Šta je zabranjeno činiti uz kabur?
Uz kabur, shodno vjerodostojnim predajama Allahovog Poslanika, s.a.v.s, zabranjeno je sljedeće:
a) klanje kurbana
Zabranjeno je uz kabur klati kurban. To se jasno vidi iz Enesove, r.a„ predaje u kojoj se navodi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Nema klanja (uz, kabur) u islamu! Abdurrezzak, u nastavku te predaje, pojašnjava: Uz kabur su imali običaj klati kravu ili ovcu! 61
b) izdizanje kabura iznad nivoa Zemlje
Kabur ne smije biti izdignut iznad nivoa zemlje. To se čini jedino u slučaju da bi se prepoznalo da je to kabur, kako napominje imam Šafija, da se po njemu ne bi sjedilo i gazilo.62 'Ali el-Kari smatra da se to odnosi na izdignute i ukrašene kabure koji se danas grade od mermera i betona.63
Ebu-l-Hejjadž el-Esedi veli da ga je Alija b. ebi Talib, r.a, upitao: Hoćšč li da te zadužim onim čime je mene Allahov Poslanik, s.a.v.s. zadužio? Naredio mi je da svaki kip (spomenik) srušim i svaki uzdignuti mezar poravnam.” 64
c) podizanje nadgrobnih spomenika
Podizanje nadgrobnih spomenika strogo je zabranjeno, što je već naglašeno u prethodnoj (Muslimovoj, Tirmizijinoj i Ebu Davudovoj) predaji, u kojoj Alija b. ebi Talib, na, ističe da mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s, naredio da svaki nagrobni spomenik poruši!
Očito je da gradnja nišana na kaburima na našim prostorima ima svoje razloge u razlikovanju od drugih naroda i religija i pokušaj izbjegavanja asimilacije s drugima. Može se primijetiti da se isključivo po nišanima na kaburima može odgonetnuti, nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, te rušenja i paljenja kuća i vjerskih objekata, da su tu živjeli muslimani. To, donekle, opravdava takvu vrstu obilježavanja, ali pod uvjetom da to obilježavanje bude skromno i da ne prelazi u nedozvoljeni luksuz!
d) pisanje po kaburima
Džabir, r.a, prenosi hadis da je Vjero jesnik, s.a.v.s, Zabranio da se piše po kaburima.65
Imam Es-Sindi, komentirajući ovaj hadis, navodi da postoji mogućnost da se ova zabrana odnosi na ispisivanje bilo čega po kaburima: imena umrlog, godinu rodenja ili smrti, kao i kur'anskog teksta ili Allahovih imena. On, dalje, navodi da Hakim ovaj hadis smatra vjerodostojnim, ali kaže da se po njemu ne postupa, zato što muslimanski učenjaci, slijedeći praksu prvih generacija, ispisuju imena i određene podatke umrlih osoba po njihovim kaburima. Imam Zehebi, pak, svako ispisivanje smatra novotarijom. Hafiz Iraki, kako navodi Sujuti, smatra da je zabrana pisanja kur'anskih ajeta ili Allahovih imena na kaburima uzrokovana time da to što je napisano neće pasti na zemlju, pa da se po tome ne bi gazilo.66
e) građenje na kaburima
Svaka vrsta gradnje na kaburima strogo je zabranjena. Ranije je spomenuta zabrana gradnje nadgobnih spomenika. Iz Džabirove, r.a, predaje u kojoj Poslanik, s.a.v.s, jasno zabranjuje da se na kaburima gradi,67 razumije se, kako ističe hafiz El-'Iraki, da se to odnosi na svaku vrstu građevine, bilo da se radi o nagdrobnom spomeniku, turbetu, džamiji, medresi ili nečem sličnom. Dopuštena je samo blago izdizanje nad zemljom, kako bi se označilo da se radi o kaburu, kako se to mjesto ne bi gazilo, dok je svaka druga gradnja u koliziji sa sunnetom Allahovog Poslanika, s.a.v.s.68
f) sjedenje na kaburima
Sjedanje na kabur strogo je zabranjeno. Poslanik islama, s.a.v.s, u predaji Ebu Merseda el-Ganevija, r.a. jasno ističe: Ne sjedajte na kabure!69
Tu zabranu još bolje ilustrira hadis koji Ebu Hurejre, r.a, prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s: Da neko od vas sjedne na žeravicu, pa mu ona spali odjeću i dopre do kože, bolje je nego da sjedne na mezar!”70
g) klanjanje na kaburima
Klanjanje na kaburu, uz kabur i prema njemu strogo je zabranjeno Poslanikovim, s.a.v.s, hadisom koji prenosi Ebu Mersed el-Ganevi, r.a: Nemojte sjediti na kaburima niti klanjati prema njima!71
Ta zabrana posebno je drastična kada je u pitanju namaz u kome smo okrenuti prema kaburu. Ako to činimo uz kabur, odnosno u kaburistanu, onda naš namaz neće biti valjan jer ga klanjamo na nečistom mjestu, kao što veli Vjerovjesnik, s.a.v.s, u predaji Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a: Kompletna Zemja je mjesto za klanjanje, izuzev kaburistana i kupatila.”72
Ako se to čini prema kaburu iz neznanja - to je haram, a ako se svjesno okreće ka umrloj osobi u kaburu, onda je to - kako tvrdi šejh 'Ali el-Kari - otvoreni širk!73 Ibn Tejmijje smatra da je strogo zabranjeno klanjati na kaburu, pored kabura ili prema kaburu, upravo radi sasijecanja bilo kakve mogućnosti pojave širka. Takav čin osuđuju, kako tvrdi Ibn Hazm, i Ebu Hanife, Evzai, Sufjan i dr.
