Propada TC Dzananovic u Zenici

[StupskaBitanga]

kaka je ono skela u BBI

dada eto kvalitete radove naših građevinskih firmi

[rukfaš]

[Eborg]

KOji shopovi su tu zatvoreni vec ?

Jeli radi jos: NewYorker, Levis, Benneton, Ecco, itd...

New Yorker i Benneton rade, ne znam za ove ostale.

A najgore u čitavoj priči da će se cca. 500 m od ovog tržnog centra graditi još jedan - na Trgu rudara. Onda cca. 500 m s druge strane se gradi JOŠ jedan na mjestu robne kuće "Bosanka". I ne zaboravite JOŠ jedan - "Hass" - na Bilmišću.

Dakle jedan već umire a 3 se grade ili su u planu. Divno.

[softly]

Svi bi da nesta prodaju i preprodaju, nidze nikake proizvodnje.
Bome, nemam se namjeru sikirati sto propadaju trgovci, njihovo propadanje je samo indikator mnogo ozbiljnije krize.

A sto se ovog Dzananovica tice, to me ni ne cudi, bio sam tamo i steka sam dojam da taj objekat nema nikoga ko njime upravlja, niti se iko sikira sto to propada!
To vam je jedna velika kafana i kockarnica, puna prosjaka (i pored silnog obezbjedjenja). U garazi haos, najbolja parking mjesta zauzeo security!
A steta, onako gradjevinski gledano (objekat i lokacija) to bi, i pored ove krize, trebao biti jedan od jacih centara ovog tipa.
Mozda bi tu trebalo zaposliti nekog iz FISA ili GMS-a iz obliznjeg Viteza.

[Eborg]

Već je rečeno iznad - website, snižavanje cijena i popunjavanje kapaciteta i novi menadžer bi ih mogli spasiti. Ovako zaista ne znam kako će nastaviti, samo se smanjuju i smanjuju.

[Miki123]

Al' je hrana pravoo dobra u onom dole Restoranu

Inače, eno i Lotto do belissime prije 20-tak dana zatvoren.

Još uvijek se drže:

Levis, benetton, springfield, tom tailor, office shoes, tehnomarket na spratu, sarajevotekstil, belissima, onaj što prodaje mobitele, svjetlost, m-tel, new yorker, konzum i svi kafići + već pomenuti restoran u prizemlju

Meni pravo ćeif otići

[softly]

I da, cuo sam jos jednu interesantnu stvar:
tom tipu, Dzananovicu je, navodno, interes da taj centar propadne, tj da bankrotira!
Njegovo ulaganje u ovaj objekat je znatno manje od njegove vrijednosti, odnosno onoga sto bi on dobio stecajem. Radi se o nekakvoj kombinaciji sa opcinom gdje je njemu poklonjena lokacija koja sama vrijedi koliko i objekat. Stecajem bi se naravno u stecajnu masu ukljucilo i zemljiste, tako da on nikako ne moze biti donji.

To sve je patent ovog zenickog nacelnika koji na istim principima (poklanjanje opcinskog zemljista) sad priprema i ovu termoelektranu. I za taj projekat vrijedi isto - oni koji su ga zaturili ne mogu biti na gubitku, cak i ako projekt propadne. A propadanje projekta je ocigledno i neciji interes.

Ali neko ipak mora biti na gubitku u ovakvim marifetlucima. Vi zakljucite ko!

[alijagic]

Svi bi da nesta prodaju i preprodaju, nidze nikake proizvodnje.
Bome, nemam se namjeru sikirati sto propadaju trgovci, njihovo propadanje je samo indikator mnogo ozbiljnije krize.

A sto se ovog Dzananovica tice, to me ni ne cudi, bio sam tamo i steka sam dojam da taj objekat nema nikoga ko njime upravlja, niti se iko sikira sto to propada!
To vam je jedna velika kafana i kockarnica, puna prosjaka (i pored silnog obezbjedjenja). U garazi haos, najbolja parking mjesta zauzeo security!
A steta, onako gradjevinski gledano (objekat i lokacija) to bi, i pored ove krize, trebao biti jedan od jacih centara ovog tipa.
Mozda bi tu trebalo zaposliti nekog iz FISA ili GMS-a iz obliznjeg Viteza.

