Bášča

[Toto]

Svaka čast, Toto!
Neprevaziđen si. Baš sam se od srca nasmijao.
Svako ti dobro!

@ Toto, evo da se i ja pridruzim cestitkama. Hvala ti i svaka cast kolko si ulozio truda, vremena i stavio dobrih ideja sa slikama i objasnjenjima na jednom mjestu. Napravio si pravi rasadnik ili radionicu/fabriku ideja koje se mogu odmah pretvarati u novac.

Hvala!

[bejzik]

kako da zasadim

[Toto]

Dzanarika se jako dobro razmnozava generativnim putem -iz kostica.

-Kostice poslije upotrebe ocistiti od ostatka ploda i oprati..
-Osusiti u zasjenjenom mjestu i ostaviti u papirnom fiseku na suhom mjestu preko zime;
-u proljece sjemenke prije stavljanja u zemlju namociti u toplu vodu (nikako vrelu) minimum 48h;
-Ako sadite manju kolicinu napravite minjaturne plastenike - kao na prethodnim slikama- u kojima mozete u perodu od 2-4 sedmice da kontrolisete vlaznost i temperaturu. Ova dva parametra su "okidac" za biljku. Vodite racuna o mrazevima u podrucjima gdje zivite - prije nego sadnicu iznesete vani.
Izvanrdno rjesenje su ovi "plastenici" od pet ambalaze. U jednu bocu od kokakole moze se u gusto posaditi 10-15 kostica, pa kad bace 2-3 lista presaditi ih u zasebne kontejnere.
-pozeljno bi bilo koristiti humus ili neko supstrat da biljaka odmah ima dobar start i razvije dobar korejnski sistem
-ako imate prostornih mogucnosti sadnica se prve godine moze uzgajati u kontejneru u avliji ili basci.

[Toto]

susite li patlidzane za pirjana

[Toto]

da saljem recept za pirjan od suhih patlidzan na suhom mesu

[Skyfox]

Kod mene vlasac prezimio na balkonu jedva 2cm virili izdanci iz zemlje...

proljetos je procvjetao



sad podivljao

[murtic]

POZDRAV SVIMA Zelio bi da mi recete svoje zapazanje prilikom koristenja KOPRIVE kao prirodnog insekticida u basci. Za sve sto se odnosi u vezu sa tim molim vas da napisete i ja bi vam bio veoma zahvalan. Cuo sam da tretiraju krompir protiv zlatice jesu li u pravu.
UNAPRIJED SE ZAHVALJUJEM MURTIC.

[Toto]

