#26 Re: Prikrivena groblja u nasoj zemlji
Posted: 25/11/2009 01:39
ispod malog vjestackog jezera Brestica kod Banovica kazu ima staro muslimansko groblje
feniks72 wrote:Sto se tice Gornjeg Vakufa pola javnih ustanova je izgradjeno na muslimanskim grobljima, Dom kulture je ociti primjer...
mada imam osjecaj da je to zbog toga sto ( ne poznajem toliko islam,zato me ispravite) kod muslimana ne vidim neka organizirana groblja u manjim sredinama nego po jedno seli ima 2-3 groblja... a grad kad se poceo urbanizirati na najboljim lokacijama su bila groblja pa eto...
Nije stadion Koševo, ali jeste pijaca na Ciglanama.Broj 1 wrote:
Kao prvo stadion Kosevo nije sagradjen na srpskom groblju, nego na mjestu gdje je nekad bilo jezero.
po islamu treba da prodje par generacija i nad grobljem gradi sta hoces,cini mi se 3-4 generacije..ali naravno treba paziti turbeta nasih starih sejhova i sl,,ona vaznija mezarja..recimo mezar Alije Izetbegovica ce ostati,dok mezar tamo neke Fate nepoznate nestaje za par generacijamorti wrote:Naravno da treba postojati red, ali sad da počnem kopati oko kuće ne bi me čudilo da naiđem na SVAŠTA, pa i na grob... Jeste, bilo bi nezgodno, al to je realnost.
Šta mislite gdje su kosti ljudi kojima danas groblja ne vidimo? Pod cestama, pod zgradama...pa bože moj...Gdje bi drugo?!
Sutra će neko preko mojih kostiju raspaliti neku dvoranu:)
Neće živi svijet udovoljavati "nama" mrtvima vječno...
Dok ih ima ko obilaziti, ne smiju se dirati, zdrav razum ovo ne stavlja pod upitnik! Ali ako prođe 5-6 generacija, šta onda?
Živimo na kostima, neko će živjeti na našim... Prosto ko pasulj.
A kako je po tom pitanju u Švedskoj?pure_love wrote:po islamu treba da prodje par generacija i nad grobljem gradi sta hoces,cini mi se 3-4 generacije..ali naravno treba paziti turbeta nasih starih sejhova i sl,,ona vaznija mezarja..recimo mezar Alije Izetbegovica ce ostati,dok mezar tamo neke Fate nepoznate nestaje za par generacijamorti wrote:Naravno da treba postojati red, ali sad da počnem kopati oko kuće ne bi me čudilo da naiđem na SVAŠTA, pa i na grob... Jeste, bilo bi nezgodno, al to je realnost.
Šta mislite gdje su kosti ljudi kojima danas groblja ne vidimo? Pod cestama, pod zgradama...pa bože moj...Gdje bi drugo?!
Sutra će neko preko mojih kostiju raspaliti neku dvoranu:)
Neće živi svijet udovoljavati "nama" mrtvima vječno...
Dok ih ima ko obilaziti, ne smiju se dirati, zdrav razum ovo ne stavlja pod upitnik! Ali ako prođe 5-6 generacija, šta onda?
Živimo na kostima, neko će živjeti na našim... Prosto ko pasulj.
lijepo sto volis toliko swe,hos vizu? inace ovdje te "vade" nakon 20 godina ako rodbina ne nastavi placati plac..ali to vise nije ni vazno posto se 80% svedjana kremira i bacaju pepeo u more ili priroduandrija2007 wrote:A kako je po tom pitanju u Švedskoj?pure_love wrote:po islamu treba da prodje par generacija i nad grobljem gradi sta hoces,cini mi se 3-4 generacije..ali naravno treba paziti turbeta nasih starih sejhova i sl,,ona vaznija mezarja..recimo mezar Alije Izetbegovica ce ostati,dok mezar tamo neke Fate nepoznate nestaje za par generacijamorti wrote:Naravno da treba postojati red, ali sad da počnem kopati oko kuće ne bi me čudilo da naiđem na SVAŠTA, pa i na grob... Jeste, bilo bi nezgodno, al to je realnost.