Ili neko iz Unicredit banke?

[rukfaš]

ovo je ljudi "početak kraja" , spasa nam nema !!!!!!!!!!


treba kako znamo i umijemo iz bosne ..........

[rukfaš]

[nokia6170]

Cilj poznate računarske igre SimCity, kao što ime sugerira, je da se izgradi i dizajnira grad, bez posebnog cilja (osim ako ne postoji scenario). Igrač može označiti zonu kao poslovnu, industrijsku ili stambenu. Također može dodavati zgrade, mijenjati poreze, graditi energetsku mrežu, kako bi poboljšao svoj graditeljski poduhvat. Zvuči poznato…

Demografja ima uticaja na gotovo svaki aspekt života, od poslovnog planiranja, planiranja socijalne politike do obrazovanja, zdravstva i dr. Dob, zarada, nacionalnost, spol, migracije, zaposlenost i drugi demografski faktori određuju oblik našeg modernog društva. Nekretnine su također pod velikim uticajem promjena i demografskih tokova, a posebno podatci kao što su prihodi, starost, broj članova domaćinstva i mogućnost zaposlenja.
Za investitore ovi podatci su posebno važni. Investiranje u sektor nekretnina na primjer, zahtijeva sposobnost predviđanja rasta populacije ili gdje će prosječna zarada stanovništva biti u porastu. U stvari bilo koji oblik ulaganja iziskuje mnogo dublje razumijevanje demografskih podataka, to nije samo ljudska populacija koja se mora uzeti u obzir, nego i demografska slika konkurencije. Ipak ovakve informacije se ne mogu dobiti ubacivanjem podataka u jednostavnu formulu. Na primjer, vlasnik kompanije koje želi otvoriti novi auto salon mora uzeti u obzir lokacije postojećih salona i locirati novi salon u blizini. Naravno kupci žele usporediti slične modele i trebali bi posjetiti nekoliko auto salona, tako da je relativna blizina ovdje prednost. S druge strane, poduzetnik koji pokušava pokrenuti potpuno novu trgovinu računarima i računarskom opremom, bi trebao tražiti lokaciju koja je nedovoljno pokrivena od strane konkurencije ili nova stambenih naselja. Kupci hardwara mogu usporediti slične modele opreme unutar iste trgovine, tako jednostavan pristup pretpostavlja veću važnost. Govoreći o jednostavnosti pristupa ili prilaza, podatci o saobraćaju mogu stvarno napraviti razliku, pogotovo u blizini glavnih saobraćajnica. Ovakvi pokazatelji moglo bi povećati složenost odluke o inestiranju u nekretnine. Razumijevanje gdje ulagati u maloprodajne nekretnine je jedan od glavnih razloga korištenja demografskog mapiranja. VizuelnI prikaz ljudskih aktivnost i njihove potrošnje omogućava investitorima da najbolju lokaciju za otvaranje slijedeće trgovine. Posao trgovaca nekretnina ovisi o tržištu nekretnina i kretanju populacije unutar ovih promjena. Demografski podatci i izvještaji kao i mapiranje, predstavljaju potporu organizacijama koje planiraju tržišne aktivnosti u budućnost. Ovakve analize pomažu izbjegavanju katastrofa što je izgradnja trgovina bez kupaca ili investiranje u objekte i robe koje nikome ne trebaju.
Kako ce zavrsiti 23 i vise trg. centara u Sarajevu sa ispod 350.000 stanovnika, vidjecemo.

bojim se da odgovor lezi u necemu sto bas nije vele poznato obicnom bh pucanstvu.

