#26 Re: Sta jedemo? Surogati!
Posted: 29/07/2009 17:12
Stvar i nije tako crno-bijela. Kad bi se napravila objektivna analiza krajnji reziltat analiza mozda bi bil na onome da je nesto 70 % domaceg kvaliteta. I to je kvalitet koji ima svoju gastronomsku i novcanu vijednost. Ne treba ga negiratii i odbacivati ali ga treba ispravno vrijednovati.
Sto se tice higijene kao kriterija ona moze biti zadovoljavajuca i istovjetna onim uslovima tradicionalne domace tehnologije u vlasickim bivacima a da jos uvjek mozemo smatrati upitnim ostale elemente kvaliteta i originalnosti.
Treba se fokusirati na ono sto bi trebali biti indikatori kvalitete nekog proizvoda. Patvoreni Travnicki/Vlasicki sir (T/VS) od mlijeka u prahu jeste sir koji ima svoj kvalitet i "higijenu", ali ono sto on nikako ne moze imati je kvalitet i osobine orginalnog travnickog sira. Na skali kvaliteta od 1-10 patvoreni (T/VS) je na podioku 6 i ono sto bi on trebao imati je cijena koja iznosi 60-70 od orginala. Upravo ova relacije i jeste najcesce sporna.
(T/VS) na bazi svjezeg kravljeg mlijeka ima kvalitet sira 10 -kao i onaj od ovcijeg mljeka- ali moze imati maksimalno 90 % cijene orginala; samo zato sto je orginal od ovcijeg sira i ima drukciji okus miris i druge "organoleptike" u odnosu na orginal.
Kupac treba da ima izgradjene svoje kriterije kvalitete za proizvode koje kupuje. Da bi to mogao treba da se educira i da prikuplja sto vise informacija o namirnicama, osobenostima tehnologija njihovog uzgoja, prerade ili proizvodnje. To mu jedino daje sigurnost kod izbera i trgovine postici optimum kvalitete i cijene. Danas je sreca da se ima internet, ali su i prije postojale biblioteke. Pitanje je samo ima li se motiv, volja i interes za to. Drugi problem je taj sto nasi tradicionalni proizvodi nisu na internetu. Tu mahanu bi mi mogli da ispravimo na ovom forumu.
Ako se poznaju elementi i indikatori kvalitete ima se "oruzije" kojim se moze kupiti zeljeni kvalitet, ili da ono sto se kupi ima najpovoljniju cijenu.
Indikatori kvaliteta Vlasickog sira
-Orginalni naziv ovoga sira je Vlasicki sir. Volim Travnik ali moram biti posten prema Vlasicu. Ubjedjen sam da Travnik nije postojao kad je nasto Vlasicki sir pa Vlasic ima vise prava da sir nosi njegovo ime.
-Glavna karakteristika originalne tehnologija Vlasickog sira (VS)je konzervacija i zatita sira od uticaja zraka prilikom njegova sazrijevanja. To se kod VS radi salamurenjem sira (potapanjem sira u tecnost koja je u osnovi slana voda). To je glavna nota osobenosti i originalnosti VS. Rijetki su sirevi, na nasim, prostorima koji se konzerviraju na ovakav nacin. Ako vam trgovac nije u stanju pokazati kacu ili sud sa slanom vodom u kojoj je bila kriska VS -prije nego vam je prodao tu krisku- iste sekunde mu mozete oboriti cijenu za 40 % ili nemojte kupovati taj sir. VS pocinje gubiti na kvaliteti ako provede na zraku duze od 24 sata.
-Orginalno pakovanje VC je drvena kaca razlicite velicine a orginalne su one oko 50 kg. Industrijska proizvodnja VS koristi vakumsko pakovanje koje nije nekvalitetno; ima svoju funkciju i prednosti, ali to nije original- vec 90% od originala. Pretpostavljam da industrijski proizvodjaci prije vakum pakovanja salamure sir neko vrijeme. Vakum ima funciju zatite kriske sira od direktnog dodira sa vazduhom i to dobro radi. Unutrasnjost kriske VS bi trebala biti puna slane vode. Kupac treba razumjeti primjenu tehnologije vakumskog pakovanja koja ne narusava osnovni kvalitet sira - iako nije originalna.
