Forum Klix.ba

Opet ja s pitanjem: Sta je gradzevinarstvo?

suncica24 wrote:Opet ja s pitanjem: Sta je gradjevinarstvo?

Ma znam suncice na sta mislis, ali neka malo strsi kao kamen u cipeli "dj/dz

Pod gradjevinarstvo ulazi izgradnja/realizacija razno-raznih stambenih i poslovnih objekata, infrastrkture itd a na osnovu izradjenih i prihvacenih idejnih projekata

PS. Tvoje pitanje sta je gradjevinarstvo je isto kao da si pitao/pitala i za neke druge privredne grane kao primjer sta je industrija? sta je IT (Informativna Tehnologija)? itd.

Čovječe, kako si tako... njegovo pitanje ne trebaš shvatiti doslovno jer ga je postavio zbog onog "dz".............. Pravilno je građevinarstvo.................

Skoro negdje na Majevici iznad Tuzle izgorjela jedna ovakva drvena, montazna. Kazu, eno gazda sad zida...

pokrenise wrote:Čovječe, kako si tako... njegovo pitanje ne trebaš shvatiti doslovno jer ga je postavio zbog onog "dz".............. Pravilno je građevinarstvo.................

njeno

http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/ ... 23015&id=1

BiH|23.11.2009. u 12:05

Reportaža
Amerikanac Tim Clancy u Biosku gradi eko kuću

Amerikanac Tim Clancy koji je kao ekološki aktivista došao u BiH na 15 dana, ovdje već živi više od 15 godina, oženjen je Bosankom Sabinom, i njih dvoje u naselju Biosko pokraj Sarajeva grade ekološku kuću.

Kada govori o situaciji u BiH uvijek će reći "kod nas", a kazaće i kako je Bosna našla njega a ne on nju. Autor je izvrsne serije turističkih vodiča o BiH, te urednik fotomonografije BiH koja je rađena po najvišim svjetskim standardima.

Piše: Almir Panjeta

Tim Clancy i Sabina Čehajić-Clancy (Foto: A. Panjeta/Sarajevo-x.com)


Dugo mu je trebalo da nađe pogodno mjesto, ne daleko od grada, ali opet dovoljno daleko od gradske vreve i smoga na kojem bi mogao sagraditi ekološku kuću. Nakon dužeg traženja, našao je oazu za sebe i suprugu Sabinu u mjestu Biosko, gdje je počeo sa gradnjom jedinstvene kuće koja će se sastojati od isključivo prirodnih materijala.

- Veći dio kuće biće od drveta, podrum je od kamena koji sam dobio s ruševina dijela Kasarne Maršal Tito, a umjesto cementa je korišten hidratisani kreč - pojašnjava nam Tim vodeći nas kroz podrumsku prostoriju iznad koje je drveni dio kuće. Kao toplotnu izolaciju iskorističe ovčiju vunu, dok će krov biti od šindre.

Tim kaže da je svjestan kako će u nekim dijelovima kuća morati sadržavati i neke materijale koji nisu 100 posto ekološki, ali da će njihov procenat biti ispod minimuma. Kaže kako planira ostaviti i grafite koji su ostali na kamenim blokovima Kasarne Maršal Tito kao svojevrsnu unutrašnju dekoraciju, ali i kao svojevrstan spomenik.

- Osim što sam kamen dovukao s Kasarne, i ostali materijal poput cigli dovlačim uglavnom s ruševina, ljudima ponudim da ću im to odvući i oni mi daju materijal - pojašnjava nam Tim. Dodaje kako će i pored činjenice da većinu materijala reciklira, gradnja jedne ovakve kuće zahtijeva mnogo dodatnih napora, a i koštaće mnogo više od obične kuće. Srećom, neke građevinske firme su prepoznale kvalitet Timove ideje pa ga sponzorišu dajući mu popuste na određene materijale. Iako na prvi pogled može izgledati kao obična brvnara, kuća će biti ipak mnogo više od toga.

Kako to u BiH obično biva, ni gradnja ovakve kuće ne prolazi bez dodatnih i nepotrebnih problema.

- Na projektu su radila već četiri arhitekta, i opet nisam zadovoljan i moram iznova prepravljati. Niko nije htio da mi potpiše projekat, jer su temelji od hidratisanog kreča. Kažem im "ljudi, Coloseum u Rimu je na istim temeljima i stoji vec hiljadama godina", ali oni baš i nemaju previše razumijevanja - kaže Tim.

