pojam "zirant" neustavan?

[Real Khan]

kapitalistički je da sa svojom imovinom možeš raditi šta hoćeš, pa tako i založiti je za drugog. tako da vam je osnova, da izvinete, za neku stvar. nije kao da iko ikoga može natjerati da mu bude žirant, nego na to moraš pristati sam. a ako ne umiješ reći "ne", to je već tvoj problem a ne državin.

Ma sve je to tačno, naravno da je to privatna stvar i to raspolaganje svojom imovinom jeste temeljni princip kapitalističkog poslovanja (to niko ne spori), ali mislim da ovdje država IPAK ima elemenata za intervenciju (do duše ne baš kroz Ustavni sud)... Činjenica je da su se banke de facto udružile i stvorile monopol, tj. sistem u kojem građani jednostavno nemaju NIKAVOG DRUGOG IZBORA nego da pristanu na NJIHOVE (bankarske, monopolističke, nepovoljne) USLOVE... Mislim da tu ipak ima dovoljno elemenata za traženje pravde. I naravno, bilo kakva eventualna odluka nadležnih sudskih tijela se ne bi mogla primjeniti retroaktivno (pogotovo se ne može očekivati nekakvo "vraćanje novaca")...ali bi se moglo isključiti/zabraniti uslovljavanje odobravanja kredita nekakvim jemstvom trećih lica. Neka banke traže druge načine kako će obezbijediti svoj kapital, a ja sam već dokazao da jemci (žiranti) ne mogu biti smatrani ni po čemu pouzdanijom garancijom bankama da će im novac biti vraćen uz očekivanu kamatu...

[JThomas]

jebiga, to je manje-više druga tema. banke cijede građane u svakom pogledu i na svaki način, to je živa istina, ali kako sad natjerati banku da nekome MORA dati kredit, a bez obezbjeđenja?

ali slažem se u potpunosti da žiranti i nisu ni bogzna kakva sigurnost.

[patrius]

kapitalistički je da sa svojom imovinom možeš raditi šta hoćeš, pa tako i založiti je za drugog. tako da vam je osnova, da izvinete, za neku stvar. nije kao da iko ikoga može natjerati da mu bude žirant, nego na to moraš pristati sam. a ako ne umiješ reći "ne", to je već tvoj problem a ne državin.

Mozes ti,naravno,svoju imovinu zalagati za sta/koga hoces,ali da bi to uradio,potrebna je ipak nekakva drustvena (inter)akcija i kontrola.Da ne treba,onda bi vrlo la(h)ko svako na svoj ("vlastorucni" ) nacin "prebijao" i "utjerivao" dugove (mada ni ovako toga ne manjka,dapace )
Ljude se,mami,vara,obmanjuje,njima se manipulise.Na svaki ih se nacin nastoji navesti da urade ono sto se od njih "ocekuje i zahtijeva".Jbg,nekog naivnost a nekog nevolja natjera da zaigra "riziko".
Ko bi,majke ti,dizao kredit da ne mora
Danas je prisila,doduse,fino "upakovana i sofisticirana",ogromni se resursi pokrecu u svrhu prpoagande i manipulacije,medjutim,na kraju su posljedice u sustini jednake,kao i kad se to mnogo "slobodnije i otvorenije" radilo.S koje god strane (o)krenes,heban si...
Najposlije,kapitalisticka filozofija smatra cistim apsurdom uzimanje kredita,dakle zaduzivanje koje se nece odmah ponovo baciti u "proces oplodjavanja".Medjutim,upravo su tu sudbinu namijenili svojim brojnim "podanicima"

[Real Khan]

jebiga, to je manje-više druga tema. banke cijede građane u svakom pogledu i na svaki način, to je živa istina, ali kako sad natjerati banku da nekome MORA dati kredit, a bez obezbjeđenja?

ali slažem se u potpunosti da žiranti i nisu ni bogzna kakva sigurnost.

