AdSense / Porez / Firma

[Fox_Fox]

Platiti možeš ako hoćeš.

Naša poreska (i FBiH i RS) očekuje da ti odeš kod njih, pokucaš na vrata bakici i kažeš:

Baba baba, ja došao da platim porez. Pa onda fino pola sata do sat ti treba da toj gluhoj bakici objasniš šta je internet, pa onda još sat vremena da joj objasniš za Google. Nakon toga se mogu desiti dvije opcije: da ti bakica da uplatnicu da platiš ili će ti reći de ti nauči mog unuka kako se to radi, ne moraš plaiti porez. Na tebi je da biraš.

Šalu na stranu. Zakon je 0 bodova, sam se moraš prijaviti. Ja sam imao sličnu dilemu kad su počele dolaziti uplate sa xxxx€, pa sam se malo raspitao, i došao do odgovora da poreska uprava prati uplate ako dobiješ preko 30.000KM u roku od 3 do 4 mjeseca, možeš očekivat da dobiješ pismo od njih i da trebaš platiti.

[modem33]

Dugo je vremena prošlo, pa možda postoje neki novi propisi. Ne bi bilo loše da se tema reaktivira.

Dakle, ima li neko ko je dobro upoznat sa ovom tematikom da objasni koliki tačno iznos odnosno procenat treba da se plati državi? Vidim da u Hrvatskoj i Srbiji treba da se plati porez na dohodak plus procenat za PIO. Kada se sve to sabere izađe da na ukupan prihod od Adsensa državi treba da ode jedna trećina otprilike.

Koliko je meni poznato porez na ostale prihode i u FBiH i u RS iznosi 10%, ali da li se i u entitetima plaća određeni procenat za PIO ili postoje još neke dodatne stavke koje se plaćaju državi?

P.S: Molim da tema ne ode u pogrešnom pravcu, odnosno na raspravu da li uopšte treba prijavljivati ili ne. To je na svakom pojedincu da odluči za sebe. Želio bih da diskutujemo o tome šta konkretno očekuje one koji odluče da prijave prihod od Adsensa.

http://www.pufbih.ba

Svi su ti odgovori ovdje pa citajte ....

Ja ne bih placao ..... ali morate znati jednu cinjenicu banke + politicari = rodbina. Ali kao sto netko rece ..... u poreznoj ne znaju ljudi sta je internet osim ako ste sadisti pa volite da se izivljavate nad drugima.

[Ricken]

ne treba ti ni obrt ni d.o.o.. pusti to.. ti si fizičko lice koje ostvaruje prihod iz inostranstva (kao što penzioner ostvaruje penziju zarađenu u njemačkoj npr)... imaš obavezu da platiš porez na dohodak.. imaš čak pravo i na umanjenje osnovice (20% odnosno 30% - pogledaj zakon o porezu na dohodak i pravilnik o primjeni istog http://www.pufbih.ba)

Zakon na koji se pozivaš pravi razliku između trajne djelatnosti i povremene djelatnosti. Neki drugi zakoni koji uređuju djelatnosti fizičkih lica također zahtjevaju da se trajna djelatnost registruje. U smislu karaktera neke djelatnosti, recimo ako u nekad primiš nanadu po ovom osnovu, onda ti ne treba djelatnost. Ako je primaš stalno, tokom godine, zakon nije na njegovoj strani. Što je najgore više se isplati prijaviti djelatnost jer imaš mogućnost odbitka troškova u porezne svrhe. Zato je zakon o predvidio razne tipove djelatnosti, za one koji rade i ne rade sa različitim šemama oporezivanja.
Opet, nemožeš porediti penzije koje se nesmatraju dohotkom u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak (član 5 ili 6 nisam siguran) i prihoda od obavljanja povremene ili trajne djelatnosti, koje je zakon definirao kao oporeziva primanja. Kad obavljaš trajnu djelatnost onda imaš i neke druge poreze i takse, pa država jako voli i cijeni da joj se to prijavi i plati, kao što i ja i ti na prihode od naših registrovanih djelatnosti plaćamo poreze i takse, bez obzira jesmo li ih ostvarili u inostranstvu ili u zemlji. U nekim zakonima se često voli upotrijebiti formulacija tržišnog poremećaja.

