Evo malo i pažnje Hr. Hladnokrvnjaku
Hrvatski posavac
GRIVA:Duga gusta čeona griva koja pada preko očiju često do visine između očiju i nozdrva.Kovrčava i tvrda.
VRAT: Jak,relativno kratak i lijepo oblikovan.Donja linija vrata kratka, a gornja duga i blago povijena unaprijed.
PRSA: Vrlo snažna i razvijena prsa.
TEŽINA:Ubraja se u srednje teške konje s težinom od 600 - 650 kg.
VISINA: Kreće se od 150 cm.
KARAKTER:Konj
pokazuje vrlo razvijene osobine socijalnosti prema stadu i čovjeku, te
poslušnost, privrženost i dobre memorije. Dobroćudan je i lagano
vodljiv(podliježe ljudskoj volji). Nema razvijen obrambeni mehanizam
prema čovjeku. Vrlo dobroga karaktera sa živim temperamentom.
narodu ga još zovu posavski konj, posavec i posavski bušak. Kao što mu
ime govori, nastao je na području slivnog toka rijeke Save i njezinih
pašnjačkih površina. Uzgojno mu je područje nekada bilo od Zagreba
prema Županji, a danas je to nizvodno od Zagreba do Nove Gradiške. Po
svojoj brojnosti danas je najznačajnija pasmina konja u Republici
Hrvatskoj. Zahvaljujući svojim kvalitetnim osobinama prihvatili su ga i
brojni uzgajivači s područja Posavja u Republici Sloveniji.
Hrvati,
stigavši u prošlosti na ove prostore iz stepa Euroazije, sa sobom su
doveli i svoje konje. Na ovim prostorima vjekovnih sudara
civilizacijskih kultura istoka i zapada, velikih carstava te njihovih
vojski, odnosno teškog europskog ratnog konja s jedne strane i lako
pokretljivog orijentalnog konja s druge strane, taj se konj morao
prilagođavati uvjetima. To je podloga na kojoj je nastala današnja
gojidba hrvatskog posavca kojeg je narod stvorio kao speci? čni tip
konja pod utjecajem našeg podneblja i posavskih pašnjaka.
Godina
1991. značajna je za tu pasminu jer tada započinje sustavno provođenje
uzgojno - selekcijskog rada kroz pregled, odabir te obilježavanje i
upis grla u matične knjige. Prvi zahvati na umatičavanju konja zbili su
se ranije u dva navrata 1978. i 1980. godine kada je u te dvije akcije
obilježeno ukupno 83 grla i to u mjestima Sisačko - moslavačke
županije: Tišina Kaptolska, Mahovo, Posavsko Jezero, Ljubljanica te
Martinska Ves. Rad na umatičavanju zamire sve do 1991. godine kada
započinje sustavni rad u tom dijelu našeg konjogojstva. Svoju inozemnu
promociju pasmina doživljava u Friedrichshafenu u travnju 1998. godine.
Hrvatski
posavac ima ne odviše dugu glavu, suhu, karakteristično širokih nozdrva
i izraženo bistrih očiju te male, stršeće uši. Vrat mu je čvrsto
nasađen na greben, kratak i lijepo oblikovan s gusto preljevajućom
grivom. Zbijenog je i čvrstog trupa, jednako izražen u sva tri dijela.
Sapi su raskoljene, češće strme s niže nasađenim repom bogatog strunom.
Noge su relativno suhe s kratkom cjevanicom, pravilnog su stava s
kičicama obraslih kratko nakostriješenih dlačica. Od boja prevladava
dorat, češće tamni, nego svijetli. Isto tako javlja se kao vranac,
rjeđe kao sivac i alat. Šara boja nije poželjna u uzgoju.
Ranozrela
je pasmina, čvrste konstitucije, dobrog zdravlja i dugovječnosti.
Posjeduje uravnotežen karakter, izraženu volju i upornost u radu.
Skroman je i jednostavan u hranidbenim zahtjevima. Od ranog proljeća do
kasne jeseni uzgaja se na posavskim pašnjacima, a zimi u staji uz
sijeno s par klipova kukuruza.
Najbolje rezultate u uzgoju i
upotrebi s obzirom na uzgojni cilj i povijest postiže u ravničarskom
kraju koji obiluje vodenim tokovima i naplavnim šumama te pašnjačkim
površinama. Miran, dobroćudan i podoban je za vuču u šumi, kao i za rad
na oranicama pod plugom, a odličnog je držanja i kasa u šlavoneru.
Njegova
ekonomska vrijednost, kao i svih ostalih pasmina radnih konja u nas pa
i u svijetu, izgubila se pojavom mehanizacije u poljoprivredi. Danas
svoju vrijednost iskazuje u športu - rekreativno jahanje, hipoterapija
te kao dio ekološke cjeline parkova prirode i nacionalnih parkova. Isto
tako ova se pasmina upotrebljava za proizvodnju mesa i speci? čnih
proizvoda od konjskog mesa.
Prema Središnjem popisu matičnih
grla Hrvatskog stočarskog centra 2000. godine upisano je u centralnu
matičnu evidenciju ukupno 1048 kobila i 84 pastuha. S obzirom na
efektivnu veličinu populacije, odnos muških i ženskih rasplodnih
jedinki unutar populacije (Ne=311,07), pasmina je ugrožena.
Moze li biti da su zbog toga i zdrijebad jeftinija, zato sto hem dugo traje dok pobjele, hem ne znas hoce li stvarno pobijeliti? 