Činjenica da gradnja ovakve kuće traje mnogo duže i više košta, Sabinu i Tima ne zabrinjava previše jer očekuju da će dugoročno ipak biti u plusu.

- Kuća će se grijati na biomasu, a planiramo i ugradnju solarnih ćelija koje će proizvoditi dovoljnu količinu struje. Kako će kuća biti dobro toplotno izolirana i grijati se na biomasu, struju nećemo mnogo trošiti tako da ćemo višak vjerovatno pustiti u električni sistem, jer je Elektroprivreda obavezna otkupiti svu proizvedenu energiju - pojašnjava Tim.

Supruga Sabina, po zanimanju psihologinja, sretna je sadašnjim izgledom kuće, i vjeruje da će se već narednog ljeta u njoj moći boraviti, a da će za dvije godine biti i potpuno useljiva.

(Sarajevo-x.com)

@Bumerang, svaka cast za postavljenu temu . Malo ih je u Sarajevu, zemlji, ma, malo ih je u svijetu svjesnih znacaja ovog problema - bez obzira na Kyoto protokol i slicne.

Mozda bi samo neki eko-arhitekt mogao da nam objasni razliku izmedju energijski efikasne kuce i eko-kuce, bitno je da neko negdje nešto pokušava - i za Tima i Sabinu - ! U Kantonu Sarajevo postoji projekt ENESANSA (lijepo ime, skoro pa renesansa), skracenica je od ENergetska SANacija SArajeva, i moze se nešto o tome pogledati na http://www.ceteor.ba/images/stories/pdf ... avgust.pdf. Projekti postoje, nešto se vec i radilo, koliko se moze cuti, ali sve je to ništa - u odnosu na koristi koje bi "utopljavanje" postojecih zgrada moglo donijeti - u ekološkom smislu, prvenstveno, a onda, recimo, politickom - što nije zanemarivo: ta bi energetska rješenja vodila ka sve manjoj ovisnosti o ruskom plinu itd.

Bumerang pita "...da li da se ubuduce svi privatni objekti koji se grade budu pod inicijativama, idejama i realizacijama razno-raznih biroa arhitekture i arhitekata, jer jedino pod nadzorom struke mozemo dobiti lijepe objekte po Sarajevu i okolini kao i zdraviji ambijent u gradu i okolini?", a odgovor je ocit - DA!, ali i pod paskom Zavoda za zaštitu kulturnog naslijedja - jer se kuce, bez obzira koliko slijedile eko-zahtijeve i bile energijski efikasne moraju, ali baš moraju graditi tako da ocuvaju bosansku i sarajevsku osebujnost, da tragaju za "bosanskim slogom"...

matorakobila wrote:@Bumerang, svaka cast za postavljenu temu . Malo ih je u Sarajevu, zemlji, ma, malo ih je u svijetu svjesnih znacaja ovog problema - bez obzira na Kyoto protokol i slicne.

Mozda bi samo neki eko-arhitekt mogao da nam objasni razliku izmedju energijski efikasne kuce i eko-kuce, bitno je da neko negdje nešto pokušava - i za Tima i Sabinu - ! U Kantonu Sarajevo postoji projekt ENESANSA (lijepo ime, skoro pa renesansa), skracenica je od ENergetska SANacija SArajeva, i moze se nešto o tome pogledati na http://www.ceteor.ba/images/stories/pdf ... avgust.pdf. Projekti postoje, nešto se vec i radilo, koliko se moze cuti, ali sve je to ništa - u odnosu na koristi koje bi "utopljavanje" postojecih zgrada moglo donijeti - u ekološkom smislu, prvenstveno, a onda, recimo, politickom - što nije zanemarivo: ta bi energetska rješenja vodila ka sve manjoj ovisnosti o ruskom plinu itd.

Bumerang pita "...da li da se ubuduce svi privatni objekti koji se grade budu pod inicijativama, idejama i realizacijama razno-raznih biroa arhitekture i arhitekata, jer jedino pod nadzorom struke mozemo dobiti lijepe objekte po Sarajevu i okolini kao i zdraviji ambijent u gradu i okolini?", a odgovor je ocit - DA!, ali i pod paskom Zavoda za zaštitu kulturnog naslijedja - jer se kuce, bez obzira koliko slijedile eko-zahtijeve i bile energijski efikasne moraju, ali baš moraju graditi tako da ocuvaju bosansku i sarajevsku osebujnost, da tragaju za "bosanskim slogom"...