Također, bio bih oprezan za priznavanje tih 20% do 30% troškova, jer opet u istom tom zakonu se kaže da se kod rada na crno troškovi nepriznaju kao odbitna stavka. To znači ako stalno prima prihode po ovom osnovu. država mu neće priznati rashode. jer se radi o radu na crno. Ako se radi o povremenoj djelatnosti, i ako isplatitelj prihoda nije PUFBiH dostavio poreznu prijavu, a u ovom slučaju kako se radi o ino primanjima nije, onda je obaveza na primatelju prihoda. Naša PUFBiH, nažalost traži da se u ovakvim slučajevima obračuna 11,1% poreza na primljenu naknadu i 4% doprinosa. Ova praksa čak zavisi od općine do općine, s obzirom da zakon nije predvidio da fizička lica prijavljuju sama prihode iz inostranstva.

Nije predvidio jer vjerovatno cijelo vrijeme pričamo o već oporezovanom prihodu, s obzirom da je isti ostvaren u inozemstvu, koji se neoporezuje u domicilnoj zemlji samo ako postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ukoliko se prihod fizičkog lica oporezuje u ino zemlji, tada naš zakon predviđa porezni kredit. Ali sve to samo treba prijaviti i prikupiti dokumentaciju kao dokaznu osnovu.

[Ricken]

Ne razumijem zasto zelis da prijavljujes ista, kad ne moras. I ja primam cekove (ne velike, ali primam) i nemam namjeru nista prijavljivati. Pa to je isto da prijavljujes kad ti tetka posalje para iz Amerike.

Nije isto jer je on iznajmio svoj prostor na netu i na osnovu toga dobio honorar. Druga je stvar sto nasa administracija nema pojma o tome ali nije isto kao kad ti rodbina posalje lovu.

Ali ako je Server na kojem je prostor recimo u Finskoj...onda taj "poslovni prostor" pripada Finskom području, i nema ništa sa BiH...ili to nema veze ?

Ako je server u Finskoj, može značiti da si prihode ostvario u Finskoj, porez treba da platiš u Finskoj po njihovim zakonima.To neznači da se FBiH odriče prava da oporezuje svog rezidenta. Tako je u zakonu o porezu na dohodak predviđeno da ako je recimo u Finskoj porez 5% na dohodak, u FBiH ćeš platiti još 5% našeg poreza, tako da ti je ukupna porezna obaveza 10% kako i predviđaju zakoni u FBiH. Ako je recimo server u Hrvatskoj, BiH i Hrvatska imaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa ne bi tamo platio ništa u drugoj zemlji, nego sve u FBiH. Za sve navedeno vrijedi da se ispune i formalni uvjeti, i obezbjedi dokazna dokumentacija da ne bi u svakoj zemlji platio 100% iznos poreza, duplo, a to je najčešće slučaj jer ljudi ne misle o tome. Najgore od svega je što se takve stvari otkriju u periodu od 5-6 godina, pa se novac potroši, a poreze uprave, duša im, vole obračunati i te neke zatezne kamate na zakašnjelo plćanje, pa jadnom čovjeku prisjedne što je išta radio, jer u konačnici bude u debelom minusu.

[_juka_]

Mene interesuje da li je ustvari bilo ko platio porez na AdSense kao fizičko lice i koji je to iznos u procentima?

[ExNihilo]

Ako je recimo server u Hrvatskoj, BiH i Hrvatska imaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa ne bi tamo platio ništa u drugoj zemlji, nego sve u FBiH.

Teoretski, šta ako FBiH propisuje 0% poresku stopu? Tada se plaća sve u Hrvatskoj, po njihovoj poreskoj stopi, ili ?

