Forum Klix.ba

Trebalo bi zastiti ratnu pastetu od germe, snicle i rakiju od rize, kruh iz Pretis lonca, ...

VjecitiStudent wrote:Trebalo bi zastiti ratnu pastetu od germe, snicle i rakiju od rize, kruh iz Pretis lonca, ...

uzas

Ma treba se samo nafurati i pocet svojatati sve sto valja...nedavno gledam na kabel 1 Hrvat (covjek kuhar zivi u Njemackoj) pravi orginalno hrvatsko jelo-cevapciceeee...ja kad nisam poludila

Tirit?

Ili je i to tursko?

Eborg wrote:Tirit?

Ili je i to tursko?

Poslije toliko vremena,tesko je razdvojiti sta je tursko a sta ne? Neke stvari imaju turski naziv ali nije sve tursko.
Turci koriste puno vise zacine nego mi i nasa je hrana prilagodjena nasem podneblju,nasim zacinima i sl....Mi kazemo i turska kafa a Turci piju caj,ne piju uopste kafu,dok se ista kafa pije i u drugim zemljama.Turski cevap nije kao nas....i ima takvih primjera dosta...
Ne moze covjek biti pametan!

vox-populi wrote:

to sam ja wrote:Klepe tipicno bosansko ili ??? (kako jaaaa volim klepem mmmmmmmmmmmmmm.... s jedno 1kg bijelog luka mmmmmmmmmmmm )

Klepe imaju i u Rusiji, gotovo su identicne nasim i zovu se "Пельмени". Odgovorni (mama moje djevojke) kazu da su to autohtono jelo sa dalekog istoka Rusije.

Ja sam tamo odakle je mama tvoje djevojke vec 18godina i mozes joj reci da su peljmeni porijeklom iz Kine ali su toliko dugo u ruskoj kuhinj tako da svi misle da je to rusko(isto kao borsc a borsc je ukrainski)



Ciji je burek, sirnica,zeljanica,krompirusa mozda je to nase?

dugacki wrote:

2 bataka, 2 krila i malo bjeline (kako ti se svidja, jedno omanje pile je sasvim dovoljno)
400 g brasna
2.5 dcl vode
2.5 dcl mlijeka
jedno jaje
so

Sve to izmjesati u polugustu smjesu
Pripremiti piletinu, odnosno isjeci je na komade (batak i krila najbolje smekaju) Smjesu izlijes u tepsiju i po njoj poredas piletinu. Peces dok ne bude gotovo. Kad bude gotovo malo zalijes sa mlijekom (ali stvarno malo) Sve to zalijes po mogucnosti domacim kajmakom i ostavis jos 2 min. u rerni..

Ma bravo majstore. Kvrguša je samo naša, mada se ipak veže samo za SZ Bosnu, ali je ipak naša. Slično je i sa drugim sličnim vrsatama poznate pod nazivima kljukuša i mekuša.

Šta je sa Potkrižom(ako znate šta je to). Ja sam čuo da je to jelo još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

Evo recepta za nju: http://kozarackikuhar.blogger.ba/arhiva/2006/08/30

dugacki wrote:

2 bataka, 2 krila i malo bjeline (kako ti se svidja, jedno omanje pile je sasvim dovoljno)
400 g brasna
2.5 dcl vode
2.5 dcl mlijeka
jedno jaje
so

Sve to izmjesati u polugustu smjesu
Pripremiti piletinu, odnosno isjeci je na komade (batak i krila najbolje smekaju) Smjesu izlijes u tepsiju i po njoj poredas piletinu. Peces dok ne bude gotovo. Kad bude gotovo malo zalijes sa mlijekom (ali stvarno malo) Sve to zalijes po mogucnosti domacim kajmakom i ostavis jos 2 min. u rerni..

Sta to vide moje lijepe oci?

Mutusa!!! Mi je zovemo mutusa, ne kvrgusa, sorry !

Mmmmmmmm pravo bosansko jelo, tj. krajisko

Ja stvarno ne znam sta su Bosanci jeli prije dolaska Turaka, ali to nije ni vazno - bitno je da imamo nasu, bosansku kuhinju, vrlo originalnu i ukusnu, nastalu i kroz razne utjecaje naroda koji su ovdje bili.

zeleno volim te wrote:

Eborg wrote:Tirit?

Ili je i to tursko?