h) gradnja džamija na kaburima
Svaka gradnja na kaburima je zabranjena, čak ako se radi i o gradnji džamija. To je posebno potcrtavao Allahov Poslanik, s.a.v.s, upozoravajući svoje sljedbenike da ne dođu u takvo iskušenje. Aiša, r.a, prenosi da su Ummu Seleme i Ummu Habiba, r.a, vidjele crkvu u Abesiniji, sa brojnim slikama i kipovima, kada su za vrijeme hidžre boravile u toj zemlji, pa im je Poslanik, s.a.v.s, tada rekao: To su oni koji, kada umre dobar čovjek sagrade, na njegovom kaburu bogomolju i potom u njoj naslikaju slike. Takvi su kod Allaha najgora stvorenj.”74
Iz predaje Ebu Hurejrea, r.a. eksplicite se vidi da je takve osobe Allah Uzvišeni prokleo. Vjerovjesnik, s.a.v.s, jasno to nagovještava: Allah je prokleo židove i kršćane koji su grobove svojih vjerovjesnika uzeli kao bogomolje.”75
Već i ove dvije autentične predaje jasno ilustriraju islamsko poimanje života i svijeta. Otuda svaka vrsta gradnje na kaburima treba biti dobro analizirana prije nego što se nađemo u timu onih na koje će se sručiti Allahovo prokletstvo. Zato, gradimo van kabura, a ne na njima i dajmo šansu životu a ne smrti!76
i) putovanje radi obilaska kabura
Putovanje radi obilaska kabura je, kako smatra najveći dio islamskih učenjaka, strogo zabranjeno, pa makar se radilo i o samom kaburu Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. Oni taj stav temelje na autentičnom hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji od njega prenose Ebu Hurejre i Ebu Se'id el-Hudri, r.a: Putovanje se organizira isključivo radi tri džamije: Mesdžidu-l-harama, Mesdžidu-l Aksaa i ove moje džamije.”77
Toj tvrdnji ide u prilog i Kaz'aova predaja, kada je htio zijaretiti Et-Tur, pa je upitao 'Abdullaha b. Omera, r.a, o tome, našto mu je on odgovorio: Zar nisi čuo da je V ero jesnik, s.a.v.s, rekao: Putovanje se organira isk jučivo radi tri džam je: Mesdžidu-l-Harama, Poslanikove, s.a.v.s, džamije i Mesžidu-l—Aksa’a; Zato ostavi Et-Tur i ne putuj tamo.”78
Šejh Ebu Muhammed el-Džuvejni, poznati imam u oblasti tefsira i fikha i otac poznatog Imamu-l-Haremejna, na temelju citiranog hadisa koji bilježe Buhari i Muslim, kategorički zabranjuje putovanje u svrhu posjećivanja bilo čijeg kabura, a imam es-San’ani tvrdi da su sve predaje koje aludiraju na posjećivanje kabura poslanika i dobrih ljudi slabe ili apokrifne, pa, prema tome, ne može se, u ovom pogledu, na njih osloniti.79
Međutim, putovanje u svrhu traženja nauke, ekonomskih i poslovnih razloga je, prema stavu učenjaka, apsolutno dozvoljeno i u tom pogledu nema nikakvih zapreka.
