Kanarinci, linkovi uzgajivaca i komentari

[Zah]

SAVJETI ZA SPARIVANJENJE KANARINACA



- Sparivanjem mladog mužijaka sa starom ženkom dobija se više muških nego ženskih kanarinaca koji imaju odlike oca.

- Odrastao mužijak sparen sa odraslom ženkom daju kanarince oba spola , koji imaju odlike oba roditelja.

- Stari mužijak i mlada ženka izvode na svijet više ženskih nego muških kanarinaca koji imaju odlike majke.

- Sparivanjem dva mlada primjerka dobijaju se kanarinci oba spola, koji liče na svoje babe i dede (roditelje oba svoja roditelja).

- Ako u jednom gnijezdu sa 4 do 5 ptica prevladavaju ženke, kad odrastu oni će biti izvanredne majke.

[Zah]

KNJIGE O KANARINCIMA

Duško Matošić
KANARINCI STASA




Cijena: 250,00 kn
Internet cijena: 200,00 kn
Uštedjeli ste: 50,00 kn

Format: 26.00
ISBN: 953-214-065-4
Broj stranica: 245
Uvez: tvrdi
Godina izdanja: 2004
Izdavač: MARJAN KNJIGA, Split

KRATAK OPIS
Duško Matošić rođen je 1952. god. u Splitu. Od najranijeg djetinjstva zainteresiran je za ptice te je prvu vlastitu pticu dobio u šestoj godini svog života. Od tada pa sve do danas, ptice su njegovi svakodnevni pratitelj.
Sportskim uzgojem ptica ozbiljnije se počeo baviti od 1975. godine. Od tada redovito sudjeluje na svim značajnijim izložbama ptica od društvenih, državnih, međunarodnih pa sve do svjetskih. Na svim izložbama na kojima je sudjelovao redovito je osvajao priznanja od kojih je titula svjetskog prvaka, svakako, najvrjednija. Usporedo s uzgojem ptica bavi se i stručnim radom. Tako je ispit za saveznog ornitološkog suca položio 1981. godine, a za međunarodnog suca 1987. godine. U dosadašnje 22 godine rada ocjenjivao je ptice na mnogobrojnim izložbama svih rangova, sve do najvažnije svjetske izložbe ptica.
Od 1988. godine pokreće izdavanje časopisa "Batuda" namijenjenog ljubiteljima i sportskim uzgajateljima ptica. Kroz rad u časopisu uviđa veliki nedostatak literature na hrvatskom jeziku namijenjen uzgajateljima i ljubiteljima ptica te odlučuje svoje znanje i iskustvo staviti na raspolaganje ostalim ptičarima.

Matija Josipović



PRIRUČNIK ZA UZGOJ KANARINACA
Cijena: 220,00 kn
Internet cijena: 176,00 kn
Uštedjeli ste: 44,00 kn
Godina izdanja: 2007

[Zah]

Rana od prstena



Pitanje: Imam kanarinca vrste malone. Prilikom kupovine imao je prsten na nozi. Došlo je do velikog problema za pticu. Noga je odumirala, jer se prsten usjekao u nogu. Oko prstena stvorile su se gutice, koje su ispunjene krvlju. Veterinar nije htio ništa poduzeti da skine ovaj prsten. Poslao me je kod odgajivača, a ja nisam znala gdje se on nalazi. Zamolila sam jednog odgajivača ptica za uslugu. On je uspio skinuti prsten, ali je malo povrijedio pticu. Ustvari krvarila je jer je povreda bila na naslagi. Ptica je živa, ponekad poleti i jede - ne može stajati na toj nožici. Ja nisam primjetila problem sa nogom dok ona nije mogla stajati na nju. Odgajivač je rekao da se može desiti da izgubi nogu ali život je spašen. To se desilo prije dva dana.



Odgovor:Kao identifikaciju kanarincima se obično stavlja metalni prsten na nogu koji sadrži podatke o godini rođenja kanarinca, jedinstvenom broju jedinke, i eventualno broju kluba kojemu uzgajivač pripada. Ovaj prsten jedino se može staviti kanarincu kad je star tjedan dana. Također, osim metalnih, mogu imati obojane plastične prstenove ili metalne sa spojem. Ovakvi prstenovi mogu se staviti ili skinuti bilo kada.

Svrha prstena je identifikacija životinje. U slučaju da prsten nije odgovarajuće veličine u starijoj dobi kanarinca, a da bi se spriječili zdravstveni problemi, prsten se mora skinuti. Kako može biti prisutna kompresija na tkivo, oslabljena je i cirkulacija, moguće su komplikacije i odumiranje tkiva ispod prstena.
Kao reakcija tkiva na mjestu gdje je bio prsten, površinski sloj kože odeblja i stvori krastu.Tkivo ispod prstena može biti inficirano, spriječavati zaraštavanje i dodatno komplicirati sliku bolesti.



Preporučila bih Vam da kanarinca odvedete veterinaru koji će ga pregledati, sanirati ranu, te preporučiti lokalnu i sistemsku terapiju antibioticima i vitaminsku potporu organizma. Nakon pregleda i poduzete terapije, veterinar će moći sa većom sigurnošću dati prognozu stanja.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb

[Zah]

UGIBANJE MLADIH KANARINACA
Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb



P: Prošle godine počeo sam sa uzgojem kanarinaca, uz to imam i druge vrste ptica (papagaja), nimfe, tigrice, rozakolise, zebice. Zanima me kod kanarinaca - kada se mladi izlegu - vrlo često ugibaju, što davati i gdje kupiti za čišćenje ptica?
Hvala, Ivan

O: O preduvjetima uspješnog razmnožavanja kanarinaca pisala je kolegica dr. Zdravka Rumiha ovdje. Pedijatrijske bolesti u ptića mogu biti kompleksni dijagnostički izazov. Intenzivne metode na kraju uzgoja često stvaraju probleme kao i pogreške u držanju kod početnika.

Briga o mladima, inkubacija i tehnike produkcije temelj su prevencije pedijatrijskih problema. Oni su hitna stanja i nekad čak nije moguća niti intervencija specijalista.

Nakon što se ptići izlegu, prvih par dana potpuno su goli s par bijelih paperjastih pahuljica na vrhu glave i leđima. Oni imaju zalihe hrane za prvih 12 sati iz žumanjčane vreće. Ženke ih uglavnom počinju hraniti sljedeće jutro. Da li su ptići hranjeni možete provjeriti po unutrašnjosti usta. Ako su usta crvena i vlažna - ptići su dobro nahranjeni, a ukoliko su blijeda i suha - ili su napadnuti od grinja ili nisu dovoljno nahranjeni. Drugi dan po valjenju trebaju biti živahni i ispružati glavice. Ukoliko leže mlitavo na dnu gnijezda treba se zabrinuti. Svaki dan je potrebno nadzirati gnijezda zbog mogućih ispadanja ptića izvan gnijezda. Nađenog hladnog ptića treba odmah utopliti i vratiti u gnijezdo. Ti ptići onda malo slabije napreduju, ali uglavnom dostignu ostale ptiće. Oči se otvaraju 7. dan i ona pamte boju koju vide na roditelju, npr. ako su oba roditelja tamna, od svijetlog roditelja neće primiti hranu.



Ukoliko je sve ovo bilo u redu, uputiti ću Vas na istu adresu koju je spomenula kolegica, u Ptičju ambulantu na Veterinarskom fakultetu, jer bolesti koje se najčešće javljaju u kanarinaca su sljedeće: salmoneloza, ornitoza-psitakoza, listerioza, pseudotuberkuloza, respiratorna mikoplazmoza, aspergiloza, kandidijaza, streptokokoza, stafilokokoza, kolibaciloza, pastereloza, zarazna korica i boginje.

Od virusa, na primjer cirkovirusna infekcija u kanarinca (Serinus canaria) bolest je s visokim pobolom i uginućem u mladunaca kanarinca.

Od parazitarnih bolesti javlja se askaridoza kod koje je uzročnik bjelkasti valjkasti crv ascaridia galli - glista duga 7-12 cm, a parazitira u tankom crijevu. Ptice se zaraze hranom ili vodom u kojoj ima jajašca. U crijevima se razvija glista. Stradaju mlade ptice. Simptomi su: nakostriješeno perje, slab tek, proljev i paraliza nogu. Kod papiga začepe crijeva te one mršave i ugibaju. I kod ove bolesti važna je higijena hrane i vode, pribora i redovno odstranjivanje izmeta.

Trakavičavost se javlja kod kanarinaca, a u razvojnom ciklusu su uključeni posrednici: muhe, gliste, mravi. Kanarinac se zarazi kada pojede muhu sa ličinkom parazita. Simptomi bolesti su: slabi apetit, jako žeđanje, proljev i katkad živčane smetnje, anemija, mršavljenje i opća slabost.

Grinjavost - askaridoza dišnog sustava ptica uzročnik je grinja koje napada golubove, papige, kanarince i druge ptice u krletkama. Grinje parazitiraju na sluznici dišnih puteva - ždrijela, dušnika, bronhija i zračnih vrećica. Ptice mogu više godina nositi grinju, a da ne manifestiraju znakove bolesti. Bolesne ptice imaju nakostriješeno perje, pospane su, prestaju pjevati i imaju smetnje u disanju, povremeno kašlju, a pri tome se iz nosa i kljuna cijedi iscjedak u kojemu su grinje i tako se zaraza širi. Liječenje je teško i praktično je bezuspješno. Važna je higijena i dezinfekcija.



