Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Da li si ti ikada čuo za riječ stečaj??????????????????
Da ti pojasnim, pošto očigledno ne znaš. U slučaju stečaja prvo se namiruju povjerioci, kreditori i onima koji se najviše duguje, zatim porezi i slično. Ostalima, uključujući i tvoju štednju, šta ostane.
A sta je drugo onaj koji ima stednju kod banke nego povjerilac?
Da li si ti ikada čuo za riječ stečaj??????????????????
Da ti pojasnim, pošto očigledno ne znaš. U slučaju stečaja prvo se namiruju povjerioci, kreditori i onima koji se najviše duguje, zatim porezi i slično. Ostalima, uključujući i tvoju štednju, šta ostane.
A sta je drugo onaj koji ima stednju kod banke nego povjerilac?
@bach
kao prvo, rekao sam da ne vjerujem da ce reiffeisen propasti!! jel ti mislis da AKO maticna banka propadne da ce njen dio u bih opstati idalje jer eto u bosni dobro posluju??? de mi naveki i jedan primjer u svijetu gdje se to desilo? u americi sve ove banke sto su propale, jel se desilo da i u jednoj drzavi one nastave da rade jer eto tu ostvaruju veliki profit??
drugo, vrlo dobro ja znam sta je osigurani depozit i ono sto sam napisao napisao sam tako da bi mogli svi razumjeti, jer kao sto si mozda primjetio, nisu svi ekonomski obrazovani i na pitanja tipa "sta ce se desiti sa mojim kreditom" ne moze se odgovarati esejski sa stotinama ekonomskih termina i objasnjenja....sta si time postigao? htio si da zadivis sve svojim znanjem iz ekonomije? jesu li ljudi razumjeli sad sve sto si napisao, sta mislis?
trece, jel to neko ko se tek uclani nema pravo pisati nista, jer eto nema dovoljno postova??
SSemir wrote:@bach
kao prvo, rekao sam da ne vjerujem da ce reiffeisen propasti!! jel ti mislis da AKO maticna banka propadne da ce njen dio u bih opstati idalje jer eto u bosni dobro posluju??? de mi naveki i jedan primjer u svijetu gdje se to desilo? u americi sve ove banke sto su propale, jel se desilo da i u jednoj drzavi one nastave da rade jer eto tu ostvaruju veliki profit??
drugo, vrlo dobro ja znam sta je osigurani depozit i ono sto sam napisao napisao sam tako da bi mogli svi razumjeti, jer kao sto si mozda primjetio, nisu svi ekonomski obrazovani i na pitanja tipa "sta ce se desiti sa mojim kreditom" ne moze se odgovarati esejski sa stotinama ekonomskih termina i objasnjenja....sta si time postigao? htio si da zadivis sve svojim znanjem iz ekonomije? jesu li ljudi razumjeli sad sve sto si napisao, sta mislis?
trece, jel to neko ko se tek uclani nema pravo pisati nista, jer eto nema dovoljno postova??
Kao prvo nije Ti @batch napisao repliku, nego ja. Nemoj bespotrebno napadati covjeka, tim prije sto sam i njemu napisao negativnu repliku.
Reci mi razumijes li pojmove „nezavisan privredni subjekt” „registriran po bosanskim zakonima”. Jer to je slucaj sa svim bankama koje su u stranom vlasnistvu. U slucaju da bankrotira vlasnik, nasa banka ulazi u njegovu stecajnu masu i moze biti nekome prodata, kako je to gore neko primjetio (pazi – strana banka je vlasnik samo kapitala domace banke, ne i depozita!). Nema razloga da nasa banka ide u stecaj ukoliko nije u istoj situaciji kao i vlasnik. Sa druge strane, ukoliko neka od nasih banaka koja je u stranom vlasnistvu dodje u probleme i ode u stecaj, to nece uticati na vlasnika (izuzev mozda po pitanju imidza ili ako je banka – vlasnik pomogla poslovanje svoje kcerke sa sopstvenim novcem; u tom slucaju se banka - vlasnik namiruje iz stecajne mase kao i svi ostali).
Ti si naveo, citiram: „osigurani depozit je maksimalan iznos koji ce biti isplacivan u slucaju likvidacije banke”. Proglasi me nepismenim, ali ovo sto si naveo u prijevodu na pucki dijalekt znaci “dame i gospodo, drugarice i drugovi, pomocnici nosilaca Partizanske spomenice 1941 i ostali gosti, u slucaju da propa’ne banka, nemo’res dobit’ vise od dvajes iljada maraka. Kapak!“ Kardinalna netacnost, pojasnjenje dato sasva razumljivim jezikom u jednom od prethodnih postova. Ako Ti licno nisi razumio sta to tamo pise, onda si daleko mladji nego sto sam pretpostavljao. Reci koji dio teksta nisi razumio. Mozda „Vidite li gdje redove pred bankama po Sarajevu?”? Ili mozda „Da li je usljed oktobarske panike propala i jedna banka?” (u Bosni, op.a.)?
Komentiranjem broja Tvojih postova dovodim u pitanje Tvoj integritet i namjere. Ukupno dva posta i jedan od njih siri dezinformacije. Sta Si imao za cilj?