Pa, kako vidim, niko ovdje ne zagovara nekakvo tjeranje banaka da "MORA dati kredit, a bez obezbjeđenja..." To bi bilo doista smiješno i naivno, ali država MORA spriječiti monopol (ako je stvaranje monopola zabranjena djelatnost i u "kapitalističkom svijetu" poput USA i EU, pa zašto onda ne bi bila zabranjena i ovdje). U tome je "kvaka". Naravno, banke imaju puno pravo obezbijediti svoj kapital (povrat novca+zarada) ali ne na ovakav način kroz klasičnu ucjenu (ako nema žiranata-nema para, a da bi našao žiranta-moraš i sam postati nekome žirant)

[JThomas]

pa mislim, kako uopšte zabraniti traženje obezbjeđenja - a da u isto vrijeme time ne natjeraš banku da da kredit i bez njega?

jebote, neko će sad pomisliti da branim banke, ne d'o bog ali glavno što im ja zamjeram jesu prevelike kamate i što kažeš, monopolističko dogovaranje, a bez sredstava obezbjeđenja se ne može, i sa njima se dugovi dovoljno teško naplaćuju u praksi, a ne bez njih.

ma glavni problem je ukupna ekonomska situacija, što je država u cjelini gledano - siromašna država i zdravo, ovo su sve samo posljedice...

[Real Khan]

pa mislim, kako uopšte zabraniti traženje obezbjeđenja - a da u isto vrijeme time ne natjeraš banku da da kredit i bez njega?

jebote, neko će sad pomisliti da branim banke, ne d'o bog ali glavno što im ja zamjeram jesu prevelike kamate i što kažeš, monopolističko dogovaranje, a bez sredstava obezbjeđenja se ne može, i sa njima se dugovi dovoljno teško naplaćuju u praksi, a ne bez njih.

ma glavni problem je ukupna ekonomska situacija, što je država u cjelini gledano - siromašna država i zdravo, ovo su sve samo posljedice...

Ja sam rekao u prethodnom postu da:

niko ovdje ne zagovara nekakvo tjeranje banaka da "MORA dati kredit, a bez obezbjeđenja..."

...Naravno, banke imaju puno pravo obezbijediti svoj kapital (povrat novca+zarada) ali ne na ovakav način kroz klasičnu ucjenu...

Također se ne bih složio s tvrdnjom da su ovo "sve samo posljedice..." Ja bih prije rekao da je situacija obrnuta i da su ovo uzroci siromaštva države. Država je sve bogatija kada ima sve više bogatih pojedinaca. S obzirom na činjenicu da nemaju svi pojedinci jednake startne pozicije (čitaj: nemaju svi vlastitog kapitala), mnogi moraju tražiti taj kapital na tržištu (čitaj: kod banaka). Dakle, s obzirom na činjenicu da je državni vitalni interes stvaranje što više bogatih pojedinaca (naravno, ovdje isključivo podrazumijevam LEGALNO STEČENO BOGATSTVO A NE BOGATSTVO SA KRIMINALNIM BACKGROUND-om) proističe potpuno opravdana potreba da država regulira to tržište kapitala kroz set anti-monopolističkih mjera i zakona koji bi bankama zabranio ucjenjivanje građana nekakvim pogrešnim mehanizmima osiguranja svog kapitala. Da rezimiram ukoliko je potrebno zarad boljeg razumijevanja: Banke svakako imaju pravo zaštititi svoj kapital i treba im se dozvoliti da na toj trgovini kapitalom zaradi, ali država istovremeno ima OBAVEZU da zaštiti svoje građane od monopolističkog i svojevoljnog ponašanja bankara. To je poenta...

[JThomas]

ma razumijemo se mi skroz dobro, slažem se ja s većinom toga što ti pišeš...samo kažem da zaista ne vidim kako bi se u stvarnosti moglo ograničiti ili zabraniti traženje sredstava obezbjeđenja. država se treba okomiti na kamate i kartelsko dogovaranje.

a to s siromaštvom je začarani krug, ljudi da nisu siromašni, ne bi ni uzimali ni blizu toliko potrošačkih kredita niti bi u tolikom broju dolazili u situaciju da ih ne mogu vratiti.

[patrius]

pa mislim, kako uopšte zabraniti traženje obezbjeđenja - a da u isto vrijeme time ne natjeraš banku da da kredit i bez njega?

jebote, neko će sad pomisliti da branim banke, ne d'o bog ali glavno što im ja zamjeram jesu prevelike kamate i što kažeš, monopolističko dogovaranje, a bez sredstava obezbjeđenja se ne može, i sa njima se dugovi dovoljno teško naplaćuju u praksi, a ne bez njih.

ma glavni problem je ukupna ekonomska situacija, što je država u cjelini gledano - siromašna država i zdravo, ovo su sve samo posljedice...

