Forum Klix.ba

Misljenja sam da ce se efekti krize i trenutnih dogadjanja razvodniti, ublaziti i razvuci do besvijesti. Tako da cemo opet slaviti sve sto smo slavili i uzvivati u istim blagodatima, bilo gdje na dunjaluku, naravno svi malo manje zdravi, sretni, debeli, zadovoljni. itd...stvari se nece promijeniti.

mikilauda76 wrote:Ukratko da objasnim sta je prouzrokovalo ovu financijsku krizu u svijetu i koja potice odakle drugo nego iz USA:

1. Centralna banka USA u 2 godine od 2001, spustila je kamate sa 6,5% na 1%.
2. To postice trziste koje je u usponu: trziste nekretnina
3. Vec nekoliko godina, kamate na medjunarodnom trzistu su izrazito niske.
4. To je dovelo do toga da su banke vidjele da njihova zarada je sve manja i manja:
a) Davale su kredite po niskim kamatama
b) Placale su nesto za orocene novce (0% ako su pare lezale samo na tekucem racunu)
c) Ali sa svim tim, posrednicka marza (a-b) je bila sve manja i manja.

5. Neko se onda u Americi dosjetio da banke moraju uraditi 2 stvari:
a) Davati rizicnije kredite, za sto bi mogli naplatiti vece kamate
b) Kompensirati nisku marzu povecavajuci broj tih operacija (1000xmalo je vise od 100xmalo)

6. Sto se tice prvog dijela (rizicnijih kredita), odlucili su:
a) Ponuditi hipoteke jednoj vrsti klijenata, kako je neki zovu hipoteke „ninja“ (no income, no job, no assets, znaci, osobama bez stalnih prihoda, bez stalnog posla, bez ikakvog vlastnistva)
b) Naplatiti im vece kamate, naravno zbog veceg rizika
c) Iskoristiti ovaj boom sa nekretninama
d) I sta je jos najgore, odlucili su odobravati hipotekarne kredite klijentima za vecu vrijednost nego sto je kosta recimo neki stan koji taj isti hoce da kupi , jer sa tim „boomom“ nekretnina, taj isti stan za nekoliko mjeseci ce kostati vise nego dati iznos za kredit.
e) Takva vrsta kredita dobila je naziv: hipoteke „subprime“
- Hipoteke „prime“: To su hipoteke koji imaju nizak rizik neplacanja.
- Hipoteke „subprime“: To su hipoteke koji imaju visok rizik neplacanja
f) Posto njihova ekonomija (USA) je bila u usponu, rizicni duznici su mogli naci posao bez problema i placati dug bez problema.
g) Takav nacin rada banaka je prolazio bez ikakvih problema nekoliko zadnjih godina. Tih godina, ti rizicni duznici placali su svoju hipoteku, i posto su im dali vise novca nego sto ih je kostao stan, kupovali su auto, renovirali stan i odlazi li bi na godisnji.

Komentar: mislim da dovde, sve je veoma jasno i da svaka normalna osoba, iako nije financijski expert, moze pomisilti da ako nesto krene kako ne treba, moze doci do velikih problema.

Nastavlja se.... vidjecete da se radi o jednoj velikoj financijskoj magiji koju mogu izmisliti samo Ameri (moram malo i raditi )

7. Sto se tice drugog dijela (povecanja broja operacija):
a) Posto su banke davale mnogo hipotekarnih kredita, ponestajalo im je novca. Rjesenje za to je bilo veoma jednostavno: posuditi pare od stranih banaka, zbog necega i postoji globalizacija. Tako da, pare koje sam ja ostavljao u mojoj banci, mogu biti taj isti dan u bilo kojoj banci u Americi, jer tamo ima jedna banka kojoj je moja banka posudila novac da bi ta ista posudila novac ovim “ninjama”. Naravno, ta banka iz Amerike, ne zna da joj novac stize iz Sarajeva, i ja ne znam da moj novac, orocen u jednoj ozbiljnoj banci kao sto je moja, dolazi u zonu rizika.
8. Komentar: globalizacija ima svoje prednosti ail takodjer i svoje neugodnosti i svoje opasnosti. Ljudi iz Sarajeva ne znaju da ulaze u rizik zbog USA i kad sad citamo da su se davale hipoteke subprime, mislimo “ kakve gluposti rade ti amerikanci”.
9. Da se ovo ne bi dogodilo vec su se bile dogovorile na svjetskom nivou normative “Basel II”, koje su zahtjevale da banke iz citavog svijeta imaju minimalan kapital u zavisnosti od svoje Aktive.
Pojednostavljeno bi ovako trebalo da izgleda (bilans jedne banke u Americi):
ACTIVA
Kesh
Dozvoljeni krediti
Ukupno: X milijardi