@ matorakobila,

Hvala i da naglasim da se slazem u potpunosti sa tvojim konstruktivnim prilogom

Mnogi projektni biroi (Arhitektura, dizajn, zaposljavanje radnika, razvoj firme, itd) i gradjevinske firme (Eko materijali za izgradnju i zaposljavanje radnika, razvoj firme, itd) mogli bi zajednicki da urade razno-razne projekte u vezi ekoloskih objekata, infrastrukture itd i da zatim na osnovu tih dobro uradjenih projekata traze nepovratni novac od EU za razvojne projekte, razvoje firmi, zaposljavanje njihovog personala itd. Na ta nacin bi mnoge firme od tog novca bile stimulisane i mogle bi buducim kupcima eko objekata i drugih eko proizvoda dati jeftinije cijene i na taj nacin stimulsati razvoj eko gradjevinarstva i popratnih proizvoda.

Isto tako ovo sto si napisala u vezi ukidanja plina slazem se u potpunosti. Nije dobro biti taoc ruskog ili necijeg drugog plina. Moraju se traziti alternativna rjesenja. Momentalno svi veci gradovi u Bosni i Hercegovini kao sto su Sarajevo, Tuzla itd sjede na po mom misljenju plinskoj bombi i oni su danas taoci tog istog plina. Nedaj boze kada bi se desila neka veca havarija sistema doslo bi do vjerovatno velikih nesreca u tim gradovima dok se nebi uspjeli zatvoriti glavni dovodni ventili koji napajaju kompletne gradove. Kada bi nedaj boze doslo do nekog novog rata i ponovo se poceli granatirati Sarajevo, Tuzla itd svi ti gradovi i objekti bi odletili u zrak jer sjede na infrastrukturi plina. Umjesto plina se pod hitno trebaju traziti bolja, sigurnija i jeftinija alternativna goriva ili nacini za zagrijavanje i slicno.

Sta je to "eko kuca"?

VjecitiStudent wrote:Sta je to "eko kuca"?

Sudeci po slikama, to ti je kad posjeces po' sume i napravis kucu.

Bumerang wrote:

suncica24 wrote:Opet ja s pitanjem: Sta je gradjevinarstvo?

Pod gradjevinarstvo ulazi izgradnja/realizacija razno-raznih stambenih i poslovnih objekata, infrastrkture itd a na osnovu izradjenih i prihvacenih idejnih projekata

PS. Tvoje pitanje sta je gradjevinarstvo je isto kao da si pitao/pitala i za neke druge privredne grane kao primjer sta je industrija? sta je IT (Informativna Tehnologija)? itd.

A sta je onda arhitektura? Kakva je razlika izmedju gradjevinarstva i arhitekture?

Ugrubo,za visokogradnju.
Arhitekta se bavi dizainom objekta,od najkrupnijih djelova,raspored prostorija,orjentacije objekta,vrste i izgleda fasade,pa sve do sitnijih detalja tipa,vrste podova u objektu,nacina isvjetljenje prostorija i sl.Nakon prilozenog izvedbenog projekta od strane arhitekte,neko to mora i da proracuna i dimenzionira,(temelje,stubove,meduspratne konstrukcije-podove,grede itd.) da bi sve stajalo,da nebi doslo do ostećenja objekta,i nedaj Boze rusenja.
Tu uskace gradevina.Vrsi se kompleksan proracun odredivanja dimenzija elemenata objekta,proracunava potrebna armatura u betonu itd.Pod gradevinarstvo spada i organizacija gradilista,posebno vazna u skučenim urbanim područijima.
Nijedan građevinac nemoze imati osjecaj za umjetnost,prostor i dizain kao dobar arhitekta,a nijedan arhitekta nezna staticki rijesiti objekat sto je zadatak gradevinca.

Posjeci 50 stabala da bi se napravila necija kuca i onda tvrditi da je ta kuca ekoloska je bizarnost. Suma je zivi organizam i najvazniji dio eko-sitema, cijim unistavanjem se direktno i indirektno unistava na desetine drugih subsitema veznih za sumu.
Steta eko sistemu koju je napravio ovaj bracni par izgradnjom drvene kuce je nekolikao hiljada puta veca od koristi koje ce eko sistem imati od njihove primjene solarne energije i prirodnih izolacionih materijala.

