Ostatci Hodidjeda ispod Bijele tabije?

[Pietje_Bel]

Dobio sam novu knjigu BiH: Ustav bIh. I u toj knjizi ima karta srednovijekovne Bosanske drzave. negdje na teritoriju danasnjeg Sarajeva ima ucrtan jedan grad, poprilicno velik i pise ispod: Vrh-Bosna. Da li neko zna vise o tome?

[Van Halen]

Jel´ tocno da je na mjestu danasnje Bascarsije nekada bilo srednjovjekovno trgoviste Tornik?

Čitao sam o tome da je Tornik bio trgovište na mjestu današnje Skenderije, i da je dobio ime po tome što su se okupljanja obavljala utorkom.

[Tashunkewitko]

Nakon sto sam vidjeo ovu temu, zanimalo me jako gdje se nalazi Hodidjed. I kad sam nasao kartu iz prethodnog posta vidim da je na Bulozima malo sam se raspitao o tome. I tako mi jedan lokalalac sa tog podrucja kaze da tamo nema ostataka tvrdjave, ali na uzvisini koja se zove Odiđed!? postoje ostaci rovova i sanceva koji su okruzivali tvrjdavu koja je sluzila kao prvi stub odbrane Sarajevske kotline od Turaka (Osmanlija). I tako ja povezem neke stvari: Citajuci Ivu Bojanovskog "Dollabelin sistem cesta u Rimskoj provinciji Dalmaciji" naisao sam na podatak da je put Salona (Solin) -Argentaria(Srebrenica)-Sirmium(Srijemska Mitrovica), isao preko Aque S... (Ilidza) pa preko Buloga itd.,a posto znamo da su rimske ceste ostale u upotrebi i u srednjem vijeku logicno je da je na toj komunikaciji sagradjena jedna jaka utvrda sa ciljem odbrane Sarajevske kotline.

[Fratris]

Evo sta nas mozda najugledniji povjesnicar srednjeg vijeka Marko Vego kaze o Hodidjedu u svojoj knjizi "Naselja Srednjovjekovne Bosanske Drzave":



A evo gdje ga on stavlja na svojoj karti:

[Jara]

Ako gledamo ime i njegovu etimologiju, prije je bilo da je ispod Holiday-Inna, jer samo ime Bijela Tabija nema nikakve veze sa imenom Hodidjed ( hodi - hodi djede - pohod djeda - holid djed - holid in djed - ho(l)dinn djed)

jel on ovo ozbiljno?

ne vjerujem da on ovo ozbiljno...

[Jara]

Kad smo već kod Bijele tabije...pored nje su ostaci bivše sarajevske "golubane" - mjesta odakle su se puštali golubovi pismonoše!

[Fratris]

Evo kako taj region izgleda na modernoj karti:

http://www.upload3r.com/serve/070409/1239151424.png

[zonbirile]

šta je problem sa Hodidjedom,bio pa šta,to ne umanjuje značaj Isa -beg i osnutka Sarajeva.Zašto se odmah sve potire,u želji da se nekome obezbjedi veći značaj,a niko to ne dovodi u pitanje.

[nineinchnails]

Vrh Bosna, cini mi se, nije utvrda vec naselje na mjestu danasnjeg Sarajeva.

Koja je ono utvrda na Trebevicu, na padini prema Vracama? Zna li ko?

[nineinchnails]

Ako gledamo ime i njegovu etimologiju, prije je bilo da je ispod Holiday-Inna, jer samo ime Bijela Tabija nema nikakve veze sa imenom Hodidjed ( hodi - hodi djede - pohod djeda - holid djed - holid in djed - ho(l)dinn djed)

ne vjerujem da on ovo ozbiljno...

Nije to, nego je nastalo po jednom dedi koji je djeci govorio "Hodi dedi da ti dedo da cokoladu"

[Pietje_Bel]

Vrh Bosna, cini mi se, nije utvrda vec naselje na mjestu danasnjeg Sarajeva.

Koja je ono utvrda na Trebevicu, na padini prema Vracama? Zna li ko?

Evo neko je postavio tu kartu koju sam ja dobio. Kartu je crtao Marko Vego. I vidis u sredini ima nesto velilo i iznad pise "vrh Bosna". Ali to je znaci bio glavni grad zupe?

