#26 Re: Zločinci iz susjedstva ...
Posted: 09/06/2009 22:24
Ratni zloèinci u RS: Ko su ljudi u vašem susjedstvu?
--------------------------------------------------------------------------------
RATNI ZLOÈINCI U REPUBLICI SRPSKOJ: KO SU LJUDI U VAŠEM SUSJEDSTVU?
Pod naslovom “Ko su ljudi u vašem susjedstvu” i nadnaslovom “Ratni zloèinci u RS”, Meðunarodna krizna grupa je poèetkom novmbra 2000. godine objavila studiju, u kojoj se detaljno opisuju sadašnje i bivše pozicije 75 pojedinaca u Republici Srpskoj koji se povezuju s ratnim zloèinima, posebno se analizira zašto ti ljudi još uvijek nisu u Tribunalu u Haagu, nego su, ne samo na slobodi, nego i prisutni u politièkom, ekonomskom i adminsitrativnom životu manjeg bosanskohercegovaèkog entiteta. "Mnogi od njih" stoji u izvještaju, "zbog svojih funkcija, redovno se vidjaju s predstavnicima SFOR, OSCE, UN-a i OHR." Medjunarodna zajednica u potpunosti je svjesna da su oni povezani s ratnim zloèinima, ali ipak s njima, ponekad i dnevno, suradjuje. U studiji su na više od 90 stranica ukratko opisani najteži ratni zloèini i osobe koja su tada bila ili direktno odgovorna za poèinjenje zloèine, ili se vjeruje da su, po prirodi stvari, bili na takvim pozicijama da su za zloèine znali, poticali ih, ili se s njima slagali. Autori ove studije tvrde da znaju da su neki od pojedinaca koji se u njoj spominju veæ na “tajnoj listi” Tribunala, ali se uzdržavaju od iznošenja više detalja kako ne bi ometali istrage suda u Haagu. U studiji se obraðuje 18 “najproblematiènijih” opština, plus Distrikt Brèko.Prenosimo kraæe izvode iz ove studije Meðunarodne krizne grupe i imena pojedinaca koji su u njoj oznaèeni kao “osobe povezane sa ratnim zloèinima” u BiH.
BIJELJINA
Srpske snage, zajedno sa paravojnim grupama Tigrovima Željka Ražnatoviæa-Arkana i Panterama Ljubiše Saviæa-Mauzera, okupirale su u prvoj sedmici aprila 1992. ovaj grad, nakon èega su raznovrsnim zloèinaèkim metodama poubijale, zatvorile u koncentracione logore ili protjerale 40-postotno nesrpsko stanovništvo. Danas u Bijeljini žive mnogi koji su uèestvovali u ovim zloèinima, kao i neki koji su se, sa sliènom «reputacijom», doselili iz drugih krajeva Bosne, kao što je, primjerice, Vlado Vrkeš, drugi èovjek srpskog Kriznog štaba u Sanskom Mostu. Meðu njima su: Mirko Blagojeviæ, visoki funkcioner Srpske radikalne stranke koji je tokom napada na Bijeljinu komandovao paravojnom skupinom «Mirkovi èetnici», a svjedoci u Haagu su ga spominjali i kao nasilnika koji je «djelovao» u konc-logoru Luka u Brèkom.Vojkan Ðurkoviæ, major u Arkanovim Tigrovima i osoba koja je, protjerujuæi nesrpsko stanovništvo, opljaèkala veliki broj lokalnih Bošnjaka i Hrvata, danas vodi privatnu detektivsku agenciju. Jovan Aæimoviæ, kojega neki izvještaji navode kao osobu odgovornu za konaèno protjerivanje nesrpskog stanovništva malo prije potpisivanja Daytonskog sporazuma, danas radi u opštinskoj policiji u Bijeljini.
