme poput energoinvesta ili slicnih pokrenu proizvodnju uz pomoci drzave..

Inovacija je najprofitabilniji resurs.

Nase drustvo je jos uvjek optereceno prevazidjenim kriterijima vrijednosti. Prosti zbir vrijednosti vjestina i diploma 5 inzenera i 5 zanatlija ne moze otvoriti fabriku. Inovacije istih inzenjera i zanatlija ne samo da moze zaposliti njih same, vec i otvoriti novu fabriku, vratiti kredit banci, platiti poreze drzavi itd.

INovativni rad nije uopste vrjednovan na nasem trzistu. Imamo burze rada i kapitala ali nemamo burze znanja i inovacija.