Reci mi da li su ugovori za depozite i kredite pisani na „puckom” ili „strucnim” „pravnim” „ekonomskim” jezikom? Svako ko uzima kredit potpise jedan ugovor sastavljen na nimalo „puckom” jeziku. Svojijm potpisom doticni(na) potvrdi i da je razumio(la) uvjete ugovora i da iste prihvata. I svi to potpisu. A onda imamo pitanja na koja sam ja reagovao kao neko kome je preko glave i takvih pitanja i ovakvih tema koje nepotrebno sire histeriju. Uostalom, skola sluzi zato da svi dobiju barem temeljne informacije o drustvu i funkcioniranju drustvenih sistema, jedan od njih je i bankarski sistem.
Da li si ti ikada čuo za riječ stečaj??????????????????
Da ti pojasnim, pošto očigledno ne znaš. U slučaju stečaja prvo se namiruju povjerioci, kreditori i onima koji se najviše duguje, zatim porezi i slično. Ostalima, uključujući i tvoju štednju, šta ostane.
A sta je drugo onaj koji ima stednju kod banke nego povjerilac?
Ta vlada nije u stanju da organizuje vlastitu sjednicu, šta misliš šta će se tek desiti u slučaju nekog finansijsog potresa.
Hvala na reakciji u moje ime, nadam se i u ime ostalih zainteresiranih, ali da li mozes postati nesto smislenije, na primjer nesto vezano za temu i pitanje koje sam Ti postavio, ili pak nesto vezano za komentar Tvog sopstvenog posta?
Dragi moj panika se ne generira ovdje. Panika je sastavni dio kapitalizma i motor promjena
@hepek071 ja mislim da su periodicne krize sastavni dio kapitalizma, no uzmes li da svaku krizu prati neka vrsta uznemirenosti ili panike, slazem se.
No i Ti se moras sloziti da ovakve stvari generiraju paniku za kojom (barem jos uvijek) nema osnova. Sta bi se desilo da se sutra ujutro pred nekom od banaka vidljivo ureda desetak ili dvadeset osoba, evo ne mora biti da hoce povuci svoje depozite. Dovoljno je da neko u sadasnjoj situaciji vidi neuobicajenu guzvu ispred banke. Ta informacija bi se poput plamena i prije jutarnjih cevapa prosirila Sarajevom i do podneva bi imao efekat lavine. Niko ne bi mogao uvjeriti ljude da je sve normalno. (To se uostalom i desilo u Oktobru 2008, Ti reci jeli bilo potrebno ili nepotrebno.).
Banke u BiH su trenutno u dobroj poziciji (u mjeri koliko je meni poznato) i do sada jos nisam vidio da se u zapadnoj stampi pominju u istom kontekstu kao druge istocnoevropske zemalje. (Argumentirani demantiji dobrodosli!) Nema potrebe za gneriranjem panike.
1991 i 1992 su bile totalno druga vremena nije bilo osiguranog depozita i sl..
U Hrvatskoj Raiffesen je snizila kamatnu stopu na ovo odobrene stambene kredite za 25-30 % .
Meni je ovo i dalje bespotrebno sirenje panike . RB u Austriji i kod nas jesu ista banka al su to 2 razlicita pravna drustva i kod nas RB postupa po nasim bankarskim zakonitostima i procedurama.
Sta i ako propadnu banke nista kupit ce ih neko drugi i dalje nastaviti placati rate kredita, stednja do 20 000 KM isplatiti AOD.
Kad nisu od oktobra propale do danas nece ni od danas, jos kad bi se i za to sekirao...
Treichl: "Möglich, dass manche Österreich bewusst madigmachen"
28.02.2009 | 14:35 | (DiePresse.com)
Erste Bank-Chef Treichl ortet Stimmungsmache aus den USA, Großbritannien und Deutschland gegen das stark in Osteuropa engagierte Österreich. In Österreich werde aber keine Bank pleite gehen.
Erste-Group-Chef Andreas Treichl ist zuversichtlich, dass der Wirtschaftskrise kein österreichisches Finanzinstitut zum Opfer fallen werde. "Weder die Erste noch andere österreichische Banken werden aufgrund dieser Krise pleite gehen", sagte Treichl am Samstag im Ö1-"Mittagsjournal". Er sage dies zwar "aus dem Brustton der Überzeugung", aber er sei ja nicht der Herrscher über die absolute Wahrheit, schränkte er ein.
"Manche machen Österreich absichtlich madig"
Im osteuropäischen Raum, wo die Erste Group 48 Mrd. Euro Kredite vergeben hat, beginne sich nun die Krise auszuwirken. Als auf Privatkunden fokussierte Bank hänge die Erste aber weniger stark von makroökonomischen Bedingungen ab, als dies von Analysten prognostiziert werde. Treichl ortet auch Stimmungsmache aus den USA, Großbritannien und Deutschland gegen das stark in Osteuropa engagierte Österreich: "Ich würde nicht ausschließen, dass manche Österreich absichtlich madigmachen".
Unsicherheiten und Vertrauensverlust gegenüber Banken will Treichl durch intensivierte Kommunikation bekämpfen. Lügen würde er nicht, beteuert Treichl: "Wer etwas Schlechtes in der Bilanz hat, aber nicht darüber redet, der gehört eingesperrt".