j) paljenje svijeća ili svjetiljki na kaburima
U nekim područjima uobičajilo se i na kaburima umrlih muslimana ili mjestima njihove pogibije paliti svijeće ili koristiti neku drugu vrstu svijetiljke, što je, svakako, poistovjećivanje s praksom kršćana ili vatropoklonika. Poslanik islama, s.a.v.s, kategorički je to zabranio, što vidimo iz Ibn 'Abbasove, r.a, predaje u kojoj se kaže: Allahov Poslanik, s.a.v.s, prokleo je žene koje često posjećuju kabure, one koji na kaburima grade džamije i one koji pale svjetiljke na kaburima!80
Taj čin koji prakticiraju neki muslimani, osim bojazni da se čovjek identificira s osobama drugog svjetonazora i religijskih opredjeljenja, nosi sa sobom i bespotrebno trošenje materijalnih sredstava, što se kosi sa učenjem islama, da treba pomoći živima, a ne razbacivati sredstva od kojih koristi nemaju ni živi a ni mrtvi!81
61 Hadis bilježi Ebu Davud u Sunenu: 20 - Kitabu-l-dženaiz, 70 - Babu kerahijeti-z-zebhi `inde-l-kabri, hadis br. 3222 i Ahmed u Musnedu, 3/197.
62 Vidi: Tirmizi, Sunen, 3/367. (lzdanje: Daru-l-kutubi-l-`ilmijje, Bejrut, 1987.)
63 Vidi: Tirmizijina zbirka hadisa, 3/441.
64 Hadis bilježi Muslim u Sahihu: 11 - Kitabu-l-dženaiz, 31 - Babu-l-emri bitesvijeti-lkabri, hadis br. 969; Tirmizi u Sunenu: 8 - Kitabu-l-dženaiz, 56 - Babun ma džae fi tesvijeti-l-kuburi, hadis br. 1049 i ocjenjuje ga kao hasen i Ebu Davud u Sunenu: 20 - Kitabu-l-dženaiz, 68 - Babun fi tesvijeti-l-kabri, hadis br. 3218.
65 Hadis bilježi Nesai u Sunenu: 21 - Kitabu-l-dženaiz, 98 - Babu tedžsisi-lkuburi; Tirmizi u Sunenu: 8 - Kitabu-l-dženaiz, 58 - Babun ma džae fi kerahijeti tedžsisi-l-kuburi ve-l-kitabeti 'alejha, hadis br. 1052 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ebu Davud u Sunenu: 20 - Kitabu-l-dženaiz, 72 - Babun fi-l-binai `ale-l-kabri, hadis br. 3226.
66 Vidi o ovome: Sujutijev komentar Nesaijinog Sunena i Sindijevu Hašiju, štampanu zajedno sa Sunenom imama Nesasija, 4/87 (izdanje: Daru-l-fikr, Bejrut, 1930.). Vidi, također: Tirmizijina zbirka hadisa, 3/444.
67 Hadis bilježe Muslim u Sahihu: 11 - Kitabu-l-dženaiz, 32 - Babu-n-nehji 'an tedžsisi-l-kabri ve-l-binai 'alejhi, hadis br. 970; Nesai u Sunenu: 21 - Kitabu-ldženaiz, 97 - Babu-l-binai `ale-l-kabri; Tirmizi u Sunenu: 8 - Kitabu-l-dženaiz, 58 - Babun ma džae fi kerahijeti tedžsisi-l-kuburi ve-l-kitabeti 'alejha, hadis br. 1052 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ebu Davud u Sunenu: 20 - Kitabu-l-dženaiz, 72 - Babun fi-l-binai `ale-l-kabri, hadis br. 3225.
68 Vidi o tome: Sujutijev komentar Nesainog Sunena, štampan zajedno sa Sunenom, 4/86. 986 Hadis bilježi Muslim u Sahihu: 11- Kitabu-l-dženaiz, 33 - Babu-n-nehji `ani-l džulusi `ale-l-kabri, hadis br.972; Tirmizi u Sunenu: 8 - Kitabu-l-dženaiz, 57 - Babun ma džae fi kerahijeti-l-mešji `ale-l-kuburi ve-l-džulusi 'alejha ve-s salati ilejha, hadis br. 1050 i Ebu Davud u Sunenu: 20 - Kitabu-l-dženaiz, 73 - Babun fi kerahijeti-l-ku'udi 'ale-l-kabri, hadis br. 3229.
69 Hadis bilježi Muslim u Sahihu: Isti kitab i bab, hadis br. 971. Pogledaj, također: Muslimova zbirka hadisa, 1/434, hadis br. 498. Ovaj hadis prenosi i Ebu Davud u Sunenu: cit. kitab i bab, hadis br. 3228.