BRATUNAC I SREBRENICA
Ova dva grada se nalaze uz granicu sa Srbijom i njihovo osvajanje su potpomogle regularne jugoslovenske vojne jedinice. Bratunac je pao u srpske ruke u samom poèetku rata, kada je izmeðu šest i sedam hiljada lokalnih nesrba zatvoreno u koncentracione logore, muèeno, ubijano, a na kraju protjerano, dok je Srebrenica okupirana u julu 1995., nakon èega su, kako se vjeruje, srpske snage hladnokrvno i neselektivno masovno poubijale oko 8.000 Bošnjaka, koji su se predali ili su zarobljeni. Mnogi od lokalnih politièara koji su djelovali u vremenu kad su ratni zloèini poèinjeni, aktivni su i danas. Oni ponavljaju da nikakvi zloèini nisu poèinjeni, èime doprinose kolektivnom srpskom odbijanju da se suoèi sa tim zloèinima. Miroslav Deronjiæ, šef bratunaèkog SDS-a, spominje se u procesu Radislavu Krstiæu kao Karadžiæev «komesar» za Srebrenicu. U jednom dokumentu OHR-a navodi se da je Deronjiæ nagovarao gen. Mladiæa da ne ide na pregovore sa srebrenièkim Bošnjacima rijeèima: «Ionako æemo ih sve pobiti». Danas je èlan opštinske Skupštine u Bratuncu. Ljubisav Simiæ, Deronjiæev bliski saradnik, smatra se jednim od najodgovornijih za etnièko èišæenje Bratunca, danas je takoðer èlan opštinskog parlamenta.Miodrag Josipoviæ, aktuelni gradonaèelnik Bratunca, uèestvovao je tokom rata u protjerivanju nesrba na potezu od Srebrenice do Zvornika, vjeruje se da je sudjelovao u masovnom ubijanju srebrenièkih Bošnjaka, a smatra se odgovornim i za pokušaj prikrivanja masovnih grobnica. Miladin Simiæ, Novak Stjepanoviæ-Krke, Zlatko Èelanoviæ, Najdan Mlaðenoviæ i Luka Bogdanoviæ takoðer se spominju kao osobe koje svojim ratnim nedjelima odgovaraju foto-robotu Haaškog tribunala, i takoðer se svi dan-danas nalaze u gradovima gdje su poèinjeni zloèini.
BRÈKO
Pored Gorana Jelisiæa i Ranka Æesiæa, koji u Haagu veæ odgovaraju za zloèine poèinjene nakon što je u maju 1992. Brèko palo u srpske ruke, više izvještaja i svjedoèenja kao jednog od najodgovornijih za zloèine poèinjene u ovom gradu navode Ðorða Ristaniæa, koji je danas èlan prelazne vlade Distrikta Brèko.
ÈAJNIÈE I RUDO
Aktuelni gradonaèelnik Èajnièa, Duško Kornjaèa, smatra se najodgovornijom osobom za neselektivna ubistva, muèenja zarobljenika, uništavanje njihove imovine i etnièka èišæenja u podruèju izmeðu Èajnièa, Rudog i Trebinja. Milorad Živkoviæ, trenutno šef èajnièke policije, i Dušan Pejoviæ, kandidat SDS-a na predstojeæim izborima u BiH, takoðer se u više dokumenata i svjedoèenja spominju kao osobe koje su naredile ili poèinile ratne zloèine u ovom podruèju.
DOBOJ
Za zloèine koji su poèinjeni nakon što su 1992. srpske snage zauzele Doboj, najodgovornijima se smatraju Milan Ninkoviæ, koji je danas direktor jednog velikog lokalnog preduzeæa, Andrija Bjeloševiæ, koji je trenutno savjetnik ministra policije RS, Vlado Ðurðeviæ, direktor jedne velike dobojske firme i Drago Ljubièiæ, direktor dobojske Carine.
FOÈA
U Haagu se trenutno odvijaju dva procesa za zloèine poèinjene u Foèi, u kojima su optuženi Dragoljub Kunarac, Radomir Kovaè, Zoran Vukoviæ i Milorad Krnjojelac. Pored njih, za brojne zloèine poèinjene u ovom gradu, kojeg su okupacijske vlasti kasnije èak prozvale Srbinje, u studiji Meðunarodne krizne grupe navode se još Zoran Vladièiæ, Miodrag Koprivica, Brane Æosoviæ i Boro Ivanoviæ, danas svi zaposleni u foèanskoj policiji, zatim Vojislav Bodiroga, èlan opštinske vlade, Simo Mojeviæ, direktor osnovne škole «Sveti Sava» (od bošnjaèkih povratnika – navodi se u studiji ICG-a – oèekuje se da svoju djecu šalju u ovu školu), Petar Mihajloviæ, šef lokalnog udruženja srpskih izbjeglica, kao i najbliži Karadžiæevi ratni saradnici Velibor Ostojiæ, Petko Èanèar i Vojislav Maksimoviæ.