PASIVA
Novac koji su joj posudile druge banke
Kapital
Reserve
Ukupno: X milijardi

Normativa “Basel II”, zahtjeva da kapital jedne banke ne bude manji od nekog odredjenog iznosa Aktive.
Znaci, ako neka banka trazi novac drugim bankama i daje mnogo kredita, postotak kapitala/aktive te iste banke se snizuje i onda ne zadovaljava normative “Basel II”.
10. Morali su nesto drugo smisliti. A to je: banke iz USA, “zapakuju” hipoteke- prime i subprime- u pakete koji se zovu MBS (Mortage Backed Securitie) ili kako bi nasi rekli obveznice zagarantirane hipotekama. Znaci, dok sam prije imao 1.000 hipoteka kao stavku “odobreni krediti”, sad imam 10 paketa od 100 hipoteka svaki od njih, u kojima ima svega, od dobrih (prime) do losih (subprime).
11. Banke iz Amerike brzo prodaju tih 10 paketa:
a) Gdje idu ti novci sto zaradi od prodaje tih paketa. Idu u Aktivu, u stavku “Novac u kasi”, koja raste, a istodobno se snizuje stavka “odobreni krediti”, i s tim, odnos Kapital/ “Dozvoljeni krediti” se poboljsavaju i bilans banke zadovoljava normativu “Basel II” .
b) Ko kupije te pakete i uz to ih kupuje veoma brzo da bi banke “oprale” svoj balans na veoma brz nacin?
Te iste banke formiraju filijale, koje nisu neka vrsta drustva, nego “trusts” ili fondovi, i koji zbog toga ne moraju konsolidirati svoje Bilanse sa Bankom “roditeljem”. Drugim rijecima, odjednom, se pojavise na trzistu:
- Banka (oo uvjek), koja je cista
-Neki Trus Corporation sa slijedecim bilansom:
AKTIVA
10 paketa hipoteka

PASIVA
Kapital: iznos koliki je platila za te pakete.

12. Komentar: Mislili smo da su nase pare orocene na sigurnom u nekim medjunarodnim investicijama, a sad vidimo da nismo imali pojma.

Poslije cu objasniti kako se financiraju ti “trusts”. Odakle im pare da bi kupovali od banaka te pakete sa hipotekama. Mislim da vec neki mogu i zamisliti…

mikilauda76 wrote:

mikilauda76 wrote:Ukratko da objasnim sta je prouzrokovalo ovu financijsku krizu u svijetu i koja potice odakle drugo nego iz USA:

1. Centralna banka USA u 2 godine od 2001, spustila je kamate sa 6,5% na 1%.
2. To postice trziste koje je u usponu: trziste nekretnina
3. Vec nekoliko godina, kamate na medjunarodnom trzistu su izrazito niske.
4. To je dovelo do toga da su banke vidjele da njihova zarada je sve manja i manja:
a) Davale su kredite po niskim kamatama
b) Placale su nesto za orocene novce (0% ako su pare lezale samo na tekucem racunu)
c) Ali sa svim tim, posrednicka marza (a-b) je bila sve manja i manja.

5. Neko se onda u Americi dosjetio da banke moraju uraditi 2 stvari:
a) Davati rizicnije kredite, za sto bi mogli naplatiti vece kamate
b) Kompensirati nisku marzu povecavajuci broj tih operacija (1000xmalo je vise od 100xmalo)

6. Sto se tice prvog dijela (rizicnijih kredita), odlucili su:
a) Ponuditi hipoteke jednoj vrsti klijenata, kako je neki zovu hipoteke „ninja“ (no income, no job, no assets, znaci, osobama bez stalnih prihoda, bez stalnog posla, bez ikakvog vlastnistva)
b) Naplatiti im vece kamate, naravno zbog veceg rizika
c) Iskoristiti ovaj boom sa nekretninama
d) I sta je jos najgore, odlucili su odobravati hipotekarne kredite klijentima za vecu vrijednost nego sto je kosta recimo neki stan koji taj isti hoce da kupi , jer sa tim „boomom“ nekretnina, taj isti stan za nekoliko mjeseci ce kostati vise nego dati iznos za kredit.
e) Takva vrsta kredita dobila je naziv: hipoteke „subprime“
- Hipoteke „prime“: To su hipoteke koji imaju nizak rizik neplacanja.
- Hipoteke „subprime“: To su hipoteke koji imaju visok rizik neplacanja
f) Posto njihova ekonomija (USA) je bila u usponu, rizicni duznici su mogli naci posao bez problema i placati dug bez problema.
g) Takav nacin rada banaka je prolazio bez ikakvih problema nekoliko zadnjih godina. Tih godina, ti rizicni duznici placali su svoju hipoteku, i posto su im dali vise novca nego sto ih je kostao stan, kupovali su auto, renovirali stan i odlazi li bi na godisnji.