70 Hadis bilježi Muslim u Sahihu: cit. kitab i bab, hadis br. 972; Muslimova zbirka hadisa, hadis br. 499; Tirmizi u Sunenu: 8 - Kitabu-l-dženaiz, 57 - Babun ma džae fi kerahijeti-l-mešji `ale-l-kuburi ve-l-džulusi 'alejha ve-s-salati ilejha, hadis br. 1050 i Ebu Davud u Sunenu: cit. kitab i bab, hadis br. 3229.
71 Hadis bilježi Tirmizi u Sunenu: 2 - Kitabu-s-salat, 119 - Babun ma džae enne-lerda kulleha mesdžidun ille-l-makberete ve-l-hammame, hadis br. 317; Ebu Davud u Sunenu: 2 - Kitabu-s-salat, 23 - babun fi-l-mevadi'illeti la tedžuzu fi-s-salat, hadis br. 492; Ibn Madže u Sunenu: 4 - Kitabu-l-mesadžid, 4 - Babu-lmevadi'illeti tukrehu fihe-s-salat, hadis br. 745 i Ahmed u Musnedu, 3/83 i 96.
72 Vidi o tome detaljnije: Ahkamu-l-dženaiz ve bide'uha, str. 211.
73 Provjeri: Ahkamu-l-dženaiz ve bide'uha, str. 214.
74 Hadis bilježi Buhari u Sahihu: 23 - Kitabu-l-dženaiz, 70 - Babu binai-lmesdžidi `ale-l-kabri, hadis br. 1341 i Muslim u Sahihu: 5 - Kitabu-lmesadžid, 3 - Babu-n-nehji `an binai-l-mesadžidi `ale-l-kuburi, hadis br. 528.
75 Hadis bilježi Buhari u Sahihu: cit. kitab, 61 - Babun ma jukrehu minettihazi-lmesadžidi `ale-l-kuburi, hadis br. 1330 i Muslim u Sahihu: cit. kitab i bab, hadisi br. 529-532.
76 Koga bude inetersiralo ovo podrućje, neka pročita Albanijevu knjigu Tahzirus-sadžid meni-t-tihazi-l-kuburi mesadžid, koja sadrži 240 stranica i tretira zabranu gradnje džamija i mesdžida na kaburima, potkrijepljenu brojnim hadisima koji upućuju na tu zabranu sa svih aspekata. (Izdanje: Mektebu-lislami, Damask-Bejrut, 1398.g. po Hidžri).
77 Hadis bilježi Buhari u Sahihu: 30 - Kitabu-s-savmi, 67 - Babu savmi jevme-nnahri, hadis br. 1995 i Muslim u Sahihu: 15 - Kitabu-l-hadždž, 74 - Babu seferi-l-mer'eti me'a mahremin ila hadždždin, hadis br. 827 i cit. kitab, 95 - Babun: La tušeddu-r-rihalu illa ila selaseti mesadžide, hadis br. 1397.
78 Hadis bilježi Taberani u El-Mu'džemu-l-kebiru i El-Mu'džemu-l-evsatu. Lanac ove predaje je autentičan, kako navodi Hejsemi u Mu'džemu-z-zevaidu, 4/4. Tu predaju, također, bilježi El-Ezreki u Ahbaru Mekka, str. 304. (Vidi: Ahkamu-l-dženaiz ve bide'uha, str. 226).
79 Vidi o tome: Ahkamu-l-dženaiz, str. 227-231.
80 Hadis bilježe tri autora poznatih sunena: Tirmizi u Kitabu-s-salatu, 121 - Babun ma džae fi kerahijeti en jettehize `ale-l-kabri mesdžiden, hadis br. 320 i ocjenjuje ga kao hasen; Ebu Davud u Kitabu-l-dženaiz, 78 - Babun f zijaretin-nisai-l-kubur, hadis br. 3236 i Nesai u Kitabu-l-dženaiz, Babu-t-taglizi fi-ttihazi-s-surudži `ale-l-kuburi i Ahmed u Musnedu, 1/229, 287, 324 i 337.
81 Pogledaj u vezi s ovim zabranama hadiske zbirke Buharije, Muslima, Tirmizije, Nesaije, Ebu Davuda, Ibn Madžea i dr. Također, konsultiraj: Albani, Tahziru-s-sadžid min ittihazi-l-kuburi mesadžid, str. 11-204 (izdanje: El-Mektebu-l-islami) i Ahkamu-l-dženaiz ve bide'uha, str. 203-238 i Ebu Bekr el-Džezairi, Minhadžu-l-muslim, str. 199-200.
Dr.Šefik Kurdić
Allahu,sta insani sve nece izreci i optuzit co`eka bezze,no ne daj se DRUZE 