zove se "offshore finance" preko kojeg se ostvaruje vise od 2/3 svjetske privrede. do americkog kraha na burzi nekretnina i hipoteka, koji je prouzrokovao slom svjetske privrede, najsigurniji oblik ulaganja u svijetu su bile nekretnine...posebice kod zemalja u razvoju i tranziciji, cije privrede nisu zasnovane na trzisnim parametrima uredjenih drzava, vec na "divljim" parametrima gdje mito i korupcija preko politike i vlasti dominiraju.

svi ti projekti su zapoceti ili frisko zavrseni prije svjetske krize, a nastupanjem svjetske krize su naprasno zaustavljeni u izgradnji ili nasilu zavrseni, a izgradnja novih je pod velikim upitnikom...jer nekretnine nisu vise siguran teren u "offshore economy".

[alijagic]

Nije mi drago kad sebe ne razumijem ali kad druge ne razmumijem onda se zabrinem. Kakve veze ima offshore u pitanju i mojem kratkom odgovoru da investitori ne razmisljaju na sistematican nacin o svim parametrima.
Ovdje se prije svega radi o balonima nekretnina.
Dešavanja na tržištu nekretnina i baloni vrijednosti nisu nova pojava. Nesrazmjerno povećanje vrijednosti se javlja još prije vremena velike ekonomske krize. Naprimjemjer: Sklonost špekulacijama američkih tržišnih učesnika je naročito došla do izražaja kada se 1925. formirao špekulativni balon na tržištu nekretnina u Floridi. Banke, uglavnom iz Floride, masovno su odobravale kredite za ovu namjenu. U periodu 1922–1927. emisija kredita značajno je porasla dok se obim kredita odobren preduzećima i industriji smanjio, istovremeno dinamično je poraslo investiranje banaka u poslove sa nekretninama, finansiranje trgovaca na margini i direktno investiranje banaka u vrijednosne papire.

Princip trgovine zemljišta u Floridi je bio da kupac uzme kredit od banke, učešće kupca je najčešće bilo 10% od utvrdjene cijene a zemljište je služilo kao kolateral. Kupovine su se vršile bez neophodne pravne dokumentacije. Kupci su, u iščekivanju dinamičnog rasta cijene zemljišta, bili više nego voljni da udju u ove aranžmane, putem kojih se, po njihovim očekivanjima, uz malo ulaganje, na bazi preprodaje (špekulacije), mogla zaraditi značajna kapitalna dobit. Kako je rastao broj zainteresovanih, povećana tražnja je na bazi dinamičnog rasta hipotekarnog kreditiranja vukla cijene nagore. Ipak, dva uragana koji su devastirali Floridu 1926. su prekinuli dotok novih zainteresovanih kupaca. Tražnja je pala, cijena zemljišta je, kao i vrijednost aktive banaka, počela da se topi. Na kraju su banke završile sa pravno neregulisanim parcelama zemljišta čija je vrijednost pala ispod vrijednosti odobrenih kredita. Došlo je do novog talasa propadanja banaka. Postavlja se pitanje, da li bi se ova kriza dogodila da su izostali urgani. (Black swan theory). Ipak to je više u domenu diskusije o predvidjanju dogadjaja, vjerovatnoći i riziku.

Ono što je interesantno da će banke uvijek, kao i u slučaju BiH pronalaziti načine na špekuliraju bilo posredno ili direktno, svjesno zanemarujući realne parametre - kao što je slučaj sa nekretninama u mojem prethodnom odgovoru. (broj stanovnika, Sim City).

Poznati ekonomista Hyman Minsky kaže slijedeće: U svijetu poslovnih ljudi i finansijskih posrednika koji agresivno traže profit, inovatori će uvijek biti ispred regulatora; regulatori ne mogu da spriječe promjene u strukturi portfolia. Ono što oni mogu je da održavaju odnos aktive i vlasničkog kapitala u propisanim granicama tako što će uspostaviti odgovarajuće odnose između vlasničkog kapitala i različite vrste aktive. Ukoliko vlasti zauzdavaju banke i svjesni su aktivnosti banaka i drugih finansijskih institucija na osnovu kojih one žele da izbjegnu regulaciju, vlasti dolaze u bolju poziciju da ublaže štetne ekspanzivne tendencije naše ekonomije.
Kakve direktne veze ima offshore, nije mi jasno...