[Ricken]

Ako je recimo server u Hrvatskoj, BiH i Hrvatska imaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa ne bi tamo platio ništa u drugoj zemlji, nego sve u FBiH.

Teoretski, šta ako FBiH propisuje 0% poresku stopu? Tada se plaća sve u Hrvatskoj, po njihovoj poreskoj stopi, ili ?

Pazi pretpostavka je da su usluge pružene u Hrvatskoj od strane BiH rezidenta. Ako po ugovoru primjenimo član 7, međudržavnog sporazuma, uključivo i formalne preduvjete, tada se cjelokupan dohodak oporezuje u BiH. Ako je BiH mjesto pružanja usluga od strane rezidenta BiH, onda se dohodak svakako oporezuje po BiH zakonima.

[ExNihilo]

Ako je recimo server u Hrvatskoj, BiH i Hrvatska imaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa ne bi tamo platio ništa u drugoj zemlji, nego sve u FBiH.

Teoretski, šta ako FBiH propisuje 0% poresku stopu? Tada se plaća sve u Hrvatskoj, po njihovoj poreskoj stopi, ili ?

Pazi pretpostavka je da su usluge pružene u Hrvatskoj od strane BiH rezidenta. Ako po ugovoru primjenimo član 7, međudržavnog sporazuma, uključivo i formalne preduvjete, tada se cjelokupan dohodak oporezuje u BiH. Ako je BiH mjesto pružanja usluga od strane rezidenta BiH, onda se dohodak svakako oporezuje po BiH zakonima.

Oporezuje u BiH, po kojoj stopi? Onoj koja vrijedi na teritoriji Hrvatske? Govorim o slučaju da se usluge pružaju u Hrvatskoj, od strane BiH rezidenta.

[Ricken]

Ako se nešto oporezuje u BiH onda se oporezuje po BiH zakonima i obratno. Stopa poreza na dohodak i dobit u BiH je 10%. Međudržavni sporazumi postoje da se dohodak ili dobit ili prihod ne bi oporezovao dva puta. U slučajevima kada nema sporazuma između zemalja, država izvora (gdje nastaje prihod) prvo oporezuje nerezidenta, pa ga onda oporezuje i matična zemlja ukoliko njenim zakonom nije predviđena mogućnost korištenja poreznog kredita za porez plaćen van te, za njega domicilne zemlje.

[ExNihilo]

Nisi me shvatio. Scenario je hipotetički. Recimo da BiH ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Tunguzijom, pri čemu je poreska stopa na dohodak u BiH 0%, a u Tunguziji 5%. ExNihilo je rezident BiH za poreske svrhe, a pruža usluge u Tunguziji. Hoće li na svoj dohodak platiti 5% ili 0% poreza?

[Ricken]

Nisi me shvatio. Scenario je hipotetički. Recimo da BiH ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Tunguzijom, pri čemu je poreska stopa na dohodak u BiH 0%, a u Tunguziji 5%. ExNihilo je rezident BiH za poreske svrhe, a pruža usluge u Tunguziji. Hoće li na svoj dohodak platiti 5% ili 0% poreza?

Pa odgovoreno ti je, dohodak će biti oporezovan po zakonu BiH, uz ispunjenje formalnih uvjeta. Da nema ugovora dohodak bi bio oporezovan po zakonu Tunguziju. Ovo sve rečeno se ne odnosi na dohodke od dividendi, kamata i rojaliteta, koje su posebno definirane, i imaju drugačiji tretman od usluga i ostalog dohodka, u inače tipiziranim međudržavnim sporazumima (tipovi sporazuma, OECD ili UN model).

[ExNihilo]

Nisi me shvatio. Scenario je hipotetički. Recimo da BiH ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Tunguzijom, pri čemu je poreska stopa na dohodak u BiH 0%, a u Tunguziji 5%. ExNihilo je rezident BiH za poreske svrhe, a pruža usluge u Tunguziji. Hoće li na svoj dohodak platiti 5% ili 0% poreza?