Zamislite neku holivudsku sponzorusu sto nosi bundu od polarnih lisica koja pomodarski i snobovski tvrdi da je njena bunda ekoloska, jer je od prirodnih materijala i nije od najlon kesa.

Ukoliko se stvarno zeli zastititi eko sistem treba zabraniti primjenu drveta u gradjevinarstvi i to 100 %. Kuce u cilju zastite eko sistema treba graditi iskljucivo od kamena i cigle, te drugih vjestackih materijala. Stete koje se preve eko sistemu od rada kamenoloma i ciglana su milionima puta manje od stete koje nastaju sjecom suma.
Kad se ovaj amerikanac poziva na rimljene i Koloseum sto i on kucu nije napravio od kamena kao i rimljani Koloseum. I kojeg ce mu vraga rimljani i Koloseum u BiH. Nek se popenje na Stjepan Grad, Srebrenik, Daorson, Vranduk; nek vidi od cega su se pravile kuce u BiH u rimsko doba; neka ode u Velagicevinu u Blagaja, Begovinu u Stocu, Stari grad u Mostaru; neka ode u franjevaca u Fojnicu i nek ih priupitia: zasto su u sred sume pravili samostane od kamena a ne od drveta.
Zadnjih 50 g u BiH je prihvacen trend gradnje objekata od vjestackih materijala. Razlog tome nisu ekoloski razlozi vec ekonomski. Oni su prvenstveno proizasli iz naseg sistema vrijednosti, koji nije primarno trzisni. Po trzisnim kriterijima drvo bi trebalo biti jeftiniji materijal, ali na srecu nije i to je situacija koju sada mozemo pametno iskoristiti i u ekoloske svrhe.
To sto se nase sume nemilice unistavaju radi necijeg biznisa je poseban problem. Taj problem ne treba vezati za ovaj.

Ovaj clanak nema nikakve veze sa ekologijom, ekonomijom i energetikom. Ovo je reklama nekog proizvodjaca drvenih kuca, sa kojima je amer sklopio dil: da on njih reklamira a da mu oni daju neke benefite.
Ako ova sarajevska familija, sa-x i proizvodjac drvenih kuce hoce da se ukljuce u ekoloski pokret nek posade dva duluma plemenite sume na nekom eraru oko Sarajeva, umjesto sto nam se providno reklamiraju.

shape of despair wrote:Ugrubo,za visokogradnju.
Arhitekta se bavi dizainom objekta,od najkrupnijih djelova,raspored prostorija,orjentacije objekta,vrste i izgleda fasade,pa sve do sitnijih detalja tipa,vrste podova u objektu,nacina isvjetljenje prostorija i sl.Nakon prilozenog izvedbenog projekta od strane arhitekte,neko to mora i da proracuna i dimenzionira,(temelje,stubove,meduspratne konstrukcije-podove,grede itd.) da bi sve stajalo,da nebi doslo do ostećenja objekta,i nedaj Boze rusenja.
Tu uskace gradevina.Vrsi se kompleksan proracun odredivanja dimenzija elemenata objekta,proracunava potrebna armatura u betonu itd.Pod gradevinarstvo spada i organizacija gradilista,posebno vazna u skučenim urbanim područijima.
Nijedan građevinac nemoze imati osjecaj za umjetnost,prostor i dizain kao dobar arhitekta,a nijedan arhitekta nezna staticki rijesiti objekat sto je zadatak gradevinca.

Hvala na pojasnjenju. Moram biti iskren pa prizanti da sam imao pogresnu prestavu o ovoj podjeli unutar gradjevinskog esnafa. Ja sam mislio da se arhiteksti bave samo stambenim objektima a da su gradjevinci oni sto samo rade puteve, brane, mostove itd.

Nema na čemu.Na građevinskom fakultetu u Sarajevu imaš odsjeke:
konstruktivni,saobraćajni,hidro i geodezija

Konstruktivni: sve vrste objekata visokogradnje,hale,zgrade,prizemni objekti,mostovi itd.
Saobraćajnice: projektovanje saobraćajnica,dimenzioniranje raskrsnica,problemi eksproprijacije itd.
Hidro: brane,rijecni tokovi,veza objekat-voda
Geodezija: geodetska mjerenja

Sa obzirom na gore navedeno,neznam da li postoje dodirne tačke arhitekte i saobraćajca ili hidraša.Sa konstruktivcima je druga prica.Ako je arhitekta "slab", moze u svojim nacrtima dati neko tesko staticki(neekonomicno) rjesenje,pa je dijalog arhitekta-staticar(konstruktivac) pozeljan.

