Joj sto nas je krenulo. Ovako u danasnjem Avazu ima tekst o ovome u prilogu SEDMICA. Kome nije mrsko neka skenira i postavi to na forum. Naslov je senzacionalan kao i uobicajno "Izrealci dzamiju pretvorili u kafanu". No, na stranu sve nedostatke, iz ovog novinskog clanka mogu se izvuci neke vazne informacije;
Naime, prosle sedmice odrzano je okupljane porodice Rizvanbegovic. Jedan od organizatora tog okupljanja je Husein Samir Bošnjak koji je potomak Rizvanbegovica i Bošnjaka koji su zivjeli u Cezarije. On spominje kako su dzamiju u Cezariji izgradili clanovi porodica Rizvanbegovic, Hadzajlic, Lakisic i drugi "rodom iz Hercegovine".
U tekstu se spominje da su potomci i bivsi stanovnici ovog grada cak i pokrenuli tuzbu protiv izrealske vlade da dzamija i vakuf budu vraceni.
Helem, sad sam nasao ovo

da sam znao otisao bi da slusam predavanje
U organizaciji Centra za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna, večeras je u Sarajevu održano javno predavanje dr. Hussein Bushnaqa, koji je četvrta generacija potomaka porodica Rizvanbegović i Hadžalić iz Stoca, na temu "Bosanci arapskog svijeta".
U Sarajevo je istovremeno doputovala i grupa od 60 Palestinaca bosanskog porijekla, koji trenutno žive na Zapadnoj obali, Jordanu i drugdje.
Dr. Hussein Bushnaq je rođen u Egiptu, a diplomirao je stomatologiju na Univerzitetu u Edinburgu. Postao je i član Kraljevskog zbora hirurga Engleske, dok danas radi u Dubaiju.
Kao istraživač amater, ovaj potomak Bošnjaka pokušao je dokumentirati historiju Bošnjaka u arapskom svijetu, posebno onih koji su doselili u Palestinu.
Naime, nakon austrougarske okupacije BiH 1878. godine, u Palestinu se doselilo oko 45 bošnjačkih porodica sa 250 članova, a nakon arapskog poraza u ratu sa Izraelom dijelili su sudbinu Palestinaca. Svi oni nose prezime Bushnaq (Bošnjak).
Kako je naveo dr. Hussein Bushnaq, druga generacija Bushnaqa govorila je bosanski kao svoj maternji jezik, ali su naučili arapski izvan kuće i govorili su ga tečno. Međutim, arapski je polako ulazio u njihove kuće i do treće generacije bosanski jezik postao je kao tajni kućni jezik korišten za šale ili komentare o članovima porodice.
Dr. Hussein Bushnaq je rekao da je često čuo svog oca i nanu kako razmjenjuju nekoliko riječi na bosanskom kada nisu željeli da ih se razumije, a nakon toga je slijedio smijeh.
On nije mogao reći da je neka posebna bosanska kulturna praksa preživjela. Neke uspavanke i dječije pjesmice su zapamćene, ali je vjerovatno kuhinja imala najduži život, pa su tako i danas sirnica i zeljanica omiljena jela Bushnaqa.
Međutim, dr. Hussein Bushnaq vjeruje da su Bushnaqi zadržali ono što je mnogo važnije od svake kulturne prakse, a to je njihov sistem vrijednosti.
"Mogu sigurno reći da su Bushnaqi veoma poštovani u palestinskom i jordanskom društvu zbog svog diginiteta, časti i otvorenosti. Svi su veoma obrazovani i mnogi nose titule doktora, inžinjera, advokata, pisaca i akademika. Oni drže najviše društvene položaje", kazao je, između ostalog, večeras u svom predavanju Dr. Hussein Bushnaq.
Iz Centra za kulturno naslijeđe Foruma Bosna poručuju da žele potaknuti interes za složenu problematiku bh. dijaspore širom svijeta.
(Fena)