Od antiparazitika se protiv unutarnjih parazita i protiv trakavica koristi niklozamid koji se daje dvokratno u razmaku od 14 dana i prazikvantel, zatim protiv askarida levamisol injekcijski u vodu za piće tijekom 3 do 5 dana i ponoviti za 14 dana te za grinjavost dišnog sustava ivermectin parenteralno dva puta u razmaku 1 do 2 tjedna. Može se dati i peroralno.Svakako se za potpunu dijagnozu trebate obratiti veterinaru, te slijediti terapiju koju odredi na osnovu potpunog dijagnostičkog postupka.

[Zah]

LUMPS, cisticna bolest pera
Pojava lumpsa:



U vrlo starim knjigama o kanarincima su se sretali clanci o lumpsu, koji se isto naziva kod nas i u engleskoj literaturi. Najcesce spominjani kanarinci sa ovom pojavom , bolesti pera ptice su Norvici, Krestedi, Glosteri, Borderi. To su kanarinci stasa koji imaju dugo, mekano i svilenkasto perje. Posmatramo li pazljivo ove vrste ptica uvek cemo imati utisak da svi oni imaju nekako "visak" perja,deluju kao da su loptica od pamuka. Verovatno, da bi se dobile takve ptice sa jos izrazenijom osobinom perja, svilenkastije mekse pa i duze, parene su godinama iz generacije u generaciju neintezivne sa neintezivnim pticama. Da bi se to postiglo nekada se svesno zanemarivalo osnovnopravilo u razmnozavanju i odgoju kanarinaca, parenje intezivne sa neintezivnim pticama (pol ptice, muzjak ili zenka ne igra ulogu bitno je da je jedan od partnera u paru razlicitog intenziteta perja).Parenjem neintezivnih sa neintezivni pticama dobijeni su odlicni primerci kanarinaca, ali se sve cesce pojavljuje anomalija perja i veci broj ptica sa lumpsovima. Kod takvih ptica pero ne raste iz svog korena kako treba. Prisetimo se da je pero samo derivat koze, i zato se u strucnoj literaruri lumps naziva koznom cistom ili na latinskom HYPOPTERNOSIS CYSTICA. Prvo se stvara mala vrecasta tvorevina na kozi gde je pulpa pera nenormalno zadebljana. Ta vrecasta tvorevina vremenom raste, supljina na kozi je veca i ispunjava se lojem, kasastim sadrzajem, keratinom, ponekad je i loseg mirisa. Cvrsta je i nije na sirokoj bazi, sto je izuzetno vazno za uspesnost otklanjanja ovakvih cisticnih tvorevina.

Najcesca mesta na telu ptice gde se lumps pojavljuje su krilo ledja i trtica. Redje na grudima i glavi cubastih ptica. Ako se pojavi na glavi, jasno je da su dimenzije tih lumpsova najmanje, jer poticu od malih i kratkih pera, s manjim folikulama. Uglavnom malo iskusniji odgajivaci lako prepoznaju lumps i nisu u pocetku jako zabrinuti jer su ptice sa lumpsom ili vise njih vesele, ne odajuci utisak bolesne ptice. Imao sam prilike da vidim lipohrom crvenog mozaik muzjaka sa velikim lumpsovima po citavom telu, cak 9 koji je u svojoj trecoj godini odlicno pevao i ponasao se kao svaki drugi.



Kako vreme odmice cista obicno raste od baze prema gore. Postaje sve veca izbocina koja narusava raspored perja, ponekad rep kanarinca sa lumpsom na trtici lici na lepezanski rep.Kada velicina lumpsa nadraste velicinu veceg zrna graska (graha) ptici lumps smeta, ne moze normalno da leti, lako moze da se povredi i prokrvari Nisu retke i sekundarne bakterijske infekcije koje dodatno usloznjavaju ionako vec slozeno patolosko stanje. Cela cista moze da se zagnoji sto komplikuje bolest i svakako ishod bolesti, jer se onda moramo boriti i sa gnojnom infekcijom. Mora se podvuci da lumps nije zarazno oboljenje i ne postoji nikakva opasnost da se druge ptice u jatu razbole. Problem je druge prirode, dokazano je da lumps predstavlja bolest heraditarne pririode i da se prenosi sa generacije na generaciju. Nasledjuje se predispozicija, sto znaci da nece sve mlade ptice biti bolesne. Postoje i drugi dodatni faktori od kojih se cesto spominje cupanje perja, pogotovu istih dok su jos u rastu. Neki autori spominju i korelaciju sa Francuskim mitarenjem, koje nazalost posle duzeg ili kraceg vremena zavrsava smrcu. Ima odgajivaca, cak i vrlo iskusnih i uspesnih koji poricu naslednu komponentu ove, nazalost sve cesce bolesti. Oni nisu u pravu to potvrdjuje svetska literatura zajedno sa ornitologijom, to na kraju potvrdjuje i iskustvo. U poslednjih nekoliko godina sve cesce se srece lumps na i kod vrsta kanarinaca koji nisu spominjani u raspravi. Primer za to su jedna od najlepsih mutacija kanarinaca boje, Feosi. Verovatno se to javlja kod feosa jer se u poslednje vreme kod njih ne vodi mnogo racuna o parenju intenzivno x neintenzivno (a ptica sa b pticom) zbog zelje da se dobije sto krupnija ptica ?! Nigde ni u jednom standardu ne pise da ptica mora da bude krupna, velika... a najmanje da treba da bude sa viskom perja sto se najcesce i dobija nepravilnim parenjem.

Osim feosa, sve cesce se srecu lipohrom mozaici, melanin mozaici, beli i zuti lipohromci sa lumpsom. Malo zbunjuje pojava lumpsa kod mozaika jej je kod njih ispravno parenje mozaik x mozaik (sve ptice se dele prema kvalitetu i strukturi perja na intezivn -A, neintenzivne -B i mozaike -C). Dakle, ovde nemamo ono sto je potencirano dda jedan od uzroka nastajanja lumpsa, parenje neintenzivne ptice sa neintenzivnom. Ali, setimo se da su neki odgajivaci da bi dobili krupnije ptice, bogatije perjem, u svoje linije mozaika vise puta ubacivali krupne neintenzivce koji su vec bili optereceni predispozicijom za stvaranje lumpsa. Uzastopnim ponavljanjem ovog nacina parenja moze se pojaviti lumps i kod narednih generacija mozaika, ili ako se fenotipski ne pojave, sigurno ce preneti predispoziciju na neko od svojih pokolenja ,



Sta sa pticom koja ima lumps?

Posto nije zarazna bolest, ne moramo se bojati za ostale ptice iz jata. Jasno je da ptica sa lumpsom nikada nece moci i pored svoje lepote na izlozbu, jer se automatski diskvalifikuje samim tim sto se radi o bolesnoj ptici ali i vrlo jakim argumentima da se radi o nasledjivanju predispozicije za bbolest.
Ali takva ptica moze biti odlican pevac, zenka moze biti odlicna dadilja za druge mlade, mozemo ih cuvati godinama jer je lumps ipak benigne prirode. Nazalost, ishod posle nekoliko sezona moze biti fatalan jer mogu da nastanu komplikacije, krvarenje, gnojenje, i kao najlosija varijanta lumps moze i maligno da se razvije sto uvek zavrsava fatalno. DA bi izbegli sve to, da bi na kraju krajeva i kozmeticki pomogli ptici, mozemo jedino da pomognemo hirurskom intervencijom. Na srecu to je po pravilu vrlo mala intervencija i skoro bezbolna, a sa malo rutine i vestim rstima cela intervencija se lako izvodi. U svakom slucaju moramo biti obazrivi kao i kod bilo koje hirurske intervencije, iako je laka i po obimu mala. Obazrivost se odnosi na postovanje osnovnog principa sterilnosti stiteci se od infekcije nakon interventnog vadjenja lumpsa.

[Zah]

Kao sto vidmo, naslovljena tema glasi " Kanarinci, linkovi uzhgajivaca i komentari". Ono najosnovnije sto sam mogao naci na iternetu, prezentirao sam na jednom mjestu, da ljubitelji kanarinaca ne gube vrijeme trazeci odgovore na neka za njih interesantna pitanja.



Ako ne bude vasih pitanja, komentara, u smislu razmjene misljenja, po svoj prilici ova tema uskoro odlazi u zaborav.Ipak smatram, da na podforumu ima dosta uzgajivaca kanarinaca ili pak onih koji u svom stanu ili kuci imaju bar jednog kanarinca. Da li je moguce da ne osjecaju potrebu za razmijenom misljenja.Dakle, na vama je da odlucite.

Za pocetak evo jedno pitanje. Kako ocjenjujete pjesmu ovog kanarinca ili drugim rijecima receno, da li vam se pjesma dopada.
http://www.youtube.com/watch?v=kMLY8WMfEFk&NR=1

Pozdrav Zah

[Zah]

PARALIZA NOGU KOD KANARINACA
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb



P: Prije izvjesnog vremena izlegla su mi se 3 mlada ptića kanarnica. Sve je teklo ok, i 18-tog dana njihovog života najstariji ptić je počeo samostalno izlaziti na šipku, veselo se kretati, igrati i sl. Nažalost, 21. dan njegovog života, bez povoda i razloga, prestao je istovremeno koristiti obje noge, te se kreće po kavezu oslanjajući se na oba krila. Nije slab, uredno jede, uredan izmet, uredan izgled tijela, ima snage da poleti kada ga držim u ruci. Pošto sam taj dan bio doma, nisam primjetio da je naglo pao, bio zgnječen, udaren ili sl., niti sam čuo cvrkut u smislu da ga je nešto zabolilo, napalo ili sl. Već 3 dana leži na stomaku te se hrani s poda. Molim Vas da mi odgovorite da li znate o čemu se radi, i da li je to izlječivo.