Komentar: mislim da dovde, sve je veoma jasno i da svaka normalna osoba, iako nije financijski expert, moze pomisilti da ako nesto krene kako ne treba, moze doci do velikih problema.

Nastavlja se.... vidjecete da se radi o jednoj velikoj financijskoj magiji koju mogu izmisliti samo Ameri (moram malo i raditi )

7. Sto se tice drugog dijela (povecanja broja operacija):
a) Posto su banke davale mnogo hipotekarnih kredita, ponestajalo im je novca. Rjesenje za to je bilo veoma jednostavno: posuditi pare od stranih banaka, zbog necega i postoji globalizacija. Tako da, pare koje sam ja ostavljao u mojoj banci, mogu biti taj isti dan u bilo kojoj banci u Americi, jer tamo ima jedna banka kojoj je moja banka posudila novac da bi ta ista posudila novac ovim “ninjama”. Naravno, ta banka iz Amerike, ne zna da joj novac stize iz Sarajeva, i ja ne znam da moj novac, orocen u jednoj ozbiljnoj banci kao sto je moja, dolazi u zonu rizika.
8. Komentar: globalizacija ima svoje prednosti ail takodjer i svoje neugodnosti i svoje opasnosti. Ljudi iz Sarajeva ne znaju da ulaze u rizik zbog USA i kad sad citamo da su se davale hipoteke subprime, mislimo “ kakve gluposti rade ti amerikanci”.
9. Da se ovo ne bi dogodilo vec su se bile dogovorile na svjetskom nivou normative “Basel II”, koje su zahtjevale da banke iz citavog svijeta imaju minimalan kapital u zavisnosti od svoje Aktive.
Pojednostavljeno bi ovako trebalo da izgleda (bilans jedne banke u Americi):
ACTIVA
Kesh
Dozvoljeni krediti
Ukupno: X milijardi

PASIVA
Novac koji su joj posudile druge banke
Kapital
Reserve
Ukupno: X milijardi

Normativa “Basel II”, zahtjeva da kapital jedne banke ne bude manji od nekog odredjenog iznosa Aktive.
Znaci, ako neka banka trazi novac drugim bankama i daje mnogo kredita, postotak kapitala/aktive te iste banke se snizuje i onda ne zadovaljava normative “Basel II”.
10. Morali su nesto drugo smisliti. A to je: banke iz USA, “zapakuju” hipoteke- prime i subprime- u pakete koji se zovu MBS (Mortage Backed Securitie) ili kako bi nasi rekli obveznice zagarantirane hipotekama. Znaci, dok sam prije imao 1.000 hipoteka kao stavku “odobreni krediti”, sad imam 10 paketa od 100 hipoteka svaki od njih, u kojima ima svega, od dobrih (prime) do losih (subprime).
11. Banke iz Amerike brzo prodaju tih 10 paketa:
a) Gdje idu ti novci sto zaradi od prodaje tih paketa. Idu u Aktivu, u stavku “Novac u kasi”, koja raste, a istodobno se snizuje stavka “odobreni krediti”, i s tim, odnos Kapital/ “Dozvoljeni krediti” se poboljsavaju i bilans banke zadovoljava normativu “Basel II” .
b) Ko kupije te pakete i uz to ih kupuje veoma brzo da bi banke “oprale” svoj balans na veoma brz nacin?
Te iste banke formiraju filijale, koje nisu neka vrsta drustva, nego “trusts” ili fondovi, i koji zbog toga ne moraju konsolidirati svoje Bilanse sa Bankom “roditeljem”. Drugim rijecima, odjednom, se pojavise na trzistu:
- Banka (oo uvjek), koja je cista
-Neki Trus Corporation sa slijedecim bilansom:
AKTIVA
10 paketa hipoteka

PASIVA
Kapital: iznos koliki je platila za te pakete.

12. Komentar: Mislili smo da su nase pare orocene na sigurnom u nekim medjunarodnim investicijama, a sad vidimo da nismo imali pojma.

Poslije cu objasniti kako se financiraju ti “trusts”. Odakle im pare da bi kupovali od banaka te pakete sa hipotekama. Mislim da vec neki mogu i zamisliti…

Ovo je jedan od najkvalitetnijih postova na temu.
Pitanje: Gdje su bili mehanizmi zastite? Da li su zakazali ili nisu postojali?

FED ostavio stopu na 2%!!!!!!!!!!!
olalalala, sad cemo vidjeti sta ce biti. Evo ih vec pricaju da su sljedeci Goldman Sachs i JP Morgan!

Pa onda bi amerika ostala bez svih investment banaka?

madner wrote:Pa onda bi amerika ostala bez svih investment banaka?