Pa odgovoreno ti je, dohodak će biti oporezovan po zakonu BiH, uz ispunjenje formalnih uvjeta. Da nema ugovora dohodak bi bio oporezovan po zakonu Tunguziju. Ovo sve rečeno se ne odnosi na dohodke od dividendi, kamata i rojaliteta, koje su posebno definirane, i imaju drugačiji tretman od usluga i ostalog dohodka, u inače tipiziranim međudržavnim sporazumima (tipovi sporazuma, OECD ili UN model).

Dakle, 0%. Hvala na odgovoru. Na koji način bi se, u identičnom scenariju, tretirale dividende, kamate i autorske naknade?

[Ricken]

Nisi me shvatio. Scenario je hipotetički. Recimo da BiH ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Tunguzijom, pri čemu je poreska stopa na dohodak u BiH 0%, a u Tunguziji 5%. ExNihilo je rezident BiH za poreske svrhe, a pruža usluge u Tunguziji. Hoće li na svoj dohodak platiti 5% ili 0% poreza?

Pa odgovoreno ti je, dohodak će biti oporezovan po zakonu BiH, uz ispunjenje formalnih uvjeta. Da nema ugovora dohodak bi bio oporezovan po zakonu Tunguziju. Ovo sve rečeno se ne odnosi na dohodke od dividendi, kamata i rojaliteta, koje su posebno definirane, i imaju drugačiji tretman od usluga i ostalog dohodka, u inače tipiziranim međudržavnim sporazumima (tipovi sporazuma, OECD ili UN model).

Dakle, 0%. Hvala na odgovoru. Na koji način bi se, u identičnom scenariju, tretirale dividende, kamate i autorske naknade?

To zavisi već od konkretog ugovora i tu priču moramo konkretizirati. Generalno, u najvećem broju ugovora, ove tri vrste dohodka se oporezuju do određene stope, najčešće 10%, prvo u zemlji izvora (zemlja u kojoj dohodak nastaje), a ako je u domicilnoj zemlji porez recimo 20%, onda će se dohodak oporezovati po ova tri osnova još za 10%. Ako je u domicilnoj zemlji porez 10%, onda se ovaj dohodak neće dalje oporezivati u domicilnoj zemlji. Znimljiva situacija je recimo u FBiH za dividende, pošto je porez na dividende u FBiH 5%, a u ugovorima sa većinom zemalja je taj isti porez 10%, tada u takvim situacijama se uvijek primjenjuje povoljnija stopa. Ali ne bih dalje hipotetizirao jer nema smisla, kako se radi o jako kompleksnoj temi oporezivanja, te je vrlo lako dati informaciju koja se ne bi mogla aplicirati na neki konkretan slučaj. Recimo transfer softvera po međunarodnim sporazumima u nekim slučajevima je rojalitet, kada se većinom oporezuje prvo na izvoru, a u naizgled vrlo sličnim transakcijama ima tretman usluge, kada se oporezivanje vrši u drugoj zemlji ugovornici. Nadam se da shvataš, zašto ne bih dalje nastavljao na bazi hipoteza.

[jao_situacije]

ricken da li bi ovo moglo ?
pošto se firma oslobađa od plaćanja poreza na dobit ako je preko 30% prihoda ostvareno izvozom, da li bi tu bila uračunata i intelektualna vlasništva mislim malo je nategnuto ali trebalo bi da može

video bi trebao da je intelektualno vlasništvo ako je ostvario prihod na videu od 10 000 i ako je preko 3000 prihoda ostvario van bih a u 99% slučajeva jeste, onda bi firma trebala biti oslobođena plaćanja poreza na dobit za tu godinu
jer u tom članu ne piše izvozom čega, nego samo izvozom