Ja sam rekao u prethodnom postu da:

niko ovdje ne zagovara nekakvo tjeranje banaka da "MORA dati kredit, a bez obezbjeđenja..."

...Naravno, banke imaju puno pravo obezbijediti svoj kapital (povrat novca+zarada) ali ne na ovakav način kroz klasičnu ucjenu...

Također se ne bih složio s tvrdnjom da su ovo "sve samo posljedice..." Ja bih prije rekao da je situacija obrnuta i da su ovo uzroci siromaštva države. Država je sve bogatija kada ima sve više bogatih pojedinaca. S obzirom na činjenicu da nemaju svi pojedinci jednake startne pozicije (čitaj: nemaju svi vlastitog kapitala), mnogi moraju tražiti taj kapital na tržištu (čitaj: kod banaka). Dakle, s obzirom na činjenicu da je državni vitalni interes stvaranje što više bogatih pojedinaca (naravno, ovdje isključivo podrazumijevam LEGALNO STEČENO BOGATSTVO A NE BOGATSTVO SA KRIMINALNIM BACKGROUND-om) proističe potpuno opravdana potreba da država regulira to tržište kapitala kroz set anti-monopolističkih mjera i zakona koji bi bankama zabranio ucjenjivanje građana nekakvim pogrešnim mehanizmima osiguranja svog kapitala. Da rezimiram ukoliko je potrebno zarad boljeg razumijevanja: Banke svakako imaju pravo zaštititi svoj kapital i treba im se dozvoliti da na toj trgovini kapitalom zaradi, ali država istovremeno ima OBAVEZU da zaštiti svoje građane od monopolističkog i svojevoljnog ponašanja bankara. To je poenta...

Koja drzava,druze @Khane Ona ista koja se zaduzuje kod tih istih banaka

[nokia6170]

moje licno misljenje je da sam institut jemca, jamca, ziranta nije protiustavan.

[Real Khan]

moje licno misljenje je da sam institut jemca, jamca, ziranta nije protiustavan.

Pa naravno da institut jemca/žiranta nije neustavan...ali mislim da monopolističko ponašanje banaka kojim se ne daje građanima nikakva druga mogućnost osim "pristajanja" na taj institut svakako nije ono što Ustav BiH treba tolerirati...

[Klodovik]

moje licno misljenje je da sam institut jemca, jamca, ziranta nije protiustavan.

Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni jemci/jamci/žiranti (u zajednici s ostalima jemcima/jamcima/žirantima), i građani jemci/jamci/žiranti Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine...

[nigdje.nikog]

ZIRANT je pojam koji ima sire znacenje od kredita i bankarske problematike.

Zirant je, dakle, svako ko SVJESNO i DOBROVOLJNO stane iza nekoga.
I ima da za takvu svoju odluku snosi odgovornost.

Drugim rjecima - NI SMO ZIRANTI OVE VLASTI !

A to je mnogo veci problem od ovih kredita.

[tranquil]

Molim moderatora da zatvori ovu temu, da se raja više ne provaljuju.

Hvala.

[Vertigo]

@Još jedno pitanje za pravnike i ekonomiste kroz sljedeći primjer:
Uzajamno jemstvo za Master Card je bilo neophodno da bi recimo 3 osobe dobile tu karticu...Ugovor za kreditne kartice se potpisao na godinu dana i uredno su se priložile ovjerene izjave o jemstvu. Nakon isteka početnog ugovora, banka samoinicijativno automatski produžava validnost kartice na 2 godine (reizdavanje kartice) ali se ne traži dodatna izjava o jemstvu...Čak se banka odluči povećati inicijalni odobreni kreditni limit od 3000 KM na 5000 KM (zbog redovne otplate dugovanja, visine plaće, itd.) Ni tada banka nije pitala jemce da li su i dalje spremni garantovati za druge dvije osobe. Nakon recimo 10 godina jedna od tri osobe u tom krugu uzajamnih jemaca odluči podići svih 5000 KM, čak prekorači limit za dodatnih 5% (ukupan dug 5250 KM) i "zaboravi" vratiti dug... Banka nakon par dana zakašnjenja zove jemce i traži da on/ona "kontaktira glavnog dužnika i nagovori ga/je da vrati dug".
Pitanje: Da li su jemci i dalje obavezni vratiti dug nakon 10 ili 20 godina? Da li to znači da onaj potpis o jemstvu važi do kraja života, pa čak i nakon odluke dvije osobe iz tog kruga uzajamnih jemaca da ponište svoje kreditne kartice uz izmirenje svojih dugovanja...? Zašto banka ne traži nadoknadu dugovanja direktno od glavnog dužnika (čuj da sudužnici traže glavnog dužnika!) ili zašto jednostavno banka ne otpiše taj dug jer je na osnovu VLASTITE procjene rizika banka automatski reizdavala karticu u tih 10 ili 20 godina najmanje 5-10 puta. Šta kaže o ovome Zakon o obligacionim odnosima?