Mislim da ce Goldman Sachs i Morgan Stanley izaci iz ovog kao pobjednici, ali znas medije, sad samo spekulaciju pucaju
U 10 minuta NYSE je varirao od -128 do +113!

jefferson wrote:

madner wrote:Pa onda bi amerika ostala bez svih investment banaka?

Mislim da ce Goldman Sachs i Morgan Stanley izaci iz ovog kao pobjednici, ali znas medije, sad samo spekulaciju pucaju
U 10 minuta NYSE je varirao od -128 do +113!

Ja sam vidio da se obje spominju kao banke koje ce osigurat milijarde za AiG, a ne kao sljedece "zrtve".

Ne pratim previse, ali bilo je sumnjivo kad su prestali izdavat kvartarnu statistiku (Feds).

o sebi pri sebi! usa me ne zanima

Znam da se spominju, medjutim prema gl. uredniku Forbsa koji je sad pricao na CNN, mnogi nece da uskoce da pomognu AIG-a koji ako padne ce sjebat evropu, s obziro da su evropske banke najveci problem unutar AIG-a!

kEN0 wrote:o sebi pri sebi! usa me ne zanima

Ako AIG padne moglo bi te itekako zanimati s obzirom da je komplet bankarski sektor BiH u stranim rukama!

jefferson wrote:Znam da se spominju, medjutim prema gl. uredniku Forbsa koji je sad pricao na CNN, mnogi nece da uskoce da pomognu AIG-a koji ako padne ce sjebat evropu, s obziro da su evropske banke najveci problem unutar AIG-a!

Moguce je da neke evropske banke bankrotiraju, ali za razliku od USA temelj je manje vise zdrav.

madner wrote:

jefferson wrote:Znam da se spominju, medjutim prema gl. uredniku Forbsa koji je sad pricao na CNN, mnogi nece da uskoce da pomognu AIG-a koji ako padne ce sjebat evropu, s obziro da su evropske banke najveci problem unutar AIG-a!

Moguce je da neke evropske banke bankrotiraju, ali za razliku od USA temelj je manje vise zdrav.

Pa i meni se to cini, iako sve vise spominju evropske banke kao problem, ali mi nekako sve to suveli.

jefferson wrote:

kEN0 wrote:o sebi pri sebi! usa me ne zanima

Ako AIG padne moglo bi te itekako zanimati s obzirom da je komplet bankarski sektor BiH u stranim rukama!

a pa AKO padne, zanimat ce me, sad me ne zanima...

Moj odgovor na temu je da me zanima sve sto je vezano za ekonomiju i desavanja u svijetu uopste.
Ima ovdje i pametnih postova ( mikalauda76),svaki post vrijedi procitati i razmisliti malo.
Pozdrav.

Tko je zapravo kriv za debakl na Wall Streetu?


Američka vlada nije učinila dovoljno da zaustavi krizu, ili je učinila previše, Bijela kuća i Kongres bili su nemarni u nadgledanju tržišta, ljudi su kupovali kuće koje nisu mogli sebi priuštiti, investitori su kupovali obveznice poduprte hipotekama koje nisu razumjeli, a ljudska priroda bila je sila vodilja na tržištima koje je prvo podigla pohlepa, a zatim potresao strah.



Tako je Associated Press u analizi kojom pokušava otkriti kako su se svjetska tržišta kapitala našla tu gdje jesu ukratko opisao kako je došlo do globalne kreditne krize. Ispada da se krivnja za širenje financijske krize može lako prebacivati između ulagača, građana i vlade.

A što se zapravo dogodilo? Začeci krize nastali su krajem devedesetih godina kada su Kongres i tadašnji predsjednik Bill Clinton promijenili izgled američkih financija ukidanjem barijera između komercijalnih banaka i investicijskih tvrtki koje su postojale još od vremena Velike depresije. To ukidanje omogućilo je stvaranje financijskih giganta u kojima su godinama kasnije, zbog veličine tvrtki, rizici mogućnosti naplate drugorazrednih hipoteka ostali skriveni.


Čelnik Kongresnog odbora za bankarstvo Jim Leach izjavio je kako vjeruje da je za trenutačne probleme najodgovornija nevoljkost zakonodavaca da preciznije reguliraju ili hipotekarne divove Fannie Mae i Freddie Mac ili investicijske banke.
Glavni ekonomist denverskog DMJ Advisorsa David Jones rekao je da su investicijske banke i druge financijske institucije koje su nudile hipoteke a da nisu imale adekvatne rezerve za zaštitu od loših zajmova trebale biti pod većom kontrolom.
Međutim, Jones ističe kako zakoni i propisi nikad neće riješiti čitav problem jer je problem zapravo ljudska priroda, koja će uvijek fluktuirati između pohlepe i straha, euforije i očaja, spokojnosti i panike.