O: Nije rijetka pojava problema sa živčanim sustavom u ptica kućnih ljubimaca. No, treba razlučiti razliku između bolesti koje primarno zahvaćaju živčani sustav i onih koje zahvaćaju metabolizam, a manifestiraju se kliničkim znakovima od strane živčanog sustava.

Problemi paralize mogu biti uzrokovani udaranjem ptice u zid, prozor ili pad sa pokućstva ili krletke. Ovakve povrede uzrokuju oštećenja mozga, kralješničke moždine i/ili perifernih živaca te ugruške krvi koji mogu uzrokovati nagle paralize ili pak njihov spori razvitak.

Uzroci klinički manifestnih znakova od strane živčanog sustava su: pritisak na mozak, kralješničku moždinu ili periferni živac s npr. tumorom, upalno promijenjenim tkivom, krvnim ugruškom ili unutarnjim lomom; upalom ili razaranjem dijela živčanog tkiva kao posljedica ozljede, infekcije ili otrovanja; gubitak cjelokupne funkcije živčanog sustava uslijed respiratornih poremećaja ili poremećaja cirkulacije što ima za posljedicu smanjenu opskrbu živčanih stanica kisikom ili zbog infektivnih bolesti koje uzrokuju povišenu tjelesnu temperaturu i stoga interferira sa metabolizmom mozga; abnormalan razvoj ili funkcioniranje živčanog tkiva zbog nedostatka vitamina ili drugih nutrijenata; bol koja uzrokuje nevoljkost za upotrebom određenih dijelova tijela (noga, krilo, vrat,..); imobilizacija zgloba fibroznim tkivom ili rastom koštanog tkiva što dovodi do degeneracije mišića a zatim i živaca; abnormalne vrijednosti kalcija ili magnezija zbog poremećaja paratireoidne žlijezde. Također, u nastajanju navedenih kliničkih znakova mogu sudjelovati i drugi endokrini poremećaji (hipotireoidoza), zatim bubrežne bolesti.

Simptomi koji upućuju na disfunkciju živčanog tkiva mogu biti neuočljivi, ali i znatnih razmjera, a najznačajnija oštećenja često su u organima poput glavnih centara živčanog sustava (mozak i leđna moždina). Simptomi mogu biti podijeljeni u tri glavne grupe: oni u kojima je izgubljena ili umanjena normalna funkcija (npr. paraliza, sljepoća, ...), oni u kojima je pojačana aktivnost (uzbuđenje i trzanje) i oni zbog kojih je funkcija znatno poremećena (konvulzije, zabacivanje glave unazad i asimetrični pokreti nogu ili krila). Često je slučaj da su sve tri grupe manifestacija jednog poremećaja.



Klinički znakovi mogu biti lokalni ili generalizirani (konvulzije i inkoordinacija). U slučaju da je noga djelomično ili potpuno paralizirana uzrok općenito leži između kralješničke moždine i zahvaćenog dijela tijela. U ptica se javlja nekoliko oblika paralize nogu - samo prsti i stopalo te spastična paraliza ili pareza cijele noge.Neophodan je kompletan pregled noge, ali i cijelog tijela ptice prije nego se razjasne klinički znakovi.

Iako se u dosta slučajeva uzrok za života ptice ne može pronaći, ovakva stanja u kavezno držanih ptica relativno su česta. Vanjski utjecaji poput preniske temperature, vlage zraka i propuha pogoduju razvoju prehlade ili upale živaca, mišića ili zglobova (neuritis, miozitis ili artritis). Zatim, virusne bolesti te neizbalansirana prehrana. Specifične ozljede kralješničke moždine ili živaca nogu teško je locirati osim ako promjene nisu velikih razmjera (tumori ovih struktura, koštane izrasline kralješnice koje pritišću kralješničku moždinu, ozljede, lokalne infekcije korijena živaca ili kralješničke moždine). No, postoje i neka stanja koja na prvi pogled izgledaju poput nekog oblika paralize, ali je otežano kretanje uzrokovano interferencijom između funkcija kostiju, mišića, zglobova, ligamenata ili tetiva. U ovu kategoriju spadaju i frakture, koštane izrasline ili izrasline drugog porijekla.

Ovisno o uzroku paralize terapija se provodi antibioticima, specifičnom potpornom terapijom, promjenom prehrane, dodacima prehrani itd.. Kakva će prognoza biti ovisi pak o općoj otpornosti organizma, stupnju oštećenja živčanog tkiva, odgovora na terapiju.Paraliza obje noge je ozbiljno zdravstveno stanje, te Vam savjetujem da kanarinca odvedete na specijalistički veterinarski pregled.

[Zah]

Diskusije sa jednog foruma:boje kanarinaca i bastardi

Vidi Scorpio, koliko sam ja informisan malino ne smije imati crvene boje na tijelu. To su najvjerovatnije pokusaji da se uvede crvena boja kod malinoa, gdje su pareni sa crvenim kanarincima. Treba da znas da je prirodna/divlja boja kanarinca zelena/maslinasta/smedja i da su od nje izvedene razlicite nijanse kao npr. cista zelena, smedja, agat, zuta (parenjem jedinki koje su imale "razvodnjenu" ili zatamnjenu boju). Iz ovih parenja je vremenom takodje izvedena lutino i albino (sa crvenim ocima) mutacija. Crvena boja je uvedena uparivanjem zenke kanarinca sa venecuelanskom cajzlom (kapuciner cajzla), gdje muzjaci ove vrste imaju jarko crvenu boju na prsima. Pri tome su dobijeni krizanci/bastardi imali narandzastu boju tijela. Dalje su ovakvi krizanci bili pareni ponovo na kanarince narandzastih nijansi. Ovo je bio mukotrpan posao ako znamo cinjenicu da se kod bastarda ovakvih vrsta javlja tek 1 plodna jedinka na oko 1000 primjeraka. Na ovaj nacin je postepeno uvedena crvena (blijeda, skoro narandzasta) boja kod kanarinaca. Danas se takvim kanarincima , da bi zadrzali intenzivnu i jaku crvenu boju, daje sinteticka crvena boja koja se moze kupiti u vecini prodavnica zivotinja. Ja koristim 2 koje su se pokazale najboljim i mijesam ih prije uportrebe.




Zovu se beta karoten i chantaxantin. Najbolje i najbrze se razlazu u tijelu ako se daju sa vodom, ali na ovakav nacin se kavezi uzasno prljaju i boje se jako tesko moze oprati. Zato da ne bi dobio batina od zene, ne savjetujem ti ovaj nacin. Ja im boju dajem tako sto je prvo razmutim sa malo vode i onda je dodam u suhu hranu sa jajima koja se gotova kupuje u radnjama. Ovdje se u Danskoj zove "kraftfoder" ili "aeggefoder". Prepoznces je lako kad je vidis. Zute je boje, mirise na vaniliju, i od sjemenki ima samo niger i to u manjim kolicinama. Ja ponekad sameljem nekoliko oraha i pomijesam. Ova hrana je vrlo "jaka", tj moras paziti sa doziranjem jer se ptice mogu brzo udebljati i onda nece biti u dobroj kondiciji.
I da se vratim na prvobitnu temu: crveni malino nije priznata mutacija, tj. ne moze da se izlaze na izlozbama jos uvijek, mada mislim da ce u sljedecih 5-10 godina biti priznata. Dotad ti ne bih savjetovao da ih nabavljas jer je nesigurno kakve ces potomke dobijati od njih (oni su jos uviejk "split" ptice, sto znaci da vecina njihovih mladih nece liciti na roditelje).
P.S. ja sam svoga bastarda kupio u Belgiji prije 10 dana i prezadovoljan sam. Covjece, jedino slavuj pjeva bolje. Da ne povjerujes.

[Zah]

Savjet uzgajivacima malino kanarinaca

Uzgoj vrhunskih malinoa je jako kopliciran zadatak, jer se kvaliteta jako teško dobiva a veoma lako gubi. Onaj tko se namjerava baviti uzgojem ovih ptica mora imati barem dvije odgovarajuće prostorije za ptice. Jedna je za uzgoj, a druga za školovanje mladih ptica. Pri kupovini ptica za uzgoj treba paziti na nekoliko bitnih stavki:



Prva je: kupovati ptice od provjerenih uzgajivača,
Druga: ako ne postoji nikakvo saznanje o pjesmi ptice, pticu kupiti jedino sa ocjenskom listom. Moj savjet: ne kupovati pticu ispod 90 bodova (pri susretu sa gosp. Jackie Soethaet-om, višestrukim sv. prvakom, povjerio mi je, da je prva ptica koju je kupio imala 96 bodova.)

Da bi upotpunili svoje znanje o pjevu ovih ptica, treba nastojati posjećivati sto vise izložbi ovih ptica i slušati njihovu pjesmu. Pri uzgoju treba stvarati liniju svojih ženki, a nabavljati uglavnom mužjake. Razlog leži u tome, što se kod mužjaka čuje pjesma a kod ženki se ne zna što nosi u genima. Uzgoj se ne razlikuje od uzgoja ostalih tipova kanarinaca, jedino se više prakticira parenje u krvnom srodstvu, da bi se dobili primjerci što sličniji roditeljima. Pripremu mužjaka treba započeti bar do 45 dana ranije od ženki. Treba im tjedno produžavati svjetlo i pojačavati prehranu. Najbolji tajming za početak parenja je konac veljače i početak ožujka.

Moj je savjet ne raditi vise od dvije kovade sa jednom ženkom, da se ptica ne bi previše iscrpila. Sada najbitniji dio kod uzgoja malinoa. Početak školovanja mladih mužjaka počinje već nakon odvajanja od majke i samostalnog hranjenja. Tada treba mlade mužjake odvojiti u zasebnu prostoriju zajedno sa učiteljem. Učitelj mora biti ptica koja ima kvalitetan pjev, bez glasnih tura i dobrim vodenim turama. Poznata je šala, da su uzgajivači malinoa najsretniji kada u svoj ptičarnik trebaju ulaziti u čizmama. Zbog čega u čizmama? Pa kod vrhunskih malinoa voda se slijeva u slapovima.