dobro pitanje....vazenje kartica je obicno 2 godine i banke vrse automatsko produzenje i zamjenu kartica (koju,naravno, naplati)
po mojim saznanjima, ziranti po bankovnim karticama su dozivotni...
jos jednom... genijalno

[corolla02]

Niko te ne tjera da budeš žirant. Sami su sebi krivi. Nikad nikom ne bih bio žirant, jer volim da mirno spavam, a ne da razmišlljam da li će osoba kojoj sam žirant redovno vračati dug.

Dobro receno, inace na Zapadu cosigneri(ziranti) su obavezni vracati dug ukoliko glavni nosilac iz bilo kojih razloga odbije ga vracati. Ja sam jednom bio nekom zirant i kazem nikad vise. Medjutim, cesto tvoju uslugu trazi tvoja rodbina i onda dodjes u situaciju , sto je pomalo bezobrazno od rodbine ali opet

[Toto]

Kada smo već kod osiguranja rizika... a šta bankama garantira da će žiranti (jemci) uopće vraćati dug i da se neće, recimo, i oni "ispaliti" u "nepoznatom pravcu"? Možda "administrativna zabrana"? A šta ako jemac promijeni poslodavca i ode na "biro" (i nastavi raditi "na crno")? Ako je u tom slučaju imovina jemca garant vraćanja duga, zašto onda nije imovina glavnog dužnika dovoljna kao kolateral? Molim pravnike i ekonomiste da mi razjasne ova pitanja...

Cak i ako zirant ode na biro banke mogu uzimati socijalu i ostala primanja. Zakon im to dozvoljava.


Clan zakona o izvrsnom postupku.

Član 138.
Ograničenje izvršenja

(1) Izvršenje na: plaći, nadoknadi umjesto plaće, nadoknadi za skraćeno radno vrijeme i nadoknadi zbog umanjenja plaće i penzije, primanja po osnovu nadoknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, primanja po osnovu socijalne pomoći, primanja po osnovu privremene nezaposlenosti, primanja po osnovu dodatka na djecu, primanja po osnovu stipendije i pomoći učenicima i studentima i nadoknada za rad osuđenika može se provesti do iznosa od jedne polovine.

(2) Ograničenja izvršenja na novčanim potraživanjima izvršenika iz stava 1. ovog člana primjenjuju se samo ako potraživanja ne prelaze 1.000,00 KM mjesečno. Na dijelu potraživanja koji prelazi 1.000,00 KM mjesečno izvršenje se može provesti do iznosa od dvije trećine potraživanja.

[gaius]

nemojmo mlatiti praznu slamu.. institut jemstva je vrlo bitan institut.. postoji u cijelom svijetu i treba da postoji.. putem ovog instituta prevazilaze se brojni problemi u nesigurnosti naplativosti potraživanja.. povjerilac umjesto jednog ima dva dužnika itd.. itd.. naročito korisno kod dugovanja d.o.o. gdje osnivač ne odgovara za obaveze pa ga putem jemstva vežeš za takvo što.. da ne spominjem korist mjeničnog jemstva itd.. itd..

to je kao argument: država treba da plaća izdržavanje za svu djecu preko dvoje - a odgovor bi bio - nemoj praviti više nego što možeš hraniti..

niko jemce-žirante nije prisiljavao na takvo što..

drugo.. jemstvo vrijedi za tračno određenu ili odredivu obavezu.. produženje kartice bi se moglo posmatrati kao novi ugovor (per analogiam kao kod ugovora na određeno / produženje na neodređeno).. za koji ne vrijedi jemstvo dato za prvi ugovor..

treće... molim moderatora da zatvori temu jer će pročitati mirnes ajanović pa će predložiti izmjene ZOO i tražiti ukidanje jemstva pa se onda vraćamo u srednji vijek radi budala koje ne čitaju šta potpisuju a onda kukaju kada ih izradi slatkorječivi glavni dužnik.. i onda bi da ukinu jemstvo.. gluho bilo..

