ako ovih 145 ostalih nisu mogli svrstati u neke od gore navedenih ko su oni? Papuanci, Bushmani ?Jugoslaveni-34.164
Slovenci-108
Čehoslovaci-482
Rusini -5.997
Poljaci-6.283
Rusi-6
Mađari-371
Nijemci-1.486
Albanci-2
Rumunji-556
Talijani-292
Francuzi-1
Ostali-145
Djuro Basler, arheolog, je rodom iz Sijekovca kod Bosanskog Broda, inace porijeklom Svicarac. Neke sam vec naveo prije. Za Hemona sam mislio da je porijeklom sefardski Jevrej, jer sam to citao u jednom clanku Mile Stojica. Treba spomenuti i naseg intelektualca Predraga Matvejevica ciji je otac bio Ukrajinac ili oca Sergeja Barbareza, takodjer Ukrajinca. No, nisam siguran da li su oni dosli tokom Austrougarske.Luke Perry wrote:Aleksandar Hemon je jedan od prnjavorskih Ukrajinaca. Prnjavor nekad znan i kao Mala Evropa.
Banjalucki aerodrom je napravljen na mjestu gdje je bilo italijansko selo a zbog ovog rata i italijani kao i ostali digli sidro i danas se nalaze uglavnom u okolici Rima. Narodni heroj Karlo Rojc iz BL je bio Nijemac.
Hvala ti za ovo Fratris. Smijem li znati izvor? Sto se tice onog jednog u Zavidovicima, koji je mozda bio samo sluzbeno tu ili cak ozenio neku krscanku, moguce je da se netko od njegovih potomaka danas izjasnjava kao Srbin ili Hrvat.Fratris wrote:Ja cu malo opsirnije o ovoj temi.
Prvo, u nekim sirim okvirima, dvije vrste "kolonizacije" su se desevale za vrijeme A-U. Jedna je bila individualna, tu su mnogi strucnjaci a i nestrucnjaci naseljeni, ili najcesce sami dosli u velike gradove. Druga je bila masivna kolonizacija, u kojoj su ljudi planski dovodjeni i citava sela stvarana od kolonizatora.
Prva "kolonizacija" je vecinom bila u velikim gradovima kao sto su Sarajevo i Tuzla, ali i manjim rudarskim gradovima u srednjoj Bosni. Evo kao primjer Zavidovici, i informacija sa popisa 1921.:
Grad Zavidovici je ukupno imao 1.738 stanovnika, 945 katolika, 40 grko-katolika, 479 muslimana, 118 pravoslavaca, 46 evangelika i 110 zidova. Po maternjem jeziku, osim naravno domacih, bilo je 167 govornika njemackog, 69 poljskog, 63 ceskog, 30 rusinskog, 25 madjarskog, 23 slovenskog, 16 talijanskog, 9 ruskog, 9 rumunjskog i jedna osoba kojoj je maternji bio turski. Gotovo cetvrtina stanovnistva grada je govorila strani jezik kao maternji.
Ovi ljudi su vecinom asimilirani kroz generaciju, dvije, i to po vjerskom principu. Katolici i grko-katolici postaju Hrvati, pravoslavci Srbi, a mislim da slobodno mozemo reci da su potomci onog jednog Turcina danas Bosnjaci.Naravno, u gradovima je asimilacija dolazila i zbog zenidbe i udaje. Malo tko bi danas se mogao naci u Bosni da su mu oba roditelja Cesi, recimo. Najcesce je jedan roditelj samo Ceh, a drugi Hrvat, Nijemac, Slovenac, itd. Zbog asimilacije, vecina ovih ljudi je ostala u Bosni. Ovdje naravno, kao i sve ovo sto cu napisati govorim o vremenu prije 1992. Drugi svjetski rat je zatekao vecinu ljudi njemackog porijekla u Sarajevu, Zenici, Derventi asimilirane, tako da nisu istjerani. Opet ponavljam, cesto jedan od roditelja nije ni bio Nijemac.