Kopriva
Botanički podaci


Dvije se vrste žarih kopriva, Urtica dioica L. i Urtica urens L., smatraju ljekovitima, stoga se mogu nabavljati pripravci jedne vrste ili smjese tih dviju vrsta. Hibridi nastali prirodnim ili umjetnim križanjem tih dviju vrsta također se smatraju ljekovitima. Obje vrste široko su rasprostranjene po sjevernoj polutci i samonikle su biljke naših krajeva. Žaru koprivu ne valja brkati s drugim vrstama, poput bijele mrtve koprive (Lamium album L.) koja nije djelotvorna u liječenju bolesti kod kojih se koristi žara kopriva.
Dijelovi biljke koji se koriste
Koriste se list koprive (urticae folium) i korijen koprive (urticae radix). Treba precizno znati za što se koristi list, a za što korijen, jer se pripravci tih dvaju dijelova koriste za liječenje različitih bolesti.
Kemijski sastav
LIST 
Esteri kavene kiseline (ne nalazi se u vrsti Urtica urens), kavena kiselina, flavonoidi poput kemferola, izoramnetina, kvercetina te šećerni spojevi tih flavonoida. Bogat je mineralima (silicijevi i kalijevi spojevi, omjer kalij:natrij = 63:1). Visoka koncentracija kalija barem djelomično objašnjava blag diuretički učinak lista koprive. Bodlje koje žare kožu, osim mravlje kiseline, sadrže spojeve acetilkolin, histamin, serotonin i leukotriene.
KORIJEN 
Sadrži proteine lektine (UDA - Urtica dioica aglutinin), polisaharide, sterole i šećerne derivate sterola, fenil propan homovanilin, ceramide i hidroksi-masne kiseline. Autori se spore koja je tvar presudna za djelovanje, no danas se pretpostavlja da su bitni steroli i UDA protein.
Klinička utemeljenost uporabe: Komisija E njemačke vlade i ESCOP (europski znanstveni fitoterapijski komitet) smatraju klinički utemeljenim uporabu i lista i korijena. Pripravci koprive mogu se registrirati kao biljni lijekovi, a ne samo kao dodaci prehrani. ESCOP je odobrio uporabu lista koprive na temelju osam kliničkih studija, a korijena koprive na temelju 10 kliničkih studija.
Indikacije - moderna upotreba:
LIST 
Službeno je odobren za liječenje reumatoidnog artritisa i artroza, bilo kao samostalan lijek, bilo kao dodatna (adjuvantna) terapija uz druge lijekove. Nužno je savjetovanje s liječnikom. Osim tih indikacija, list koprive, blagog diuretičkog djelovanja, odobren je kao dodatna terapija kod bolesti mokraćnog sustava, poput cistitisa.
KORIJEN 
Pripravci korijena službeno su odobreni za liječenje benigne hiperplazije prostate (nezloćudnog povećanja prostate). Prema Vahlensieckovoj skali, benigna hiperplazija prostate dijeli se na četiri stadija, a ESCOP odobrava korištenje korijena u stadijima I-III, odnosno u slučajevima kad ostatni volumen mokraće u mjehuru ne prelazi 100 mL. Osim u toj indikaciji, preporučuje se njegova uporaba kod subjektivnih tegoba mokrenja, poput čestog noćnog mokrenja i osjećaja neugode tijekom mokrenja, ali tek nakon konzultacije s liječnikom.
Indikacije - tradicionalna upotreba:
Postoji cijeli niz bolesti u kojima su se tradicionalno upotrebljavali dijelovi koprive. List koprive "čisti krv", što dobro opisuje diuretičko djelovanje. Osim toga, pripravci lista koristili su se za liječenje anemije, a premda to nije klinički dokazano, visok sadržaj minerala opravdava takvu uporabu. Sjemenke koprive koristile su se i za liječenje prostate, no u nedostatku potvrde o djelotvornosti i sigurnosti, ne preporučuje se takva uporaba. Korijen koprive tradicionalni je lijek kod opadanja kose, pa bi se svježi korijen kuhao pola sata u vodi, i njime ispirala kosa. Svježa mlada kopriva ukusno je jelo koje se priprema poput špinata, a koristila se također za anemične i oslabljene osobe.
Fitoterapijsko korištenje koprive: U modernoj fitoterapiji, list koprive ima identične indikacije potvrđene kliničkim ispitivanjima. List koprive koristi se za drenažu (čišćenje) bubrega, a koristi se infuz (čaj) lista tijekom tri tjedna. Preporučuje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma, anemije i čestih mokraćnih infekcija.
Tinktura ili infuz lista koprive smatraju se najboljim sredstvom za pojačanje izlučivanja mokraćne kiseline, stoga su lijek izbora kod gihta, bolesti u kojoj dolazi do nakupljanja mokraćne kiseline u zglobovima. Koriste se tijekom više mjeseci (do pola godine bez prestanka).
Korijen koprive preporučuje se ne samo kod adenoma prostate, nego i kod akutnog ili kroničnog prostatitisa, zajedno s drugim načinima terapije, uz uroantiseptične biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea).
Doze i način uzimanja:
LIST
Infuz - 3 - 5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipuće vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. Infuz se priprema svjež, a pije se tri puta na dan, najčešće nakon obroka. To znači da je ukupna dnevna doza 9 - 15 grama, što je znatno više od doze napisane na vrećicama čajeva. Preporučuje se nabaviti veću količinu (oko pola kilograma) suhog lista ako se počinje ozbiljnija terapija (npr. sama terapija kod reumatskih tegoba i artiritisa traje i do pola godine).
Tinktura - Ne preporučuje se raditi tinkturu, nego se može nabaviti od proizvođača. Prodavač, odnosno proizvođač, moraju vam potvrditi da je tinktura koju kupujete koncentracije 1:5 (jedan maseni dio biljke na pet dijelova ekstrakta), u 25-postotnoj etanolnoj otopini. Pije se 2 - 6 mL tri puta na dan u čaši mlake vode.
Suhi pripravci biljke - Brojni proizvođači nude razne proizvode od lista koprive koji sadrže suhi (upareni) ekstrakt koprive. Proizvođač ili prodavač moraju vam dati potvrdu da preporučena dnevna doza takvog pripravka odgovara masi od 10 g suhih listova.
SIPF - To je skraćenica od francuskog naziva za integralnu suspenziju ljekovitog bilja. Prednost takvog pripravka je da sadrži spojeve iz svježe, nesušene biljke te najveću koncentraciju aktivnih spojeva cijele biljke. Stoga je takav preparat superioran u liječenju anemije, ali i ostalih bolesti navedenih pod indikacijama. Uzima se 5 mL tri puta na dan, u čaši mlake vode.
Svježi sok - Ako je dostupan, sok svježe koprive uzima se u dozi od 15 mL tri puta na dan u pola čaše vode.
KORIJEN