komunisti su za 50 godina upropastili Sarajevo, sreća je što nisu porušili svu čaršiju i što su ipak neke stvari sačuvane, no nestali su trgovi, napravljena su naselja koja se danas mogu izučavati kao školski primjer loše gradnje i urbanističkih rješenja. Povrh svega divlja gradnja koja je tolerisana i koja je danas prerasla u jedan od glavnih problema ove kotline u kojoj živimo. No ova nakaradna vlast poslije opsade je za pet puta kraće vrijeme uspjela sjebati sve, uspjela je sve ono što prošli sistem nije uspio za 50 godina. Danas sarajevo nema veze sa arhitekturom, sa građevinarstvom i posebno ne sa ekologijom.

Kriv je zavod za izgradnju grada, kriv je kanton, krive su opštine i krivi smo mi !

Toto wrote:

Bumerang wrote:

suncica24 wrote:Opet ja s pitanjem: Sta je gradjevinarstvo?

Pod gradjevinarstvo ulazi izgradnja/realizacija razno-raznih stambenih i poslovnih objekata, infrastrkture itd a na osnovu izradjenih i prihvacenih idejnih projekata

PS. Tvoje pitanje sta je gradjevinarstvo je isto kao da si pitao/pitala i za neke druge privredne grane kao primjer sta je industrija? sta je IT (Informativna Tehnologija)? itd.

A sta je onda arhitektura? Kakva je razlika izmedju gradjevinarstva i arhitekture?

Mogu ti samo reci sta je arhitekta.
Arhitekta je covjek koji nije dovoljno musko da bi bio inzinjer a ni dovoljno peder da bi bio dizajner.

Toto wrote:Posjeci 50 stabala da bi se napravila necija kuca i onda tvrditi da je ta kuca ekoloska je bizarnost. Suma je zivi organizam i najvazniji dio eko-sitema, cijim unistavanjem se direktno i indirektno unistava na desetine drugih subsitema veznih za sumu.
Steta eko sistemu koju je napravio ovaj bracni par izgradnjom drvene kuce je nekolikao hiljada puta veca od koristi koje ce eko sistem imati od njihove primjene solarne energije i prirodnih izolacionih materijala.

...

S obzirom da su balvani najvazniji bosanski izvozni proizvod, kakve su sanse da bi to drvece ostalo u zivotu da nije bilo gore spomenutog para?

Sta je eko kuca, moze li nam ko objasniti?

Eko kuća je objekat za čiju izgradnju se troše materijali koji nisu štetni za okolinu, to je objekat koji ne rasipa energiju i koji po mogućnosti koristi obnovljive izvore energija za grijanje i od kojih se po mogućnosti proizvodi energija koja je potrebna u samom objektu.

Slazem se da su komunisticki arhitekti upropastili Sarajevo, sto urbanisticki sto arhitektonski. Na zalost to se i dalje nastavlja. U stvari arhitekti nisu puno ni odlucivali nego politicari.
Htjeli ne htjeli ali svi ti arhitekti koji su upropastili Sarajevo su vecinom bili dosljaci koji su bili optereceni i iskompleksirani provincijom.
Svaka cast profesoru Redzicu, Kurti, Sankovicki i Becirbegovic koji su smogli snage da restauriraju Sarace i Morica Han. Zna se da su trgovke bile porusene pod mandatom romanijskog predsjednika opcine Stari Grad.

Toto wrote:Posjeci 50 stabala da bi se napravila necija kuca i onda tvrditi da je ta kuca ekoloska je bizarnost. Suma je zivi organizam i najvazniji dio eko-sitema, cijim unistavanjem se direktno i indirektno unistava na desetine drugih subsitema veznih za sumu.
Steta eko sistemu koju je napravio ovaj bracni par izgradnjom drvene kuce je nekolikao hiljada puta veca od koristi koje ce eko sistem imati od njihove primjene solarne energije i prirodnih izolacionih materijala.

Zamislite neku holivudsku sponzorusu sto nosi bundu od polarnih lisica koja pomodarski i snobovski tvrdi da je njena bunda ekoloska, jer je od prirodnih materijala i nije od najlon kesa.