-Ako se desi da trgovac pred vama otvara kacu VS: nemojte kupovati one kriske iz prvog sloja ili ako hocete sir za pite: odmah se cjenkajte i snizite cijenu tih kriski i do 30 %. Prilikom skladistenja i transpostra ispari, ili se izlije, gorni sloj salamure i dijelovi kriske provedu dosta vremena na zraku. To moze gotovo skroz upropastiti te kriske ali to ne znaci da ostatak sadrzaja kace nije kvalitetan.
Ako u marketima naletite na probijene kese iz kojih je "iscurio" vakum nemojte kupovati taj VS.
-Slanost (salinitet) salamure i sira je sljedeca vazna karakteristika VS. So je kod VS konzervans. Sadrzaj soli u kriski VS mora biti veci nego sto su prosjecni ukusi slanosti. Slanost VS mozete smanjiti ako krisku potopite u hladnu tekucu vodu. Sto duze to bolje. Narednih 10-12 sati kriske potopiti u vodu. Prospite vodu i ponovite isti postupak, dok ne dobijete sir zeljene slanosti.
Ako ste kupili vece kolicine VS i trebate ga sacuvati mjesec-dva obavezno ga potopite u slanu vodu. Frizider vam ne pomaze i ne treba vam. VS se konzervira samo slanom vodom.
Da li savremeni industrijski proizvodjaci koriste neke druge metode konzervacije VS ne znam. I to je moguce.
-Vrsta i kvalitet mlijeka, kao sirovine za sir, je jedan od najvaznijih elemenata kvaliteta i orginalnosti svakog sira pa i VS. Orginalni VS je proizvod stocara ovcara sa planine Vlasic. Iz mnogo razloga-koji nisu predmet ovog eglena-oni su se bavili samo ovcarstvom pa je orginalna vrsta mlijeka za VS bilo ovcije mlijeko. Danas se proizvodi i VS na bazi kravljeg mlijeka ciji kvalitet nije upitan ali je njegov okus, miris "masnoca", za koju nijansu drukciji od ovcijeg VS.
-Proizvodnja VS. VS vrhunskog i originalnog kvaliteta, uz postivanje najvisih higijenskih standarda se moze proizvesti u svakom domacinstvu. Medjutim, ako se neko bavi vecim obimom takve proizvodnje na 8. spratu nekog solitera onda sigurno koristi mlijeko u prahu i to moze biti sporni element kvaliteta. Sve ostalo moze biti kao kod orginalne tehnologije.
To sto se -kao sirovina- koristi mlijeko u prahu je sretna okolnost i jako povoljno. Ako neko na 8 spratu, 50 km od najblizeg tora sa ovcama preradjuje 100 l "svjezeg" mlijeka u sir: od njega nikada ne bi trebalo kupovati sir. Toga treba pod hitno prijaviti sanitarnoj inspekciji.
Savremene tehnologije je razvijla mini proizvodno-tegnoloske linije za predadu do 200 l mlijeka dnevno i ta linija moze da stane u 30 m2, za skladistenje i pakovanje treba jos 30m2 i nije nista sporno da bude locirana u sred nekog grada. BiH i Vlasic treba par poduzetnih prehrambenih tehnologa koji bi na bazi osnovnih karakreristika Vlasickog sira dizajnirali paletu razlicitih proizvoda. Nekoliko namaza (sir sa gljivama itd), dresinga itd. To bi samo ojacalo poziciju samog brenda, povecalo profitabilnost cijele proizvodnje (do vlasicke livade do sira), otvorilo nova radna mjesta itd. a svi bi imali korisi.
Gradjani BiH imaju najvise interesa da Vlasicki sir postane brend i nas proizvod ne samo zbog parole "jedimo domace" vec zato sto mi mozemo imati uticaj na kvalitet ovoga proizvoda. Trziste BiH je temelj opstanka Vlasickog sira i proizvodjaci ako zele opstatio i prezivjeti moraju udovoljiti zahtjeve prvo toga trzista a to je prostor za "dijalog: izmedju kupca i proizvodjaca.