Školovanje traje sve do početka studenog kada počinje sezona natjecanja.

Oko 20 dana prije prvog natjecanja ptice treba odvojiti u pojedinačne kaveze i pomalo zamračivati. Ako ih naglo zamračite, ptice prestaju pjevati i gube na kondiciji pjeva. Zato ih postepeno treba zamračivati. Mlade mužjake koji imaju ture koje su grube uhu ili preglasne treba odvojiti od ostalih mladih mužjaka, da ostale ptice ne bi pokvarile pjesmu. Rezultate uzgoja te sezone ćete ubrzo vidjeti na natjecanju.

[Zah]

Malino kanarinci - pravilna ishrana i uslovi držanja

Odgovara: Ana Jovanović, dr. vet. med., Pet centar, Bulevar M. Milankovića 1v, Beograd



P: Imam veliki problem. Ove godine mužijaci mi slabo pevaju, ženke nikako da snesu jaja, a mužijak je pušten sa njima. Na koji način je najbolje da ih uparim, s tim da su se te ptice parile prošle godine. Na koji način se sprema proklijalo seme? Unapred hvala, Miloš

O: Malino kanarinci (Belgijski slavuljari) su jedna od najznačajnijih i pored Harzer-rollera i najrasprostranjenijih rasa kanarinaca pevača. Malino kanarinci su porekom iz Belgije, a zatim su vrlo brzo rašireni po celom svetu. Karakteristika ove rase je da njihova pesma podseća na pesmu slavuja ili na tzv. “žuborenje” vode.

Malino kanarinac je svetlo - žute boje, mužjak intenzivno žute, dok je ženka mirnijih tonova. Dugački su oko 16,5 - 17 cm. Glavna njihova karakteristika je odlična pesma, koja u mnogim partijama podseća na pesmu slavuja. Malino kanarinci zauzimaju poseban stav kada pevaju, tako što blago nagnu napred prednji deo tela. Kada pevaju partije koje podsećaju na pesmu slavuja, onda imaju zatvoren kljun.

Samo zdrave i zadovoljne ptice mogu pokazati sav svoj potencijal. Za malinoe je veoma bitno da se ne ugoje, jer ugojene ptice postaju trome i gube interesovanje za pesmu. Prostorija u kojoj se drže kanarinci treba da je svetla, bez promaje, prijatne temperature i čistog vazduha. U vreme parenja, temperatura prostorije mora biti od 18 - 20 °C.

Ishrana kanarinaca treba da obezbedi belančevine, ugljene hidrate, masti, vitamine i mineralne materije, kao i stalno dostupnu svežu vodu. Preporučuje se sledeća šema mešanog semena kao baza ishrane: seme uljne repice 40%, svetlo seme 20%, ljušten ovas 5%, muhar 10%, proso 15%, konopljino seme 10%. Uz ovo, najmanje 2 - 3 puta nedeljno kanarincima treba davati sveže voće i povrće. U slučajevima pada plodnosti, pada imuniteta, možete dodavati vitaminsko-aminokiselinske preparate.



Najbolje vreme za parenje je od novembra do početka leta. U tom periodu bi trebalo odraditi odabir roditelja i obezbediti određene uslove koji su neophodni za parenje i uspešno izvođenje mladih. Roditeljji za parenje treba da su zdravi, ne premladi i ne prestari (8 meseci do 5 - 6 god.), pravilno operjali. Dve nedelje pred parenje daje im se jača hrana bogata belančevinama i vitaminima (uz mešavinu semena dodavati kuvano jaje ili neki od vitaminsko-aminokiselinskih preparata, a posebno se u smeši može povećati procenat konopljinog semena). Kavez koji smo odabrali za izvođenje mladih treba očistiti, dezinfikovati i postaviti gnezdo, presvučeno mekanim materijalom (vuna). Na pod kaveza treba staviti krpice, kako bi ženka sama napravila gnezdo. Posle parenja, obično 5 - 6 dana, ženka snese 3 - 5 jaja, a zatim leži na jajima oko 13 dana. Mužjak može ostati, a možete ga i ukloniti iz kaveza posle parenja.

Kada se izlegu mladi, sprema im se posebna hrana koja se sastoji od samlevenog kuvanog jajeta, keksa i griza, uz dodatak strugane šargarepe, a ženki na tu mešavinu dodajte sveže voće i povrće. Krajem prve nedelje mladi počinju da dobijaju perje, a posle 10 - 13 dana progledaju. Posle 23 - 25 dana mladi se sami hrane i mogu se odvojiti od roditelja. Ista ishrana im se zadržava do 60. dana.

U procesu klijanja, kada se zrno izloži određenoj temperaturi i vlazi, pokreću se životni procesi. Dokazano je da zrno dok klija sadrži mnogo više vitamina nego dok miruje, zbog čega klice žitarica i mahunarki predstavljaju najbogatiju hranu za ćelije. Sadrže veliku količinu vitamina B grupe, A i E vitamina i posebno se preporučuju u periodu pripreme za parenje.

Klice se pripremaju na sledeći način: 100 grama pšenice oprati u hladnoj vodi, potopiti u teglu sa vodom, zatvoriti čistom gazom, ostaviti da odstoji 12 sati, a zatim procediti i raširiti na tacni ili keramičkom tanjiru. Ostaviti oko 30 sati na sobnoj temperaturi i povremeno (2 - 3 puta dnevno) poprskati vodom kako bi konstantno bila vlažna.

[snif]

Ja gdje zivim mogu kao kucnok ljubimca samo polarnog medzeda drzati

Ovom recenicom bih pozdravio naseg najveceg uzgaivaca njemackih rollera u USA gospara A.O iz Sanskog Mosta.
Svi amerikanci bosanci koji zive u toplijim krajevima,a imaju ili zele imati ovu prelijepu pticu pjevacicu neka posjete
canaviary.com

[Zah]

Kanarinac koji ne peva

Odgovara: Mirjana Pejčić, dr. vet. med., Pet centar, Bulevar M. Milankovića 1v, Beograd



P: Kupila sam kanarinca (mužjaka) u nadi da će mi uljepsavati dane svojom pjesmom. Medjutim, iako je kod mene već peti dan (živahan je, dobro jede i pije), njegov zvuk je toliko čudan. On zapravo tužno pijukne kao pile po koji put i to je to. Prvi dan sam mislila da je to od stresa i tuge za društvom. Par dana poslije je malo tiho cvrkutao (odnosno grgoljio grlom), ali je to toliko tiho da se ne može nazvati ptičjim pjevom. Da li je moguće da je još pod stresom zbog premještaja? Ili će tako ostati zauvijek? Taj zvuk, odnosno pojedinčani pijuk koji on proizvodi, je vrlo iritirajući za ljudsko uho i nije cvrkut.
Zahvalna sam na odgovoru, Vanja

O: Svaki kanarinac je pevač, ali nije svaki kanarinac vrhunski pevač. Imajte strpljenja kada je u pitanju Vaš kanarinac i njegova pesma, u prvom redu zbog činjenice da je još uvek pod stresom zbog promene okoline. Period adaptacije na novo okruženje može trajati od 2 - 4 nedelje pa i duže, u zavisnosti od same jedinke.

Kanarinac svoju pesmu proizvodi puštajući da mu vazduh struji preko glasnica. Kanarinac koji nije treniran može da ima zamor glasnica i zbog toga prekida pesmu i ne završava je na način koji je ugodan našem uhu.

Proverite da li su ispunjeni svi uslovi smeštaja i ishrane, jer ponekad greška u držanju i nezi ptice mogu da utiču na opšte stanje, pa između ostalog i na pesmu kanarinaca.

Prostorija u kojoj se drži kanarinac mora da bude svetla, bez promaje, sa dovoljno vazduha i normalne temperature. Kavezi za kanarince mogu biti različitog oblika i od različitog materijala. Oni mogu da budu izrađeni od metala, drveta i plastike. Kavez za jednog kanarinca pevača mora biti najmanje sledećih dimenzija: 20 x 35 x 25 cm.

Pojedinačni kavezi se drže uvek na jednom mestu u prostoriji, najbolje je u visini očiju. Kavez mora da ima dovoljan broj prečkica, posuda za hranu i vodu. Dno kaveza treba da je pokretno, radi lakšeg održavanja i čišćenja i obavezno se posle svakog čišćenja posipa peskom. U kavez se postepeno stavlja i kupatilo jer kanarinci vole da se kupaju.

Što se tiče ishrane kanarinaca postoji veliki broj gotovih mešavina za njih. Sve one uglavnom treba da sadrže sledeća semena: uljanu repicu, svetlo seme, ljušten ovas, muhar, proso, konopljino seme. Najmanje 2 - 3 puta nedeljno kanarincu je potrebno davati povrće i voće.

Napomena: Po svpoj prilici ljubiteljica kanarinaca je susrela "postenog uzgajivaca" koji joj je prodao zenku a ne muzjaka. Nista neobicno i medju uzgajivacima kanarinaca ima svasta, posebno kad se susretne sa neiskusnim kupcem a zeli cim prije rasprodati ono sto ima.
Pozdrav Zah

[sasaznas]

da li moze da se objavi par adresa odgajivaca
gdje se moze nabaviti kanarinac u gradovima sarajevo , banja luka, tuzla ,bijeljina
malo vise slika kanarinaca

[Zah]

Kanarinci
Written by Nasdaq
Saturday, 31 January 2009 20:49

U Engleskoj su se kanarinci poceli uzgajati u gradovima i na dvorovima. Još i danas pojedine vrste kanarinaca nose imena engleskih gradova i pokrajina. Kasnije, kada su se kanarinci namnožili, poceli su ih uzgajati i ostali staleži. Engleski uzgajivaci su najviše pažnje posvecivali vanjskom izgledu i držanju ptice, a ne pjesmi. Oni su tako uzgojili mnoge vrste kanarinaca oblika i stasa od kojih su neke vrlo omiljene medju uzgajivacima, dok su neke u medjuvremenu izumrle.