Druga kolonizacija je bila ona u kojoj su citava sela naseljavana. Ta kolonizacija je provodjena u relativno ogranicenom fizickom prostoru, u plodnoj ravnici na sjeveru. Najzapadnije kolonizatorsko naselje je bila poljsko/rusinska Dombrava kod Bosanskog Novog, najistocnije njemacki Franz-Josefs-Feld kod Bijeljine, a najjuznije njemacki Franzferdinandshöh kod Doboja. Sjeverna granica kolonizacije je naravno Sava. Najvise sela je bilo u danasnjim opcinama Prnjavor i Laktasi.
Nijemci su u Bosnu vecinom dovedeni iz danasnje Njemacke, a ne Austrije. Vecinom su bili katolici, ali oni kod Bijeljine su bili protestanti. Bili su naseljeni u Novoj Topoli juzno od B. Gradiske, sjeverno od Laktasa i oko B. Aleksandrovca, kraj Dervente, oko Prnjavora, i kraj Bijeljine. Poslije rata su istjerani, neki u Zapadnu Njemacku, drugi su otisli preko oceana.
Rusini su naseljeni iz Galicije, i vecinom su bili Grko-katolici. Mali broj su bili pravoslavci, a neki su presli u pravoslavlje u Bosni. Naseljeni su oko Prnjavora, u Lisnji, Hrvacanima, Babanovcima, Devetini...Broj se osipa od 1921., ali nisu nikad planski iseljavani.
Poljaci su zivjeli oko Prnjavora i Srpca, u Devetini, Staroj Dubravi, Novom Martincu, Gumjeri....Poslije rata su na zahtjev poljske vlade iseljeni u Poljsku, koja ih je naselila oko grada Boleslawieca, odakle su otjerani Nijemci. 15.000 ljudi se izmedju 1945. i 1950. iselilo iz Jugoslavije u Poljsku, od ovih je veliki dio bio bosanskih Poljaka.
Od ostalih, Cesi zive u selu Macino Brdo kod Prnjavora, a ima ih i oko Srpca, Talijani zive u Stivoru kod Prnjavora, a oni iz Mahovljana kod Laktasa su istjerani, Madjari su zivjeli u Vucjaku kod Prnjavora, ali su i oni istjerani 1945. Ralutinac kod Prnjavora je bilo naseljeno Slovencima, i do 1961. imalo slovensku vecinu. Bilo je i Rumunja oko Prnjavora.
Ovako je izgledao popis stanovnistva po naciji(svi mi domaci smo bili Jugoslaveni
Jugoslaveni-34.164
Slovenci-108
Čehoslovaci-482
Rusini -5.997
Poljaci-6.283
Rusi-6
Mađari-371
Nijemci-1.486
Albanci-2
Rumunji-556
Talijani-292
Francuzi-1
Ostali-145
Tolerantno kao i uvijek.Jazz_Junkie wrote:Hvala ti za ovo Fratris. Smijem li znati izvor? Sto se tice onog jednog u Zavidovicima, koji je mozda bio samo sluzbeno tu ili cak ozenio neku krscanku, moguce je da se netko od njegovih potomaka danas izjasnjava kao Srbin ili Hrvat.Fratris wrote:Ja cu malo opsirnije o ovoj temi.
Prvo, u nekim sirim okvirima, dvije vrste "kolonizacije" su se desevale za vrijeme A-U. Jedna je bila individualna, tu su mnogi strucnjaci a i nestrucnjaci naseljeni, ili najcesce sami dosli u velike gradove. Druga je bila masivna kolonizacija, u kojoj su ljudi planski dovodjeni i citava sela stvarana od kolonizatora.
Prva "kolonizacija" je vecinom bila u velikim gradovima kao sto su Sarajevo i Tuzla, ali i manjim rudarskim gradovima u srednjoj Bosni. Evo kao primjer Zavidovici, i informacija sa popisa 1921.:
Grad Zavidovici je ukupno imao 1.738 stanovnika, 945 katolika, 40 grko-katolika, 479 muslimana, 118 pravoslavaca, 46 evangelika i 110 zidova. Po maternjem jeziku, osim naravno domacih, bilo je 167 govornika njemackog, 69 poljskog, 63 ceskog, 30 rusinskog, 25 madjarskog, 23 slovenskog, 16 talijanskog, 9 ruskog, 9 rumunjskog i jedna osoba kojoj je maternji bio turski. Gotovo cetvrtina stanovnistva grada je govorila strani jezik kao maternji.