četvrto... banke će tražiti jemstvo dok postoje budale koje će jemčiti za nekog.. kako se niko od jemaca ne sjeti tražiti npr. hipoteku na nekretninama ćaće od dužnika u omjeru 3:1? pa nek stisne nek ne vrati..

[Toto]

I pojam i institucija ziranta je pravno utemeljena i u tom smilsu se nema sta poduzimati.
Ono sto se moze pravno osporiti -i sto bi se sigurno uspjelo izdejstvovati- je ukidanje praksa izvrsenja administrativne zabrane od strane firmi u kojima su duznici ili ziranti zaposleni. Banke, duznici i ziranti su sklopili ugovor i u slucaju da dodje do krsenja ugovora nadlezan je samo sud. Sudovi su jedini ti koji imaju pravo da sprovode administrativne zabrane.
Ova praksa administrativne zabrane od strane firmi je nasljedjena iz bivse Jugoslavije i to sadasnje banke obilato koriste.

Ono sto jeste spornio je praksa banaka da nikako ne utjeruju dugove od duznika vec odmah "napadaju" na ziranta. To je bankama jeftinije i banke na ovaj nacin izigravaju pravosudni sitem.
Kada bi banke preko sudova utjerivale dugove: duznik i zirant bi bili u jednakoj poziciji -sto oni po ugovoru i jesu- odnosno sud bi prvo isao na namirivanje duga od duznika pa onda od ziranta. Ovako se radi o ne fer ugovorima gdje je samo zirant "jebena stranka" jer samo on snosi posljedice i rizike.
Ziranti jesu potpisali ugovore i duzni su ih ispostovati. Medjutim, zapadna pravosudja poznaju i praksu ponistavanja ugovora ako su tako koncipirana da su na stetu jedne od ugovornih strane. Takve mogucnosti u nasem zakonodavstvu ne postoje i to banke i duznici obilato koriste. Ugovori koje banke nude kod nas bi se u svakom zapadnom zakaonodavstvu vrlo brzo osporili jer ugovorne strane ne djele jednako rizike i odgovornosti. Obzirom da se ovdje radi o poslovnom ugovoru onda se to tretira kao monopolizam i drzava kroz zakonodavstvo treba dovesti sve ucesnike u razvnopravan polozaj.

[Real Khan]

nemojmo mlatiti praznu slamu.. institut jemstva je vrlo bitan institut.. postoji u cijelom svijetu i treba da postoji.. putem ovog instituta prevazilaze se brojni problemi u nesigurnosti naplativosti potraživanja.. povjerilac umjesto jednog ima dva dužnika itd.. itd.. naročito korisno kod dugovanja d.o.o. gdje osnivač ne odgovara za obaveze pa ga putem jemstva vežeš za takvo što.. da ne spominjem korist mjeničnog jemstva itd.. itd..

to je kao argument: država treba da plaća izdržavanje za svu djecu preko dvoje - a odgovor bi bio - nemoj praviti više nego što možeš hraniti..

niko jemce-žirante nije prisiljavao na takvo što..

drugo.. jemstvo vrijedi za tračno određenu ili odredivu obavezu.. produženje kartice bi se moglo posmatrati kao novi ugovor (per analogiam kao kod ugovora na određeno / produženje na neodređeno).. za koji ne vrijedi jemstvo dato za prvi ugovor..
treće... molim moderatora da zatvori temu jer će pročitati mirnes ajanović pa će predložiti izmjene ZOO i tražiti ukidanje jemstva pa se onda vraćamo u srednji vijek radi budala koje ne čitaju šta potpisuju a onda kukaju kada ih izradi slatkorječivi glavni dužnik.. i onda bi da ukinu jemstvo.. gluho bilo..

četvrto... banke će tražiti jemstvo dok postoje budale koje će jemčiti za nekog.. kako se niko od jemaca ne sjeti tražiti npr. hipoteku na nekretninama ćaće od dužnika u omjeru 3:1? pa nek stisne nek ne vrati..