"Das ist pure Angst"
Angesprochen auf die Probleme im Interbankengeschäft meint der Erste-Chef: "Das ist pure Angst. Keiner weiß in Wirklichkeit, wie sich die Wirtschaft in den nächsten Jahren entwickeln wird". Daher würden die Banken Liquidität und Kapital horten, um unsichere Zeiten überbrücken zu können. Die Erste hat am Freitag die Inanspruchnahme von Geld aus dem Bankenhilfspaket der Regierung fixiert. 2,7 Mrd. Euro sollen die Kapitaldecke der Bank stärken.
Die Kreditvergabe der Banken sei restriktiver geworden, bestätigt Treichl. In der Großindustrie würden nun viele Projekte aufgrund der Risiken und der Liquiditätssituation nicht finanziert werden, diese Kreditrestriktionen für die Großen hätten auch Auswirkungen auf die von diesen abhängigen Klein- und Mittelbetriebe. "Man wird halt vorsichtiger, zurückhaltender, man überlegt mehr", meinte der Bank-Chef. "Nicht nur die Banken, wir alle werden unsere Gürtel enger schnallen müssen".
Treichl für strenge Finanzaufsicht
Der Bank-Chef tritt für eine strenge und umfassende Finanzaufsicht ein. Durch die Krise werde sich in den politischen und wirtschaftlichen Führungsebenen "die Spreu vom Weizen trennen", ist Treichl überzeugt. Der noch 2007 bestbezahlte österreichische Bankmanager (Jahreseinkommen 4,4 Mio. Euro), der für das Jahr 2008 keine Bonuszahlungen erhält und damit auf ein Jahresgehalt von 1,2 Mio. Euro zurückfällt, spricht sich nun für mehr "Demut" in Wirtschaft und Politik aus.
Ovo je interesantno posebno.
Weder die Erste noch andere österreichische Banken werden aufgrund dieser Krise pleite gehen", sagte Treichl am Samstag im Ö1-"Mittagsjournal"
Ovo kaže predsjednik Erste grupacije:
Pored Erste banke zbog ove krize mogle bi propasti i ostale austrijske banke
Da se razumijemo, ovo ne kaže forumaš Bach, nego šef jedne od većih evropskih i svjetskih finansijskih institucija.
Kada govorimo o povezanosti firmi kćerki i matičnih firmi: Zašto je Opel u krizi, ako je dinousaurus GM u živom blatu?
Znam da se mnogi od vas plaše jer će u slučaju bankrota izgubiti svoje divne poslove šalterskih službenika na koje ste došli preko tetki i ujni. Ako ne želiti pogledati istini u oči, makar naučite njemački. Ne škodi.
akcija007 wrote:1991 i 1992 su bile totalno druga vremena nije bilo osiguranog depozita i sl..
U Hrvatskoj Raiffesen je snizila kamatnu stopu na ovo odobrene stambene kredite za 25-30 % .
Meni je ovo i dalje bespotrebno sirenje panike . RB u Austriji i kod nas jesu ista banka al su to 2 razlicita pravna drustva i kod nas RB postupa po nasim bankarskim zakonitostima i procedurama.
Sta i ako propadnu banke nista kupit ce ih neko drugi i dalje nastaviti placati rate kredita, stednja do 20 000 KM isplatiti AOD.
Kad nisu od oktobra propale do danas nece ni od danas, jos kad bi se i za to sekirao...
Jesi li ti siguran da će ih neko kupiti? Je li misliš da propalu firmu uvijek neko kupuje? Zašto Sarabon niko ne kupi. Neće ih niko ni džaba.
To mi je za lokalne prilike školski primjer štečaja. Mislim Sarabon.
Sarabon ima zidove, zemljište i mašine.
Dionice u koje su austrijski špekulanti ulagali više ne postoje. Pojeli si ih stečaji tipa Lehman Brothers i Co.
Sjećam se dobri prije četiri pet godina a nisi mogao ući u neku banku u beču a da te u nos ne ubodu reklame "Uložite, investirajte, u sigurne fondove vriijednosne papire i slično. Priznajem da zamalo i mene nije povuko da uložim pare u wert papiere, jer su obećavali lovu do krova.
gotovo je nemoguce imati domacu banku,kad dodju velike i pojedu malu...
sve sutra da neki privatnici naprave banku sa 100,200 miliona eura....samo ce cekati tren da je prodaju za 300,400 nekoj jacoj evropskoj.
to su:
Vakufska banka d.d. Sarajevo
Union banka d.d. Sarajevo
Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo
Investiciono-komercijalna banka d.d. Zenica
BOR banka Sarajevo
ako sam negdje pogrijesio neka me neko ispravi.
kolko ja znam Vakufska banka d.d. Sarajevo nije u domaćem vlasništvu.
Topla voda wrote:a kakve su ove islamske banke,ovaj bbi?
one su valjda sigurnije,jel de?
valjda u BiH po islamskom principu rade samo BBI i Raiffaisen
BBI takođe nije u domaćem vlasništvu, i pokazalo se da takve banke do sada nisu imale gubitke
gotovo je nemoguce imati domacu banku,kad dodju velike i pojedu malu...
sve sutra da neki privatnici naprave banku sa 100,200 miliona eura....samo ce cekati tren da je prodaju za 300,400 nekoj jacoj evropskoj.
to su:
Vakufska banka d.d. Sarajevo
Union banka d.d. Sarajevo
Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo
Investiciono-komercijalna banka d.d. Zenica
BOR banka Sarajevo
ako sam negdje pogrijesio neka me neko ispravi.
kolko ja znam Vakufska banka d.d. Sarajevo nije u domaćem vlasništvu.