GACKO I TREBINJE
Brojni zloèini poèinjeni u ove dvije hercegovaèke opštine najèešæe se stavljaju na teret èlanovima lokalnog srpskog Kriznog štaba, kojeg su saèinjavali Mitar Lazetiæ, Kostadin Jegdiæ, Zdravko Zirojeviæ, Vojin Popoviæ, Goran Luèiæ, zatim Milijan Miriæ, trenutno policajac u Gacku, a postoje informacije da se priprema optužnica protiv još devet lokalnih srposkih policajaca. Na listi je i ratni gradonaèelnik Trebinja, Božidar Vuèuroviæ, za koga se navodi da je i danas vrlo utjecajan u ovom gradu.
HAN PIJESAK
Bogdan Todoroviæ, direktor lokalnog radija, Goran Kanostravac, policajac i Dušan Gaševiæ, èlan opštinske vlade, navode se kao moguæi optuženi za ratne zloèine u han Pijesku, opštini gdje vikendicu ima i u nju i dan-danas ponekad dolazi, dvostruko optuženi za genocid, gen Ratko Mladiæ.
KLJUÈ
Marko Adamoviæ, trenutno major vojske RS, Marko Samardžija, èije je današnje zanimanje nepoznato, Milan Tomiæ, koji je nedavno iz Novog Sada poslao zahtjev za povratak u svoj predratni stan u Kljuèu, navode se kao vjerovatno najodgovornije osobe za surovo etnièko èišæenje ovog grada, tokom kojeg je pobijeno više stotina lokalnih nesrba.
PRIJEDOR
Opština u kojoj su poèinjeni zloèini genocida i zloèina protiv èovjeènosti meðu najstrašnijima u BiH, dosad je u Haag isporuèila desetak optuženih, u procesima Omarska i Keraterm. Dodatno, ICG navodi i sljedeæe osobe: Ranko Mijiæ, koji danas vodi privatni biznis, Živko Joviæ, policajac, Dušan Jankoviæ, savjetnik u MUP-u RS, Simo Miškoviæ, penzioner, kao i Slobodan Kuruzoviæ, komandant koncentracionog logora Trnopolje, i Dragan Mrða-Dado, koga preživjeli navode kao naredbodavca masakra nad 200 nesrba na Korèanskim stijenama.
ROGATICA
Rajko Kušiæ, oficir vojske bosanskih Srba, Mile Sokoloviæ, funkcioner opštinske vlade i èlan Socijalistièke partije RS i Mladen Vasiljeviæ, trenutno policajac na Palama.
SANSKI MOST
Nakon što je 5. korpus Armije Republike BiH 1995. oslobodio Sanski Most, otkriveni su brojni tragovi o ratnim zloèinima u ovom gradu, za koje se, prema izvještaju ICG-a, najodgovornijim smatraju Nedeljko Rašulo, koji je poslije rata odselio u Brèko, veæ pomenuti Vlado Vrkeš, koji se nalazi u Bijeljini, Mirko Vruèiniæ, koji je pomoænik šefa prijedorske policije, Drago Vujaniæ, policajac u Banjoj Luci, Milan Davidoviæ, poslanik u opštini Srpski Sanski Most, Branko Basara, koji se krije u podruèju Prijedora, Pero Èoliæ, privatni poduzetnik na Palama, Branko Šobot, Gojko Macura, Miæo Praštalo, sva trojica zaposleni u Prijedorskoj policiji, te Daniluško Kajtez, sa trenutnim boravištem u Nišu, u Srbiji.
SOKOLAC
Milan Tupajiæ, poslanik u entitetskom parlamentu, i Milovan Bjelica, privatni poduzetnik, navode se kao vjerovatno najodgovorniji za ratne zloèine poèinjene u opštini Sokolac.