Black Monday On Wall Street

babyline wrote:

_veleposlanik wrote:30. septembar oficijelni kolaps Amerike kao drzave. prvih dana oktobra soijalni neredi - narednih mjeseci punjenje konc logora...

toliko

a kakav bi bio po tebi worst-case-scenario?

zivimo worst-case-scenario, samo sto to treba vidjeti. jedino se moze desiti chudo... ovako je scenario grozan da ne moze gore, danas u Iraqu, sutra u USA i cijelom svijetu...

cartman wrote:

_veleposlanik wrote:30. septembar oficijelni kolaps Amerike kao drzave. prvih dana oktobra soijalni neredi - narednih mjeseci punjenje konc logora...

toliko

Slazem se...

Ja vidim ovaj redoslijed

-Kolaps ekonomije
-Financijski kolaps vlade SAD-a
-Civlini rat unutar SAD-a

i zadnji korak na koji su toliko dugo cekali, jer nisu znali kako stvoriti, jeste ujedinjene SAD-a, Kanade i Mexikau NAU ( North American Union, Sjeverno Americku Uniju ),gdje u igru dolazi i AMERO (NAU valuta),sto znaci totalno porobljavanje tog dijela kontinenta i veliku moguchnost stvaranja Globalne unije , gdje ce se sve unije udruziti i dobivamo NWO...

Mislim da bi ovo bili previše radikalni potezi koji bi američku ekonomiju bacili na koljena, ne vjerujem u to. Jedan od uzroka pada ekonomije je i dugotrajno izdvajanje novca za ratovanje po svijetu, kao i opsluživanje ogromne administracije u SAD i u svijetu. U vezi toga već se poduzimaju određene mjere, a to je povlačenje jednog broja vojnika iz Iraka. Bez obzira ko dođe na vlast u SAD, bit će prinuđen povući trupe iz Iraka i debelo se zapitati šta sa Avganistanom.

mikilauda76 wrote:

mikilauda76 wrote:Ukratko da objasnim sta je prouzrokovalo ovu financijsku krizu u svijetu i koja potice odakle drugo nego iz USA:

1. Centralna banka USA u 2 godine od 2001, spustila je kamate sa 6,5% na 1%.
2. To postice trziste koje je u usponu: trziste nekretnina
3. Vec nekoliko godina, kamate na medjunarodnom trzistu su izrazito niske.
4. To je dovelo do toga da su banke vidjele da njihova zarada je sve manja i manja:
a) Davale su kredite po niskim kamatama
b) Placale su nesto za orocene novce (0% ako su pare lezale samo na tekucem racunu)
c) Ali sa svim tim, posrednicka marza (a-b) je bila sve manja i manja.

5. Neko se onda u Americi dosjetio da banke moraju uraditi 2 stvari:
a) Davati rizicnije kredite, za sto bi mogli naplatiti vece kamate
b) Kompensirati nisku marzu povecavajuci broj tih operacija (1000xmalo je vise od 100xmalo)

6. Sto se tice prvog dijela (rizicnijih kredita), odlucili su:
a) Ponuditi hipoteke jednoj vrsti klijenata, kako je neki zovu hipoteke „ninja“ (no income, no job, no assets, znaci, osobama bez stalnih prihoda, bez stalnog posla, bez ikakvog vlastnistva)
b) Naplatiti im vece kamate, naravno zbog veceg rizika
c) Iskoristiti ovaj boom sa nekretninama
d) I sta je jos najgore, odlucili su odobravati hipotekarne kredite klijentima za vecu vrijednost nego sto je kosta recimo neki stan koji taj isti hoce da kupi , jer sa tim „boomom“ nekretnina, taj isti stan za nekoliko mjeseci ce kostati vise nego dati iznos za kredit.
e) Takva vrsta kredita dobila je naziv: hipoteke „subprime“
- Hipoteke „prime“: To su hipoteke koji imaju nizak rizik neplacanja.
- Hipoteke „subprime“: To su hipoteke koji imaju visok rizik neplacanja
f) Posto njihova ekonomija (USA) je bila u usponu, rizicni duznici su mogli naci posao bez problema i placati dug bez problema.
g) Takav nacin rada banaka je prolazio bez ikakvih problema nekoliko zadnjih godina. Tih godina, ti rizicni duznici placali su svoju hipoteku, i posto su im dali vise novca nego sto ih je kostao stan, kupovali su auto, renovirali stan i odlazi li bi na godisnji.

Komentar: mislim da dovde, sve je veoma jasno i da svaka normalna osoba, iako nije financijski expert, moze pomisilti da ako nesto krene kako ne treba, moze doci do velikih problema.