Dekokt - 6 g suhog korijena doda se u 300 mL ključale vode i kuha se deset minuta. Makne se s vatre i ostavi još 5 - 10 minuta i potom procijedi. Pije se topao nakon obroka, tri puta na dan. To znači da je ukupna dnevna doza 18 g suhog korijena, pa preporučujem kupnju većih količina suhog korijena. Pije se oko tri mjeseca, uz redovite kontrole kod liječnika specijalista.
Tinktura - Tinktura koju kupujete mora biti deklarirana da je 1:5 (jedan maseni dio biljke na pet dijelova ekstrakta), u 45-postotnoj etanolnoj otopini. Pije se 5 mL tri puta na dan u najmanje pola čaše mlake vode, nakon obroka.
Suhi ekstrakti - Na tržištu se mogu naći brojni pripravci (kapsule, tablete). Budite skeptični: proizvođač mora imati deklarirano da dnevna preporučena doza pripravka sadrži najmanje 300 mg uparenog ekstrakta (7-16:1 u 70 postotnoj etanolnoj otopini). Upitajte prodavača ili ljekarnika o deklaraciji. Preporučena dnevna doza je 800 mg suhog ekstrakta na dan.
Toksičnost i rizici
I list i korijen koprive smatraju se posve sigurnim i primjerenim za dulju uporabu. Klinički su opaženi samo manji prolazni probavni problemi. Premda se smiju koristiti s većinom lijekova, potrebno je ipak savjetovati se s liječnikom i fitoterapeutom u slučaju terapije lijekovima poput metotreksata. Iznimno rijetko mogu se javiti alergijske reakcije na pripravke koprive.


Kopriva - ljekovita, jestiva i zdrava
Prvi povijesni zapisi o koprivi (Urtica dioica L. - Urticaceae) mogu se naći u I. stoljeću, kada se koristila kao lijek protiv opće slabosti te kao sredstvo za "čišćenje" organizma. U doba Grka koristila se kao svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolova. Kako vidimo, njezina uporaba poznata je od davnina. Danas se kopriva također uvelike koristi u narodnoj medicini, a poznata je po tome što utječe na izmjenu tvari u organizmu, potiče izlučivanje probavnih sokova i probavu masnoća.
Kako izgleda?
Riječ je o biljci visine 60 do 80 cm. Visoka, uspravna, s nasuprotnim srcoliko šiljastim te grubo nazubljenim listovima kratkih peteljki. Lišće i peteljke imaju krhke dlačice. Vrh se na dodir odlomi te iz listova izlazi sok koji peče te izaziva crvenilo na koži. Zelenosivi cvjetići vise iz listova.
Gdje je možemo pronaći?
Kopriva raste posvuda, u cijelom svijetu, osim u tropskim i arktičkim krajevima. Možemo je naći na zapuštenim mjestima, rubovima šuma, obalama rijeka, potoka i uz ograde kao korov.
Kada se bere?
Kopriva cvjeta od lipnja do rujna. U ljekovite svrhe koriste se korijen, nadzemni djelovi biljke i listovi. Korijenje se skuplja u proljeće i jesen, vrhovi mladih grančica s lišćem u proljeće, a cijela stabljika s cvjetovima cijele godine.
Zašto je ljekovita?

Kopriva sadrži znatnu količinu klorofila, mineralnih soli (kalcij, kalij, fosfor, željezo) te vitamina C i provitamina A. Osim toga, u njoj je mnogo flavonoida, triterpena, sterola i drugih sastojaka koji pozitivno djeluju na naš organizam.
Kako djeluje i kada se primjenjuje?
Zbog željeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utječe na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca. Najčešća područja primjene danas su poboljšano mokrenje, reumatske tegobe te poticanje lučenja mlijeka u dojilja. Veliku primjenu ima i u kozmetičke svrhe. Ekstrakt korijena nalazi se u proizvodima protiv otpadanja kose.
Ima li nuspojava?
Primjenom gotovih preparata u propisanim dozama nuspojave nisu zapažene. No, moramo pripaziti jer visoke doze mogu izazvati crvenilo kože i opstipaciju. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer može oštetiti bubrege. S obzirom na to da utječe na pojačano lučenje mokraće, kod česte primjene treba pripaziti na gubitak kalija te uzimati hranu bogatu tim mineralom.
Kako se priprema čaj od koprive?
Stručak mladih listova koprive treba kuhati 15 minuta u litri vode, procijediti i popiti tijekom dana. Čaj se preporučuje piti mjesec dana.
Ako niste znali...
Koprivu vrlo rijetko možemo naći na jelovnicima, iako je riječ o ukusnoj namirnici koja se može pripremiti kuhana kao špinat ili isjeckana s jajima kao omlet.