TESLIÆ
Èetiri osobe se veæ nalaze u zatvoru Haaškog tribunala za zloèine poèinjene u ovoj bosanskoj opštini. Pored njih, navode se još: Savo Kneževiæ, pravoslavni sveštenik, Nikola Perišiæ, privatni poduzetnik, Milan Stankoviæ, visoki oficir vojske RS i Mirko Slavulja, šef dobojske policije.
VIŠEGRAD
Duško Andriæ, koji danas u Višegradu živi kao penzioner, Risto Perešiæ, direktor jednog javnog preduzeæa i Momir Saviæ, privatni poduzetnik navode se kao osobe protiv kojih Tribunal još nije podigao javne optužnice.
VLASENICA
Rajko Dukiæ, direktor firme Boksit, Goran Viskoviæ, radnik obezbjeðenja u opštinskom sudu u Vlasenici, Milenko Staniæ i Rade Bjelanoviæ.
ZVORNIK
Dragan Spasojeviæ i Dragomir Vasiæ, èlanovi opštinske skupštine, te Branko Grujiæ, utjecajni lokalni biznismen.
* * *
Šef Meðunarodne krizne grupe, James Lyons, kazao je u jednom interviewu: "U Republici Srpskoj ni ne mogu priznati zloèine, jer bi se tada ogoljeli temelji na kojima je ovaj entitet stvoren. Ako ovaj izvještaj i neæe imati nekog psihološkog efekta na zainteresirane u Republici Srpskoj, imat æe svakako na medjunardnu diplomaciju”. Lista imena, koju prenosimo iz ove studije, nije, naravno, zvanièna. To nije, barem ne u cjelosti, lista osoba koje je, tajno ili javno, optužio Haaški tribunal. Zvanièan komentar Tribunala o ovoj studiji ICG-a dala nam je nova glasnogovornica Tužilaštva, Florence Hartman:
HARTMAN
Ova lista nema ništa sa Tribunalom i ICG je pravio na svoj naèin, koji se, naravno, razlikuje od našeg metoda rada. Meðutim, izvještaj je veoma zanimljiv i u njemu ima imena koja su nama veoma zanimljiva, ali vam ne mogu reæi koja su to imena.
RFE 10. novembar, 2000. godine
--------------------------------------------------------------------------------
RATNI ZLOÈINCI U REPUBLICI SRPSKOJ: KO SU LJUDI U VAŠEM SUSJEDSTVU?
Pod naslovom “Ko su ljudi u vašem susjedstvu” i nadnaslovom “Ratni zloèinci u RS”, Meðunarodna krizna grupa je poèetkom novmbra 2000. godine objavila studiju, u kojoj se detaljno opisuju sadašnje i bivše pozicije 75 pojedinaca u Republici Srpskoj koji se povezuju s ratnim zloèinima, posebno se analizira zašto ti ljudi još uvijek nisu u Tribunalu u Haagu, nego su, ne samo na slobodi, nego i prisutni u politièkom, ekonomskom i adminsitrativnom životu manjeg bosanskohercegovaèkog entiteta. "Mnogi od njih" stoji u izvještaju, "zbog svojih funkcija, redovno se vidjaju s predstavnicima SFOR, OSCE, UN-a i OHR." Medjunarodna zajednica u potpunosti je svjesna da su oni povezani s ratnim zloèinima, ali ipak s njima, ponekad i dnevno, suradjuje. U studiji su na više od 90 stranica ukratko opisani najteži ratni zloèini i osobe koja su tada bila ili direktno odgovorna za poèinjenje zloèine, ili se vjeruje da su, po prirodi stvari, bili na takvim pozicijama da su za zloèine znali, poticali ih, ili se s njima slagali. Autori ove studije tvrde da znaju da su neki od pojedinaca koji se u njoj spominju veæ na “tajnoj listi” Tribunala, ali se uzdržavaju od iznošenja više detalja kako ne bi ometali istrage suda u Haagu. U studiji se obraðuje 18 “najproblematiènijih” opština, plus Distrikt Brèko.Prenosimo kraæe izvode iz ove studije Meðunarodne krizne grupe i imena pojedinaca koji su u njoj oznaèeni kao “osobe povezane sa ratnim zloèinima” u BiH.