[nineinchnails]

Pa Vrh Bosna je valjda bila zupa ili podrucje neko, a ne utvrda ili tvrdjava.
Hodidjed je bio tvrdjava.

[Pietje_Bel]

Pa Vrh Bosna je valjda bila zupa ili podrucje neko, a ne utvrda ili tvrdjava.
Hodidjed je bio tvrdjava.

Da ali sta je ono onoliko nacrtano na ovoj karti iznad? Gdje pise vrh Bosna? Kao neki grad?

[nineinchnails]

[quote="Pietje_Bel"][quote="nineinchnails"]Pa Vrh Bosna je valjda bila zupa ili podrucje neko, a ne utvrda ili tvrdjava.
Hodidjed je bio tvrdjava.[/quote]

Da ali sta je ono onoliko nacrtano na ovoj karti iznad? Gdje pise vrh Bosna? Kao neki grad?[/quote]
Koja karta?

[Pietje_Bel]

[quote="Pietje_Bel"][quote="nineinchnails"]Pa Vrh Bosna je valjda bila zupa ili podrucje neko, a ne utvrda ili tvrdjava.
Hodidjed je bio tvrdjava.

Da ali sta je ono onoliko nacrtano na ovoj karti iznad? Gdje pise vrh Bosna? Kao neki grad?[/quote][/size]
Koja karta?[/quote]



ova

[nineinchnails]

E shipak.......ne vidim kartu.............nemam program da to procita

[Pietje_Bel]

E shipak.......ne vidim kartu.............nemam program da to procita

[nineinchnails]

Jel' mislis na "Historijsku kartu srednjovjekovne Bosne" sto je sastavio prof.Marko Vego?

Imam tu kartu.........ali mi nije jasno "cemu" ono onolikoi kada tu nije bilo grada, bila je tvrdjava Hodidjed i izgleda na Trebevicu da se ona tvrdjava zove Stari Grad (???)

Neko je na ovom forumu pominjao i nesto kao Odiđed (?)
Na jednoj karti sam vidio da dalje prema Palama imaju dva brda udaljeni ni kilometar jedno od drugog, oba se zovu Odiđed.
odiđed mi zvuci pravo "srpski", 'em su skresali H (ako je tu bio Hodidjed), em su djed prozvali đed (đedo).

[nineinchnails]

Evo kako taj region izgleda na modernoj karti:

http://www.upload3r.com/serve/070409/1239151424.png

Evo, na ovoj karti imaju dva Odiđeda.

[Van Halen]

I na ovoj karti kao i na bilo kojoj drugoj se može vidjeti da su Hodidjed i Vrhbosna dva različita grada. Hodidjed je desno od Vrhbosne i bijela tabija je napravljena na mjestu nekadašnje male utvrde iznad mjesta Vrhbosna.

[Pietje_Bel]

Jel' mislis na "Historijsku kartu srednjovjekovne Bosne" sto je sastavio prof.Marko Vego?

Imam tu kartu.........ali mi nije jasno "cemu" ono onolikoi kada tu nije bilo grada, bila je tvrdjava Hodidjed i izgleda na Trebevicu da se ona tvrdjava zove Stari Grad (???)

Neko je na ovom forumu pominjao i nesto kao Odiđed (?)
Na jednoj karti sam vidio da dalje prema Palama imaju dva brda udaljeni ni kilometar jedno od drugog, oba se zovu Odiđed.
odiđed mi zvuci pravo "srpski", 'em su skresali H (ako je tu bio Hodidjed), em su djed prozvali đed (đedo).

Kakvo Srpsko. Did ili djed je bio vrhunski poglavar Bosanske crkve. Valjda je se ta utvrda nazvala po tituli. Tako imamo i ZivoGosce tamo prema Hrvatskoj. A Gost je bio posle Djeda ili Dida najveca funkcija unutar Crkve Bosanske. Ima tu jos gradica koji nose imena po ovim titulama.