[nokia6170]

Nije mi drago kad sebe ne razumijem ali kad druge ne razmumijem onda se zabrinem. Kakve veze ima offshore u pitanju i mojem kratkom odgovoru da investitori ne razmisljaju na sistematican nacin o svim parametrima.
Ovdje se prije svega radi o balonima nekretnina.
Dešavanja na tržištu nekretnina i baloni vrijednosti nisu nova pojava. Nesrazmjerno povećanje vrijednosti se javlja još prije vremena velike ekonomske krize. Naprimjemjer: Sklonost špekulacijama američkih tržišnih učesnika je naročito došla do izražaja kada se 1925. formirao špekulativni balon na tržištu nekretnina u Floridi. Banke, uglavnom iz Floride, masovno su odobravale kredite za ovu namjenu. U periodu 1922–1927. emisija kredita značajno je porasla dok se obim kredita odobren preduzećima i industriji smanjio, istovremeno dinamično je poraslo investiranje banaka u poslove sa nekretninama, finansiranje trgovaca na margini i direktno investiranje banaka u vrijednosne papire.

Princip trgovine zemljišta u Floridi je bio da kupac uzme kredit od banke, učešće kupca je najčešće bilo 10% od utvrdjene cijene a zemljište je služilo kao kolateral. Kupovine su se vršile bez neophodne pravne dokumentacije. Kupci su, u iščekivanju dinamičnog rasta cijene zemljišta, bili više nego voljni da udju u ove aranžmane, putem kojih se, po njihovim očekivanjima, uz malo ulaganje, na bazi preprodaje (špekulacije), mogla zaraditi značajna kapitalna dobit. Kako je rastao broj zainteresovanih, povećana tražnja je na bazi dinamičnog rasta hipotekarnog kreditiranja vukla cijene nagore. Ipak, dva uragana koji su devastirali Floridu 1926. su prekinuli dotok novih zainteresovanih kupaca. Tražnja je pala, cijena zemljišta je, kao i vrijednost aktive banaka, počela da se topi. Na kraju su banke završile sa pravno neregulisanim parcelama zemljišta čija je vrijednost pala ispod vrijednosti odobrenih kredita. Došlo je do novog talasa propadanja banaka. Postavlja se pitanje, da li bi se ova kriza dogodila da su izostali urgani. (Black swan theory). Ipak to je više u domenu diskusije o predvidjanju dogadjaja, vjerovatnoći i riziku.

Ono što je interesantno da će banke uvijek, kao i u slučaju BiH pronalaziti načine na špekuliraju bilo posredno ili direktno, svjesno zanemarujući realne parametre - kao što je slučaj sa nekretninama u mojem prethodnom odgovoru. (broj stanovnika, Sim City).

Poznati ekonomista Hyman Minsky kaže slijedeće: U svijetu poslovnih ljudi i finansijskih posrednika koji agresivno traže profit, inovatori će uvijek biti ispred regulatora; regulatori ne mogu da spriječe promjene u strukturi portfolia. Ono što oni mogu je da održavaju odnos aktive i vlasničkog kapitala u propisanim granicama tako što će uspostaviti odgovarajuće odnose između vlasničkog kapitala i različite vrste aktive. Ukoliko vlasti zauzdavaju banke i svjesni su aktivnosti banaka i drugih finansijskih institucija na osnovu kojih one žele da izbjegnu regulaciju, vlasti dolaze u bolju poziciju da ublaže štetne ekspanzivne tendencije naše ekonomije.
Kakve direktne veze ima offshore, nije mi jasno...

uz duzno postovanje prema tvojoj teoriji, ja ti prenosim ziva iskustva sa bh terena.