Šta mislite gdje su kosti ljudi kojima danas groblja ne vidimo? Pod cestama, pod zgradama...pa bože moj...Gdje bi drugo?!
Sutra će neko preko mojih kostiju raspaliti neku dvoranu:)
Neće živi svijet udovoljavati "nama" mrtvima vječno...
Dok ih ima ko obilaziti, ne smiju se dirati, zdrav razum ovo ne stavlja pod upitnik! Ali ako prođe 5-6 generacija, šta onda?
Živimo na kostima, neko će živjeti na našim... Prosto ko pasulj.
Pure, koliko sam te upratio do sada ti si mu'min. S ovim sto si napisao kvaris moj utisak o tebi. Povuci naredbu o kremiranju i tevbu istigfar sto prije.pure_love wrote:boli me briga,bar je privlacnija pomisao da ce dio mene ploviti morem,a da me nece izjesti crvi..zato cu ja narediti mojima da me kremiraju.U ostalom manje steti prirodi nego kopanje
Nije dvorana, nego teniski tereni pored dvorane. O jevrejskom groblju u Banjaluci:papirolog wrote:Prema jednom tekstu dvorana Borik je izgradjena na jevrejskom groblju, sto je pomalo cudno jer, taj dio Banja Luke nije (tada bio) tijesan, mogla se dvorana izgraditi i malo dalje.
Iz knjige Aleksandra Ravlica, preuzeto s jednog drugog portala.Jevrejsko groblje
Banjalučki jevreji utemeljili su svoje groblje, navodno, tek 1883. godine u Boriku. Ovaj podatak koji su i drugi koristili, međutim, nije tačan. Naime, prva geodetska karta Banjaluke, koju su načinili austrijski geodeti, navodno, odmah po ulasku u Banjaluku 1878. godine, u koju su ucrtali postojeće stanje (i unijeli prve nove nazive banjalučkih ulica), nesumnjivo pokazuje da je već postojalo jevrejsko groblje u Banjaluci. Naslanjalo se na pravoslavno groblje u Boriku, a to će reći da su ga banjalučki jevreji koristili prije dolaska austro-ugarskih okupacijskih četa. Međutim, to zatečeno i u geodetsku kartu unijeto jevrejsko groblje nije bilo i prvo jevrejsko groblje u Banjaluci.
To se zaključuje na osnovu navoda Stojana Bijelića, da je posljednji brigadir austro-ugarske posade u Banjaluci, G. M. Kalszer (Kaiser) u opsežnoj monografiji govorio o rasporedu zatečenih austro-ugarskih jedinica na desnom krilu obrane "koja zauzimaše položaj na Banjalučkom polju, otprilike ondje, gdje je danas spomenik, a odatle pravcem preko starog španskog groblja protezalo se do srpsko-pravoslavnog groblja. Uzvisina na toj liniji davala nam je sve od carskog druma pa do današnje Čurčijine pekare otvoren pogled".
Naziv "španjolsko groblje" je, u stvari, jevrejsko groblje, a nazivano je tako jer su svi banjalučki jevreji, sve do okupacije 1878. vodili porijeklo iz Španije, pa i s koljena na koljeno kao maternji jezik njegovali španski. Da su banjalučki jevreji iznad Bogoslavčeva vrela posjedovali zemljište, pored groblja zvanog "španjolsko", na određeni način potvrđuju i izjave nekih bivših sportaša da je na tom prostoru bilo igralište Židovskog kluba "Makabi".
Zatečeno i u geodetsku kartu ucrtano novo groblje, od početka je zajetničko za obje skupine jevreja, ili bolje rečeno za obje jevrejske opštine - sefardsku i aškenasku. Osnovano je za potrebe, u to vrijeme, oko 200 Jevreja (prema popisu iz 1879. u Banjaluci ih je bilo sveukupno 187).