Sto se tice higijene kao kriterija ona moze biti zadovoljavajuca i istovjetna onim uslovima tradicionalne domace tehnologije u vlasickim bivacima a da jos uvjek mozemo smatrati upitnim ostale elemente kvaliteta i originalnosti.
Treba se fokusirati na ono sto bi trebali biti indikatori kvalitete nekog proizvoda. Patvoreni Travnicki/Vlasicki sir (T/VS) od mlijeka u prahu jeste sir koji ima svoj kvalitet i "higijenu", ali ono sto on nikako ne moze imati je kvalitet i osobine orginalnog travnickog sira. Na skali kvaliteta od 1-10 patvoreni (T/VS) je na podioku 6 i ono sto bi on trebao imati je cijena koja iznosi 60-70 od orginala. Upravo ova relacije i jeste najcesce sporna.
(T/VS) na bazi svjezeg kravljeg mlijeka ima kvalitet sira 10 -kao i onaj od ovcijeg mljeka- ali moze imati maksimalno 90 % cijene orginala; samo zato sto je orginal od ovcijeg sira i ima drukciji okus miris i druge "organoleptike" u odnosu na orginal.
Kupac treba da ima izgradjene svoje kriterije kvalitete za proizvode koje kupuje. Da bi to mogao treba da se educira i da prikuplja sto vise informacija o namirnicama, osobenostima tehnologija njihovog uzgoja, prerade ili proizvodnje. To mu jedino daje sigurnost kod izbera i trgovine postici optimum kvalitete i cijene. Danas je sreca da se ima internet, ali su i prije postojale biblioteke. Pitanje je samo ima li se motiv, volja i interes za to. Drugi problem je taj sto nasi tradicionalni proizvodi nisu na internetu. Tu mahanu bi mi mogli da ispravimo na ovom forumu.
Ako se poznaju elementi i indikatori kvalitete ima se "oruzije" kojim se moze kupiti zeljeni kvalitet, ili da ono sto se kupi ima najpovoljniju cijenu.
Indikatori kvaliteta Vlasickog sira
-Orginalni naziv ovoga sira je Vlasicki sir. Volim Travnik ali moram biti posten prema Vlasicu. Ubjedjen sam da Travnik nije postojao kad je nasto Vlasicki sir pa Vlasic ima vise prava da sir nosi njegovo ime.
-Glavna karakteristika originalne tehnologija Vlasickog sira (VS)je konzervacija i zatita sira od uticaja zraka prilikom njegova sazrijevanja. To se kod VS radi salamurenjem sira (potapanjem sira u tecnost koja je u osnovi slana voda). To je glavna nota osobenosti i originalnosti VS. Rijetki su sirevi, na nasim, prostorima koji se konzerviraju na ovakav nacin. Ako vam trgovac nije u stanju pokazati kacu ili sud sa slanom vodom u kojoj je bila kriska VS -prije nego vam je prodao tu krisku- iste sekunde mu mozete oboriti cijenu za 40 % ili nemojte kupovati taj sir. VS pocinje gubiti na kvaliteti ako provede na zraku duze od 24 sata.
-Orginalno pakovanje VC je drvena kaca razlicite velicine a orginalne su one oko 50 kg. Industrijska proizvodnja VS koristi vakumsko pakovanje koje nije nekvalitetno; ima svoju funkciju i prednosti, ali to nije original- vec 90% od originala. Pretpostavljam da industrijski proizvodjaci prije vakum pakovanja salamure sir neko vrijeme. Vakum ima funciju zatite kriske sira od direktnog dodira sa vazduhom i to dobro radi. Unutrasnjost kriske VS bi trebala biti puna slane vode. Kupac treba razumjeti primjenu tehnologije vakumskog pakovanja koja ne narusava osnovni kvalitet sira - iako nije originalna.