Poslije toliko vremena,tesko je razdvojiti sta je tursko a sta ne? Neke stvari imaju turski naziv ali nije sve tursko.
Turci koriste puno vise zacine nego mi i nasa je hrana prilagodjena nasem podneblju,nasim zacinima i sl....Mi kazemo i turska kafa a Turci piju caj,ne piju uopste kafu,dok se ista kafa pije i u drugim zemljama.Turski cevap nije kao nas....i ima takvih primjera dosta...
Ne moze covjek biti pametan!

Pa da,ali ako ovakvog jela nema u Turskoj i u okruzhenju onda je moguce da je nashe...Poshto nikad nisam chuo za neshto slichno vani...

tovarish wrote:
Ma bravo majstore. Kvrguša je samo naša, mada se ipak veže samo za SZ Bosnu, ali je ipak naša. Slično je i sa drugim sličnim vrsatama poznate pod nazivima kljukuša i mekuša.

Šta je sa Potkrižom(ako znate šta je to). Ja sam čuo da je to jelo još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

Evo recepta za nju: http://kozarackikuhar.blogger.ba/arhiva/2006/08/30

Ja sam isto prvo pomislila na kljukusu ali i kljukusa je dosla sa Osmanlijama
"Kljukuša je tradicionalno bosansko jelo s krompirom i jedno od najpoznatijih jela u Bosanskoj Krajini. Potiče još iz osmanskog doba , a zbog njezine relativno lahke pripreme je jedno od osnovnih jela starobosanske kuhinje. Do prije 35 godina, kljukuša je bila delikatesa i pravila se najčešće u posebnim prilikama kao što su vjenčanja, odlazak mladih u vojsku itd.

Preuzeto sa: "http://bs.wikipedia.org/wiki/Kljuku%C5%A1a""
Sto se pite tice isto porijeklo Turska, sama rijeci Borek na turskom znaci savijaca, pita, oni isto imaju raznoraznih tipova pita.
Kafa je isto dosla od Turaka bez obzira sto se kod njih s vremenom vise pio Turski caj i oni jos uvijek piju kafu, recimo kod njih se dorucak zove "Kahvalti" - eto koliko im je kafa nekad bila bitna da su i dorucak nazvali po kafi.A nasa bosanska kafa se jos zove i "turska kafa" a ako hoces nesto slicno nasoj kafi u nekoj drugoj drzavi narucis "Turkish coffe"
Naravno da se s vremenom sve to prilagodjavalo nasoj domacoj kuhinji, svako je sebi stavljao, dodavao - oduzimao zacina koliko god hoce ali Turska kuhinja je jedna od stvari koje su nam Osmanlije ostavile u ono vrijeme i hvala Bogu da je tako, zamislite da jedemo i kuhamo slicno kao iskljucivo aziska ili africka kuhinja

spreca wrote:

vox-populi wrote:

to sam ja wrote:Klepe tipicno bosansko ili ??? (kako jaaaa volim klepem mmmmmmmmmmmmmm.... s jedno 1kg bijelog luka mmmmmmmmmmmm )

Klepe imaju i u Rusiji, gotovo su identicne nasim i zovu se "Пельмени". Odgovorni (mama moje djevojke) kazu da su to autohtono jelo sa dalekog istoka Rusije.

Ja sam tamo odakle je mama tvoje djevojke vec 18godina i mozes joj reci da su peljmeni porijeklom iz Kine ali su toliko dugo u ruskoj kuhinj tako da svi misle da je to rusko(isto kao borsc a borsc je ukrainski)



Ciji je burek, sirnica,zeljanica,krompirusa mozda je to nase?

Turci zovu sve pite-burek (burek s mesom,burek sa spinatom,burek sa sampinjonima...) i motaju zvrk ko i mi!

beautyfool wrote:

tovarish wrote:
Ma bravo majstore. Kvrguša je samo naša, mada se ipak veže samo za SZ Bosnu, ali je ipak naša. Slično je i sa drugim sličnim vrsatama poznate pod nazivima kljukuša i mekuša.

Šta je sa Potkrižom(ako znate šta je to). Ja sam čuo da je to jelo još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

Evo recepta za nju: http://kozarackikuhar.blogger.ba/arhiva/2006/08/30

Ja sam isto prvo pomislila na kljukusu ali i kljukusa je dosla sa Osmanlijama
"Kljukuša je tradicionalno bosansko jelo s krompirom i jedno od najpoznatijih jela u Bosanskoj Krajini. Potiče još iz osmanskog doba , a zbog njezine relativno lahke pripreme je jedno od osnovnih jela starobosanske kuhinje. Do prije 35 godina, kljukuša je bila delikatesa i pravila se najčešće u posebnim prilikama kao što su vjenčanja, odlazak mladih u vojsku itd.