Nadgrobni spomenici u ovom, kao uostalom i svim drugim jevrejskim grobljima, razlikovali su se od drugih, na drugim grobljima. U zidom ograđenom prostoru, koji se jednom stranom oslanjao na pravoslavno groblje, bili su u desnom uglu, leđima okrenutim ka današnjoj ulici Miše Stupara, uredno poredani jedan do drugog, a u svakom redu bilo je petnaestak spomenika, uz pripomenu da su se od prvog groba, drugi pokojnici ukopavali zrakasto, pa su uvijek odavali izgled grupe. U rano vrijeme ti su spomenici bili bijeli, jer su tek bili postavljeni. Vremenom su dobili patinu, a mogla su se pročitati samo imena pokojnika i njegove dvije najznačajnije godine - rođenja i smrti - ostali tekst, na hebrejskom, bio je prelijepo ispisan i podsjećao je na nepoznatu umjetnost. Tek gdjekoji je imao nekoliko riječi španskog ili ladino jezika - jezika sefardskih jevreja. Oblik nadgrobnih spomenika banjalučkih jevreja, prvenstveno Sefarda, podsjećao je i na srednjevjekovno mramorje, na stećke i to svojim gabaritima, ali ponajviše na lava oslonjenog na zadnje noge. Imenik pokopanih nije sačuvan, pa je otišao u nepovrat dio istorije ne samo banjalučkih jevreja, već i Banjaluke. A sa grobova, odnosno ostavljenih zapisa na njima, mnogo toga vrijednog moglo se doznati.
Jevrejsko groblje u Boriku usprkos genocidnosti vlastodržaca nije u toku okupacije, za vrijeme 2. svjetskog rata, devastirano. Ostalo je sačuvano sve do polovine sedamdesetih godina, sve do poslije katastrofalnih potresa. To groblje, koje je posteđeno razaranja za vrijeme posljednjeg svjetskog rata, iako je predstavljalo vrijedan sakralni spomenik kulture i nazaobilazni dio istorije ovog grada, nestalo je "po kratkom postupku". Naime, sravnjeno je sa zemljom radi podizanja (povećanja broja) teniskih igrališta kluba koji tamo ima svoje terene
Iako su iz teniskog kluba uvjeravali da je sve "pokriveno" suglasnošću jevrejske zajednice, s uslovno rečenim, premještanjem, jer premještanje nije izvršeno, uništen je dio istorije ovog grada, jedan od najrječitijih spomenika o prisustvu Jevreja. Umjesto stotinjak nadgrobnih spomenika (i toliko grobova) koliko ih je bilo na groblju u Boriku, na Novom groblju, na omanjem dijelu nalazi se "novo" Jevrejsko groblje. I po prostoru i po broju spomen-obilježja, može se reći da polovinom sedamdesetih nije ni izvršeno izmještanje jevrejskog groblja iz Borika.
Umjesto "nestalih" stotinjak pojedinačnih spomenika, na omanjem prostoru dominirao je zajednički piramidalno oblikovani spomenik na kojem su tri gornja dijela od ploča iz crnog mramora bila na punom postolju od "šarenog" betona. Na prvom, gornjem dijelu postoji ploča sa tekstom: "Ovdje su sahranjeni ekshumirani posmrtni ostaci sa starog jevrejskog groblja u Boriku: ovaj spomenik podsjeća na banjalučku jevrejsku zajednicu kao i na mnogobrojne jevreje, građane Banjaluke, koji su izgubili život kao žrtve fašističkog okupatora i njegovih pomagača od 1941-1945. godine". U potpisu između naznačenih godina 1977. i 5737. uklesano je nekoliko znakova na hebrejskom.