[Ricken]

ricken da li bi ovo moglo ?
pošto se firma oslobađa od plaćanja poreza na dobit ako je preko 30% prihoda ostvareno izvozom, da li bi tu bila uračunata i intelektualna vlasništva mislim malo je nategnuto ali trebalo bi da može

video bi trebao da je intelektualno vlasništvo ako je ostvario prihod na videu od 10 000 i ako je preko 3000 prihoda ostvario van bih a u 99% slučajeva jeste, onda bi firma trebala biti oslobođena plaćanja poreza na dobit za tu godinu
jer u tom članu ne piše izvozom čega, nego samo izvozom

Kažeš da si ostvario više 30% prihoda od rojaliteta, ja ne ulazim u to je li to kod tebe intelektualno vlansništvo, jer po OECD tumačenjima postoj ičitav set opservacija na tu temu i vido nemora biti rojalitet, ali ako ti kažeš da jeste uzet ćemo to kao pretpostavku. Taj tvoj prihod bi onda već trebao biti oporezovan u inozemstvu, a ti u skladu sa Zakonom o porezu na dobit FBiH, za sav porez plaćen van FBiH možeš koristiti porezni kredit, naravno ukoliko možeš dokazati, i samim tim prihodi po osnovu kojih je već plaćen porez na dobit u drugoj zemlji se isključuju iz poreznog bilansa.

Tebe vjerovatno zanima da li se izvozom smatra samo promet robama ili u se porezna olakšica može koristiti i za usluge odnosno druge transakcije koje nisu izvoz roba. Jedno vrijeme PUFBiH zauzimala stav da se izvozom smatra samo izvoz roba, kasnije su stav korigovali na načina da ako je prihod primljen iz inostranstva da se porezni obveznik može koristiti olakšicu ukoliko su ostali uveti ispunjeni. Naime olakšica se dokazuje statitsičkim aneksom, tako je makar zakonodavac propisao, a ne izvoznim deklaracijama.

[jao_situacije]

ricken da li bi ovo moglo ?
pošto se firma oslobađa od plaćanja poreza na dobit ako je preko 30% prihoda ostvareno izvozom, da li bi tu bila uračunata i intelektualna vlasništva mislim malo je nategnuto ali trebalo bi da može

video bi trebao da je intelektualno vlasništvo ako je ostvario prihod na videu od 10 000 i ako je preko 3000 prihoda ostvario van bih a u 99% slučajeva jeste, onda bi firma trebala biti oslobođena plaćanja poreza na dobit za tu godinu
jer u tom članu ne piše izvozom čega, nego samo izvozom

Kažeš da si ostvario više 30% prihoda od rojaliteta, ja ne ulazim u to je li to kod tebe inteletualno vlansništvo, jer nemam dovoljno info, ali ako ti kažeš da jeste uzet ćemo to kao pretposatvku, i pretpostavku. Taj tvoj prihod bi onda već trebao biti oporezovan u inozemstvu, a ti u skladu sa Zakonom o porezu na dobit FBiH, za sav porez plaćen van FBiH možeš koristiti porezni kredit, naravno ukoliko možeš dokazati, i samim tim prihodi po osnovu kojih je već plaćen porez na dobit u drugoj zemlji se isključuju iz poreznog bilansa.

Tebe vjerovatno zanima da li se izvozom smatra samo promet robama ili u se porezna olakšica može koristiti i za usluge odnosno druge transakcije koje nisu izvoz roba. Jedno vrijeme PUFBiH zauzimala stav da se izvozom smatra samo izvoz roba, kasnije su stav korigovali na načina da ako je prihod primljen iz inostranstva da se porezni obveznik može koristiti olakšicu ukoliko su ostali uveti ispunjeni. Naime olakšica se dokazuje statitsičkim aneksom, tako je makar zakonodavac propisao, a ne izvoznim deklaracijama.

odlično
i eto objašnjenja onima koji žele 100% legalno, a da opet imaju poreznu olakšicu

[ExNihilo]

@Ricken

Hvala na odgovorima. Cijenim te kao jednog od najkorisnijih forumaša.