Hvala za odgovor, pogotovo me zanimalo ovo drugo... Bio sam u takvoj situaciji gdje smo nas troje kolega sa posla sklopili ugovor sa bankom da nam se izdaju Master kartice, a jedini uslov je bio da jedni drugima budemo jemci (zato što naša tadašnja firma UN nije dozvoljavala nikakvu "administrativnu zabranu").
Nakon isteka prvog ugovora (čini mi se da je važio svega godinu dana, onako kao proba) banka nam je automatski povećala odobreni limit sa 3000 na 5000 i produžila rok važenja kartica na dvije godine... Nakon 10 godina i čini mi se najmanje 5 "automatskih" produženja važnosti kartica, jedna osoba od nas troje je "zaboravila" da uplati minimalni iznos od 5% a lik je "zakucao" karticu na ukupnih 5250 KM duga... Ma nije prošlo ni mjesec dana od isteka roka za minimalnu uplatu, zvali su me iz banke da me uhvate na "trehu" i počeli mi prijetiti sudom i slična sranja ukoliko u tom i tom roku ne izmirim dugovanje. Nije mi se dopao njihov nastup (nadmeno, uobraženo i prijeteće ponašanje tog bankarskog činovnika u stilu Al Caponea i Don Vita Corleonea)... Ja sam tog bankarčića lijepo saslušao, par puta glasno zijevnuo u slušalicu i rekao da predmet pošalju odmah na sud jer ja nemam namjeru platiti dugovanje osobe sa kojom sam izgubio kontakt još prije 7 godina, a nigdje nisam potpisao ugovor na kojem sam se doživotno obavezao da ću izmirivati nečije dugove. Još sam im dodao da, koliko se ja sjećam, banka je na vlastitu inicijativu i nakon vlastite procjene boniteta imaoca kartica produžila validnost tih kartica, povećala prvobitno odobreni limit i produžila važnost kartica a da nije nikoga pitala da li želi i dalje garantovati za ostale... Helem, taj predmet još nije vidio suda a kad' će - još se ne zna Ja sam svoju karticu za svaki slučaj izmirio i zatvorio (da mi ne navale to tuđe dugovanje onako "automatski") i otvorio sam novu Master karticu u drugoj banci...

[Vertigo]

hajmo bankari, ubijedite nas da mlatimo praznu slamu

drugo.. jemstvo vrijedi za tračno određenu ili odredivu obavezu.. produženje kartice bi se moglo posmatrati kao novi ugovor (per analogiam kao kod ugovora na određeno / produženje na neodređeno).. za koji ne vrijedi jemstvo dato za prvi ugovor

konkretno,Turkish Zirat Bank salje opemene zirantima po kreditnim karticama nakon vise od 8 godina, a vazenje kartice je 2 g.

[Nakon isteka prvog ugovora (čini mi se da je važio svega godinu dana, onako kao proba) banka nam je automatski povećala odobreni limit sa 3000 na 5000 i produžila rok važenja kartica na dvije godine... Nakon 10 godina i čini mi se najmanje 5 "automatskih" produženja važnosti kartica, jedna osoba od nas troje je "zaboravila" da uplati minimalni iznos od 5% a lik je "zakucao" karticu na ukupnih 5250 KM duga... Ma nije prošlo ni mjesec dana od isteka roka za minimalnu uplatu, zvali su me iz banke da me uhvate na "trehu" i počeli mi prijetiti sudom i slična sranja ukoliko u tom i tom roku ne izmirim dugovanje. Nije mi se dopao njihov nastup (nadmeno, uobraženo i prijeteće ponašanje tog bankarskog činovnika u stilu Al Caponea i Don Vita Corleonea)... Master karticu u drugoj banci...

a evo, covjek kaze i nakon 10 godina.
genijalno

dalje...kreditni biro LRC vodi evidenciju i o tome kome ste i po kojem osnovu zirant.
svako vase jamstvo po kreditnim karticama, od rata pa do sada, je tamo zavedeno i ako glavni duznik neredovno izmiruje obaveze, vas kreditni rejting pada

[Real Khan]

hajmo bankari, ubijedite nas da mlatimo praznu slamu

drugo.. jemstvo vrijedi za tračno određenu ili odredivu obavezu.. produženje kartice bi se moglo posmatrati kao novi ugovor (per analogiam kao kod ugovora na određeno / produženje na neodređeno).. za koji ne vrijedi jemstvo dato za prvi ugovor

konkretno,Turkish Zirat Bank salje opemene zirantima po kreditnim karticama nakon vise od 8 godina, a vazenje kartice je 2 g.