KRATKI ISTORIJAT BANKE
Vakufska banka DD Sarajevo je osnovana je u septembru 1992. godine kao privatna komercijalna banka, koja posluje na osnovnim principima savremenog bankarstva. Sjedište Banke je: Kanton Sarajevo, Sarajevo – Centar, M.Tita 13.
Tokom svog djelovanja na području Bosne i Hercegovine, Vakfuska banka je stekla ugled uspješne i profesionalne, većinski domaće, komercijalne banke, koja širokom mrežom filijala i ekspozitura, razgranatom mrežom korespondentnih banaka u svijetu, predstavlja pouzdanog partnera svim privrednim subjektima i fizičkim licima.
U strukturi dioničkog kapitala banke privatni kapital učestvuje sa 97,4%, od čega 54,5 % kapitala je u vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih lica.
bach wrote:Evo još malo kursa njemačkog. Učite ga. Ne škodi.
Ovo je interesantno posebno.
Weder die Erste noch andere österreichische Banken werden aufgrund dieser Krise pleite gehen", sagte Treichl am Samstag im Ö1-"Mittagsjournal"
bach wrote:Ovo kaže predsjednik Erste grupacije:
Pored Erste banke zbog ove krize mogle bi propasti i ostale austrijske banke
Da se razumijemo, ovo ne kaže forumaš Bach, nego šef jedne od većih evropskih i svjetskih finansijskih institucija.
Kada govorimo o povezanosti firmi kćerki i matičnih firmi: Zašto je Opel u krizi, ako je dinousaurus GM u živom blatu?
Znam da se mnogi od vas plaše jer će u slučaju bankrota izgubiti svoje divne poslove šalterskih službenika na koje ste došli preko tetki i ujni. Ako ne želiti pogledati istini u oči, makar naučite njemački. Ne škodi.
Morao sam se registrovati na forum zbog ovoga.
Originalna izjava:
Weder die Erste noch andere österreichische Banken werden aufgrund dieser Krise pleite gehen", sagte Treichl am Samstag im Ö1-"Mittagsjournal"
Ispravan prijevod:
Niti ce "die Erste" niti druge austrijske banke bankrotirati zbog ove krize", rekao je Treichl u subotu u Ö1 podnevnom zurnalu.
Weder die Erste noch andere österreichische Banken werden aufgrund dieser Krise pleite gehen", sagte Treichl am Samstag im Ö1-"Mittagsjournal"
Mašinski prevod wrote:Ni prvi, ni bilo koje druge austrijske banke su rezultat ove krize ići bez prebijene pare ", rekla je u subotu u Treichl-Ö1" Ručak Časopis
Iako nemam ništa po bh. austrijskim bankama, ja sam se bio zabezeknuo,...Ma to je @bach samo pobrkao podforum. Tamo na pdf. Bez cenzure ima tema Ajne matematiše problem,...Svejedno propale ili ne propale, odavno sam sa RB prešao u BBI.
Weder die Erste noch andere österreichische Banken werden aufgrund dieser Krise pleite gehen", sagte Treichl am Samstag im Ö1-"Mittagsjournal"
Mašinski prevod wrote:Ni prvi, ni bilo koje druge austrijske banke su rezultat ove krize ići bez prebijene pare ", rekla je u subotu u Treichl-Ö1" Ručak Časopis
Iako nemam ništa po bh. austrijskim bankama, ja sam se bio zabezeknuo,...Ma to je @bach samo pobrkao podforum. Tamo na pdf. Bez cenzure ima tema Ajne matematiše problem,...Svejedno propale ili ne propale, odavno sam sa RB prešao u BBI.
naravno bez prebijene pare, štediše u lihvarskim bankama. bosanci. jednog bliskog dana.
Niti ce "die Erste" niti druge austrijske banke bankrotirati zbog ove krize", rekao je Treichl u subotu u Ö1 podnevnom zurnalu.
Nista licno, samo da ne bude panike.
pozz.
kada CEO neke firme da takvu izjavu vrijeme je da se prodaju dionice (videno vec sa usa bankama)
i jos nesto http://www.ft.com/cms/s/0/67fba682-075a ... 07658.html
Bolje je traziti nacin kako da funkcionise drzava u slucaju kolapsa svjetskog monetarnog sistema(citaj dollar) sto se mozda moze desiti u naredne 2 godine
Ako do toga dode mozes imat para koliko hoces poseri se na njih, jedino sto ce imati vrijednost je hrana,energija i municija
Gerald Celente je prognostičar trendova, autor i direktor "Trend Research Institute", kojeg je osnovao 1980. Postao je slavan sa svojim točnim prognozama svjetskih događaja, kao pad burze 1987., raspada Sovjetskog Saveza 1990., predvidio je azijsku krizu 1997., pad ruskog gospodarstva 1998., eksplodiranje internet balona 2000. i recesiju 2001. Osim toga, predvidio je i početak pomame za zlatom 2002., pad tržišta nekretnina 2005., recesiju 2007. i paniku 2008.
Obzirom da smo pred krajem godine, želio sam saznati od gospodina Celentea, kakvu nam prognozu daje za godinu 2009. Slijedi intervju, koji sam sa njim vodio 12.12.2008.:
Freeman: Kako vidite trenutnu situaciju u SAD?