Talijanski su uzgajivaci kanarince držali uglavnom zbog pjesme.Oni su ih prenijeli preko Alpa gdje su Tirolski rudari shvatili da uzgoj kanarinaca može biti dodatni izvor zarade. Kasnije, kada je u Tirolu rudarenje prekinuto, to je podrucje postalo trgovinski centar toga doba za kanarince. Mnogi su tirolski rudari potražili posao u drugim gradovima, a sa sobom su ponijeli i kanarince. Na taj nacin je nastala i poznata vrsta kanarinaca pjesme "Harzroller". Pocetkom 19. stoljeca, Harzroller je bio poznat i omiljen diljem Evrope, a 1842. godine prenesen je i u Ameriku.U poèeku je u Ameriku izvezeno 15000 kanarinaca, zatim se taj broj popeo na 70000 da bi do kraja 1900. godine dosegao pola miliona. Na prijelazu stoljeca ta je trgovina dosegla svoj vrhunac.

Danas se kanarinci uzgajaju u cijelom svijetu, od hladnih kajeva Kanade pa do vruceg podneblja Afrike. Na prijelazu stoljeca, u zapadnim se zemljama pocinju osnivati društva ljubitelja i uzgajivaca kanarinaca, a takodjer se organiziraju izložbe i takmicenja. 1860. godine u Belgiji, u mjestu Mechelen uzgojena je i predstavljena nova vrsta kanarinaca pjesme nazvanih "Malino". Belgijanci su takodjer uzgojili i još neke vrste kanarinaca oblika i stasa, medju kojima i kovrdzave. Ovi kovrdzavi kanarinci postali su posebno omiljeni u Francuskoj gdje je uzgojena vrsta "Pariški kovrdzavi".

Zadnjih su desetljeca medju uzgajivacima popularni kanarinci boje, koji se razlikuju po svojoj lipokromskoj i melaninskoj obojenosti i crtežu. Tako je poznato oko 320 vrsta kanarinaca boje, u razlicitim kombinacijama obojenosti i crteža. Zato je danas u svijetu najviše uzgajivaca kanarinaca boje.

Kanarinci se mogu podijeliti na slijedece skupine:
kanarinci pjesme , kanarinci boje , kanarinci oblika i stasa .
Svjetska ornitološka organizacija C.O.M. priznaje cetiri vrste kanarinaca pjesme:

HARZ ROLLER Ova vrsta spada medju najstarije poznate vrste kanarinaca. Uzgojeni su metodom selekcije krajem 18. i pocetkom 19. stoljeca. Iz gorja Harz raširili su se po cijeloj Evropi. Zlatno doba za ove kanarince je bilo izmedju 1880. godine pa do prvog svjetskog rata. MALINO Pojavili su se 1850. godine u Mechelnu, Belgija. Ova vrsta kanarinaca pjeva nešto glasnije od Harz rollera i za njih je definirano 13 pravilnih nacina pjeva. Belgijski su relativno dugo selektirali ovu vrstu kanarinaca, pa je vjerojatno zato ona relativno kasno prihvacena od strane uzgajivaca širom Evrope. Naglo širenje je ova vrsta doživjela nakon drugog svjetskog rata.

TIMBRADOS Ovu su vrstu kanarinaca predstavili španjolski uzgajivaci negdje izme i 1920. i 1930. god. I za ovu vrstu kanarinaca je definirano 13 pravilnih naèina pjeva. C.O.M. je ovu vrsu kanarinaca priznao 1968. god.

AMERICKI KANARINAC PJESME Ova je vrsta kanarinaca uzgojena u Americi. To je križanac izmedju Harz rollera i border kanarinca. U Evropi je ova vrsta još relativno nepoznata.(iz licnog iskustva: bez veze, eto samo nek ima i Amerika svoju vrstu)



Kanarinci boje dijele se u dvije osnovne grupe: lipokromske kanarince i melaninske kanarince.

Lipokromske boje su tzv. masne boje i to su crvena, žuta i bijela. Melaninske ili tzv. suhe boje su crna i smedja. Lipokromski kanarinci ne posjeduju melaninske boje, dok je kod melaninskih kanarinaca prisutna i lipokromska obojenost. Prema intenzitetu obojenosti kanarinci se dijele na intenzivne, neintenzivne te mozaicne. Kombinacijom gore navedenih osnovnih boja, mutacijama nad njima, te intenziteta obojenosti, danas postoji citava paleta kanarinaca boje.

Prema C.O.M. kljucu kanarinci stasa se dijele u slijedece klase (C.O.M. Svjetska ornitološka organizacija )

Klasa A: Kovrdzavi kanarinci Pariški kovrdzavi Sjeverni kovrdzavi Južni (francuski) kovrdzavi Švicarski kovrdzavi Talijanski kovrdzavi grbavac (Gibber Italicus) Padovanski kovrdzavi Španjolski kovrdzavi grbavac (Giboso) Kovrdzavi cvjetic (Fiorino) Japanski kovrdzavi (Makige)

Klasa B: Kanarinci položaja Belgijski grbavac (Bossu) Škotski polumjesec (Scotch) Minhenski kanarinac (Munchener) Japanski Hoso

Klasa C: Kanarinci oblika Borderski kanarinac (Border) Južno škotski kanarinac (Five) Norvicki kanarinac (Norwich) Jorkširski kanarinac (Yorkshire) Bernski kanarinac (Bernios) Španjolski minijaturni kanarinac (Raza Espanola)

Klasa D: Kanarinci s kukmom Minijaturni kukmasti (Gloster) Njemacki s kukmom Veliki kukmasti (Crest - Crestbred) Lankaširski kanarinac (Lancashire) Klasa E: Kanarinci crteža Gušterasti kanarinac (Lizard)

PARENJE KANARINACA Prvo i osnovno nacelo pripreme za parenje kanarinaca je kontrola zdravlja mužjaka i ženke. Zdrav kanarinac je veseo, raspjevan i živahan kanarinac. Moramo pripaziti i na dob kanarinca nastojeci da su oboje iz prvog prošlogodišnjeg legla. Moguce je pariti kanarince i iz drugog prošlogodišnjeg legla ali što je kanarinac mladji, obzirom na njegov razvoj i pjev, nesposobniji je za rasplod.

Za pocetnike, dobro je nabaviti kanarince za rasplod od razlicitih uzgajivaca cime cemo postici "svježu krv", a za nekoliko godina aktivnog parenja i vlastito pleme kanarinaca. PAŽNJA: Nikako se ne smiju pariti braca i sestre iz istog legla. Ako želimo savršene pjevace, nastojmo da mužjak i ženka pripadaju rodovima koji pjevaju iste vrste pjesama. Do rasploda, valja voditi racuna i o cistoci kaveza, pogotovo kod ženke a preporucuje se svakodnevno cišcenje izmeta te dodavanje svježeg pijeska.



Istina je da se prije rasploda kanarinaca mora voditi racuna o hrani, ali bespotrebno je pretjerivanje sa kuhanim krompirom, raznim zelenilom i salatama. Naime, za Vaše kanarince, najzdravija je prehrana putem sjemenki koje im i inace dajete. Najviše dvaput sedmicno, dobro je dodati sitno izreckane komadice svježe kuhanog jaja (žumanac). Moramo voditi racuna da se komadici jaja koje kanarinac odmah ne pojede uklone, da nebi došlo do kvarenja jaja od cega kanarinac može teško oboljeti. Dakle, ukoliko vodimo racuna o cistoci kaveza i ishrani kanarinaca, možemo krenuti korak dalje sa procesom uzgoja.

Ukoliko su i mužjak i ženka spremni za parenje, tada nema problema. No, ucestao je slucaj da je neko od njih dvoje nespremniji. Ako je mužjak nespreman, smanjit cemo prehranu ženke a pojacati prehranu mužjaka. Dobro je pored jaja, u vodu mu kapnuti vitamina E, kojeg možemo kupiti u svakoj zoo trgovini (vitamin E je sredstvo za poticaj u parenju). Gnijezdo može biti napravljeno od svakakvog materijala (trstike, žice, drveta...) ali svakako mora biti presvuceno mekim materijalom. Dobro je po kavezu "pobacati" malo pamuka, kojeg ce ženka vješto postaviti u gnijezdo.

Mužjaka možemo pariti sa više ženki istovremeno (u slucaju da imamo više ženki spremnih za rasplod od mužjaka). Mužjaka možemo pustiti kod ženke da ucini 2-3 skoka, pod uslovom da je ženka spremna na to. Ukoliko parimo više ženki sa istim mužjakom, vodite racuna da se mužjak nikad previše ne zadrži u pojedine ženke, kako nebi trošio energiju. Ženke obicno snesu od 2-7 jaja (ponekad i 2). Snesu ih uglavnom rano ujutro a jaja su svjetloplavkastozelene boje s crvenkastim tackicama.