Nastavlja se.... vidjecete da se radi o jednoj velikoj financijskoj magiji koju mogu izmisliti samo Ameri (moram malo i raditi )

7. Sto se tice drugog dijela (povecanja broja operacija):
a) Posto su banke davale mnogo hipotekarnih kredita, ponestajalo im je novca. Rjesenje za to je bilo veoma jednostavno: posuditi pare od stranih banaka, zbog necega i postoji globalizacija. Tako da, pare koje sam ja ostavljao u mojoj banci, mogu biti taj isti dan u bilo kojoj banci u Americi, jer tamo ima jedna banka kojoj je moja banka posudila novac da bi ta ista posudila novac ovim “ninjama”. Naravno, ta banka iz Amerike, ne zna da joj novac stize iz Sarajeva, i ja ne znam da moj novac, orocen u jednoj ozbiljnoj banci kao sto je moja, dolazi u zonu rizika.
8. Komentar: globalizacija ima svoje prednosti ail takodjer i svoje neugodnosti i svoje opasnosti. Ljudi iz Sarajeva ne znaju da ulaze u rizik zbog USA i kad sad citamo da su se davale hipoteke subprime, mislimo “ kakve gluposti rade ti amerikanci”.
9. Da se ovo ne bi dogodilo vec su se bile dogovorile na svjetskom nivou normative “Basel II”, koje su zahtjevale da banke iz citavog svijeta imaju minimalan kapital u zavisnosti od svoje Aktive.
Pojednostavljeno bi ovako trebalo da izgleda (bilans jedne banke u Americi):
ACTIVA
Kesh
Dozvoljeni krediti
Ukupno: X milijardi

PASIVA
Novac koji su joj posudile druge banke
Kapital
Reserve
Ukupno: X milijardi

Normativa “Basel II”, zahtjeva da kapital jedne banke ne bude manji od nekog odredjenog iznosa Aktive.
Znaci, ako neka banka trazi novac drugim bankama i daje mnogo kredita, postotak kapitala/aktive te iste banke se snizuje i onda ne zadovaljava normative “Basel II”.
10. Morali su nesto drugo smisliti. A to je: banke iz USA, “zapakuju” hipoteke- prime i subprime- u pakete koji se zovu MBS (Mortage Backed Securitie) ili kako bi nasi rekli obveznice zagarantirane hipotekama. Znaci, dok sam prije imao 1.000 hipoteka kao stavku “odobreni krediti”, sad imam 10 paketa od 100 hipoteka svaki od njih, u kojima ima svega, od dobrih (prime) do losih (subprime).
11. Banke iz Amerike brzo prodaju tih 10 paketa:
a) Gdje idu ti novci sto zaradi od prodaje tih paketa. Idu u Aktivu, u stavku “Novac u kasi”, koja raste, a istodobno se snizuje stavka “odobreni krediti”, i s tim, odnos Kapital/ “Dozvoljeni krediti” se poboljsavaju i bilans banke zadovoljava normativu “Basel II” .
b) Ko kupije te pakete i uz to ih kupuje veoma brzo da bi banke “oprale” svoj balans na veoma brz nacin?
Te iste banke formiraju filijale, koje nisu neka vrsta drustva, nego “trusts” ili fondovi, i koji zbog toga ne moraju konsolidirati svoje Bilanse sa Bankom “roditeljem”. Drugim rijecima, odjednom, se pojavise na trzistu:
- Banka (oo uvjek), koja je cista
-Neki Trus Corporation sa slijedecim bilansom:
AKTIVA
10 paketa hipoteka

PASIVA
Kapital: iznos koliki je platila za te pakete.

12. Komentar: Mislili smo da su nase pare orocene na sigurnom u nekim medjunarodnim investicijama, a sad vidimo da nismo imali pojma.

Poslije cu objasniti kako se financiraju ti “trusts”. Odakle im pare da bi kupovali od banaka te pakete sa hipotekama. Mislim da vec neki mogu i zamisliti…

Da nastavimo....

13. Kako se financiraju “trusts”? Drugim rijecima, odakle izvlace pare da bi kupovali od banaka te “pakete” hipoteka? Iz razlicitih mjesta:
a) Preko kredita drugih banka (kao sto vidite krug je sve veci i veci)

b) Ugovarajuci usluge Investicione Banke koja moze prodati te MBS (Mortage Backed Securitie) Investiocionim Fondovima, Osiguravajucim kucama, Financijskim kucama, i tako dalje. (sad vidite da je rizik sve blizi i blizi, ne samo u Evropi, hajmo reci u BiH nego nasoj familiji, jer mnogo nas ima pare u raznim Investiocionim Fondovima)

c) Da bi bili “financijski korektni”, ti MBS morali su biti positivno kvalifikovani od strane rating agencija (kreditna kvalifikacija jedne firme ili institucije od strane specijalizovane agencije) , koje su davale kvalifikaciju u skladu sa solvencijom. Te kvalifikacije kazu: “toj organizaciji, toj drzavi, toj organizaciji moze se posuditi novac bez rizika” ili “pazite na te druge jer rizikujete da vam ne plate”.
Sto se tice “rating” nivoi su: AAA (maksimalan), pa AA, A, BBB, BB, ima ih jos ali ti su veoma losi. Ali sad da ne ulazim vise u to.