BIJELJINA
Srpske snage, zajedno sa paravojnim grupama Tigrovima Željka Ražnatoviæa-Arkana i Panterama Ljubiše Saviæa-Mauzera, okupirale su u prvoj sedmici aprila 1992. ovaj grad, nakon èega su raznovrsnim zloèinaèkim metodama poubijale, zatvorile u koncentracione logore ili protjerale 40-postotno nesrpsko stanovništvo. Danas u Bijeljini žive mnogi koji su uèestvovali u ovim zloèinima, kao i neki koji su se, sa sliènom «reputacijom», doselili iz drugih krajeva Bosne, kao što je, primjerice, Vlado Vrkeš, drugi èovjek srpskog Kriznog štaba u Sanskom Mostu. Meðu njima su: Mirko Blagojeviæ, visoki funkcioner Srpske radikalne stranke koji je tokom napada na Bijeljinu komandovao paravojnom skupinom «Mirkovi èetnici», a svjedoci u Haagu su ga spominjali i kao nasilnika koji je «djelovao» u konc-logoru Luka u Brèkom.Vojkan Ðurkoviæ, major u Arkanovim Tigrovima i osoba koja je, protjerujuæi nesrpsko stanovništvo, opljaèkala veliki broj lokalnih Bošnjaka i Hrvata, danas vodi privatnu detektivsku agenciju. Jovan Aæimoviæ, kojega neki izvještaji navode kao osobu odgovornu za konaèno protjerivanje nesrpskog stanovništva malo prije potpisivanja Daytonskog sporazuma, danas radi u opštinskoj policiji u Bijeljini.
BRATUNAC I SREBRENICA
Ova dva grada se nalaze uz granicu sa Srbijom i njihovo osvajanje su potpomogle regularne jugoslovenske vojne jedinice. Bratunac je pao u srpske ruke u samom poèetku rata, kada je izmeðu šest i sedam hiljada lokalnih nesrba zatvoreno u koncentracione logore, muèeno, ubijano, a na kraju protjerano, dok je Srebrenica okupirana u julu 1995., nakon èega su, kako se vjeruje, srpske snage hladnokrvno i neselektivno masovno poubijale oko 8.000 Bošnjaka, koji su se predali ili su zarobljeni. Mnogi od lokalnih politièara koji su djelovali u vremenu kad su ratni zloèini poèinjeni, aktivni su i danas. Oni ponavljaju da nikakvi zloèini nisu poèinjeni, èime doprinose kolektivnom srpskom odbijanju da se suoèi sa tim zloèinima. Miroslav Deronjiæ, šef bratunaèkog SDS-a, spominje se u procesu Radislavu Krstiæu kao Karadžiæev «komesar» za Srebrenicu. U jednom dokumentu OHR-a navodi se da je Deronjiæ nagovarao gen. Mladiæa da ne ide na pregovore sa srebrenièkim Bošnjacima rijeèima: «Ionako æemo ih sve pobiti». Danas je èlan opštinske Skupštine u Bratuncu. Ljubisav Simiæ, Deronjiæev bliski saradnik, smatra se jednim od najodgovornijih za etnièko èišæenje Bratunca, danas je takoðer èlan opštinskog parlamenta.Miodrag Josipoviæ, aktuelni gradonaèelnik Bratunca, uèestvovao je tokom rata u protjerivanju nesrba na potezu od Srebrenice do Zvornika, vjeruje se da je sudjelovao u masovnom ubijanju srebrenièkih Bošnjaka, a smatra se odgovornim i za pokušaj prikrivanja masovnih grobnica. Miladin Simiæ, Novak Stjepanoviæ-Krke, Zlatko Èelanoviæ, Najdan Mlaðenoviæ i Luka Bogdanoviæ takoðer se spominju kao osobe koje svojim ratnim nedjelima odgovaraju foto-robotu Haaškog tribunala, i takoðer se svi dan-danas nalaze u gradovima gdje su poèinjeni zloèini.
BRÈKO
Pored Gorana Jelisiæa i Ranka Æesiæa, koji u Haagu veæ odgovaraju za zloèine poèinjene nakon što je u maju 1992. Brèko palo u srpske ruke, više izvještaja i svjedoèenja kao jednog od najodgovornijih za zloèine poèinjene u ovom gradu navode Ðorða Ristaniæa, koji je danas èlan prelazne vlade Distrikta Brèko.