Kada ženka snese prvo jaje, moramo ga vrlo pažljivo smjestiti u neku posudu sa brašnom, koje ce držati toplinu. Isto jaje cemo zamjeniti sa umjetim jajetom. Kada ženka snese cetvrto jaje, pažljivo cemo vratiti sva jaja u gnijezdo i ukloniti umjetno jaje. Mladi se izliježu 13. dan a pri tom moramo voditi racuna o temperaturi prostorije, kako ih ženka nebi "prenijela" na 14, 15. ili 16. dan. Dobro je ženki davati ljuske od jajeta te tlo kaveza posuti sa svježim pijeskom. Upravo taj dodatak prehrani utíèe na kvalitetu jaja. Naravno, kada se mladi izlegu, pojacat cemo im prehranu postavljajuæi sitne komadice svježe kuhanog jaja te mrvice od keksa. Vodite racuna da se ta dodatna hrana navecer ukloni iz kaveza kako ne bi došlo do kvarenja. Mladi se pocnu sami hraniti nakon 22 - 23. dana.

[Zah]

Rijetko je danas naci neku stranicu uzgajivaca kanarinaca u BiH. Danas sam uspio naci jednu. Bio sam jako obradovan, jer se radi o Banjalucaninu porijeklom. Svojevremeno je u Banja Luci bilo jako puno vrsnih uzgajivaca gotovo svih rasa. Imena mnogih sam vec i zaboravio ali jos pamtim vrsne uzgajivace malino kanarinaca Nunija Mujcinovica i Nenu Peradovica. Za Nunija znam da je u Svedskoj i da se i dalje bavi uzgojem malino kanarinaca, dok za Nenu Preradovica nisam siguran, jer je prije rata vec bio u godinima.



Pogledajmo stranicu vrsnog uzgajivaca porijeklom iz Banja Luke.
http://74.125.47.132/search?q=cache:Dkb ... clnk&gl=us
Pozdrav svim ljubiteljima kanarinaca Zah.

[sasaznas]

dvojica vrsnih odgajivaca kanarinaca imaju i svoju stranicu ekstra ptice svaka cast

[Zah]

Zmija pojela pticu u krletci



SINJ - Nesvakidašnji događaj zbio se u kući Nevena Poljaka u Glavicama kod Sinja. Jutros je zmija, najvjerojatnije "smuculja" kako je narodski zovu u ovim krajevima, a koja inače nije otrovnica ušla u podrumske prostorije obiteljske kuće Nevena Poljaka, te se uspuzala uz zid, ušla u krletku koja je bila na vrhu zida i pojela bastarda (križanca između grdelina i kanarinca). Potom zbog prevelikog trbuha nije mogla izići iz krletke, pa je tako upala u stupicu. Poljak je krletku iznio vani i pozvao susjede da vide "čudo neviđeno". Žao mi je ptice, prekrasno je pjevala i bila je stara dvije godine, rekao je Poljak koji još nije odlučio što će napraviti sa zmijom. Jutarnji......

[Zah]

GLOSTER



Kukma (ćuba) – Glava – corona mora imati na vrhu glave, potpuno okruglu kukmu (ćubu), ako ova kukma dostiže do korijena i ako ima centar u sredini glave i ako na vratu nema ogoljenih mjesta, ptica se ocjenjuje sa 15 točaka. Ako ptica nema simetričnu kukmu ili je nagnuta na bilo koju stranu, tad se ocjenjuje sa 14 točaka, ako kukma nije u kontrasnoj boji sa bojom tijela, ocjenjuje se sa 13 točaka. Ako kukma ne dostiže do korjena kljuna, ocjenjuje se sa 12 točaka.



Gloster consort (bez kukme) ćube

Consort mora imati široku glavu istog oblika kao i korona, takva se ptica ocjenjuje sa 15 točaka, ako je glava uska, ocjenjuje se sa 14 točaka, ako je plosnata 13 točaka. Ptica koja ima usku glavu, plosnatu i nejednako okruglu ocjenjuje se sa12 točaka. Sredina kukme – obrve: Corona mora imati sredinu kukme tačno u centru na sredini tjemena, ako je još i promjera manjeg od 1 mm, tada se ocjenjuje sa 5 točaka, ako taj centar nije u sredini ili je velikog promjera, tad se ocjenjuje sa 3 točke. Consort mora imati obrve s obje strane glave, ako ptica ima duže obrve pa se spuštaju nad oči, tad se ocjenjuje sa 5 točaka, ako su obrve nesimetrične, tad se ocjenjuje sa 4 točke. Ptica koja ima slabe i male obrve sa 3 točke, a ptica koja nema obrve sa 2 točke. Tijelo – ako je tijelo oblo sa svih strana, prsa i ramena široka, leđa malo zakrivljena, krila kratka i priljubljena uz tijelo, ocjenjuje se sa 20 točaka. Ako krila nisu potpuno priljubljena uz tijelo, ocjenjuje se sa 19 točaka, a ako prsa nisu široka već su izbačena prema naprijed, tad se ocjenjuju sa 18 točaka.



Ako ptica ima uska i izbačena ramena tad se ocjenjuje sa 17 točaka. Ako leđa nisu puna i zakrivljena, sa 16 tačaka. Ptica koja nema potpuno okruglo tijelo kompaktnog izgleda već izduženo, ocjenjuje se sa 15 točaka. Rep – ako je rep kratak, i na kraju zatvoren, te u ravnoj liniji sa tijelom, tad se ocjenjuje sa 5 točaka. Ptica koja ima širok rep ocjenjuje se sa 4 točke, a ona koja ima dugačak i rascjepljen na kraju sa 3 točke. Ako u repu nedostaju pera ili su polomljena, ptica se ocjenjuje sa 2 točke. Perje – ako ptica ima glatko, fino, čisto i priljubljeno perje, ocjenjuje se sa 15 točaka, ako je perje prljavo, ocjenjuje se sa 14 točaka, a ako strši sa 12 točaka. Ptica sa polomljenim ili nedostajućim imperima ocjenjuje se sa 11 tačaka. Držanje – ako ptica ima poluuspravno držanje, malo nagnuto prema naprijed, ocjenjuje se sa 10 točaka, ako je previše ispružena i uspravna sa 8 točaka. Ptica koja nije pripremljena za takmičenje, već je divlja i plašljiva, kažnjava se oduzimanjem jedne točke.



Noge – ako su noge kratke, malo nagnute prema nazad, a bedra se ne vide, ta se ptica ocjenjuje sa 5 točaka. Ptica koja ima dugačke noge, ocjenjuje se sa 4 točke, a ptica kojoj se vide bedra sa 3 točke, a ako ima na nogama ružne ljuske i prljave ili noktima ne obuhvata štapić na kojem stoji, ocjenjuje se sa 2 točke. Veličina - ptica je dugačka 11,5 cm i manje, ocjenjuje se sa 15 točaka, ako ima 12 cm, tad se ocjenjuje sa 14 točaka, ptica sa 12,5 cm ocjenjuje se sa 13 točaka, a ptica do 13 cm sa 12 točaka, ptica koja ima više od 13 cm diskvalificira se. Opći utisak – Ptica koja je u rubrikama: tijelo, dužina i kukma osvojila po 14 točaka, ocjenjuje se sa 10 točaka, ako u tim rubrikama nije dobila dobre ocjene, ocjenjuje se sa 7 do 8 točaka. Loše ocjenjene ptice ne mogu dobiti u ovoj rubrici više od 5 točaka.

Parenje glostera



Gloster spada u kanarince stasa i vrlo je popularan i redovito viđen kanarinac na izložbama. Stvoren je i uzgojen 30 -setih godina 20 stoljeća. U uzgoju postoje dvije linije glostera - Gloster korona i gloster konsort i zato treba uveliko paziti kako te dve linije parimo.Ukoliko parimo korona x korona glostera dobivamo 25% mladih konsorta,50% korona i 25% mladih letarnih (smrtonosni faktor) što znači da u prosijeku izgubimo oko 1/4 mladunčadi.



Ukoliko parimo konsort x konsort dobivamo mlade sa širjom glavom , jačim tijelom , ali i s mogučim ishodom lumsa, kao i s mogučim procesom da se izgibi kukma - što opet nije ispravno parenje. Stoga je jedino ispravno parenje Korona x konsort (znaci sa kukmom x bez kukme) ili obrnuto pri čemu dobivamo zdrav podmladak koji čini 50% korona i 50% konsorta.

[Zah]

BASTARDI

“Moda ukrštanja štiglica sa kanarincima, srodnim zebama iz Evrope, Južne i Severne Amerike, Azije, pa i nekim zebama iz Afrike, traje jedan poduži vremenski period. Dobijeni melezi iz ovakvih parenja su najčešće neplodne ptice(bastardi ili hibridi), ali veoma interesantnog, unikatnog izgleda i izložbeno veoma vredni primerci. U ranijem vremenskom periodu sama ukrštanja različitih vrsta i dobijanje hibrida nije bio nimalo lak posao za odgajivače, kako zbog nedostatka adekvatne hrane, tako i zbog najčešćeg korišćenja štiglica ulovljenih u prirodi kojima je bio potreban poduži period adaptacije na volijeru.



Pri ocenjivanju bastarda štiglica bitan udeo je imao stepen komplikovanosti ukrštanja vrsta, jer je na primer mnogo lakše bilo ukrstiti štiglica sa kanarinkom, nego recimo sa ženkom evropske zimovke. Danas su ti faktori gotovo sporedni u zemljama sa razvijenom avikulturom jer se štiglici već više godina razmnožavaju u kavezu, selekcionisane su mnoge mutacije(smedja. ahat, pastel, žuta, belogrla, satine, izabel, albino, lutino, beloglava, bela crnooka, opal, feo, eumo i neke kombinacije izmedju njih) i upoznata pravila njihovog nasledjivanja, tako da se već naziru koraci koji vode ka domestifikaciji štiglica.