Celente: Financijski sistem je kompletno kolabirao. Jedine dvije stvari, koje vlada radi, da bi održala zemlju na životu, su ili štampanje još više novca ili spuštanje kamata. Mi to nazivamo "Bernankeov dvokorak", jer postoje samo dva koraka koje šef FED-a može učiniti. Ni jedna od ove dvije mjere ne može promijeniti kurs i zaustaviti pad privrede. Potreban je novi produktivni kapacitet, kao u 1990tim, kad smo ušli u recesiju, izašli smo zahvaljujući tehnologiji interneta. Sve je bilo prebačeno na internet. To je bilo realno. Naravno da je na tržištima bilo spekulacija, ali to nije imalo nikakve veze sa postojanjem proizvoda. Radilo se o proizvodnom kapacitetu.
Tako nešto ne može se izazvati monetarnim ili fiskalnim nadražajima. Danas, na primjer, imamo novog predsjednika, koji, kako sam kaže, želi stvoriti 2.5 milijuna novih radnih mjesta. Odakle će uzeti novac za to? Jedino ga može naštampati. Ono, sa čim smo danas konfrontirani, jest hiperinflacija kao iz
vremena Weimarske Republike. To se može, također, dogoditi i dolaru. Ja sam politički ateist. Ne vjerujem u bajke, ja sam odrastao čovjek. Ako netko vjeruje da će nas političari spasiti, ili je dijete ili se samozavarava. I ovo samozavaravanje je vrlo izraženo u SAD. Ljudi su puni nade da će novi predsjednik nekako stvoriti promjenu.
Freeman : Pogledamo li tim, koji je Obama do sada izabrao, ne vidimo promjenu.
Celente : Točno, ali ne samo to; kako može biti promjene, ako je izabrao iste ljude, koji su i prouzročili krizu? Kao, primjerice Larry Summers, koji će biti ekonomski savjetnik i ovaj Timothy Geithner, direktor njujorškog FED-a. Oni su protežei Roberta Rubina. Summers je u Clintonovoj administraciji bio ministar financija nakon Rubina. To su ljudi koji su uništili Glass-Steagall-Act.
Freeman : Ukidanje tog zakona 1999. koje je izveo Clinton , glavni je uzrok ove krize, jer se tim ukidanjem izbrisala i razlika između poslovnih i investicijskih banaka i uvela se totalna liberalizacija, što je bankama ponovo omogućilo da nekontrolirano spekuliraju.
Celente : To je točno. Očigledno znate o čemu je riječ. To su ljudi koji su stvorili klimu, u kojoj su nastali svi ti derivati, kao Credit Default Swaps, SIVs, CDOs, takozvani egzotični financijski instrumenti, koji nisu ništa drugo nego opklade, to je igra kao u kasinu.
Freeman : Vjerujete li da je kriza namjerno prouzrokovana ili je u pitanjunešto drugo?
Celente : U pitanju je pogreška. Priča se puno o iluminatima. Ako su to napravili iluminati, onda su opet iluminati ti, koji moraju ispraviti pogrešku. Ne postoji ni jedna jedina stvar, koju je bilo tko od ovih ljudi s uspjehom doveo do kraja. Ni jedan jedini u svojoj karijeri. Oni još nikada nisu ništa uradili kako treba. Dospjeli su na vrh isključivo putem inkompetencije i dupeuvlačenja. Tako se to događa u državnoj administraciji.
Da Vam dam nekoliko informacija: karijeru sam započeo u državnoj službi u Yonkersu , NY , nakon što sam diplomirao 1971.; Yonkers je solidno velik grad sa 300.000 stanovnika. Nakon toga bio sam poslan u glavni grad države New York , Albany , gdje sam radio kao asistent senatskog sekretara države New York. Zatim sam predavao politologiju na St. John 's University. Od
1973. do 1979. radio sam kao specijalist za državna pitanja u Washingtonu za kemijsku industriju. Zbog toga jako dobro razumijem državni aparat. Radio sam i za Reagana i Connolyja, bio sam zajedno sa ... Ljudi žive u iluziji, da su ovi tipovi pametniji od svih ostalih. Činjenica je, kad neko radi za
državu, potrebna mu je potvrda da je gluplji od svih ostalih. Druga realnost je, a to sam vidio na poslu koji sam imao u Albanyju, kako političari gmižu da bi dospjeli do vrha. Oni se usisavaju naviše u hijerarhiji. I zbog toga vjerovati da su ovi političari u stanju riješiti problem - to je samozavaravanje. Osim toga, sve su političke organizacije u suštini kriminalne organizacije, što ne kažem olako.
Freeman : Ali, zar oni nisu znali da će čitav financijski sistem
implodirati, kad Greenspan bude pojeftinio novac?