Preuzeto sa: "http://bs.wikipedia.org/wiki/Kljuku%C5%A1a""
Sto se pite tice isto porijeklo Turska, sama rijeci Borek na turskom znaci savijaca, pita, oni isto imaju raznoraznih tipova pita.
Kafa je isto dosla od Turaka bez obzira sto se kod njih s vremenom vise pio Turski caj i oni jos uvijek piju kafu, recimo kod njih se dorucak zove "Kahvalti" - eto koliko im je kafa nekad bila bitna da su i dorucak nazvali po kafi.A nasa bosanska kafa se jos zove i "turska kafa" a ako hoces nesto slicno nasoj kafi u nekoj drugoj drzavi narucis "Turkish coffe"
Naravno da se s vremenom sve to prilagodjavalo nasoj domacoj kuhinji, svako je sebi stavljao, dodavao - oduzimao zacina koliko god hoce ali Turska kuhinja je jedna od stvari koje su nam Osmanlije ostavile u ono vrijeme i hvala Bogu da je tako, zamislite da jedemo i kuhamo slicno kao iskljucivo aziska ili africka kuhinja

Postoje različite verzije kljukuša. U mojoj okolini kljukuša je iskomadana tijesto preliveno sa mlijekom, pavlakom i bijelim lukom. Tako da čisto sumnjam da je ovaj recept, kao i recept za kvrgušu turskog porijkla i to prije svega jer je karakterističan za jedan dio Bosne.

Da, i kod nas se takvo jelo zove kljukusa. Ali, koja je razlika izmedju mutuse ( to je kod nas jelo kakvo je opisao @ dugacki ), ljevuse i kvrguse? Jesu li to tri razlicita naziva za isto jelo ili ima neke razlike?

Da li se i popara ubraja u izvorna bosanska jela - barem ima originalni bosanski naziv?

sheilak wrote:Da, i kod nas se takvo jelo zove kljukusa. Ali, koja je razlika izmedju mutuse ( to je kod nas jelo kakvo je opisao @ dugacki ), ljevuse i kvrguse? Jesu li to tri razlicita naziva za isto jelo ili ima neke razlike?

Da li se i popara ubraja u izvorna bosanska jela - barem ima originalni bosanski naziv?

joj vidis i poparu nisam jela 100god.

Za kvrgusu ja zaista ne znam jeli ima u Turskoj kuhinji, sto se kljukuse tice kod mene se je uvijek pravila kljukusa s krompirom i ja je kao takvu jedino znam ali eto sad cujem da ima i drugih nacina
Popara ja sam cula da je iz Sandzaka i da se prije dosta jelo u Sandzaku al eto ne znam odakle joj je tacno porijeklo.
Meni naum padaju proizvodi kao kajmak i recimo suho meso, mislim da smo u tome koliko toliko orginalni

ja mislim da je u zemljama poput bosne, koje su vijekovima bile pod tudjom cizmom, nemoguce pricati o nekoj autohtonoj hrani. s druge strane, sva pobrojana jela jesu nasa, jer ako svedjani mogu sarmu smatrati nacionalnim jelom ( do njih dosla tokom ratova s turskom) mozemo vala i mi.

Kakva im je sarma?

Ima li i autohtonih svedskih cevapa ili jos uvijek samo bosanci drze primat nad cevapima tamo?

sheilak wrote:Kakva im je sarma?

Ima li i autohtonih svedskih cevapa ili jos uvijek samo bosanci drze primat nad cevapima tamo?

sarma im nije losa, samo sto je obicno serviraju s nekim smedjim sosom, pirekrompirom i dzemom od neke bobice, da me ubijes sad ne mogu se sjetiti jel' ribizla ili nesto drugo.
svedi imaju jela od fasiranog mesa, ali ih ne zovu cevpacicima, tu primat jos uvijek drzimo mi balkanci. cevpacici se ne povezuju samo s bosnom ovdje.

I Slovenci kažu ''turska kafa'' kada misle na bosansku kafu.

Čitam Rječnik turicizama u sh. jeziku (Predratno izdanje),...Kupus, višnja, kukuruz,.. sve turcizmi/arabizmi/perzIJANERI

Tur. ryz=riža => riža za kokuze = kokuzryz = kukuruz.