Naravno da je razmnožavanje i ukrštanje ptica proizvedenih u volijeri mnogo jednostavnije nego sa početnim štiglicama iz prirode, a sada kada je to takoreći prevazidjeno javlja se mnoštvo novih trendova i zahteva koji se moraju pratiti. Mnoštvo dobijenih mutacija štiglica otvorilo je nove mogućnosti koje se sve više koriste i primenjuju pri bastardiranju, a ponajviše u Italiji, Belgiji, Francuskoj, Holandiji, Španiji i Nemačkoj.

Pri bastardiranju štiglica mutirane boje sa kanarincima boje trend je da to budu kanarinci iste ili srodne mutacije, ne bi li se dobili i hibridi u nekoj od mutacija(recimo satine, feo, opal itd.). Ovakvi hibridi su hit na zadnjim svetskom prvenstvima ptica, a njihovo ocenjivanje se odvija u posebnim sekcijama za mutacije hibrida zeba Evrope – sekcija H2 smedja, ahat, izabel i dr. i sekcija H3 feo, satine i dr.

Ukrštanja štiglica sa srodnim evropskim zebama, koja su vrlo popularna i uvek daju izuzetno atraktivne hibride, sve češće se usmeravaju na parenja istih mutacija, ako postoje za izabrane vrste koje se ukrštaju. Ovo garantuje dobijanje ionako atraktivnog meleza izmedju dve vrste još i u mutiranoj boji. Pored ovoga i neke zebe iz Južne Amerike koje se mogu ukrštati sa štiglicom su odgojene u podosta mutacija, kao na primer venecuelska cajzla i meksička zimovka, pa se i one koriste za ukrštanja sa štiglicima mutiranih boja i to slaganjem istih ili srodnih mutacija. Vidimo da su mogućnosti neiscrpne, a izgled unikatnih hibrida u nekoj od mutiranih boja deluje po malo i nestvarno.



Trgovina pticama u ekonomski razvijenim zemljama donosi ne mali profit, pa se nekim zakonskim aktima pokušavaju regulisati pravila za dozvoljena ukrštanja evropskih zeba. Cilj ovakvih zakona je da se strogo zabrane ukrštanja sa zebama ulovljenim u prirodi za najčešća parenja sa kanarincima.

Bastardi štiglica i kanarinke su odlični pevači, lepo izgledaju i potražnja za njima je dosta velika naročito u Italiji, a i zemljama Zapadne Evrope. Ptice iz prirode su u normal boji i one sa kanarincima, bez obzira na boju, najčešće daju hibride u normal(klasičnoj) boji. Upravo za takve, nazovimo, hibride normal boje(neki ih nazivaju crno – smedji), postoje predlozi o zabrani trgovine i prenošenja preko granica u nekim zapadnoevropskim zemljama(Francuska). Ovo je po meni besmisleno ako su štiglici normal boje korišćeni za ukrštanja propisno alkirani( u neku ruku domestifikovani), a ovome se protive i naravno svi odgajivači evropskih zeba. Mnoge evropske zebe, pa i štiglici u normal boji su nosioci neke od mutacija i u razvoju mutiranih boja ih je neminovno koristiti. Mutirane boje su skoro uvek recesivno nasledne, a neretko i vezane za pol, pa je nemoguće od ptica u mutiranoj boji uvek dobiti bastarde samo u mutaciji, već se obavezno izlegu i hibridi normal boje.

Sve ovo navodi na besmisao predloženog zakona i nepoznavanje materije od strane onih koji ga predlažu, a vidimo da se takvi slučjevi ne dešavaju samo kod nas, već i u razvijenim evropskim zemljama. Prave mere su stroga primena pravila koja zabranjuju lov evropskih zeba iz prirode i to je sasvim dovoljna i opravdana mera ako se sprovodi. To je regulisano i na svetskom nivou sa dve konvencije iz Vašingtona CE 338/97 i 1808/2001/, a na evropskom nivou konvencijom o zaštiti ptica donetoj u Bernu 10.02.1982. a proširenoj i dopunjenoj na Malti 23.02.2003. a tu je odlučeno da se do 31.12.2008. potpuno regulišu pravila o gajenju evropskih zeba i verovatno da neki stepen domestifikacije za njih.

Pravila moraju biti takva da preciziraju potpuno šta je legalno pri odgoju evropskih zeba , etična ali i praktična za odgajivače. Francuzi su već krenuli u pravljenje nekih verovarnih šema nasledjivanja boja hibrida izmedju štiglica i kanarinaca, prezentovaću ih uz napomenu da su to šeme koje se još uvek proučavaju, a podelili su ih na mutacije koje su recesivno nasledne i vezane za pol, recesivne i slobodno nasledne i dominantne nevezane za pol.



1. štiglic M smedj X Kanarinka Ž smedja ili Kanarinac M smedj X štiglic Ž smedja daju 100% hibrida smedjih
2. štiglic M smedj X Kanarinka Ž ahat daju 50% hibrida M normala(smedje crnih) nosioca ahata i smedje(beznačajno zbog neplodnosti) i 50% hibrida Ž smedjih
3. Kanarinac M smedj Xštiglic Ž normal daju 50% hibrida M normala nosioca sme|e i 50% hibrida Ž smedjih
4. štiglic M opal X Kanarinka Ž opal ili Kanarinac M opal X štiglic Ž opal daju 100% hibrida opala
5. štiglic M nosioc opala X kanarinka Ž opal ili Kanarinac M nosioc opala X štiglic Ž opal daju 50% hibrida Mi Ž opal i 50% hibrida M i Ž normala nosioca opala
6. Podarci o ukrštanju dominantne i nevezane za pol žute mutacije štiglica sa kanrincima se pouzdano ne znaju ali se predpostavlja da bi uvek dali 50% hibrida M i Ž `utih i 50% hibrida M i Ž normala
Primeri 1. 2. i 3. se odnose na recesivne i mutacije štiglica vezane za pol, primeri 4. i 5. su predpostavke za dobijanje hibrida od mutacija štiglica koje su recesivne i slobodno nasledne, dok se primer 6. odnosi na dominantnu i nevezanu za pol mutaciju štiglica kakva je recimo žuta.
Napomenuto je i da se šareni bastardi mogu očekivati iz ukrštanja štiglica sa lipohrom ženkama kanarinki, ali ne uvek, a gotovo sigurno se dobijaju ako se za ukrštanja koristi bela crnooka mutacija štiglica, uz napomnu da je česta greška ovakvih bastarda nepotpuna maska.

Forum:Ptice pjevacice-fauna Evrope.

[Zah]

Nije rijedak slucaj da mnogi uzgajivaci kanarinaca uzgajaju i neke od egziticnih ptica.Najcesce su to male zebe koje ne samo sto lijepo izgledaju, nego i njihov uzgoj postaje interesantan zbog nacina kako prave gnijezda izviode mlade itd. Za one koji imaju interes za uzgoj zeba evoi jedan kraci tekst.
Pozdrav Zah.

Kako ja gajim zebe
Oise: Milun Markovic, Osecina



Poslednjih godina egzoticne ptice su sve zastupljenije kod nasih odgajivaca ptica, narocito po broju vrsta. Pocetnici u gajenju egzota, svakako treba da krenu sa jednom od najrasprostranjenijih a za razmnozavanje najlaksih egzota, zebrastih zebica.



O njima je sve vec uveliko receno, ostaju nepoznate male tajne odgajivaca za uspesno razmnozavanje, koje se otkrivaju tokom godina. Tako sam i ja otkrio i ustalio svoj nacin, ishrane zeba, pre parenja, za vreme parenja i za vreme ishrane mladih. Pre parenja ptice treba "usiljavati" naklijalom psenicom, prosom i muharom, tvrdo kuvanim jajetom pomesanim sa keksom, makom i sargarepom. Sve ovo se daje dok ptica ne polozi prvo jaje, a tada se sa ovom ishranom prestaje dok se ne izlegu mladi. Razlog je vrlo jednostavan, ova smesa podstice zenku da se neprekidno pari i neprekidno polaze jaja. Sa ovom ishranom se ponovo pocinje treci dan po izleganju mladih jer prva dva dana se preporucuje zrnasta hrana da bi mladi utrosili svoju jajcanu masu.



Sto se tice gnezda, zebice nisu veliki probiraci pa ce rado prihvatiti kucicu dimenzija 12x12x12 cm, sa otvorom 5 cm, kanarinsko gnezdo ili neki panjic sa otvorom gde mogu sviti gnezdo. Za gradivni materijal koriste fino seno, konac, perje, morsku travu i slicno. Prilikom gradnje gnezda moramo voditi racuna, da cim se polozi prvo jaje moramo ukloniti sav preostali materijal iz prostog razloga sto su ove ptice u stanju da neprekidno dogradjuju gnezdo a time i zatrpavaju jaja u slojevima, posto ce zenka nastaviti da nosi jaja i dalje. Imao sam priliku da vidim gnezdo koje je bilo napravljeno do samog otvora i cak tri sloja sa polozenim jajima.



Sto se mladih tice, veoma brzo napreduju i vec posle dvadesetak dana napustaju gnezdo. To je trenutak kada treba ukloniti kucicu posle treceg legla. Ove ptice su polno zrele sa 3-4 meseca, mada se ne preporucuje parenje pre nego sto napune 8 meseci. U svom jatu imam muzjaka koji se pario sa napunjenih 4 meseca i sa svojom zenkom uspesno othranio 5 mladunaca, sto je rezultat dobre ishrane.



Kavez za razmnozavanje moze biti bilo kog oblika ali da nije manji od 40x30x30 cm, koliko da se u njega ili na njega moze postaviti gnezdo, a i da ptice imaju prostora za letenje. Najbolje rezultate ptice daju kada se legu u posebnim kavezima, mada se mogu leci i u vecim volijerama, ali tu cesto dolazido tuce oko gnezda, izbacivanja jaja pa cak i mladih.



