Tullius Iustinius wrote:Дефиниција босанског језика би требало да буде: "Језик којим говоре Босанци". Али ипак има доста ствари које су контроверзне у вези босанског језика и његове историје. Главне збуњујуће појединости су што поменути језик неки називају "босански" а неки "бошњачки" и што српски и хрватски лингвисти сматрају да је узимање имена „босански“ за језик једног од босанских народа (Бошњака) покушај унитаризације језичког простора Босне и Херцеговине.
Jedan od postulata od kojih treba krenuti je da niko, nikome ne moze reci da govori nekim jezikom. Ako ja kazem da govorim Bosanskim, a ti kazes da govoris Srpskim, tu nema mjesta bilo kakvoj raspravi. To je tako. Bosanski jezik je jezik koji je nastao u Bosni i Hercegovini. Odatle naziv. Tim jezikom govore oni koji zele, a oni mogu da budu i Bosnjaci i Romi, i Nijemci ako ga nauce... Jezik nije neophodno vezan za etnicku skupinu. Sjeti se Engleskog. Australija, Novi Zeland, USA, UK i tako u nedogled. Jezik: Engleski.
Rijec unitarizacija ovdje ne stoji, jer niko ne namece jezik nikome. Ja tebi ne osporavam Srpski jezik. Ja tebi ne osporavam da ti je matica Srbija, niti imam pravo na to niti smijem.
Tullius Iustinius wrote:
Такође у историји се према различитим ситуацијама писало и ћириличним писмом (Босанчица) и латиничним писмом који је данас главно писмо настало из, сада већ непостојећег, српско-хрватског језика.
Bosancica je pismo, varijanta cilirlicnog pisma. Pismo ne nastaje iz jezika. Jezik koristi pismo. Pismo je alatka jezika.
Tullius Iustinius wrote:
Распадом СФРЈ и ратом у Босни и Херцеговини отпочела је коначна стандардизација бошњачког језика, и то у рјечницима Алије Исаковића, правопису Сенахида Халиловића и граматикама Џевада Јахића и Сенахида Халиловића. Одлике бошњачког стандарднога језика су, по прописима тих дјела, чешћа употреба оријентализама ("турцизми" и "арабизми") и очување фонема "х" и "ф" у извјесном броју ријечи као одраз посебности говора Бошњака.
Prvo, slozili smo se da ja jezik zovem Bosanski, i da i ti tako treba da ga zoves. Ti svoj jezik, recimo ne zoves Vlaski? Ti ga zoves Srpski. Ako ti svoj jezik tako zoves, i ja cu ga tako zvati. Ja svoj zovem Bosanski, ponovo.
Prvo, jezik ne moze neko dekretom mijenjati. Turcizama i Arabizama ima u istoj mjeri u Bosanskom koliko i u Srpskom. To je sigurno. Jorgan, Cesma, Burek i tako u nedogled. Sto se tice fenomena H, s tim se pretjeruje, ali se pretjeruje, po mom misljenju u Srpskom jeziku. Primjer: History. Bosanski jezik: Historija. Srpski jezik: Istorija. Zasto je nestalo h? Rijec je preuzeta iz stranog jezika, srpski jezik ima glas H, i nije nestalo zbog glasovne promjene. Gdje je h? Cak sam pitao neke Beogradjane i nisu znali, zasto se kasapi H, pored postojeceg glasa u jeziku. Recimo, covjek se zove Hasan, i neko ga zovne Asane
Prvo, to je vlastito ime, drugo ta glasovna promjena ne postoji prema gramatici, i jezik ima glas h? Volio bih da mi neko to pojasni.
Toliko o glasu h u Bosanskom i srodnim jezicima.
Tullius Iustinius wrote:
Мене интересује како ви називате језик који се говори у Босни и Херцеговини, којим писмом пишете тј. које је званично у БиХ и чијој граматици је најсличнија граматика босанског језика ?
U BiH su tri sluzbena jezika i dva sluzbena pisma. Bosanski, Hrvatski, Srpski. Cirilicno i latinicno pismo.
Jezici su jako slicni medjusobno.
(Neoficijelno, ja bih ti rekao da je to jedan jezik, i da se zove juznoslavenski, ali to je druga prica)
Tullius Iustinius wrote:
(Унапред се извињавам ако сам направио неку грешку, знајте да није намерно. И такође бих нагласио да ова тема може да послужи и за остале дискусије о босанском језику а не само на ово питање.)
uvijek je lijepo argumentovano raspravljati...
Pozz