[murtic]

HVALA TOTO Mislio sam da mi ko rece svoje zapazanje prilikom upotrebe Koprivina pripravka kao domaceg inseekticida. Kako insekti reaguju i u kojoj je mjeri efikasasn.
POZDRAV SVIMA MURTIC

[Toto]

Pusto zemljište u vodozaštitnoj zoni Vrela Bosne moglo bi se iskoristiti za podizanje velikog voćnjaka autohtonih sorti voća koje se ne mora đubriti vještačkim gnojivima i pesticidima. To je ideja ljubitelja voćarstva Mustafe Imširovića, nakon što je napravio vlastiti voćnjak na istom principu.

'Iskoristilo bi se blizu 1.000 hektara zemljišta, od čega je polovina već ograđena. Podizanjem ovog voćnjaka stvorila bi se pluća grada, zaustavila daljnja degradacija zemljišta i proizvelo gotovo 60.000 tona autohtonog voća', kaže Imširović.

Senaid Memić, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu, kaže da je ideja dobra te da bi bila ostvariva na čitavom dijelu vodozaštitne zone koja je u ravnici.

'Zemljište se ne treba đubriti vještačkim putem. Uvijek je bolje posaditi lipu ili višnju nego grab, od kojih bi bilo više koristi po okolinu. Krajnje je vrijeme da svi nešto zajednički učinimo, Vlada, Općina, Vodovod...', dodaje Memić.

I na okruglom stolu u decembru prošle godine zaključeno je da se sačeka još jednom riječ struke. Formirana je radna grupa iz svih oblasti, od sastava zemljišta do izbora vrsta koje mogu opstati na tom području. Oni su imali zadatak da organiziraju sastanak s premijerom Besim Mehmedićem i ministrima. I nakon skoro sedam mjeseci premijer nije našao vremena da primi ovu radnu grupu, tvrdi Imširević.

'Očekujemo da će struka dati odgovor. Ako se opredijele za ovaj projekt i obezbijede sredstva, mi imamo svu potrebnu stručnu i fizičku radnu snagu za realizaciju', rekao nam je Osman Delić, direktor JU Zaštićena prirodna područja KS.

Izvor: Bizon.ba

Hoce li biti ista od ove ideje??

10 000 duluma divljeg autohtonog voca, medonosnog i ljekovitog bilja sa par stacionarnih pcelinjaka u njima, bi bila nevidjena ljepota na kojoj bi Sarajevu mogla pozavidjeti i svjetske metropole.

[soraja27]

Primam na poklon sve vrste biljaka, kućne i vanjske kao i posude. Ako imate neku biljkicu da vam smeta a ne biste je bacili kontaktirajte me, dolazim na adresu.

[Toto]

Urban farming hara dunjalukom. Velegradi se utrkuju ko ce vise seljakluka dovest u carsiju. Kopa li se ista kod naske -osim nosa?

[Richard Peti]

.

[ladyada]

super tema samo nastavite ............

[Toto]

svaki dan se u grad velicine Los angelesa uveze, preradi i pojede oko 6000 tona hrane. Troskovi transporta namirnica i prehrambenih proizvoda postaju sve veci, tako da su sami potrosaci poceli razvijati tehnologije proizvodnje svjeze hrane u urbnim prostorima. Hidropone i akvapone tehnologije proizvodnje hrane nisu vise samo predmet labaratorijskih istrazivanja, vec postaju dio urbanih pejzaza i vrlo unosnog biznisa.

[chengaba]

POZDRAV SVIMA Zelio bi da mi recete svoje zapazanje prilikom koristenja KOPRIVE kao prirodnog insekticida u basci. Za sve sto se odnosi u vezu sa tim molim vas da napisete i ja bi vam bio veoma zahvalan. Cuo sam da tretiraju krompir protiv zlatice jesu li u pravu.
UNAPRIJED SE ZAHVALJUJEM MURTIC.