Celente : Mislili su: ako želimo spriječiti da ljudi - to jest veliki igrači- izgube novac zbog pucanja internet mjehura, možemo jednostavno spustiti kamatne stope, što su i uradili nakon ožujka 2000. Od tada smo upozoravali u našem institutu, i to stoji u dokumentima, što bi se moglo dogoditi, ali nitko nije želio vjerovati. Kad smo napisali da će doći do pada, dobivali smo mnoga pisma sa zahtjevom da kažemo i nešto pozitivno, da
izvijestimo i o nečem lijepom. Tako je bilo i sa ratom. Prije početka iračkog rata rekli smo ljudima da će SAD izgubiti. Bit će moguće bez većeg otpora brzo ući unutra i ukloniti Sadama, ali nakon toga će otpočeti gerilski rat, koji se ne može dobiti. Ali, nitko to nije želio čuti, to bi bilo nepatriotski. I? Nakon gotovo 8 godina rata, nismo se pomjerili niti jedan korak. Dakle, kad govorim o kriminalnim organizacijama, ne mislim to
kao klevetu, već kao činjenicu. Amerika vodi rat koji bazira na pogrešnim razlozima. Jesu li ljudi to znali ili ne, je u suštini akademsko pitanje. U pitanju su jednostavno pogrešni razlozi i nevini muškarci, žene i djeca ginu, što je apsolutno protiv mojih moralnih načela. I oni danas pljačkaju ljude do gole kože, u sred bijelog dana, sa svim ovim što danas rade. Postoji taj mentalitet (previše velik da bih propao), što u konsekvenci
znači da smo mi suviše mali da bi bili spašeni. To je tipično engleski "Titanik" način razmišljanja. Bogati smiju u čamce za spašavanje, siromašni ostatak je zaključan u potpalublju i dozvoljeno mu je da potone zajedno s brodom.
Freeman: Što mislite da će se dogoditi nakon što "bailout" za automobilsku industriju nije prošao?
Celente: To uopće nije relevantno i ne čini nikakvu razliku. U pitanju je mrtvorođenče od samog početka. Novac bi bio ionako samo bačen kroz prozor. Osim toga, bilo tko, tko kupi američki auto, nema tri čiste u glavi, američki automobili su jednostavno smeće. A menadžeri su nesposobnjakovići. Potpredsjednik upravnog odbora General Motorsa, Lutz, je 2005. rekao: bilo tko, tko misli da će visoka potrošnja goriva spriječiti ljude da kupuju
SUV-ove, nema pojma o čemu govori. Totalno je pogriješio. Ti ljudi govore i proizvode smeće već desetljećima. Bilo je doba, kad su SAD proizvodile odlične automobile, ali to je već odavno prošlost. Njima je uvijek profit bio najvažniji, koliko novca mogu zaraditi sa najjeftinijim smećem.
Freeman : Financijska kriza prešla je Atlantik i stigla je u Europu. Sada uništava cijeli svijet.
Celente: Da, u pravu ste. Na svojim putovanjima primjećujem, nažalost, da Europljani i Azijati jednostavno preuzimaju svaku glupost iz SAD. Tako su i Credit Suisse i UBS podlegli istoj glupoj pohlepi i manipulaciji novca, kao i ovdašnje banke. Prije godinu dana još je bilo pitanje hoće li se i inozemstvo zaraziti. Sad čitav svijet ima upalu pluća. Pogledajte samo što
se događa u Španjolskoj sa čitavom nesuzdržanom produkcijom u građevinskom sektoru, oni su proizveli jedan ogromni deponij nekretnina. Zemlja je bankrotirala. Ista stvar je i sa bivšim državama Istočnog bloka. Sreo sam ljude odatle i sa zaprepaštenjem sam slušao kako brbljaju o investicijama i
marketingu, kao da oduvijek žive u kapitalizmu. Govorili su sa mnom, kao da točno znaju o čemu je riječ. Ponašali su se više kao grabljivci, kao domoroci sa Zapada. Ove zemlje i mnoge druge imaju sada vlastiti privredni horor i svi su pali izravno na nos.
Freeman : Kako vidite 2009.? Kako sad izgleda, doći će do potpunog zastoja gospodarstva.
Celente : Upravo smo objavili našu prognozu za 2009. Predskazujemo totalni kolaps privrede. Već 7. studenog 2007. predvidjeli smo financijsku propast i paniku 2008., koja se i dogodila. Sljedeće godine vidjet ćemo propast trgovinskog sektora na malo, zatim propast komercijalnih nekretnina, itd.
dožvjet ćemo najveću depresiju ikada, puno težu od takozvane 1930tih godina.
Freeman : Vau !
Celente : Reći ću Vam i zašto. Tada nije toliko ljudi imalo tako visoko zadužene nekretnine, također, nisu bili pod tolikim kreditnim obavezama kao danas, nisu postojale kreditne kartice, nisu bili u dugu od 14.000 milijardi. Tada je postojao trgovinski suficit, danas su SAD u minusu od više od 700 milijardi na godinu. Državni budžet bio je izbalansiran, sad
imamo nevjerojatan deficit i državni dug od 13.000 milijardi, pri čemu je samo ove godine novo zaduživanje bilo 1.000 milijardi. Na početku Drugog svjetskog rata SAD bile su motor čitave svjetske industrijske produkcije, imali smo najvišu produktivnost. To je odavno prošlost. Mi smo nacija u
propasti. Ulazimo u najveću depresiju i ona će biti svjetska.
Freeman : Što mislite, hoće li doći do masovne nezaposlenosti sa nemirima?
Celente: Da, mi također vidimo trend ka revoluciji. Ono što se trenutno događa u Grčkoj, može eksplodirati bilo gdje drugdje. Tamo nije posrijedi ubojstvo 15-godišnjeg dječaka, već o pobuni ljudi protiv te totalno nekompetentne, korumpirane političke kaste, koja je svuda ista. Bio sam zaposlen kod države, poznajem razmjere korupcije. U Washingtonu se sve vrti samo oko lansiranja projekata, kojima će se obogatiti inicijatori i njihovi ortaci, ruka ruku mije, novac za prijatelje, sistem je od vrha do dna korumpiran.