Na trećem odozgo, predzadnjem dijelu, do samog betonskog postolja, na crnoj mramornoj ploči je uklesano: "U znak pijeteta i sjećanja na jevrejske porodice", a ispod tih riječi u 7 stubaca sa po 7 redova su, otisnuta imena porodica iz kojih su bili grobovi u Boriku.
Redoslijed je određen po abecedi: "Aharac,Atijas, Baruh, Bernštajn, Bramer, Elinger, Engel, Fajngold, Fišer, Flajšer, Gabor, Gesler, Grinvald, Herd, Herder, Hercog, Hofman, Izmel, Jelinek, Kabiljo, Kaveson, Kon, Kornfeld, Levi, Lihtenštajn, Montijas, Montiljo, Nahmljas, Nojbach, Papo, Poljokan, Rimer, Romano, Rozcnberg, Rozenhek, Rozenrauh, Salom, Salom-Sarafić, Seleš, Sumbulović, Šmucer, Šnicler, Štajnlauf, Štern, Tramer, Trumer i Vajs". Ispod ovog glavnog spomenika nalaze se četiri reda grobova, nastalih poslije 1977.
CAUS-VISOKO wrote:Pure, koliko sam te upratio do sada ti si mu'min. S ovim sto si napisao kvaris moj utisak o tebi. Povuci naredbu o kremiranju i tevbu istigfar sto prije.pure_love wrote:boli me briga,bar je privlacnija pomisao da ce dio mene ploviti morem,a da me nece izjesti crvi..zato cu ja narediti mojima da me kremiraju.U ostalom manje steti prirodi nego kopanje
"Bolje vam je sjesti na žeravicu, koja bi vam spalila odjeću i doprla do tijela, nego li da sjedate na mezar." - hadispure_love wrote:kao sto rekoh u islamu nema nista sporno u tome da se gradi na starom mezaru
Ima i mnogo friškijih grobalja. Na Alipašinom su komunisti neposredno nakon II svjetskog rata zakopavali tijela pobijenih "narodnih neprijatelja" u već gotove grobnice-kratere koje su ostavile savezničke avionske bombe. Da li je šta od toga izrovljeno prilikom izgradnje naselja, ne znam.Hadzi Lojo wrote:Skenderija lezi na starom groblju kao i mnoge zgrade novoga grada!
Sada bi svi nekogaptuzivali, ali ja se pitam koga optuziti za zatiranje grobalja sa steccima, tu su se bas vsi trudili da ih zatru!
Vjerovatno se misli na svjez mezar (iako mi hadis nije poznat).W0rM wrote:"Bolje vam je sjesti na žeravicu, koja bi vam spalila odjeću i doprla do tijela, nego li da sjedate na mezar." - hadispure_love wrote:kao sto rekoh u islamu nema nista sporno u tome da se gradi na starom mezaru
Nema ništa sporno?
Stvarno ne bih znao odgovoriti na to jer nisam temu istrazivao dublje. S moje tacke gledista (laicki), trebalo bi ako nista drugo, premjestiti posmrtne ostatke, jer kosti se tesko razgradjuju, a poznato je da se moze sto bi se narodski reklo "ograisat".seln wrote:Vjerovatno se misli na svjez mezar (iako mi hadis nije poznat).W0rM wrote:"Bolje vam je sjesti na žeravicu, koja bi vam spalila odjeću i doprla do tijela, nego li da sjedate na mezar." - hadispure_love wrote:kao sto rekoh u islamu nema nista sporno u tome da se gradi na starom mezaru
Nema ništa sporno?
Po islamu ( i ovdje citiram fakiha Muharema Omerdica), poslije 70 godina nema nikakve zapreke da se na grobu radi i gradi.
Naravno, postoji i aspekt pijeteta, pa se ne bi trebalo graditi na aktivnim mezarjima, ali ako su napustena nema prepreke.
Neko je vec spomenuo - gdje su pokopani svi dosadasnji mrtvi? Citav svijet je jedno veliko groblje.