Za koprivu ne znam, ali probaj posaditi kadifice (Tagetes) oko područja koje želiš zaštititi.
Navodno su jako dobri insekticidi, a ja pravo da kažem, nisam ih nikad posmatrao sa tog aspekta, samo su onako stajale u saxijama.

Posadi, pa javi kako ispadne.
P.S. - za dva čovjeka koji ne znaju kako izgledaju kadifice, evo ih -

[Toto]

Bi li urban farming imao ikakve samse u Sarajevu i ostalim bih velegradima??

[Skyfox]

Bi li urban farming imao ikakve samse u Sarajevu i ostalim bih velegradima??

samo ako se neko pojedinacno, individualno angazuje...

[Wind]

i jos da nije ovolikog smoga...mozda bi se moglo nesto i pojesti iz tih sajber basci....

[kOmpir]

Svi ste ovdje, a niko neće na moju temu

http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... 32&t=83830

Hajde krajem sedmice ja uslikam svoje pa nalijepim

[kOmpir]

Bi li urban farming imao ikakve samse u Sarajevu i ostalim bih velegradima??

Da i ja prokomentarišem

Gdje god ima volje, tu ima i rezultata. Ja na uskom balkonu svašta nešto uzgajam, doduše, nešto bolje uspjeva, nešto slabije. Glavni cilj ovog ljeta je da uzgojim 5 stabljika lilliput cherry paradajza. Pored toga uzgajam sitno povrće i začinsko bilje. Dao preko 50 KM za zemlju, saksije, sjeme, i ostalo... ako ne i preko 75.

[Toto]

'ta ce @Kompir

[Haettenschweiler]

Bi li urban farming imao ikakve samse u Sarajevu i ostalim bih velegradima??

Teško:
-nedostatak prostora = veoma skupo zemljište
-nesređeni vlasnički odnosi
-smog

Nismo mi još za toga. Ne vidim razlog da se forsira poljoprivreda u gradu kada je nema ni na selu.
Nije pametno preskakati korake u razvoju. Nama prvo treba industrijska poljoprivreda koja bi oborila cijenu hrane pa tek onda možemo ići na organsku proizvodnju.
Zbog toga mislim da je pametnije sada graditi velike plastenike na selu (od 2ha pa nadalje, hidroponski sistem uzgoja, bumbari...) koji mogu proizvoditi paradaiz i krastavac kao na traci već ulagati u neke skupe mini projekte po gradovima koji nemaju građevinskog prostora ni za jednu solidnu industrijsku zonu.
Nemoj me pogrešno shvatiti, nisam ja protiv organskog uzgoja ili urban farminga ali kod nas još ne postoji svijest o tome, tj. narod nije spreman da plati više za takve proizvode.

[Toto]

Bi li urban farming imao ikakve samse u Sarajevu i ostalim bih velegradima??

Teško:
-nedostatak prostora = veoma skupo zemljište
-nesređeni vlasnički odnosi
-smog

Nismo mi još za toga. Ne vidim razlog da se forsira poljoprivreda u gradu kada je nema ni na selu.
Nije pametno preskakati korake u razvoju. Nama prvo treba industrijska poljoprivreda koja bi oborila cijenu hrane pa tek onda možemo ići na organsku proizvodnju.
Zbog toga mislim da je pametnije sada graditi velike plastenike na selu (od 2ha pa nadalje, hidroponski sistem uzgoja, bumbari...) koji mogu proizvoditi paradaiz i krastavac kao na traci već ulagati u neke skupe mini projekte po gradovima koji nemaju građevinskog prostora ni za jednu solidnu industrijsku zonu.
Nemoj me pogrešno shvatiti, nisam ja protiv organskog uzgoja ili urban farminga ali kod nas još ne postoji svijest o tome, tj. narod nije spreman da plati više za takve proizvode.

Boze sacuvaj da cu te pogresno shvatiti, mene vise brine sto se urban farming (UF) kod nase strucne avangarde i poslovne elite nikako ne shvaca i ignorise kao poslovna prilika.

Urban farming nije jednako organska proizvodnja, vec se moze organizovati i kao organska proizvodnja. Takodje urban farming nije poljoprivreda u opstem smislu, vec dio poljoprivrede -neke povrtlarske i zacinske kulture, pcelarstvo i samo rijetke vocke (jagode). UF nije samo vezan za proizvodnju hrane, vec tu moze da spada i hortikultura, lumbrikultura, uzgoj kucnih ljubimaca. Osim ovih "odokativnih" manifetacija UF je i organizacija distribucija, prodaja, marketing, kvalitet; kad se sve ovo skula na kamaru: dobije se ono sto se zove profitabilan biznis.