ÈAJNIÈE I RUDO
Aktuelni gradonaèelnik Èajnièa, Duško Kornjaèa, smatra se najodgovornijom osobom za neselektivna ubistva, muèenja zarobljenika, uništavanje njihove imovine i etnièka èišæenja u podruèju izmeðu Èajnièa, Rudog i Trebinja. Milorad Živkoviæ, trenutno šef èajnièke policije, i Dušan Pejoviæ, kandidat SDS-a na predstojeæim izborima u BiH, takoðer se u više dokumenata i svjedoèenja spominju kao osobe koje su naredile ili poèinile ratne zloèine u ovom podruèju.
DOBOJ
Za zloèine koji su poèinjeni nakon što su 1992. srpske snage zauzele Doboj, najodgovornijima se smatraju Milan Ninkoviæ, koji je danas direktor jednog velikog lokalnog preduzeæa, Andrija Bjeloševiæ, koji je trenutno savjetnik ministra policije RS, Vlado Ðurðeviæ, direktor jedne velike dobojske firme i Drago Ljubièiæ, direktor dobojske Carine.
FOÈA
U Haagu se trenutno odvijaju dva procesa za zloèine poèinjene u Foèi, u kojima su optuženi Dragoljub Kunarac, Radomir Kovaè, Zoran Vukoviæ i Milorad Krnjojelac. Pored njih, za brojne zloèine poèinjene u ovom gradu, kojeg su okupacijske vlasti kasnije èak prozvale Srbinje, u studiji Meðunarodne krizne grupe navode se još Zoran Vladièiæ, Miodrag Koprivica, Brane Æosoviæ i Boro Ivanoviæ, danas svi zaposleni u foèanskoj policiji, zatim Vojislav Bodiroga, èlan opštinske vlade, Simo Mojeviæ, direktor osnovne škole «Sveti Sava» (od bošnjaèkih povratnika – navodi se u studiji ICG-a – oèekuje se da svoju djecu šalju u ovu školu), Petar Mihajloviæ, šef lokalnog udruženja srpskih izbjeglica, kao i najbliži Karadžiæevi ratni saradnici Velibor Ostojiæ, Petko Èanèar i Vojislav Maksimoviæ.
GACKO I TREBINJE
Brojni zloèini poèinjeni u ove dvije hercegovaèke opštine najèešæe se stavljaju na teret èlanovima lokalnog srpskog Kriznog štaba, kojeg su saèinjavali Mitar Lazetiæ, Kostadin Jegdiæ, Zdravko Zirojeviæ, Vojin Popoviæ, Goran Luèiæ, zatim Milijan Miriæ, trenutno policajac u Gacku, a postoje informacije da se priprema optužnica protiv još devet lokalnih srposkih policajaca. Na listi je i ratni gradonaèelnik Trebinja, Božidar Vuèuroviæ, za koga se navodi da je i danas vrlo utjecajan u ovom gradu.
HAN PIJESAK
Bogdan Todoroviæ, direktor lokalnog radija, Goran Kanostravac, policajac i Dušan Gaševiæ, èlan opštinske vlade, navode se kao moguæi optuženi za ratne zloèine u han Pijesku, opštini gdje vikendicu ima i u nju i dan-danas ponekad dolazi, dvostruko optuženi za genocid, gen Ratko Mladiæ.
KLJUÈ
Marko Adamoviæ, trenutno major vojske RS, Marko Samardžija, èije je današnje zanimanje nepoznato, Milan Tomiæ, koji je nedavno iz Novog Sada poslao zahtjev za povratak u svoj predratni stan u Kljuèu, navode se kao vjerovatno najodgovornije osobe za surovo etnièko èišæenje ovog grada, tokom kojeg je pobijeno više stotina lokalnih nesrba.
PRIJEDOR
Opština u kojoj su poèinjeni zloèini genocida i zloèina protiv èovjeènosti meðu najstrašnijima u BiH, dosad je u Haag isporuèila desetak optuženih, u procesima Omarska i Keraterm. Dodatno, ICG navodi i sljedeæe osobe: Ranko Mijiæ, koji danas vodi privatni biznis, Živko Joviæ, policajac, Dušan Jankoviæ, savjetnik u MUP-u RS, Simo Miškoviæ, penzioner, kao i Slobodan Kuruzoviæ, komandant koncentracionog logora Trnopolje, i Dragan Mrða-Dado, koga preživjeli navode kao naredbodavca masakra nad 200 nesrba na Korèanskim stijenama.