Ukoliko se stvarno zeli zastititi eko sistem treba zabraniti primjenu drveta u gradjevinarstvi i to 100 %. Kuce u cilju zastite eko sistema treba graditi iskljucivo od kamena i cigle, te drugih vjestackih materijala. Stete koje se preve eko sistemu od rada kamenoloma i ciglana su milionima puta manje od stete koje nastaju sjecom suma.
Kad se ovaj amerikanac poziva na rimljene i Koloseum sto i on kucu nije napravio od kamena kao i rimljani Koloseum. I kojeg ce mu vraga rimljani i Koloseum u BiH. Nek se popenje na Stjepan Grad, Srebrenik, Daorson, Vranduk; nek vidi od cega su se pravile kuce u BiH u rimsko doba; neka ode u Velagicevinu u Blagaja, Begovinu u Stocu, Stari grad u Mostaru; neka ode u franjevaca u Fojnicu i nek ih priupitia: zasto su u sred sume pravili samostane od kamena a ne od drveta.
Zadnjih 50 g u BiH je prihvacen trend gradnje objekata od vjestackih materijala. Razlog tome nisu ekoloski razlozi vec ekonomski. Oni su prvenstveno proizasli iz naseg sistema vrijednosti, koji nije primarno trzisni. Po trzisnim kriterijima drvo bi trebalo biti jeftiniji materijal, ali na srecu nije i to je situacija koju sada mozemo pametno iskoristiti i u ekoloske svrhe.
To sto se nase sume nemilice unistavaju radi necijeg biznisa je poseban problem. Taj problem ne treba vezati za ovaj.

Ovaj clanak nema nikakve veze sa ekologijom, ekonomijom i energetikom. Ovo je reklama nekog proizvodjaca drvenih kuca, sa kojima je amer sklopio dil: da on njih reklamira a da mu oni daju neke benefite.
Ako ova sarajevska familija, sa-x i proizvodjac drvenih kuce hoce da se ukljuce u ekoloski pokret nek posade dva duluma plemenite sume na nekom eraru oko Sarajeva, umjesto sto nam se providno reklamiraju.

@ Toto,

Sve visoko razvijene drzave svijeta prave ekoloske objekte od drveta i drvnih proizvoda koje su odlicne i potpuno zdrave za ljude, zivotinje, kompletnu prirodu kao i ozonski sloj koji stiti klimu, ljude i prirodu na zemaljskoj kugli. Uz to sve svi proizvodi od drveta i ekoloskih materijala se lako recikliraju i poslije recikliranja ne zagadju okolinu kao recimo plastika, azbest i neki drugi proizvodi. Kao primjer mozemo uzeti Skandinaviske zemlje kao sto su: Norveska, Svedska, Finska, Danska. U tim zemljama je 50%-70% objekata od drveta, kao drugi primjer mozemo uzeti USA USA i Kanadu gdje se vecina objekata radi od drveta.

Druga stvar ako uzmemo primjer skandinaviskih drzava, svo drvo koje se sjece sa odredjenih lokacija za drvnu industriju se automatski posumljava mladim stablima tako da to sto ti pises da sjeca sume/drveta steti ekologiji uopste ne stoji. Drugo ako se razumijes u sume poznato ti je da se suma mora sjeci zbog njene gustoce koja se siri kao korov da nebi bila kao dzungla. Znaci suma se mora prorjedjivati i iz razloga da bi bio normalan razmak izmedju stabala tako da oni mogu normalno rasti te da na taj nacin mogu dobijati svjetlost koja im je isto tako potrebna, da se ljudi mogu kretati kroz te sume bez problema i da se kroz sumu moze vidjeti na duzu distancu. Pa sve ove navedene i ne navedene visoko razvijene drzave svijeta se brinu za svoje sume i nebi ih sjekli ako bi im to unistavalo eko sistem. Medutim te drzave su disciplinovane da odmah posume ono sto je posjeceno za razliku od drzava na Balkanu koje samo i na crno i na bjelo sjeku a odmah ne posumljavaju te sumske zone.