offshore ima veze u tom smislu sto predstavlja nacin legalnog pranja novca koji se ogleda u kupovini nekretnina gdje kupcima takvih nekretnina sama pasivnost te nekretnine predstavlja profit i koji pod krinkom pokretanja nekog biznisa i obecavanja radnih mjesta dobijaju pogodnosti kod izgradnje, a nerijetko kroz izvjesno kratko vrijeme izmijene upotpunosti samu prvobitnu namjenu objekta za koji su dobili te pogodnosti.

a offshore omogucava domacim tajkunima da pod krinkom stranog kapitala i ulagaca dobiju pogodnosti predvidjene za strane ulagace u bosni i hercegovini.

[alijagic]

Postovanje nemoras iskazivati teoriji, jer nije moja, vec opcepoznata. Sve i da je moja ne zasluzuje teorija postovanje.
Offshore sa drustveno odgovornim poslovanjem, balonima nekretnina, retail menadzmentom, ima veze ali n na 6-tu. Toliko duboko stvarno ne bih. Pokusali su i jaci (pogledaj Friedman) i ostali, pa korelacije sirokog raspona ne idu bas najbolje.

Da protumacim prethodni vaz: Ako pogledas intervju sa gdinom. Michael Muellerom, direktorom RB BiH, veoma mu je nezgodno i neprijatno na pitanje o plafoniranju kamata i zirantima. Ali da ne ispiram post njime (njega planiram zameziti mahsuz).

Komercijalne banke su u BiH usle u spekulativno investiranje (nekretnine) nicim izazvane. (Osim pohlepom direktora). Ugledavsi brzi i velik (mislim na ROI), napravile su balon nekretnina. Odakle ovaj novac, da li off ili onshore, stvarno nije predmet rasprave. U ovoj temi, jel trg.centar u Zenici pao zbog ovoga i onoga (ili bilo koji drugi trg. centar), malo je relevantan offshore kapital. Vecina investitora ne bi mogli ulaziti u za njih mega projekte bez poluge banaka. A banke su te koje su i kod nas doprinijele kreiranju krize. Da li bi doticnom Muelleru toliko bilo neprijatno na pitanje o plafoniranju kamata, da ne drzi operacije od stanovnistva a profit iz balona.

[Desert Wind]

uz duzno postovanje prema tvojoj teoriji, ja ti prenosim ziva iskustva sa bh terena.

offshore ima veze u tom smislu sto predstavlja nacin legalnog pranja novca koji se ogleda u kupovini nekretnina gdje kupcima takvih nekretnina sama pasivnost te nekretnine predstavlja profit i koji pod krinkom pokretanja nekog biznisa i obecavanja radnih mjesta dobijaju pogodnosti kod izgradnje, a nerijetko kroz izvjesno kratko vrijeme izmijene upotpunosti samu prvobitnu namjenu objekta za koji su dobili te pogodnosti.

a offshore omogucava domacim tajkunima da pod krinkom stranog kapitala i ulagaca dobiju pogodnosti predvidjene za strane ulagace u bosni i hercegovini.

Konacno i neko pametan na forumu svaka cast

[alijagic]

U pamet ne sumnjam. Da li je u pravu...tesko.

[Truba]

kaka je ono skela u BBI

dada eto kvalitete radove naših građevinskih firmi

sve se tješim ako dobijem nogu na poslu da uvijek mogu na skelu međutim zamanta mi se kad sam vidio

[Desert Wind]

U pamet ne sumnjam. Da li je u pravu...tesko.

Zasto ne bi bio - isplanirana konsekvenca bi u oba smijera donijela profit zar ne? Ovako mu je profitabilnije

[alijagic]

Jeste. Ali prema teroji zavjere.

