Grad Jezerski nalazi se u blago brdovitom predjelu, koji je ispresijecan gorskim rječicama i potocima. Smješten je na kraju duguljaste kose. Neposredno iza grada kosa se strmo spušta u dolinu u kojoj je smješteno naselje Jezerski.
Srednjovjekovni grad Jezerski spada u najjednostavnije i najmanje gradove u Pounju. Unutar kasnijeg osmanskog perimetralnog bedema nalaze se ostaci malog srednjovjekovnog grada. Najlakši prilaz gradu bio je sa juga, gdje se nalazi kapija osmanskog grada. Srednjovjekovni grad Jezerski imao je okruglu isturenu kulu u jugoistočnom uglu obora. Kula je vertikalnih zidova, lijepo oplaćenih izvana i iznutra. Na vanjskoj, isturenoj oplati kule, na visini 1,4 m iznad temelja, nalazi se ukrasna traka. Vanjski promjer kule je 8 m i debljine zidova 1.8 m. Sačuvana u visini iznad trećeg nivoa. Otprilike jednom trećinom je uvučena u oborske zidove.
Imala je barem tri nivoa, prizemlje, prvi i drugi sprat. Na tu činjenicu ukazuju rupe koje su služile za uglavljivanje greda koje su razdvajale spratove. U sjeverozapadnom dijelu kule, između dva oborska zida su vrata na visini od 4 m. U unutrašnjosti kule je vidljivo da je taj ulaz bio na II spratu. Neposredno ispod vrata nalaze se niz rupa u koje su bile uglavljene drvene grede stropne konstrukcije između donjeg i gornjeg nivoa kule. Iznad vrata je također takav niz rupa koji je vjerovatno bio dio četvrtog nivoa u kuli ili krovišta. U kuli, na dijelu očuvanom do danas, nisu sačuvani prozorski otvori, već samo dva artiljerijska otvora koja su bila lijevo i desno od vrata i jedna puškarnica na I spratu, neposredno iznad ostataka južnog oborskog zida.
Uz kulu je sagrađen mali obor kvadratne osnove, dužine stranica od oko 14 m. Od obora su sačuvana tri fragmenta zida: južni zid uz kulu u dužini od 3,7 m, dio zapadnog zida u dužini od 7 m i visine do 1,5 m, te djelić zida sa s jeveroistočne strane kule. Do kule, u ostatku južnog oborskog zida, visokog oko 3 m, nalazila se također jedna puškarnica okrenuta ka jugu. Na sjevernoj strani zid obora je uništen jer su na njemu podignuti betonski temelji za štalu, koja nije nikada dovršena. Truhelka je dao podatak da je oborski zid bio visok 7 m, što je danas teško reći, naročito zbog puškarnice u kuli koja se nalazi odmah iznad zida, na visini od oko 3 m. Truhelka navodi da je oborski zid bio pun tijesnih malenih puškarnica, te izgleda da je prije stotinjak godina grad bio mnogo bolje očuvan (Truhelka, 1904, 42).
Gdje je bio ulaz u obor i grad, teško je odrediti, u svakom slučaju nije bio u južnom oborskom zidu uz kulu, kako je to pretpostavljao Truhelka (1904, 41) jer se taj dio zida nalazi na stijeni. U ovom slučaju radi se jednostavno o umjetno napravljenoj rupi u zidu (Truhelka, 1904, 42).
Nije poznato kada je grad sagrađen. Zajedno sa gradom u Velikoj Kladuši i Podzvizdu, grad djeluje arhaično. Iako se, kao i Bužim, spominju u historijskim podacima XIII stoljeća, po obliku koji se sačuvao, mogli bi se datirati i kasnije (Popović, 1995, 42). Mnogi elementi imaju sličnosti sa dijelovima unutrašnjeg utvrđenja u srednjovjekovnom gradu Bužimu (istovjetan način gradnje i oblik kule, koncepcija rasporeda spratova u kulama, oblici puškarnica i artiljerijskih otvora).
Mjesna tradicija govori o tome da su vanjski bedem podigle Osmanlije. Taj podatak navode svi ostali autori (Lopašić 1943, 145; Truhelka, 1904, 42; Kreševljaković, 1953, 35 ). Zidovi iz osmanskog vremena zauzimaju prostor dimenzija 55x30 m. Orijentiran je dužom osom u pravcu pružanja terena sjeverozapad-jugoistok. Sa unutrašnje strane zidovi su u vrlo ruševnom stanju, očuvani na pojedinim mjestima jedva do visine od 1 m, dok su vanjski zidovi u cijeloj dužini očuvani do nivoa unutaršnjosti grada, jer su u funkciji podzida, tj. uokviruju teren unutrašnjosti grada slijedeći padinu. Na vrhu kose, gdje je ulaz u grad (na trećini jugoistočnog dijela grada ) nadzemni zidovi su se sačuvali do visine od 2-3 m. U platnu zida se ističu tri elementa: prateći padinu, a i pod dejstvom razvoja vatrenog oružja, linija zidova je izlomljena, ali pod vrlo blagim uglovima. Na jugoistočnom zidu grada je kapija širine otvora 2,85 m. Isturena je za oko 1 m iz platna zida. U sredini ulaza je monolitni kameni prag dugačak 1,5 m. Kapija nije postavljena u sredinu zida već je 10 m udaljena od jugozapadnog ugla grada i oko 17m od jugoistočnog ugla. Kapija se nalazila u isturenom dijelu pročelnog zida.
Prije stotinjak godina još je bila skoro cijela, danas su od nje ostali samo istureni zidovi. Od ulaza prema džamiji vodi kaldrmirana staza. Na sjevernoj strani zida, na njegovom najisturenijem dijelu, nalazi se veliki polukružno zasvedeni otvor, ali se ne može ocijeniti da li je to otvor za veliki prozor ili mala vrata. Pošto je teren nepristupačan, na njemu su sačuvani fino isklesani okviri. Očito je da se u sjevernom dijelu grada nalazila neka prostorija, koja bi se mogla otkriti samo arheološkim iskopavanjima.