d) Kako prodati lose MBS nekome a da taj ne primjeti da mozda puno rizikuje?

e) Neke Investiocione Banke su uspjeli da od rating agencija dobiju nesto kao re-reting.

f) Taj re-reting je izmisljotina da bi se povecao rating tim losim MBS, i zasniva se na:

- grupaciji moguceg rizika, od najveceg do najmanjeg, davajuci prednost placanju manje losima. Znaci,:

1. Ja kupim jedan paket MBS, i za koji mi kazu, da prva tri MBS su relativno dobra, druga tri regularna, y treca tri su veoma losa. To znaci da sam podijelio pakete MBS u 3 grupe: relativno dobar, regularan i veoma los.
2. Obavezao sam se da ako niko ne plati grupu losih MBS, ali naplatim nesto iz grupe regularnih i dovoljno relativno dobrih, sve to ce platiti hipoteke iz grupe relativno dobrih, i automatski, ta grupa moze biti kvalifikovana kao AAA.
3. Sve ovo se zove, kao sto sam vec rekao financijska magija.

e) Da bi se jos zaptljalo sve ovo, ti grupisani MBS, dobili su naziv kao CDO (Collateralized Debt Obligations), bas egzoticno.

f) Ali financijski madjinicari nisu bili zadovoljni sa svim tim, tako da su stvorili jos jedan vazan proizvod: takozvane CDS (Credit Default Swaps). U tom slucaju, kupac koji je kupovao CDO, snosio je rizik da ne bude placen za te CDO koje je kupio, naplacujuci vise kamata. Znaci, kupovao je CDO i govorio: ako propade, gubim pare, ako ne, naplaticu vece kamate.

g) Nastavljajuci sa izumima, izmislio se neki drui istrument, zvani, Synthetic CDO, koji nisam uspjeo razumjeti, ali je davao ogromnu zaradu.

14. Dovde, i nadam se da se niste previse izgubili, zelim vas posjetiti nesto, zbog navedenih kompleksnih operacija: da sve ovo je zasnovano na tome da takozvane “ninja” ce placati svoje hipoteke i da trziste nekretnina (USA) ce nastaviti sa rastom.

ALI.....

15. ALI.....


- Pocetkom 2007, cijene nekretnina su pocele naglo padati.

- Mnogo tih “ninja” je skontalo da placaju za svoju nekretninu vise nego sto sad kosta i odlucili su (ako uopste mogu) placati svoje hipoteke.

- Automatski, niko vise nije htjeo kupiti MBS, CDO, CDS; Synthetic CDO i koji su vec ih imali nisu ih mogli prodati.

- Sva ta montaza je sve vise propadala, i moze biti da sad mnogi ljudi iz citavog svijeta, ulkjucujuci i nas, su izgubili sav novac koji su ulozili, ili u najboljem slucaju 60%.

- Comentar: Kako ce sad neki direktor nekom od nas objasniti sve ovo o “ninja”, bankama, Trust Corporations. Nece moci objasniti zbog slijedecih razloga: najvaznija je ta da niko ne zna gdje je taj novac. I kad kazem niko, onda mislim niko. Ni generalni direktor eto drage nam Volksbanke (ili bilo koje druge).

- Ali stvari idu jos dalje. Niko pa cak ni banke ne zna za svu svu otpad sto imaju u tim paketima hipoteka sto su kupili, i kako niko ne zna, banke pocinju da ne vjeruju jedna drugoj.

- Posto ne vjeruju, kada im zatreba novac (bankama), i odu na bankarsko trziste, gdje banke posudjuju jednima druge novac, ili im se ne posudi, ili im se posudi skupo. I za to je danas EURIBOR takav kakav i jeste.

- Znaci, banke sad nemaju novca. Posljedice:

a) Ne daju kredite
b) Ne daju hipoteke, tako da gradjevinske firme pocinju da stoje veoma, veoma lose. Dionice tih firmi pocinju naglo da padaju.
c) Euribor pocinje da raste, tako da stanovnici EU i USA, koji moraju da placaju svoju hipoteku, dobro se oznoje da bi platili mjesecne kredite.
d) Posto banke nemaju para,prodaju svoje udjele u firmama, prodaju zgrade, promovisu da stedimo kod njih, dajuci nam bolje uslove.