Ne da mi nismo dorasli za UF, nego mi nismo jos izasli iz UF, pa nam je ovo dobra prilika da "budemo na kojoj smo" i dobro omastimo brke.
Tacno je da ce se preskociti neka faza, koju su imali oni koji su brze isli od nas. Ali, ako se ti brzi vracaju na ono na cemu smo mi sada, zasto bi mi morali da trcimo u nasu sadasnjost.
U poljoprivredi, prehrambenoj inustriji, gastronomiji, turizmu se desava jedan veliki ''povratak u buducnost'', sto se tice kriterija kvaliteta proizvoda. Industrijska revoluicija je odavno gotova i sad se desava potrosacka revolucija. Industrijskom revolucijom su komandovali profit i trgovci. Trgovci operisu apsolutnim iznosima, a potrosackom revolucijom komanduje relativni odnosi kvaliteta robe i potencijala potrosackog dzepa.
Industrijska revolucija je donijela da u supermarketima na zapadu voce izgleda ko nabildani Svarcneger- kao da su ga Photoshopom uzgajali, ali i ne mirise na voce, nije uopse slatko. Takav standard su nametnuli trgovci, da bi imali sto veci profit, pa su ucjenili proizvodjace da beru nezrelo voce i povrce, jer onda imaju manji kalo i gubitke, a profesionalnim kuharima se, javno na TV, organizuje sprdacina tako: sto im se svezu oci i onda se takmice u pogadjanju mirisa i okuse namirnica koje kuhaju svojim gostima. Kad kuhar nije u stanju da "namirise" jagode i razna "okusi" razliku izmedju bravetine i govedine onda se moze misliti kakvi su potrosaci. Na zalost, ti ljudi nisu krivi, jer je nekoliko generacija potrosaca odhranjeno, a da nisu znali kako mirisu zrele jagode, kako su stvarno slatke sazrele dinje/pipun i lubenice. Meso koke i curke odrasle u prirodi nije bijelo vec svijetlo crveno i more drugih prirodnih standarda.

Kucna dostava povrca direktno sa njive na trpezu (community supported agricultura) se ne moze organizovati, ako je njiva 1000 km od trpeze. Samo jedan od CSR zadruga/klubova broji 2,5-3 miliona clanova a to je vec trziste.
"Gradjani" koji ne zatjeraju svoje poljoprivrednike na holandsko i spansko selo, ne samo da na trpezi dobijaju svjeze i kvalitetno povrce-ubrano prije sat vremena nego dobiju:
-sazrelo povrce i voce koje je visetruko kvalitetnije i ukusnije od poluzrelog;
-povrtlara sa fakultetskom diplomom agronoma, u cije znanje imaju povjerenje- da im nece podvalit salmonelu u spanjak za djecu;
-poslovnog partnera,komsiju i trziste kome treba web starnica, knjigovodstvene usluge, instrukrtor iz matematike za djecu, mehanicar za mercedesa, glumac u pozoristu, umjetnicka fotografija u kancelariji itd.
Povjerenje je postalo profitabilnija investicija od marketinga, a povjerenje se stice na farmi, njivi, stakleniku i ako potrosac svojom rukom ubere povrcku i vocku.
Svi gradovi amerike imaju pijacni dan gdje se zatvori centralna gradska ulica i od nje se napravi pijaca; na kojoj ne prodaju sverceri i trgovci nego samo lokalni uzgajivaci,proizvodjaci, preradjivacka induistrija, ugostitelji sa registrovanim. Gradjani idu na izlete u lokane vinograde, vocnjake farme, koje imaju izletista i parkove u vocnjacima sa rostiljima, male zoovrtove za zabaviti djecu a onda se na povratku ubere voca povrca, kupi meda,vina, ribe.
Urban vinarija i pcelinjak proda svaki litar vina i kilo meda na "kucnom pragu" i preko interneta. Litra ne ode trgovcima. Urban vocnjak jabuka je na kraju glavne gradske ulice-kao i vinarija i osim vocnjka ima manju fabriku za izradu dzemova, pekmeza, jabukovog sirceta, granap i sasticarnu, koja pravi samo kolace od jabuka - od pite do tufahija.
Ako gradjani trebaju zatjerati poljoprivrednike na sela, zasto gradjani prave fabrike namjestaja u gradskim inustrijskim zonama, sto ih ne potjeraju u sumu.
Niko u UF svijetu nije napravio staklenik na downtown Bascarsiji, ali jeste staklenik na Ilidzi, a Ilidza jeste urbani dio Sarajeva i svaki oblik farmerske proizvodnje u sarajevskim opcinama je urbani. Cak i ona farma krava je urban farming. Bascarsija i nije nista drugo nego biznis centar a i farming je biznis.