Freeman: Znači li sve ovo da ćemo proći kroz bolnu depresiju, koja će trajati godinu-dvije, i potom izaći iz doline?
Celente: Kako da izađemo iz doline? Što će nam pomoći u tome?
Freeman : Onda govorimo o dugotrajnoj depresiji?
Celente: Da!
Freeman : To uopće ne zvuči na dobro. Kako će depresija pogoditi Europu?
Celente : Europa će bolje proći, jer ljudi tamo nisu toliko zaduženi i u boljoj su poziciji da se sami izvuku iz problema. SAD su se pretvorile u zemlju mlakonja, koji sami više ne mogu raditi ništa, mogu samo konzumirati, žive u velikim kućama, voze ogromne automobile i sami su postali veliki i gojazni. Jednostavno ne mogu prestati da žive iznad mogućnosti. Troše
previše hrane, energije i prostora. Ne znaju kako da žive skromno. Sad je tulum gotov i pritezanje remena bit će vrlo bolno. Imamo rastući sloj potpuno osiromašenih, što na takav način nikada nismo imali. Užasavajuće je to. Imat ćemo veoma visoku nezaposlenost, veću nego kod zadnje depresije..
Freeman : Prema tome, Vi ne vidite rješenje za izlazak iz krize?
Celente : Izaći ćemo samo u slučaju ako budemo u stanju pokrenuti novi proizvodni kapacitet, koji ide dalje od novih tehnologija za alternativne energije.. To mora biti nešto sasvim revolucionarno, što će biti novi motor za gospodarstvo, ravno otkriću vatre ili pronalasku kotača.
Freeman : Povijest pokazuje: kad su moćnici konfrontirani sa velikim privrednim problemima, oni ih ne rješavaju, nego misle da će rat riješiti sve probleme. Postoji li mogućnost velikog rata?
Celente : Nakon posljednje velike depresije (Drugi svjetski) rat viđen je kao izlaz. Danas živimo u drugom vremenu. Sljedeći rat bio bi rat sa oružjem masovnog uništenja. Današnje ratove je moguće voditi samo protiv nerazvijenih zemalja. Više nije riječ o ispaljivanju interkontinentalnih raketa, već o gerilskom high-tech ratu, kakvog vidimo u Iraku ili Afganistanu. Samo, političari su spremni na sve.
Freeman: Mislite li pod tim na "operaciju pod lažnom zastavom" (false flag).
Celente: Da, oni neprekidno lažu o svemu, kao na primjer da je Sadam posjedovao atomsko oružje i njegove veze sa Al Qaidom. Tko danas može političarima vjerovati i jednu jedinu riječ?
Freeman: Pisali ste da SAD idu putem Velike Britanije. Jeste li pri tom mislili da si SAD više ne mogu priuštiti Imperij i stacioniranje trupa u 130 zemalja?
Celente: Da, američka Imperija nestaje, otići će istim putem kao i britanska. Jednostavno nemamo više novaca.
Freeman: Jedini političar, koji to kaže u SAD, i koji želi restaurirati ustavna prava i voditi razumnu privrednu politiku, je Ron Paul. Što mislite o njemu?
Celente: Ja bih ga izabrao za predsjednika. Umjesto toga morao sam glasovati za Nadera, jer Paul nije bio na glasačkom listiću. Neću podržavati nijednu od kriminalnih organizacija, koje dijele moć u Washingtonu. I veoma sam jasan po tom pitanju. Bilo tko, tko je glasao za kriminalce, podržava produžetak ubijanja i pljačke. To se ne može reći ni na bilo koji drugi način. Oni ubijaju nedužne ljude svaki dan.
Freeman : Koliko krivice u trenutnoj situaciji nose mediji. Oni se ponašaju još samo kao organi propagande.
Celente : Mediji nose veliki dio krivice. Oni su u krevetu sa moći. Samo treba pogledati koje bliske veze postoje između predstavnika medija i službi, ministarstava, Pentagona i Bijele kuće. Mediji tamo svakodnevno ulaze i izlaze. Možemo se zahvaliti New York Timesu da nam je prodao irački rat. NYT je 2007., također, napisao da je problem sa gospodarstvom samo obična štucavica i da ce proći, iako smo već vidjeli pad. Mediji su na strani gospodarstva i vlasti, ni na koji način ne ispunjavaju svoju pravu funkciju.
Freeman : Što možete poručiti mojim čitaocima, kako da se pripreme za nadolazeću depresiju?
Celente : Mi u institutu govorimo odavno, da ne treba trošiti ni centa više nego što se ima. Morat ćemo živjeti novu skromnost, koja ce se manifestirati u kupovini isključivo stvari koje su neophodne i imaju duži vijek trajanja. Čitav ciklus potrošnje je prošao, ciklus kupovine i dostizanja sreće kroz materijalizam. Razumite me, i ja volim lijepe stvari, samo sada je posrijedi
kvaliteta, ili koncept . Štednja i zbog obrazovanja djece. Ovdje u SAD svi žele poslati svoj pomladak na visoke škole i univerzitete. To košta bogatstvo. I za što? Da bi mogli studirati ekonomiju ili pravo i da naprave MBA? Bolje uštedite novac. Imamo više nego dovoljno bankara i pravnika. Bolje obrazovanje je praktično i korisno, kao inženjer, tehničar ili svi zanatski pozivi.. Doći će do velike promjene. Sve počinje već na lokalnoj razini. Potrebno je brinuti se o svojoj zajednici i biti aktivan u njoj. Pitanje je: kako mogu biti koristan mojim sugrađanima? Budite sretni, jer u Švicarskoj imate izravnu demokraciju i možete sudjelovati u odlučivanju. Ovdje u Americi nemamo više ništa za reći, oni rade što žele. Ljudi su protiv financijskih paketa, ali što rade političari?