[nokia6170]

U pamet ne sumnjam. Da li je u pravu...tesko.

steta sto austrija cuva bankarske racune ko zmija noge i ako prodje ova inicijativa EU oko skidanja tajnosti podataka sa offshore racuna austrijskih banaka na vidjelo ce izaci mnoge stvari. pouzdano znam da dosta nasih tajkuna posluje preko offshore bankarskih racuna.

u srbiji je velika frka oko offshora nastala, ali jednostavno "strani", a ustvari domaci tajkunski kapitan ne dozvoljava srbiji da takne u ovu oblast, vec se pravdaju da cekaju da prvo EU to pitanje regulise pa da oni samo prate njihove smjernice.

trzni centri, tornjevi itd. su samo karika u lancu djelovanja offshore finance.

ovo je moje licno misljenje i ne mora da znaci da je ispravno.

p.s. offshore ne mora uopste da bude negativna stvar..primjera radi..otac od mog kolege je u srbiji uposlen u firmi koja je je bila drustvena. drzava odlucila da izvrsi privatizaciju. njegov otac sa par uposlenika te iste firme su to saznali i odlucili da otvore firmu na kajmanskim otocjima i prijavili se kao firma koja zeli da ucestvuje u privatizaciji. posto su dali najbolju ponudu, njihova firma je kupila to preduzece...i sad oni rade i dalje u toj firmi kao uposlenici, a istovremeno su i vlasnici te firme, a da to niko ne zna..sve po zakonu..malo srbijanskom, malo kajmanskom

naravno oni su ove poreske oaze iskoristili da svoj licni profit povezu i sa progresom same firme, za razliku od vecine nasih tajkuna koji samo gledaju da ostvare licni profit, a za firmu im se hebe.

[sarajevsko_pivo]

KOji shopovi su tu zatvoreni vec ?

Jeli radi jos: NewYorker, Levis, Benneton, Ecco, itd...

New Yorker i Benneton rade, ne znam za ove ostale.

A najgore u čitavoj priči da će se cca. 500 m od ovog tržnog centra graditi još jedan - na Trgu rudara. Onda cca. 500 m s druge strane se gradi JOŠ jedan na mjestu robne kuće "Bosanka". I ne zaboravite JOŠ jedan - "Hass" - na Bilmišću.

Dakle jedan već umire a 3 se grade ili su u planu. Divno.

Znam za robnu kuca, ali koja su to druga dva objekta sto se grade? Imali mzoda slika?

U robnoj kuci se otvara JYSK. ( www. j y sk. ba)

[Eborg]

Nemam slike no i ta dva će ubrzo biti. Ovaj na Trgu rudara se još nije počeo graditi, tek je grad prodao zemljište nekom investitoru iz Žepča dok se "Hass" gradi već neko vrijeme.

[sarajevsko_pivo]

HASS gradi stambenu zgradu i supermarket.

Nemozes supermarket porediti sa velikim shoppingcentrom.

Dzananovic treba da smanji kiriji, i to je to

[Eborg]

HASS gradi stambenu zgradu i supermarket.

Nemozes supermarket porediti sa velikim shoppingcentrom.

Dzananovic treba da smanji kiriji, i to je to

Ne znam, ja sam mislio da je shopping centar. U svakom slučaju ona lokacija i nije nešto, bit će eto "Bosanka" i ovo čudo na Trgu rudara.

[kamen spoticanja]

HASS gradi stambenu zgradu i supermarket.

Nemozes supermarket porediti sa velikim shoppingcentrom.

Dzananovic treba da smanji kiriji, i to je to

kirije su mu
gore gdje je bila magma u kojoj se prodavao urban,turbolimach i ostale dzindzuve bila kirija 35hiljada KM...za posao prodaje majica od 15 KM je previse...samo kazu da se dzananovic ne sekira plaho...prica je da je skoro otplatio sve...i da ce na koncu prodati TC a onda zivjeti od banana jer tu je napravio posao vrhunski s konzumom i hotela...i sasvim ok
no cinjenixa je da su kirije poslovnih prostora u zenici zakucale dno...prostor u metalurg city centru sad mozes iznajmiti za 400 KM
i svi zjape prazni...doduse doselila se neka kineska trgovina