Dovoljno je na Google earthu pogledati mnoge rubne mjesne zajednice i opcine nasih gradova, pa da se vidi kakvi su potencijali za ovaj oblik poduzetenistva. Osnovna karakteristika UF je upravo u tome sto se on najmanje odvija na poljoprivrednom zemljistu i bavi se kulturama koje se mogu prizvoditi u staklenicima i na betonu. U staklenicima je razvien tehnologija koja omogucava i do 8 "zetvi" godisnje.

Holandija ima 100 000 duluma pod staklenicima, koji su mahom u gradskim zonama a imaju jedan od najvecih standarda na svijetu. Ne proizvode "senicu" gotovo nikako. Jedna americka njiva sa zitom je velicine nasih kantona, pa ni holandezi nejmaju takvih njiva. Holandezi za lale iz plastenika kupe psenice od amera za hljeba i jos im ostane za "trave" i crvenih fenjera po Amsterdamu.
U gradskoj zoni Pariza ima na stotine hektara pod bagremom, koji nije autohtono u francuskoj nego je uvezen i svaki posadjen. U tim sumama i parkovima pcelari prizvode stotine tona urbanoge meda.

Hidroponi i akvaponi sistemi nisu nastali kao reuzltat urban farminga, nego ih je nauka razvila za potrebe onih koji su jako deficitarni sa obradivim zemljistem, pa traze druge nacine uzgoja (japan,izrael). Sistemi zalijevanja "kap po kap" su razvijeni u Izraelu, jer su deficitarni sa vodom a hrana im treba pa kultivisu pustinju. Sistem je posto standard ne radi urban farminga nego zato sto je rentabilan,ekonomican i efikasna u svim oblicima poljoprivreden proizvodnje pa i UF...japanci su osmilsili 3d i 4D poljoprivredu jer su deficitarni sa zemljistem uopste a ne samo sa obradivim.

Globalizacija je sve globalizairala pa nema vise malti i carina izmedju grada i sela, pogotovo ne u bizinisu.
Ne treba ni jednu profitabilnu poslovnu ideju zatjerat od sebe, pa taman da je i urban farming. Drustvene zajednice razvija znanje i poduzetnistvo a ne gonici robova, pandurija i snobovi...

[kOmpir]

Budući da niko ne benda više moju temu, odlučio sam da ubuduće smaram na ovoj

http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... 32&t=83830


Novosti iz moje "bašče"

Glavnu ulogu u mojoj "bašči" igra cherry paradajz Namjerno kažem "bašči" jer je moja bašča na balkonu u saksijama i sl Saksije su naoružane pritkicama od 70ak cm spremne da vam izbiju oči na svakom koraku



U žardinjerama planiram da imam dovoljno začina za kuhinje kao i za biljne čajeve. U ovoj prvoj tek terba da proklijaju ružmarin, kadulja i vlasac.



Glavna sporedna uloga su začini i povrće na radnom stolu Kada sam uzimao sjemena uzeo sam sve i svašta, tako da tu trenutno imam bilja koje veoma dobro uspjeva (kao npr bosiljak) ali imam i onih koje i hoće i neće, kao što su npr salate i špinat.



U još jednoj žardinjeri sam posijao korijander i peršin. Peršin za razliku od korijandera sporije i klija i raste.



Mislim da je moguće uzgojiti rotkvice i u plastičnim čašama. Međutim, nerijetko su mi čaše padale, što se da prijetiti po polomljenim listovima i nekim uginulim sadnicama



Trenutno najnaprednija saksija cherry paradajza. U saksiju od 25l sam smjestio dvije najnaprednije sadnice i posadio malo graška radi azota, tako da bi grašak u ovom slučaju pomogao paradajzu u razvoju.