Jedan što je putovao po Bosni je rekao da je to zemlja mladog luka i jagnjećeg pečenja.

Kupus-kalja i bosanski lonac ? Kakva je razlika?

Opet, najjednostavnija, a najbolja jela smisle kokuzi.
Vidi pod: Bosanski lonac.

Ako bosanski lonac, bosanski sudžuk, bosanska tarhana, bosanska patišpanja, bosanska agda, bosanska tufahija, bosanska halva, bosanska ajnpren supa,...nisu originalno bosanske,... i nisu samo iz Bosne, nego su neka rezultanta nakalemljenih vektora tokom raznih manje ili više turbulentih zemana danas znana kao bosanska kuhinja, šta su žene Kulin-bana, Kotromanićaa i ostalih, spremali za objede,...?

Nisu valjda, samo ovce sa ražnja, ptice, jaja, mlijeko i mliječne proizvode jeli?

Ja mislim da je Kulin-ban jeo jagnjeći but špinovan divljim bijelim lukom, a pogaču je umakao u skutu, danas zvanu kajmak. Sve je podmazivao kiselim mlijekom i bosanskim vinom (Prema toponimima, i u Bosni je bilo dosta vinove loze).

Imati na umu da su krompir, kukuruz i paradajz sa rajčicom došli nakon putovanja radoznalog Kolumba.

PipiDugaDevetka wrote: Imati na umu da su krompir, kukuruz i paradajz došli nakon putovanja radoznalog Kolumba.

Znači Kulin i ekipa nisu jeli krompirušu. Šteta, šteta

tovarish wrote:

dugacki wrote:

2 bataka, 2 krila i malo bjeline (kako ti se svidja, jedno omanje pile je sasvim dovoljno)
400 g brasna
2.5 dcl vode
2.5 dcl mlijeka
jedno jaje
so

Sve to izmjesati u polugustu smjesu
Pripremiti piletinu, odnosno isjeci je na komade (batak i krila najbolje smekaju) Smjesu izlijes u tepsiju i po njoj poredas piletinu. Peces dok ne bude gotovo. Kad bude gotovo malo zalijes sa mlijekom (ali stvarno malo) Sve to zalijes po mogucnosti domacim kajmakom i ostavis jos 2 min. u rerni..

Ma bravo majstore. Kvrguša je samo naša, mada se ipak veže samo za SZ Bosnu, ali je ipak naša. Slično je i sa drugim sličnim vrsatama poznate pod nazivima kljukuša i mekuša.

Šta je sa Potkrižom(ako znate šta je to). Ja sam čuo da je to jelo još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

Evo recepta za nju: http://kozarackikuhar.blogger.ba/arhiva/2006/08/30

Potkriza je jelo kojeg se se ja sjecam iz djetinjstva(davno je to bilo)za mene je to naj ukusnije nesto sto se tada jelo i ako dosta "jevtino"
jelo odnosno nije trebalo pno da se ona napravi.Sumnjam da to jelo datira iz srednjeg vijeka s obzirom da se to radi iz psenicnog hljeba(bar kod nas)i obicno se to radilo iz bijelog hljeba malo odstojalog od nsno ja mislim da se je to radilo da se bajati hljeb nebi bacao.

Kljukuša i kvrguša ne mogu nikako biti turska jela, koja su kao takva došla u Bosnu, i to u samo jedan njen dio. Mislim da su baš ta jela pravo bosanska.
Jeli zna ko za masancu??? čija je ona. Mislim da je naša

Bosanska kuhinja

Svaka čast i slava ćevapima, ali nisu oni sve što nam može ponuditi bosanska gastronomija.
Jela i recepti su kao i ljudi i glazba; putuju, šire se, postaju popularni u nekim krajevima dok u drugima u kojima su nastali jednostavno nestanu.
Pri pomisli na bosansku kuhinju odmah pomislimo na orijentalno porijeklo mnogih jela. To je činjenica koja se odmah prepoznaje i u nazivima, ali to nije sve. Bosanska je kuhinja dala svoj pečat tim jelima. Neke su namirnice promijenjene, neki su postupci potpuno drugačiji, recepti promijenjeni.