Sto se hrane tice osnovna hrana im je muhar koji cini 60%, proso 20%, niger i svetlo seme. Rado jedu i bar klas koji im redovno treba davati. Kao dopunu zrnastoj hrani, dajem im mineralne dodatke u kombinaciji golubijeg kolaca, sipine kosti i soje koji moraju biti samleveni i pomesani sa ljuskom od kuvanog jajeta koji se sipaju u posebne cinije. U letnjim danima pozeljno je davati list salate, maslacak koji veoma rado prihvataju da jedu a i mladi mnogo bolje napreduju.

[IgorSO]

sta bi dobio kad bi upario crvenog intezivnog muzjaka i mozaik crvenu zenku,i da li da radim to?

[decko_od_cokolade]

pozdrav svima , ja sam prvi put na vasem forumu i moram da ga pohvalim! Odlicno odradjeno! Molio bih vas , posto vidim da puuuuno znate o kanarincima , da neko pomene i slavujara ! Mislim da je vredan pomena. IMA LI KO DISK SA PESMOM SLAVUJA TREBA MI za obucavanje mladih kanarinaca. Vidim da se profesionalno bavita kanarincima , pa pretpostavljam da imate cd. Molio bih vas ako bi neko mogao da ga okaci , hval aunapred! pozz

[Zah]

Pokusat cu potraziti nesto u subotu ako budem imao vremena, vezanio za parenje kanarinaca po bojama.
Pozdrav Zah

[Zah]

O kanarincima slavujarima imas tekst od 4.01.09.godine.Nisam imao vremena da ga ponovo procitam .Vjerujem da ces ga Ti procitati.Sto se tice CD-a, morao bi ici preko neke prodavnice kucnih ljubimaca.Oni su u kontaktu sa mnogim izgajivacima, pa se preko njih mogu dobiti potrebne informacije o trakama i CD sa pjesmom slavujara.Koliko ja znam, kanarinac koji nauci pjesmu slavuja a ne nauci svaki, istu zaboravi tokom mitaranja, pa se ucenje mora ponavljati.Ja sam ima trake dobrih kanarinaca pjevaca ali i pored velikog truda uspio sam izvesti samo dva izvanredna pjevaca.



Na predhodnoj strani ima nesto i sparivanju kanarinaca ali po starosti, ne po bojama. Medjutim, i to se moze naci na internetu samo treba vremena.
Pozdrav Zah

[Zah]

Parenje u krvnom srodstvu
Autor.D.Udovicic



Stvaranje vrhunskog jata kanarinaca je posao koji zahtijeva puno znanja i vremena.Jedini ispravni put stvaranja „šampionskog“ jata je parenje u krvnom srotstvu...Iako se među uzgajivačima uvijek nekako govori kako se nesmije pariti brata i sestru, kako treba svake godine ubaciti svježu krv, kako je najbolje nabaviti mužjaka od jednog a ženku od drugog uzgajivaća i još sličnih...hm hm pa ajmo reč - poluistina... Parenje u krvnom srotstvu se koristi kod selekcionog uzgoja svih vrsta životinja pa tako i kod kanarinaca.

Postoji izreka da se od dvije vrhunske ptice ne dobijaju vrhunske ptice...to je apsolutno točno SAMO ako su te ptice došle iz jata gdje se ne primjenjuje parenje u krvnom srotstvu...u tom slučaju bog dragi zna koje osobine one nose i koja če se svojstva ispoljiti na mladima. Jednako tako govori se kako je moguće da iz kombinacije dvije loše ptice izadje jedan vrhunski šampion, sve je to istina, ali to je sve lutrija i radi se o malim vjerojatnostima i postocima...prave uzgajivače koji teže ka poboljšanju svog jata taj sitni postotak ne treba zanimati. Uzgajivači koji su godinama u svijetskom vrhu uzgoja, sa pojedinom (ili više njih) vrstom (ne moraju nužno biti kanarinci u pitanju – pogledajte uzgajivače konja, pasa, mačaka itd itd), budite sigurni da primjenjuju parenje u krvnom srodstvu – može neko složiti i 500 parova mala je vjerojatnost da če 10 godina za redom slučajno baš on dobiti najbolje ptice na svijetu, a di su svi ostali milioni uzgajivača i zaljubljenika koji godinama drže ptice a nikad kvalitete od njih – (mislim na konstantnu kvalitetu – iz godine u godinu – napredak u uzgoju). Koliko npr. Talijani ili Belgijanci imaju uzgajivača a pogledajte malo kataloge sa svjetskih izložbi i uvijek čete na pobjedničkom postolju vidjeti ista imena. Istina je da Više parova daje veče šanse u parenju u krvnom srodstvu više parova znači rigoroznija selekcija, brži put ka zacrtanom cilju, dok kod uzgajivača koi ne provode selektivno parenje u krvnom srodstvu, više parova jednako je ukoliko povučemo paralelu sa igračima LOTA – veči broj uplaćenih listića.

Jedino rekao bih surova selekcija kako u fenotipu tako i u genotipu stvara kvalitetno jato, i najmanji nedostaci ako ih guramo dalje u uzgoju ispoljiti če se nakon par godina kao problem. Osim što ptice moraju pokazivati najbolje moguče karakteristike u fenotipu, – moraju apsolutno zadovoljavati i u pogledu plodnosti, hranjenja mladih, ležanju na jajima, otpornosti na bolesti, broju othranjenih mladih i sličnim stvarima. Nije nam cilj dobiti za 5-6 godina jato od 20-30 parova od kojeg čemo dobiti jedva jedvice 40 mladih koi če biti kvalitetni u pogledu fenotipa medjutim jako loši u svemu ostalome. Iz dalje reprodukcije izbacuju se sve ženke koje ne leže na jajima, koje ne hrane mlade, koje čupaju mlade, koje pokazuju bilo kakve znakove slabosti, koje imaju problema sa mladima...svi mužjaci koji su skloni razbijanju gnjezda, koji su slabo plodni, koi ne hrane mlade, koji tuku ženku, koji su skloni pretjeranom debljanju...da ne nabrajam, vjerujem da ste dobili sliku o čemu pričam...jedino ukoliko godinama pedantno bez milosti iz jata izbacujemo ptice sa takvim ponašanjem i ostavljamo samo dobre roditelje s kojima nema problema tijekom uzgoja, na dobrom smo putu da osim kvalitetnih (po fenotipu) ptica, imamo i jake, zdrave i plodne ptice u svom jatu. A to nam je kao uzgajivačima i cilj.



Šta je u stvari cilj takvog parenja –bukvalno rečeno: izbaciti iz svog jata neželjene osobine a ostaviti samo željene osobine...to naravno nemožemo ako svake godine u svoje jato ubacujemo novu pticu sa novim genetskim kodom, o kojoj ne znamo ništa...pa makar ona bila po fenotipu vrhunska. Dovoljno je da nam u jato ubaci npr. Izbacivanje mladih iz gnijezda kad ih prstenujemo...neko če reči pa to i nije neki problem, ali mi neznamo koja če svojstva unijeti ptica sa strane...i dok ih mi detektiramo več su se duboko uvukla u jato ...pričao sam sa ljudima (puuuno iskusnijim uzgajivačima od mene) koji su u samo 2 godine ubacivanjem ptica sa strane, uspijeli uništiti posao od 10 ak godina, i od vrhunskog jata stvorili jato puno falinki. Ja sam osobno napravio jato koje je davalo kvalitetne mlade u dosta velikom postotku, medjutim potpuno sam zanemario prilikom selekcije na sve one druge faktore koji su bitni – osim fenotipa, tako da sam se nakon 5 godina uzgoja našao u sljepoj ulici. Dok se ne stvori brojčano respektabilno jato bolje je prvo raditi na kvaliteti jata u uzgojnom smislu, a kad to postignemo više se posvetiti fenotipu, ili ako imamo mogučnosi raditi sa puno parova kako bi paralelno radili selekciju u oba smjera...

Zato je bitno ptice nabaviti iz kvalitetnih jata od vrhunskih uzgajivača koi provode strogu selekciju i parenje u krvnom srodstvu, i koji imaju rezultate dugi niz godina. Ne šarati po štandovima u Reggio ili gdje već, nego uzeti od istog uzgajivača koji ima dobro jato jednog mužjaka i više ženki. Jedan svjetski prvak ne znači odmah i kvalitetno jato. Medjutim 15 izloženih ptica i sve u rasponu od 89 do 90 bodova bez obzira na medalje , znače kvalitetno i ujednačeno jato.

I ako za parenje koje nije u krvnom srodstvu važi pravilo da dva šampiona ne daju šampionsko potomstvo – kod dobro selektiranog parenja u krvnom srotstvu važi pravilo da se od dva šampiona u velikom postotku mogu očekivati mladi slični roditeljskom paru – znači opet šampioni J

Uzgajivačima koji tek počinju sa ovim hobijem ipak se u prvih par godina ne preporučuje parenje u krvnom srodstvu, za primjenjivati ovu vrstu parenja treba jako dobro poznavati standard ptica koje se uzgajaju (kako bi se mogle uočiti i najmanje greške), i treba znati da se rezultati mogu očekivati tek nakon 3-4 godine – čišćenja...početnici neka ipak prvo steknu odredjena iskustva u uzgoju pa se kasnije uvijek mogu odlučiti za ovakav jedan pokušaj uzgoja.Ko se odluči za ovakav vid selekcije ..neka mu je sa srečom, put je dug i pun zavoja, ali drugoga jednostavno nema !