[Nakon isteka prvog ugovora (čini mi se da je važio svega godinu dana, onako kao proba) banka nam je automatski povećala odobreni limit sa 3000 na 5000 i produžila rok važenja kartica na dvije godine... Nakon 10 godina i čini mi se najmanje 5 "automatskih" produženja važnosti kartica, jedna osoba od nas troje je "zaboravila" da uplati minimalni iznos od 5% a lik je "zakucao" karticu na ukupnih 5250 KM duga... Ma nije prošlo ni mjesec dana od isteka roka za minimalnu uplatu, zvali su me iz banke da me uhvate na "trehu" i počeli mi prijetiti sudom i slična sranja ukoliko u tom i tom roku ne izmirim dugovanje. Nije mi se dopao njihov nastup (nadmeno, uobraženo i prijeteće ponašanje tog bankarskog činovnika u stilu Al Caponea i Don Vita Corleonea)... Master karticu u drugoj banci...

a evo, covjek kaze i nakon 10 godina.
genijalno

dalje...kreditni biro LRC vodi evidenciju i o tome kome ste i po kojem osnovu zirant.
svako vase jamstvo po kreditnim karticama, od rata pa do sada, je tamo zavedeno i ako glavni duznik neredovno izmiruje obaveze, vas kreditni rejting pada

Tu je dakle prostor gdje ja očekujem od države da intervenira, tj. da detaljnije i poštenije regulira prava i obaveze i banaka i građana kroz spriječavanje monopolskog ponašanja banaka (a monopolizam na tržištu je nezakonito djelovanje). Kako vidim, sve banke rade po istom monopolskom klišeu odnosno "prema međusobnom dogovoru". Ja kao obični građanin ne očekujem od države da zabrani pravo bankama da obezbjede svoj kapital (OK, pa neka to rade i kroz institut "žiranta", zašto ne?), ali zato s pravom očekujem zaštitu države od samovoljnog bankarskog tumačenja zakona i propisa. Odakle bankama pravo da moj potpis koji sam stavio na ugovor koji je važio godinu dana na neki mađioničarski način "podrazumijevaju" kao doživotnu obavezu! Nema tu nikakvog "podrazumijevanja" u zakonu. A ako i ima, onda zakonodavac MORA to mijenjati jer su građani stavljeni u neravnopravan položaj i u neku vrstu ropstva (a ropstvo u bilo kom obliku je protivustavna kategorija). Neko će reći "pa ko te je tjerao da pristaneš na te uslove..." ali ja sam pristao na te uslove jer nisam imao nikakvu alternativu, i to sam eksplicitno pristao na svega jednu godinu. Dalje ja nisam imao nikakav izbor niti me je iko išta pitao. Pa ako sam se oženio bez obavezivanja pred matičarem da do groba MORAM biti u tom braku zašto bih onda bio obavezan vraćati tuđe dugove nakon očigledno pogrešne procjene banke i njenih "stručnjaka"... Ovoga se svakako trebamo sjetiti 2010. godine, u toku predizborne kampanje, da pitamo konkretno buduće zakonodavce šta oni misle o ovom problemu i KAKO ga kontaju riješiti.

[harač]

grupa gradjana iz sarajeva (sve ziranti zrtve onih koji ne vracaju kredite) ce pokrenuti zakonitost pojma "zirant" i njegovu opravdanost. osnovu za ovu inicijativu su nasli u cinjenici da u kapitalistickom svijetu svako ima svoje dugove i vraca ih sam. niko drugi ne moze bit garant za nekog drugog/

ako se sudski opovrgne ova ekonomska kategorija, sve banke ce zirantima morati vratiti isplaceno (sto mi zvuci kao bajka) a svoje dugove ce morati potrazivati od onog ko im stvarno duguje.

vasi komentari na ovo?

nešto najsmješnije što sam čuo u životu. trebaju pazit kome će biti jemci, a ne trošiti pare nizašto

[cd_rom]

šta kažete na situaciju kad je rok za vraćanje kredita istekao, a ostao dug zbog "sažaljenja" banke nad dužnikom pa onda dužnik uplaćuje mjesečno 100 do 150KM.

rezultat je da zatezna kamata "pojede" tih 100KM, pa dug u roku 6 mj. naraste sa 4000 na 6000KM

da li je ovo ustavno?

[gumifufna]

Ako neko trazi da mu budes zirant,mozeli se napraviti da ti dignes kredis i das novac tom prijatelju koji hoce kredit.Tako da on bude zirant za taj kredit pa ti neplacas a on sam svoj kredit mora otplacivati.