Evo nešto konkretnije. Ako pogledaš ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Jugoslavije i Finske, koji je BiH preuzela, vidjet ćeš da se pod članom 11. spominje kako oporezivanje kamate nastale u Finskoj (za rezidente Jugoslavije/BiH) ima pravo samo Jugoslavija/BiH i obratno. Za razliku od većine drugih ugovora koje sam listao, gdje se "državi izvora" daje mogućnost da oporezuje kamatu/dividendu/autorsku naknadu do određenog procenta (obično sam sretao 7% ili 10%), ovdje se takva stavka ne spominje. Uzimajući u obzir da je porez na kamatu u BiH 0%, te da BiH ima isključivo pravo na oporezivanje kamate, da li to znači da je BiH rezident u Finskoj, praktički, oslobođen plaćanja poreza na kamatu?

Listajući ugovore negdje sam još susreo slične slučajeve, ali se sada ne mogu sjetiti o kojim ugovorima je tačno riječ. Koliko BiH uzima za autorske naknade, ako uopće uzima?

[Ricken]

@Ricken

Hvala na odgovorima. Cijenim te kao jednog od najkorisnijih forumaša.

Evo nešto konkretnije. Ako pogledaš ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Jugoslavije i Finske, koji je BiH preuzela, vidjet ćeš da se pod članom 11. spominje kako oporezivanje kamate nastale u Finskoj (za rezidente Jugoslavije/BiH) ima pravo samo Jugoslavija/BiH i obratno. Za razliku od većine drugih ugovora koje sam listao, gdje se "državi izvora" daje mogućnost da oporezuje kamatu/dividendu/autorsku naknadu do određenog procenta (obično sam sretao 7% ili 10%), ovdje se takva stavka ne spominje. Uzimajući u obzir da je porez na kamatu u BiH 0%, te da BiH ima isključivo pravo na oporezivanje kamate, da li to znači da je BiH rezident u Finskoj, praktički, oslobođen plaćanja poreza na kamatu?

Listajući ugovore negdje sam još susreo slične slučajeve, ali se sada ne mogu sjetiti o kojim ugovorima je tačno riječ. Koliko BiH uzima za autorske naknade, ako uopće uzima?

Hvala puno.

Da, u ugovorima sa Finskom, Češkom, Danskom, Francuskom, Njemačkom, Mađarskom, Holandijom, Slovačkom, Švedskom, Emiratima i neznam sad na pamet, možda i sa još kojo zemljom, kamata se neoporezuje u državi izvora.
Rojaliteti se recimo ne oporezuju u državi izvora u DTT-ovima sa Francuskom i Švedskom.

U BiH je porezna stopa 10%, s tim da može biti manja, ako je tako predviđeno DTT-om, jer se uvijek primjenjuje povoljnija stopa za obveznika.

Što se tiče kamate, zavisi koja kamata. Kamata pravnih lica na kredite i pozjamice nije oslobođena oporezivanja, kao ni kamata fizičkih lica ostvarena na date pozjamice. Ovo bi vrijedilo samo na kamatu na oročene depozite fizičkih lica.
U skladu sa članom 6 Zakona o porezu na dohodak, tačke 11 i 12, oporezivanja se oslobađaju prihodi nastali po osnovu kamate na štednju u bankama, štedionicama i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiroračun, devizni računi i dr.) i kamate na državne obveznice, kao i prihodi ostvareni od zateznih kamata na isplaćene plaće i razlike plaća po odlukama nadležnih sudova. Znači nemaju sve kamate u FBiH isti porezni tretman.

Al me rešetate vas dvojica nije normalno uz duž i porpijeko oporezivanje dobiti i dohodka. Da nije neki ispit?

[ExNihilo]

Da, jasno. Mislio sam baš na kamate koje su oslobođene poreskog tereta.