Tema, Brvnare i Vikendice: http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... 23&t=53630

shape of despair wrote:Ugrubo,za visokogradnju.
Arhitekta se bavi dizainom objekta,od najkrupnijih djelova,raspored prostorija,orjentacije objekta,vrste i izgleda fasade,pa sve do sitnijih detalja tipa,vrste podova u objektu,nacina isvjetljenje prostorija i sl.Nakon prilozenog izvedbenog projekta od strane arhitekte,neko to mora i da proracuna i dimenzionira,(temelje,stubove,meduspratne konstrukcije-podove,grede itd.) da bi sve stajalo,da nebi doslo do ostećenja objekta,i nedaj Boze rusenja.
Tu uskace gradevina.Vrsi se kompleksan proracun odredivanja dimenzija elemenata objekta,proracunava potrebna armatura u betonu itd.Pod gradevinarstvo spada i organizacija gradilista,posebno vazna u skučenim urbanim područijima.
Nijedan građevinac nemoze imati osjecaj za umjetnost,prostor i dizain kao dobar arhitekta,a nijedan arhitekta nezna staticki rijesiti objekat sto je zadatak gradevinca.

a sta ako je konstruktivni sistem sam po sebi dovoljan da bude lijep - sto je slucaj sa 'najvecim' objektima ikada izgradjenim...

bruneleski, mies, shukov, calatrava, nervi, candela, mailard...

ili STO JE JOS VAZNIJE - STA AKO JE RAZMISLJANJE O EKOLOGIJI DOVOLJNO DA UCINI OBJEKAT ESTETSKI PRIHVATLJIVIM - NORMAN FOSTER

uvjek dobar gost wrote:Eko kuća je objekat za čiju izgradnju se troše materijali koji nisu štetni za okolinu, to je objekat koji ne rasipa energiju i koji po mogućnosti koristi obnovljive izvore energija za grijanje i od kojih se po mogućnosti proizvodi energija koja je potrebna u samom objektu.

Mogu li egzatni podatci o tome koliko su cigla, kamen, troska, drvo stetni za okolinu.
Rasipanje energije i energetski bilansi nekog objekta i sistema grijanja i hladjena prvenstveno zavise od konstrukcije i kvalteta izrade a izolaciona svojstva nekog mateijala su manje uticajni. Drvene konstrukcije su poznate po tome sto "disu" i kad se tome doda los kavlitet izrade imate promahu poslije par desetaka godina i velike gubitke energije u narednih 50 -60 godina. A o tome koliko ce se para potrositi da se iz drveta izbace svi mrave dzaohari paukovi da se ne govori. Samo na tim sredstvima se izgube sve one ustede koje se postignu na izloacijskim i "kvazi ekoloskim prednostima drveta.
Teorijski je moguce od svakog stambenog objekata napravit solarnu elektranu koja bi isporucivala struju Bicakcicu, ali je to toliko skupo da nece uopste biti prihvatljivo za masovnu gradnju objekata. Solarana energija moze biti samo alternativni izvor energije za postizanje usteda a nikako glavni sistem za grijanje. ZA takve sisteme su potrebna jamko velika pocetna ulaganja koja postaju isplativa tek poslije 10 godina. Samo 5 % onih koji grade kucu imaju mogucnost da pored investicije u kuce ulazu jos i u dopunske i alternativne izvore energije.
Eko kuce su u ovom trenutki samo reklamni trik proizvodjaca. One ce postati standard i u razvijenom svijetu za nekih dvadesetak godina, a u bih tek polovinom ovog stoljeca.

Bumerang wrote: @ Toto,

Sve visoko razvijene drzave svijeta prave ekoloske objekte od drveta i drvnih proizvoda koje su odlicne i potpuno zdrave za ljude, zivotinje, kompletnu prirodu kao i ozonski sloj koji stiti klimu, ljude i prirodu na zemaljskoj kugli. Uz to sve svi proizvodi od drveta i ekoloskih materijala se lako recikliraju i poslije recikliranja ne zagadju okolinu kao recimo plastika, azbest i neki drugi proizvodi. Kao primjer mozemo uzeti Skandinaviske zemlje kao sto su: Norveska, Svedska, Finska, Danska. U tim zemljama je 50%-70% objekata od drveta, kao drugi primjer mozemo uzeti USA USA i Kanadu gdje se vecina objekata radi od drveta.

Druga stvar ako uzmemo primjer skandinaviskih drzava, svo drvo koje se sjece sa odredjenih lokacija za drvnu industriju se automatski posumljava mladim stablima tako da to sto ti pises da sjeca sume/drveta steti ekologiji uopste ne stoji. Drugo ako se razumijes u sume poznato ti je da se suma mora sjeci zbog njene gustoce koja se siri kao korov da nebi bila kao dzungla. Znaci suma se mora prorjedjivati i iz razloga da bi bio normalan razmak izmedju stabala tako da oni mogu normalno rasti te da na taj nacin mogu dobijati svjetlost koja im je isto tako potrebna, da se ljudi mogu kretati kroz te sume bez problema i da se kroz sumu moze vidjeti na duzu distancu. Pa sve ove navedene i ne navedene visoko razvijene drzave svijeta se brinu za svoje sume i nebi ih sjekli ako bi im to unistavalo eko sistem. Medutim te drzave su disciplinovane da odmah posume ono sto je posjeceno za razliku od drzava na Balkanu koje samo i na crno i na bjelo sjeku a odmah ne posumljavaju te sumske zone.