[gaius]

da odmah razjasnimo.. nisam bankar.. pravnik jesam i stoga nastojim razjasniti neke stvari da ljudi koji to nisu ne rasipaju energiju a da usput dobiju besplatan savjet.. a savjet od nekog ko zna - zlata vrijedi.. pa krenimo redom..

1. nije tačno da se ugovori ne mogu preispitivati.. nego ljudi naprosto nisu zainteresirani za takvo što ili ne znaju kako (ili to čak ne znaju ni oni koji bi trebali ljude savjetovati9.. ako postoje određeni elementi za osporavanje (zelenaški ugovor, prekomjerno oštečenje, ništavost određenih klauzula, neodređenost ili neodredivost određenih osoba).. sve se to može osporavati..

problem je što se kod nas percipira da je ugovor "monopolistički" samo zato što se jemcu ne sviđa da mu se zajaši na platu a da glavni dužnik uživa u hladovini.. ali sve to je jemac znao (ili se mogao raspitati evo na forumu) u momentu kad je potpisivao ugovor o jemstvu..

zašto jemac jemči za glavnog dužnika - to je stvar jemca i to banku, kao povjerioca, hladno zaboli neka stvar.. banka traži jemca, a je li jemac supruga, švalerka ili tetka koja se vratila iz amerike - povjerioca, tj. banku ne interesuje

jemstvo po zakonu jeste supsidijarno (ako nije drugačije ugovoreno) i kao takvo znači da povjerilac samo treba pozvati glavnog dužnika.. ako ne.. može handriti povjerioce.. ako je jemac-platac onda ne mora ni pozivati glavnog.. nego može ganjati jednog jemca ili sve njih, zajedno ili bez glavnog dužnika..

jemac koji šta plati ima pravo da traži povrat od glavnog dužnika.. dakle platiš pa onda pravac sud, tužba, presuda, izvršenje.. ili ako si se i sam osigurao (čitaj: bio pametan kao banka) onda ako još imaš notarsku izvršnu ispravu ideš na izvršenje..

2. suštinski problem su jemci koji očito ne shvataju u šta se uvaljuju... a zakon je vrlo jasan.. niko te ne tjera da budeš jemac.. ali ako pristaneš.. u principu ćeš završiti kao donji..

3. dezinformacija je da kod nas "administrativna zabrana" nije propisana zakonom.. prema članu 164. ZIP-a
"Dužnik može ovjerenom ispravom dati saglasnost da se radi naplate potraživanja povjerioca zapljeni dio njegove plaće i da se isplati izravno povjeriocu na način određen u toj ispravi. Takva isprava ima pravno djelovanje rješenja o izvršenju".

zar ne mislite da se već neko od nas pravnika ne bi sjetio da uništi poslodavca zbog nezakonitog obustavljanja plata?

da ne bude zabune.. i jemac je dužnik.. prema tome to vrijedi i za njega..

sugestija: ne budite jemci za bilo koga jer zakon štiti povjerioca (s čim se slažem) ali i jemca ako postoje određeni oblici neazkonitosti (a nezakonitost nije to što banka handri jemca a ne glavnog dužnika, što jemac ima rastrošnu suprugu i dvoje djece u osnovnoj, što mu je otišao zupčasti itd).

sva ostala priča je mlaćenje prazne slame i s takvom pričom se na sudu ne može uspjeti - ni pod razno.. možda u kakvoj američkoj seriji - ali kod nas - jok..

ono s čim se može uspjeti jesu promjenjive kamate tipa:
a) kako se banci ćefne
b) kako se ćefne hanumi od direktora nam u banci
c) kako se ćefne kakvom bankarskom sijelu..

u ugovoru tačno moraju biti određeni kriteriji za promjenu kamatne stope koji neće ovisiti od volje ugovornih strana nego od objektivnih, nezavisnih i provjerljivih faktora (npr. euribor + 3,5%; zakonska zatezna kamata - 3 %; 4% + index rasta cijena na malo itd.. itd..).. a koj iće istovremeno biti ili dovoljno određeni ili makar odredivi..

klauzule tipa: u skladu sa poslovnom politikom banke; u skladu sa kretanjem cijene kapitala na tržištu (šta god to značilo) itd.. itd.. nisu ni određene ni odredive ili pak zavise od volje banke..