Još nešto, kako se dokazuje poreskom autoritetu (u državi izvora) poreska olakšica po osnovu određenog ugovora o dvostrukom oporezivanju. Pitao sam ovo u PUFBiH, nisu mi znali reći. Pretpostavljam da je, pored samog ugovora o dvostrukom oporezivanju, neophodno imati odgovarajuću potvrdu poreske uprave.

P.S. Izvini za peglanje, nikakav ispit, čisto me interesuje.

[Ricken]

U slučajevima primijene odredbi ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja neophodno je obezbijediti:

1) dokaz da je pravno lice kome se vrši isplata rezident u državi sa kojom BiH ima važeći ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;
2) dokaz da je primatelj krajnji korisnik, za one isplate za koje međudržavni sporazum predviđa i taj uslov.

Kao dokaz iz tačke 1. služi potvrda o rezidentnosti izdata od nadležnog poreznog organa te države. Kao dokaz iz tačke 2. služi pisana izjava nerezidenta - primatelja prihoda.
Ovo propisuju DTT ugovori iz vrlo praktičnih razloga. Često u praksi srećem da sjedište iz kojeg neki nerezident vrši fakturisanje svojih usluga nemora značiti da je to i odredište njegove rezidentnosti. Tako se može dogodtiti da neki subjekt koji je smješten u Irskoj je porezni rezident Holandije.

Šalim se za ispit.

[jao_situacije]

ja sam ponešto i naučio
svaka čast i hvala

[_juka_]

Može li neko dati odgovor na sljedeće pitanje:
fizičko lice je u pitanju, prihod od AdSensa je isključivo izvan BiH, tj. nijedan klik nije napravljen u BiH. Stranica se isto tako hosta izvan BiH.
Da li fizičko lice mora platiti porez na AdSense? Ukoliko da, onda koji je to iznos? Pretpostavljam 10%? I ima li neko da je već platio porez kao fizičko lice?

Teško mi se pomiriti sa činjenicom da "proizvod" koji se plasira izvan BiH i koji uopšte nema nikakve veze sa BiH, mora se platiti porez na njega i još je u pitanju fizičko lice.

[Ricken]

Može li neko dati odgovor na sljedeće pitanje:
fizičko lice je u pitanju, prihod od AdSensa je isključivo izvan BiH, tj. nijedan klik nije napravljen u BiH. Stranica se isto tako hosta izvan BiH.
Da li fizičko lice mora platiti porez na AdSense? Ukoliko da, onda koji je to iznos? Pretpostavljam 10%? I ima li neko da je već platio porez kao fizičko lice?

Teško mi se pomiriti sa činjenicom da "proizvod" koji se plasira izvan BiH i koji uopšte nema nikakve veze sa BiH, mora se platiti porez na njega i još je u pitanju fizičko lice.

Što se zakona tiče, tu nema puno dilema, u članu 2 Zakona o porezu na dohodak je propisano da je porezni obveznik svaki rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije. Iznos poreznog opterećenja varira od nekih drugih uvjeta i konkretnih situacija.

Da pojednostavimo, obveznik mora platiti porez negdje. Ako ga neplati u stranoj zemlji, mora ga platiti u svojoj zemlji. Ja uvije radije plaćam porez svojoj zemlji. Eh sad, neznam da li ti je na duši lakše.

[Haris.ba]

Pošto je ovo jedna od rijetkih tema gdje se nešto može i naučiti, da priupitam.

Malo manje ima veze sa porezom na dohodak. Naime, kako se tretira pozajmica strane firme domaćoj? Naravno, nema kamata, i najvjerovatnije će se sa vremenom dug otpisati.

[karanana]

kako da ugasim ovaj adsense i ove google addsove?

pogledo prije nove godine neke vjestacke vagine i cijene i sada na koju god stranicu da odem sa strane mi baca neke reklame tih vagina, sprava i preparata za povecanje penisa i sl.