Ja zivim u jednoj takvoj "visoko razvijenoj" drvenjari i oko mene su milioni takvih kuca. ZA izgdardnju tih kuca unisteni su milioni hektara amazonskih suma a da nije posadjeno ni jedan dulum nove amazonske sume. Sef te parade dobija nobelovu nagradu za ekologiju. Eko sistem amazona je planeta za sebe cija gravitacija doseze i do serafa na vrhu Skandinavije.
Tacno je da se ovdje ide ne vjesala ako posjeces stablo, ali koja im je fajda kad se jug Kalifronije i Teksasa pretvara u pustinju. Stigla ih amazonska kletva.
Od rata na ovamo u BiH, Hrvatkoj i Srbiji je ponovo posadjeno samo 1% posjecene sume. To ce nasa djeca skupo platiti.
To sto skandinavci rade nema nikakvog efekta jer im se vec na serafu pojavila zemlja.
Holandjani vec poceli graditi nove nasipe visoke 20 metara i ulagati milijarde eura u odbranu domovine, jer oni jasno vide na svojim kucama dokle im je "dogorjelo".
Ove tvoje price o prorjedjivanju suma zbog bolje osuncanosti vidljivost i pokretjivosti covjeka kroz sumu su najblaze receno zablude. Nista to sumam nije potrebno. One su se milijardama godina same obnavljale. Da sumama trebaju sve te navedene stvari sume bi same to regulisale, ne bi im trebao covjek. To je jos jedna covjekova izmisljotina.
Dok covjek nije usao u sume sume su se samo sirile. Kako je covjek usao u sume suma je stala i stagnirala a covjek je lazno izjednacavao broj posjecenih i broj novoposadjenih stabala. Covjek nije nadokandjivao razliku u tome sto je stablo koje je on posjekao staro 100 godina i proizvedi milione kubika kisonika, dok ono jednogodisnje stablo treba narednih sto godina da postigne tu proizvodnju i nadomjesti posjeceno stablo. Taj minus od 100 godina na milijarde stabala, koji je napravio covjek sad i pravi problem, jer se steta multiplicira takvom progresijom da je ljudska civilizcija nikada nece nadomjestiti.
Da bi bar ublazio stetu covjek mora odmah prestati sjeci sumu i u nardni sto godina posumiti bar tri puta vecu povrsinu koju je posjekao u posljednjih 400 godina.
Pogresno je brojati posjecena i posadjena stabala. Treba sracunati koliki su gubitci u nepreradjenom ugljen dioksidu i ne proizvedenom kiseoniku. Glupost je tvrditi da su sumske jagode korov u sumi i da ih treba sjeci da bi suma rasla.
"Korov" koji se plijevi po sumama je sprjecavao povrsinsku eroziju tla. tamo gdje su cistili korov voda je ogolila sumu i odnijela milijarde kubika zemlje, a sa druge strane ta zemlja je zatrpala korita i podigla niveo rijeka, izaizvala mnoge poplave i steta. Hiljadu steta samo zato sto je nekoj budali zaljnoj para i profitabilnog porasta drvne mase na um palo da intervenise po sumama i plijevi korov.

Takozvane eko kuce se mogu praviti od kamena i cigle sa potpuno istim efektima po stanovanje a sa visetruko pozitivnijim efektima po eko sisteme. Kamen je mrtva priroda. I kad ga prebacis iz kamenolom na kucu nije unisten ni jedan zivot. cak ti en treba ni saditi novi kane ni ciglu. To eko sistemu ne treba. Ovi materijali se jos boje recikliraju od drvetajer ih uopste ne treba reciklirati.

Ako nadjem vremena potrazicu clanak o indisjkoj konoplji i proizvodima od njenih vlakan koji se mogu koristiti u gradjevinarstvu.
Uglavnom vlakan konoplje su se nekad radili nosaci za gradjevinarstvo sa istim osobinama kao sto ima drvo. Nesto fantasticno! pored toga imate nusproizvod zdraviji od duhana.