ROGATICA
Rajko Kušiæ, oficir vojske bosanskih Srba, Mile Sokoloviæ, funkcioner opštinske vlade i èlan Socijalistièke partije RS i Mladen Vasiljeviæ, trenutno policajac na Palama.
SANSKI MOST
Nakon što je 5. korpus Armije Republike BiH 1995. oslobodio Sanski Most, otkriveni su brojni tragovi o ratnim zloèinima u ovom gradu, za koje se, prema izvještaju ICG-a, najodgovornijim smatraju Nedeljko Rašulo, koji je poslije rata odselio u Brèko, veæ pomenuti Vlado Vrkeš, koji se nalazi u Bijeljini, Mirko Vruèiniæ, koji je pomoænik šefa prijedorske policije, Drago Vujaniæ, policajac u Banjoj Luci, Milan Davidoviæ, poslanik u opštini Srpski Sanski Most, Branko Basara, koji se krije u podruèju Prijedora, Pero Èoliæ, privatni poduzetnik na Palama, Branko Šobot, Gojko Macura, Miæo Praštalo, sva trojica zaposleni u Prijedorskoj policiji, te Daniluško Kajtez, sa trenutnim boravištem u Nišu, u Srbiji.
SOKOLAC
Milan Tupajiæ, poslanik u entitetskom parlamentu, i Milovan Bjelica, privatni poduzetnik, navode se kao vjerovatno najodgovorniji za ratne zloèine poèinjene u opštini Sokolac.
TESLIÆ
Èetiri osobe se veæ nalaze u zatvoru Haaškog tribunala za zloèine poèinjene u ovoj bosanskoj opštini. Pored njih, navode se još: Savo Kneževiæ, pravoslavni sveštenik, Nikola Perišiæ, privatni poduzetnik, Milan Stankoviæ, visoki oficir vojske RS i Mirko Slavulja, šef dobojske policije.
VIŠEGRAD
Duško Andriæ, koji danas u Višegradu živi kao penzioner, Risto Perešiæ, direktor jednog javnog preduzeæa i Momir Saviæ, privatni poduzetnik navode se kao osobe protiv kojih Tribunal još nije podigao javne optužnice.
VLASENICA
Rajko Dukiæ, direktor firme Boksit, Goran Viskoviæ, radnik obezbjeðenja u opštinskom sudu u Vlasenici, Milenko Staniæ i Rade Bjelanoviæ.
ZVORNIK
Dragan Spasojeviæ i Dragomir Vasiæ, èlanovi opštinske skupštine, te Branko Grujiæ, utjecajni lokalni biznismen.
* * *
Šef Meðunarodne krizne grupe, James Lyons, kazao je u jednom interviewu: "U Republici Srpskoj ni ne mogu priznati zloèine, jer bi se tada ogoljeli temelji na kojima je ovaj entitet stvoren. Ako ovaj izvještaj i neæe imati nekog psihološkog efekta na zainteresirane u Republici Srpskoj, imat æe svakako na medjunardnu diplomaciju”. Lista imena, koju prenosimo iz ove studije, nije, naravno, zvanièna. To nije, barem ne u cjelosti, lista osoba koje je, tajno ili javno, optužio Haaški tribunal. Zvanièan komentar Tribunala o ovoj studiji ICG-a dala nam je nova glasnogovornica Tužilaštva, Florence Hartman:
HARTMAN
Ova lista nema ništa sa Tribunalom i ICG je pravio na svoj naèin, koji se, naravno, razlikuje od našeg metoda rada. Meðutim, izvještaj je veoma zanimljiv i u njemu ima imena koja su nama veoma zanimljiva, ali vam ne mogu reæi koja su to imena.
RFE 10. novembar, 2000. godine
jadni ljudi 
ovo se ne smije zaboravljati, ovakve stvari nas trebaju opominjati...steta sto nemamo neku organizaciju kao sto Zidovi imaju svoje "lovce na naciste"