ISPRAVA RAJKOVICIMA IZ 1366 GODINE - KRALJ TVRTKO


--------------------------------------------------------------------------------

Az rab Bozji i svetoga Grgure, a zovom gospodin Ban Tvrtko, po milosti Bozjoj gospodin mnogim Zemljam Bosanskim,gospodin Bosanski,i srbski,i solski,i podrinski i mnogim stranam Bosanskim. Pravi gospodin Ban Tvrtko: kada se bjehmo svadili, tada nas Stjepan Rajkovic umiri i da nam nas grad Bobovac, a neda ga dati Ugrom.

I za tu sluzbu dasmo mu Cuklje u Lasve, i dasmo mu Klopc u Brode i dasmo mu Brlosnik na Uzore Vlsi. I hvala njinju, stavlajemo u vijeki amen. I s timi vasemi predasmo ga u vjeru djedinju i vse Crkve Bosanske. I vse krstjane da mu je ruka. I da mu se ne more svrci vjera krstjanska ni za jedin uzrok.... I da mu se tam njegov dlg nepohudobi nikadar.

I sto ga ne sudi Djed s dva Strojnika s njim. ..... I da ne suzanj nikadar dokle je korijen u Bosne Crkve Bozje. Da o tom ima crkva stati.

A tomu svjedoci Dobri Bošnjane : Vojevoda Vlkac, Zupan Crnul, Knez Bogad, Tepcic Belhan, Knez Branko Prinic, Knez Sladoje,....

Hodidjed je garant nazvan po tituli "Djed". Mozda je tu bila neka hiza Crkve Bosanske.

[Pietje_Bel]

Evo ovo je jako interesantno. Ovo je Crkva Bosanska ucila svoje slijedbenike:

M. Dizdar : Antologija Starih Bosanskih Tekstova,Alef,1997

KOMENTAR:Oporuka Gosta Radina,ciji je odlomak,ovdje naveden,vrlo je vrijedan dokument za proucavanje Bosanske Crkve,iako se u njemu vise navode podaci koji su vise socioloske nego dogmatske naravi.Tokom vremena ucenja Bosanske Crkve su bila reformirana i Starjesine Bosanske Crkve i sami pocinju svakodnevno sluziti svjetovnim interesima Bosnjačke feudalne gospode.Strojnici napustaju svoje hize i nastanjuju se na dvorovima plemica,kao i sam Gost Radin,koji je u pocetku bio krstjanin na dvoru Pavlovica u Borču,a poslije pet godina dobija naziv Starca i seli u Blagaj na dvor Bosanskog Vojvode Hercega Stjepana Vukcica Kosace.Vec 1450 godine ima zvanje Gosta Bosanske Crkve,sto je bilo zvanje odmah do Vrhovnog Starjesine Djeda Bosanske Crkve.Ova Oporuka je napisana 5.januara 1466 godine i njen original je izgubljen,ali je sacuvan njen zvanicni Dubrovacki prijepis.

OPORUKA GOSTA RADINA IZ 1466 GODINE


--------------------------------------------------------------------------------

5.januara 1466

Neka je svidenje Svemogućega Gospodina Boga i u znanje samovladuštago i bogoljubimago gospodstva Dubrovačkoga:Jere,ja,Gost Radin,budući milostiju Božijom namjestan u mojoj pameti,za mene i kon mene,postavih u Kneza Tadioka Marojevića i u sinovca mu Maroja Naokovića,kako se i šta zdrži i uzdrži u zapisijeh i načinijeh,koja pisma jedna jesu u notariji gospodstva Dubrovačkoga,a druga pisma jesu u mene,u Gosta Radina,za ti,za isti poklad.

Kada bi se što zgodilo mene,Gostu Radinu,smrt li,ali kojim drugim uzrokom,taj pisma ostaju i jesu otajna Bogu,koji se zdrže u imenu,u više rečenijeh pismah i poveljah,za koji poklad sada odlučih i razredih na bolji i na praviji način - nego što se i kako imenuje u prvijeh pismah.