Evo i grašak izbliza. Radi se o niskoj sorti koja raste do nekih 60 cm u visinu. Moraću uskoro da vežem špagu oko pritkica



U drugoj saksiji od 25 l gdje sam smjestio 3 slabije sadnice mi je nedavno isklijala i ponikla meni nepoznata biljka. Kupio sam neku zemlju iz Tešnja, bila je veoma jeftina, pa mora da je bilo nešto sjemena u njoj. Ako neko zna o čemu je riječ, nek mi javi



Hit ovog ljeta bi trebala da bude nana, koja se lagano (ali sigurno) širi. Mahsuz sam čitavu jednu žardinjeru nane zasijao, što radi upotrebe kao začin, što radi pripreme čaja od svježe nane



Majčina dušica se isto tako dobro drži, često je koristim u kuhanju, a dobra je i kao čaj.



Iako nisam nešto pretjerano koristio ovu biljku, odlučio sam da je udomaćim jer je slična origanu. Kad smo kod origana, njega sam zasijao između mažurana i majčine dušice. Užasno sporo raste, al nadam se da će biti nekog hajra i od njega



Od kuće sam još zimus donio neke super ljute fafarone. Budu svega 2-3 cm duge, a ljute da sa jednom batališ veliki lonac graha Biljka raste pristojno, a evo izgleda i da se formiraju cvjetovi. Očekujem 20ak fafarona koje će mi trajati par godina



Evo ovdje malo pobliže mogu se i vidjeti ti cvjetovi



Kupio sam i sjeme cvekle, a ni sam ne znam zašto. Prvobitno sam pomislio da ću je jesti dok je još mlada (baby cvekla), ali sada sam nešto u nedoumici, te mislim da ću skoro sve sadnice odnijeti kući pa zasaditi, a par ostaviti pa valjda bude nekog hajra



Kres salata se pokazala kao ozbiljan kandidat za priloge u sendvićima, salatama, mesu i sl. Još kad se ima u vidu da raste ko luda, žalim što nemam više mjesta za nju. Inače listovi pomalo žute, mislim da je zbog toga što su korijeni rastvorili unutrašnji sloj papira, pa mi je valja obložiti papirom okolo da sunce ne prži korijene.



Komorač ide uz ribu Povremeno jedem i ribu, pa sam komorač mahsuz posijao zbog toga.



U jednom kanisteru sam zasijao mix špinata, rukole i matilovca. Za divno čudo, bolje napreduju nego špinat koji sam zasijao sam u drugi kanister.



Više od pola rotkvica sam pobrao a posijao nove. Ovo su inače moji prvi povrtni plodovi ove godine Da imam više prostora definitivno bi zasijao i više rotkvice.



Bosiljak, najdraži mi začin Nekako me je najviše obradovao svojim rastom. Moraću uskoro da ga skraćujem kako bi se potaknuo grmoliki rast biljke. Samo imam zamjerku što se tiče bosiljka: osjetljiv je na vjetar. Već 2 stabljike u saksijama su se polomile na vjetru, ali ove 4 odolijevaju jer su zaštićene zidovima kanistera



U kanisteru u kojem sam zasijao biljke kompanjone stanje ide nabolje. Ružmarin i kadulja rastu, što baš i ne mogu reći za mažuran i feferon. Valjda ih stignu



Korijander sam već probao i zadovoljan sam. Sad samo moram sačekati da više naraste pa da se može uzeti u obzir za kuhinju Peršun sporo raste



Prije par sedmica sam odsjekao najdužu grančicu sa ružmarina i potopio je u vodu. Mladica je pustila korijen i spremna je za put kući



Rotkvice u čašama se polagano "goje" Doduše ne brzo kao one u kanisterima, ali goje. Još kad se uzme u obzir da ne dobijaju sunca koliko one na balkonu, čovjek bi trebao biti zadovoljan



Usput, da se pohvalim sa drugom turom rotkvica: sočne a pri dnu (prema listovima) blago paprene



Ako ima neko stručan da mi pojasni da li terbam da uklanjam ove izdanke što rastu između grana. Neki govore kao treba uklanjati kako bi ostatak biljke primao više hranjivih tvari i doprinos bio kvalitetniji, dok drugi to spore i kažu da treba pustiti stvari da idu svojim tokom.

http://img820.imageshack.us/img820/7108 ... radajz.jpg

Za kraj, ovako mostarci u hladu prodaju svoje sadnice. Kupio bih možda i ja koju, ali prodaju isključivo sorte koje zbog visine rasta ne odgovaraju mojim uslovima, a svakako nemam više ni mjesta na balkonu

http://img16.imageshack.us/img16/3118/prodajarasada.jpg

U petak aBd idem kući na nekih 10ak dana, tako da svoju "bašču" neću vidjeti neko vrijeme Cimer je zadužen za zaljevanje i održavanje

Svi prijedlozi, pohvale i kritike su dobrodošle