- Posto su se stanovnici nasli u teskoj situaciji zbog placanja hipoteke, ne kupuju vise bubam sad, u Mercatoru. Merkator to primjecuje, i kupuje manje pica od Coca-Cole, koja isto nije znala nista o “ninjama”. Coca-Cola, posto prodaje manje, vidi da ima viska radnika i dosta ih otpusti, i tako dalje....

16. Do kad ce trajati sve ovo?

17. Na to pitanje je veoma tesko odgovoriti jer:

- Jos se ne zna, velicina ovog problema.
- Ne zna se jos ko je sve uvucen u sve ovo. Sigurno to ne zna ni Volksbank (ili bilo koja druga banka), koliko ima smeca u svojoj Aktivi, a ne znam ni ja.
- Kad u Americi, sve neplacene hipoteke od “ninja” banke uspiju prodati po bilo kojoj cijeni, nesto ce vrijediti svi ti MBS, CDO, CDS i cak sta vise i Synthetic.
- Do tad, niko nikome ne vjeruje.


18. Comentar: mnogi su se obogatili sa bonusima koje su naplacivali. Sad ce mnogi ti ostati bez posla, ali sigurno su sacuvali te bonuse, i sigurno u blindiranom ormaru, jer u ovim trenutcima su najsigurnije tamo, i zasticene od novih financijskih izmisljotina koji mogu neki izmisliti.

vrlo dobro, hvala

alijagicalija wrote:Misljenja sam da ce se efekti krize i trenutnih dogadjanja razvodniti, ublaziti i razvuci do besvijesti. Tako da cemo opet slaviti sve sto smo slavili i uzvivati u istim blagodatima, bilo gdje na dunjaluku, naravno svi malo manje zdravi, sretni, debeli, zadovoljni. itd...stvari se nece promijeniti.

super ! konacno cu smrsati !

Banksy wrote:Za nas laike, kojima je ovo spejsšatl priča savjet, poruka, instrukcija?
Kupovati sad stan i nekretnine ili ne kupovati, ili prodati? Dizati sad kredit ili otplatiti što prije već postojeći? Dići sav novac s banke ili ušteđevinu položiti na banku, ili u madrac?
Samo što jednostavnije, već me glava boli ...

Kriza u USA ima domino efekat na Evropu, prema tome i BiH. Dubinu krize je nemoguce procijeniti ovog trenutka, ali svi pokazatelji navode na to da je izuzetno ozbiljna. Vispreni ce i u ovom trenutku zaraditi, ali vecina ce osiromasiti. Mislim da jos nije trenutak za kupovinu nekretnina jer bi se uskoro trebale poceti prodavati budzasto, odnosno po svojoj realnoj, a ne 5x visoj cijeni, narocito na Zapadu. Ovo se moralo desiti, jer se masa ljudi obogatila na guzove, odnosno na racun zapadnog imaginarnog ekonomskog buma. U narednom periodu ce se stvari postaviti na realnu osnovu. Mislim da potres ne bi trebao biti prevelik za one koji se nisu upustali u rizicne investicije sa nadom u profit u buducnosti.

Ono cega se plasim je na koji nacin ce Rusija pokusati usicariti iz svega ovoga ? Btw, ko jos razmislja o LHC i smaku svijeta ( i koliko je ono sujeta naucnika kostala Joe Smitha ) ?

Vlada SAD sada kupila i AIG, u nastojanjima da se kompanija stabilizira radi prodaje njenih pojedinih dijelova investitorima.

Ovo je veoma turbulentno vrijeme na trzistu kapitala... Nemam dovoljno vremena da pisem price ali cu ukratko reci da nije tolik gadno kao sto pojedini medije izvjestavaju, a Bogami nije ni suncano kao sto Bush izjavljuje.

U svakom slucaju, ovo nije prvi put da bankarski sektor zapadne u kricu, i obecavam vam da nije ni posljednji.

Kako utice na BiH - hmm institucionalni investitori povlace novac iz Investicijskih Fondova jer im je potreban kapital da poboljsaju svoju likvidnost. U korist BiH, vecina institucionalnih investitora dolaze iz Slovenije i Austrije, regije koja nije toliko ostecena trenutnom krizom poput USA, Britanije i Svicarske (barem sekor bankarstva).

Takodje, privatizacija nekih firmi bi mozda trebala biti odgodjena zbog mogucnosti da potencijalni kupci ne budu u mogucnosti da finansiraju kupovinu nasih giganata poput BH Telecom-a itd itd..

Nikkei je 407 poena "donji!"
Slusam Donalda Trumpa, Ben Steina i masu ljudi koji kazu da se nesjecaju ovakvog stnja.
Danas su Goldman Sachs i Morgan Stanley pali za skoro 25%!
Kako god, dobro se ne pise, ali kao sto rece McCain "fundamentals are strong"