Sada,ovo i posljednje od prvijeh pismo učinismo,da združi sva ina,i po sem pismu mojem,Gosta Radina,da se hoće i ima razrediti i učiniti za moje rečeno imanje...da se svakomu mome surodniku,a ili sluzi,ali prijatelju,na punu i na tvrdo,moje razređenje:

Najprvo,za moju dušu Gosta Radina,šest dukata zlatijeh da se dade na službu Božiju...Trista dukat da se imaju i hoće dat dati u ruke netja mi,Gosta Radina Seoničanina,da on to razdijeli s pravom dušom i dobrijem načinom,krštenijem,koji su prave vjere apostolske,pravijem krstijanom - kmetom i pravijem kmeticam - krstijanicam koji da za moju dušu svaki velik' dan' i svetu nedjelju i svetu petku na zemlju koljena poklečuće govore svetu molitvu Božiju,da bi nas' izbavio Gospod' Bog' od grijehov našijeh i pomilovao na strašnom sudištu vijeku vjekoma;a navlašno da se toj dijeli starijem' kmetom i kmeticam,takoge tko bi bili ubozi dobri muž'je od' koje godije vr`ste,ili krstjane ili krstjanice,koji grijeha ne ljube,da im' ima i hoće dijeliti rečeni net mi Radin,kako koga vidi i zna od' našega zakona,ili slijepa ili hroma ili mlobna ili uboga,kako koga videći,nikomu tri perpere,a nikomu četiri,a nikomu 5,a nikomu 6,a nikomu 7,a nikomu 8.Takođe i mrsnijem ljudem - prokaženijem i slijepim i hromim i gladnijem i žednijem i starcem i staricam - da se ima i hoće davati,kako koga videće,na blage dni...

Toj sve,više pisano i imenovano,kako se i što u sem pismu zdrži...rečenomu Gostu Radinu,svrhu njegove vjere koju vjeruje i posta koji posti,da ne može ni hoće na manje donesti ni učiniti...nego razdijeliti i razrediti pravo i cijelo i istino za moju dušu,kako se i što više imenuje - ako neće biti pričešnik Božijem neposlušnikom,i ako hoće da mu je mirna i pokojna duša prid višnjijem Gospodom Bogom,i prid svetom trojicom nerazdijelimom - tijem pravo da upokoji moju dušu,koliko ushoće Gospodin Bog Svemogući.

Takođere,po ti način,riječ po riječ,slovo po slovo - od tijeh je najprije šest sat dukat ostalo na ufanije Božije druga trista dukat,u oblast i razgledbu Kneza Andruška Sorkočevića i Tadioka Marojevića,da su oni počelo i svrha razrediti i razdijeliti rečeno zadušje moje,Gosta Radina,po pravom pravilu: ništetnijem i ubozijem,slijepijem i hromijem,sirotim udovicam,za sve to povje i ostavih u njih moje rečeno zadušje svrhu vjere i duše i plemenstva njih - da dijele kako koga vide...

Ja,Gost Radin,ne znaje svršenja životu mojemu - kada li,gdje li,u koje li vrijeme - naredih i sredih i raspisah ostalo pravo imanje moje,sve potpuno,meni za mene,na moju volju,po svem,u svem i posve...

Toj sve više pisano i imenovano,na ufanje Božije razdijelismo,da dobar način i razdjelbu čine tomuj svemu više pisani,počteni i više imenovani vlastele,Knez Andruško Sorkočević i Knez Tadioko Marojević,i š njim moja dva sinovca,Vladislav i Tvrtko.

Pisano ljet` gospodneh' na 1466 ljeto,mjeseca ženara 5 dan' u Dubrovniku.

[nineinchnails]

Ne kazem ja nista za Djed-a (pogresno si me skontao) nego za "Ðedu" (to je srpski izraz).
Mog djeda smo MI djeca zvali "dida". Ne znam kako je do toga doslo

[Pietje_Bel]

Ne kazem ja nista za Djed-a (pogresno si me skontao) nego za "Ðedu" (to je srpski izraz).
Mog djeda smo MI djeca zvali "dida". Ne znam kako je do toga doslo

Pa utvrda se valjda zvala HODIDJED. Ako je ovo prvo izvedeno iz funkcije "djed"" onda ne znam sta bi ovo hodi moglo da znaci...

Da li zna neko neku staru rijec na koju bi se moglo "hodi" odnositi? Hodi sigurno nije znacilo "dodi". Pitanje je sta je ovo "Hodi" znacilo uopste?

[nineinchnails]

Hm.......... mozda je bilo nesto kao glavno sjediste crkve bosanske