-Ako se desi da trgovac pred vama otvara kacu VS: nemojte kupovati one kriske iz prvog sloja ili ako hocete sir za pite: odmah se cjenkajte i snizite cijenu tih kriski i do 30 %. Prilikom skladistenja i transpostra ispari, ili se izlije, gorni sloj salamure i dijelovi kriske provedu dosta vremena na zraku. To moze gotovo skroz upropastiti te kriske ali to ne znaci da ostatak sadrzaja kace nije kvalitetan.
Ako u marketima naletite na probijene kese iz kojih je "iscurio" vakum nemojte kupovati taj VS.
-Slanost (salinitet) salamure i sira je sljedeca vazna karakteristika VS. So je kod VS konzervans. Sadrzaj soli u kriski VS mora biti veci nego sto su prosjecni ukusi slanosti. Slanost VS mozete smanjiti ako krisku potopite u hladnu tekucu vodu. Sto duze to bolje. Narednih 10-12 sati kriske potopiti u vodu. Prospite vodu i ponovite isti postupak, dok ne dobijete sir zeljene slanosti.
Ako ste kupili vece kolicine VS i trebate ga sacuvati mjesec-dva obavezno ga potopite u slanu vodu. Frizider vam ne pomaze i ne treba vam. VS se konzervira samo slanom vodom.
Da li savremeni industrijski proizvodjaci koriste neke druge metode konzervacije VS ne znam. I to je moguce.
-Vrsta i kvalitet mlijeka, kao sirovine za sir, je jedan od najvaznijih elemenata kvaliteta i orginalnosti svakog sira pa i VS. Orginalni VS je proizvod stocara ovcara sa planine Vlasic. Iz mnogo razloga-koji nisu predmet ovog eglena-oni su se bavili samo ovcarstvom pa je orginalna vrsta mlijeka za VS bilo ovcije mlijeko. Danas se proizvodi i VS na bazi kravljeg mlijeka ciji kvalitet nije upitan ali je njegov okus, miris "masnoca", za koju nijansu drukciji od ovcijeg VS.
-Proizvodnja VS. VS vrhunskog i originalnog kvaliteta, uz postivanje najvisih higijenskih standarda se moze proizvesti u svakom domacinstvu. Medjutim, ako se neko bavi vecim obimom takve proizvodnje na 8. spratu nekog solitera onda sigurno koristi mlijeko u prahu i to moze biti sporni element kvaliteta. Sve ostalo moze biti kao kod orginalne tehnologije.
To sto se -kao sirovina- koristi mlijeko u prahu je sretna okolnost i jako povoljno. Ako neko na 8 spratu, 50 km od najblizeg tora sa ovcama preradjuje 100 l "svjezeg" mlijeka u sir: od njega nikada ne bi trebalo kupovati sir. Toga treba pod hitno prijaviti sanitarnoj inspekciji.
Savremene tehnologije je razvijla mini proizvodno-tegnoloske linije za predadu do 200 l mlijeka dnevno i ta linija moze da stane u 30 m2, za skladistenje i pakovanje treba jos 30m2 i nije nista sporno da bude locirana u sred nekog grada. BiH i Vlasic treba par poduzetnih prehrambenih tehnologa koji bi na bazi osnovnih karakreristika Vlasickog sira dizajnirali paletu razlicitih proizvoda. Nekoliko namaza (sir sa gljivama itd), dresinga itd. To bi samo ojacalo poziciju samog brenda, povecalo profitabilnost cijele proizvodnje (do vlasicke livade do sira), otvorilo nova radna mjesta itd. a svi bi imali korisi.
Gradjani BiH imaju najvise interesa da Vlasicki sir postane brend i nas proizvod ne samo zbog parole "jedimo domace" vec zato sto mi mozemo imati uticaj na kvalitet ovoga proizvoda. Trziste BiH je temelj opstanka Vlasickog sira i proizvodjaci ako zele opstatio i prezivjeti moraju udovoljiti zahtjeve prvo toga trzista a to je prostor za "dijalog: izmedju kupca i proizvodjaca.