I dalje rade po svojem
Freeman : Mojim čitateljima kažem: čuvajte svoje gradove i komune, borite se za održavanje javne infrastrukture, spriječite privatizaciju i rasprodaju svih vrijednosti.
Celente : Postoje službe koje su esencijalne i koje trebaju biti javne, kao transport, energija i snabdijevanje vode.. Ovdje je u pitanju globalna vlada, ja nisam teoretičar zavjere, ali svatko zna kuda vodi ovo putovanje. Cilj je kontrolirati sve i upravljati centralno.
Freeman : Mislite li da će se zbog financijskih problema mediteranskih zemalja i novih članica na istoku EU i euro raspasti?
Celente: Da, u to smo uvjereni. Mi smo to predvidjeli još prije uvođenja eura. Jedino što je potrebno za ostvarivanje tog scenarija je nacionalni populist u nekoj od zemalja članica, koji je uvjeren da samo kroz izlazak iz EU financijska kriza može biti zaustavljena, i Unija već pada. Berlusconi je to već najavio, sa prijetnjom istupanja iz Šengena zbog brojnih imigranata. Masovna migracija veliki je problem. Zapadne zemlje su preplavljene ljudima koji žele bolji život ili bježe iz nužde. Tu ne pomaže altruizam, tko će to sve platiti? Odakle osigurati smještaj, namirnice i posao, kad se više nema novaca ni za brigu o vlastitim građanima?
Freeman: Mislite da je moguće formiranje Sjevernoameričke Unije između Meksika, Kanade i SAD?
Celente: Da, to smatramo mogućim, samo su izgledi sada veći da će doći do raspada. Svjedoci smo raspadanja SAD kao što se nekad raspao SSSR. Pojedinačne regije uvidjet će da će lakše proći kroz krizu bez savezne vlade. Za što im treba daleki Washington ? Pogledajte samo kakvi se političari tamo motaju. To su sve korumpirani nesposobnjakovići koji misle samo na vlastiti probitak. Svjedoci smo raspada Sjedinjenih Država.
Freeman : Je li funkcija središnjih banaka prevaziđena? Na kraju krajeva one su izazvale krizu i potpuno zakazale.
Celente: Da, zakazale su. Ali, trenutno je u tijeku borba za moć, veliki žele uništiti male, kako se već toliko puta ponovilo u povijesti. Jedan od trendova, koje promatramo, nazivamo "skidajte im glave". To će se sigurno dogoditi.
Freeman : Kažete da će doći do prave pobune?
Celente : Apsolutno. Pogledajte samo svu tu bagru na Wall Streetu, ili ono, što izlazi iz sveučilišta kao Yale i Harvard. Oni nikada u svom životu nisu zaprljali ruke. Nemaju pojma što znači živjeti na ulici, potpuno osiromašen. Kad uzmete sve ljudima i kad nemaju više ništa za izgubit, spremni su na
sve.
Freeman: Ovo, što predskazujete, ne zvuči baš optimistično.
Celente: To nema veza sa optimizmom ili pesimizmom, već sa realizmom. Kao kad odete kod doktora i dobijete dijagnozu raka u zadnjem stadiju. Treba li Vas doktor slagati ili kazati kako stvari stoje? Lažni optimizam ne mijenja ništa na činjenici da ćete uskoro umrijeti.
Freeman: Mislite li da je dobra ideja za pojedinca ili za čitave zajednice i komune, da postanu samodobavljači i da se skinu sa mreže?
Celente: Apsolutno. Sigurno. Treba ispitati mogućnosti za postizanje nezavisnosti od sistema, za uzgajanje vlastitih namirnica i proizvodnju elektriciteta. To je ono, što sam spomenuo ranije, sa novim tehnologijama to postaje moguće. Kad se to dogodi, onda će se ljudi udaljiti od majke države
i korporacija. Godine 1997. objavio sam knjigu koja obrađuje upravo ovu temu. Centralni sistem trebao je pući već odavno. Održava se samo kroz jeftin novac. Ali, to više ne funkcionira. Što će nam središnja vlada, koja ionako samo proizvodi probleme i nema rješenja? Najšira samostalnost i decentralizacija, to je budućnost.
komi wrote: ako propadne kupiće je druga veća banka nit ćeš izgubiti pare nit će ti išta biti oprošteno
Prijatelju
Da li si ti ikada čuo za riječ stečaj??????????????????
Da ti pojasnim, pošto očigledno ne znaš. U slučaju stečaja prvo se namiruju povjerioci, kreditori i onima koji se najviše duguje, zatim porezi i slično. Ostalima, uključujući i tvoju štednju, šta ostane.
Ma klijentima ne ostane nista u stecajnom postupku...
i motor promjena
))