Nekom srećom posjedujem čudne kuharice sa svih strana svijeta pa ih mogu u krevetu prelistavati. Već na prvi pogled i usporedbom vidim da neko jelo koje se jednako ili slično zove u knjizi "The Art of Persian Cooking" gospođe Forough-es-Saltaneh Hekmat ili turskoj kuharici "Inci Kut", u Bosni je potpuno različito. Tako da svođenje bosanske kuhinje samo na utjecaj Turske nije potpuno točno i samo je površno gledanje. Prepoznaju se u Bosni razni utjecaji prvih susjeda pa i Grčke i Italije.

Bosanski kulinarski stručnjaci su već davno pokušali u par crta opisati osobitost svoje kuhinje:

u pravilu nema zaprške, nema jakih začina ili su u minimalnim količinama
kuhana ili dinstana jela su u pravilu lagana, kuhana u malo vode ili temeljca
dosta povrća, voća, mlijeka i mliječnih proizvoda
nema umaka
velika upotreba domaćih proizvoda koji se ne pojavljuju u orijentalnim kuhinjama
velika upotreba luka, masla, ukuhane rajčice
pečeno meso na žaru, guste juhe, čorbe, slane i slatke pite i to sve u detalje.
Tradicija recepata
Stručnjaci su svjesni da nema isključivo nacionalne kuhinje. Sve su to utjecaji s raznih strana. Izvornost pojedinih jela teško je utvrditi. Jela i recepti su kao i ljudi i glazba; putuju, šire se, postaju popularni u nekim krajevima dok u drugima u kojima su nastali jednostavno nestanu. Kada dobro razmislimo i napravimo popis, izvornih jela bit će jako, jako malo. I nije tako samo u Bosni ili Hrvatskoj. Isto je i sa svim nacionalnim kuhinjama. Zato je bolje recepte za koje smo uvjereni da su naši nazivati receptima tradicionalne kuhinje ili tradicijskim receptima.

Čudni su putovi namirnica, jela, običaja. Jer kako objasniti da je najbolja mljevena crvena paprika u Baskiji i Mađarskoj, a paprika je stigla iz Amerike. Kako je neko jelo našlo put do stola i srca, ostat će tajna.

U Bosni se prepoznaju razni utjecaji prvih susjeda, Turske pa i Grčke i Italije.
Oduvijek me zanimala restoranska ili javna kulinarska scena jer se u njoj najbolje prelamaju domaća, kućna kuhinja i nastojanja kojima se teži.

Aščinice, javne kuhinje, kao posebne objekte Sarajevo je imalo već u 15. i 16. st. Po popisu inventara i po jelovnicima može se rekonstruirati bogatstvo i raznolikost jela koje se pripremalo pred gostima u tim restoranima. Impresivan popis od juha do punjenog povrća, desetak vrsti ćevapa, slanih jela, pilava, pita i slatkih jela.

Ako ozbiljno želite upoznati bosansku kuhinju, morate pronaći bilo koje izdanje knjige Bosanski kuhar, Alije Lakišića. Nije to samo zbirka recepata, nego i povijesni pregled običaja oko hrane i stola. Lakišić piše da je zadatak knjige da za potrebe kulture i znanosti sakupi i rasvijetli fenomen bosanske kuhinje i da pomogne njenoj renesansi. Autor nas upoznaje i s priborom za kuhanje, s izgledom i namjenom raznih tava, tepsija, tendžera, haranija i kazana. Tu su i pjesme u kojima se spominju jela. Svaki recept ima i priču koja objašnjava kako je do njega došlo, od kad se spominje u literaturi. Uglavnom jedno zanimljivo etnografsko djelo napisano kako bi trebala biti napisana svaka ozbiljna kuharica. Knjiga koja se može s veseljem čitati i kada nemate namjeru kuhati. Jedan me primjer, na kojeg me upozorio prijatelj Rene Maglajac, oduševio. Evo kako piše Alija o jelu koje se zove turlu-turlu. "Ovo jelo navodi imidža Dekika u svom aščinskom jelovniku. Po nekim mišljenjima to bi mogao biti sataraš. U stvari ne znamo kakvo je to jelo."

Naidjoh na ovaj tekst na Vegetinom portalu ,a imam i knjigu "Bosanski kuhar". Knjigu bi preporucila svima!

"Okati" burek.

Pravi se u mom kraju( blaga krajina) i nisam ga vidjao u drugim krajevima BiH.
Najjednostavniji od svih bureka za napraviti.

tetakk wrote:


"Okati" burek.

Pravi se u mom kraju( blaga krajina) i nisam ga vidjao u drugim krajevima BiH.
Najjednostavniji od svih bureka za napraviti.

Joj ovo nisam nikad u zivotu vidjela