Ovi ljudi su vecinom asimilirani kroz generaciju, dvije, i to po vjerskom principu. Katolici i grko-katolici postaju Hrvati, pravoslavci Srbi, a mislim da slobodno mozemo reci da su potomci onog jednog Turcina danas Bosnjaci.
Druga kolonizacija je bila ona u kojoj su citava sela naseljavana. Ta kolonizacija je provodjena u relativno ogranicenom fizickom prostoru, u plodnoj ravnici na sjeveru. Najzapadnije kolonizatorsko naselje je bila poljsko/rusinska Dombrava kod Bosanskog Novog, najistocnije njemacki Franz-Josefs-Feld kod Bijeljine, a najjuznije njemacki Franzferdinandshöh kod Doboja. Sjeverna granica kolonizacije je naravno Sava. Najvise sela je bilo u danasnjim opcinama Prnjavor i Laktasi.
Nijemci su u Bosnu vecinom dovedeni iz danasnje Njemacke, a ne Austrije. Vecinom su bili katolici, ali oni kod Bijeljine su bili protestanti. Bili su naseljeni u Novoj Topoli juzno od B. Gradiske, sjeverno od Laktasa i oko B. Aleksandrovca, kraj Dervente, oko Prnjavora, i kraj Bijeljine. Poslije rata su istjerani, neki u Zapadnu Njemacku, drugi su otisli preko oceana.
Rusini su naseljeni iz Galicije, i vecinom su bili Grko-katolici. Mali broj su bili pravoslavci, a neki su presli u pravoslavlje u Bosni. Naseljeni su oko Prnjavora, u Lisnji, Hrvacanima, Babanovcima, Devetini...Broj se osipa od 1921., ali nisu nikad planski iseljavani.
Poljaci su zivjeli oko Prnjavora i Srpca, u Devetini, Staroj Dubravi, Novom Martincu, Gumjeri....Poslije rata su na zahtjev poljske vlade iseljeni u Poljsku, koja ih je naselila oko grada Boleslawieca, odakle su otjerani Nijemci. 15.000 ljudi se izmedju 1945. i 1950. iselilo iz Jugoslavije u Poljsku, od ovih je veliki dio bio bosanskih Poljaka.
Od ostalih, Cesi zive u selu Macino Brdo kod Prnjavora, a ima ih i oko Srpca, Talijani zive u Stivoru kod Prnjavora, a oni iz Mahovljana kod Laktasa su istjerani, Madjari su zivjeli u Vucjaku kod Prnjavora, ali su i oni istjerani 1945. Ralutinac kod Prnjavora je bilo naseljeno Slovencima, i do 1961. imalo slovensku vecinu. Bilo je i Rumunja oko Prnjavora.
Ovako je izgledao popis stanovnistva po naciji(svi mi domaci smo bili Jugoslaveni
Jugoslaveni-34.164
Slovenci-108
Čehoslovaci-482
Rusini -5.997
Poljaci-6.283
Rusi-6
Mađari-371
Nijemci-1.486
Albanci-2
Rumunji-556
Talijani-292
Francuzi-1
Ostali-145
Pozdrav i hvala unaprijed.
Fratris wrote:Drago mi je vidjeti da ima zainteresiranih za ovu temu, pa cu postaviti malo opsirniju listu izvora. Inace, evo nekih prezimena mojih direktnih predaka od 1878. na ovamo: Toth, Hoeness, Kovaljecko, Albahari. Eto odgovora na pitanje gdje su potomci A-U "kolonista."
Popisi BiH su dostupni iz raznih izvora, ja sam ove podatke uzeo iz knjige "Pregled pucanstva BiH izmedju 1879. i 1995. godine."
STo se tice ostalih izvora, http://www.ceeol.com/ je izvrsna baza clanaka u centralnoj i istocnoj Europi, samo se placa pristup. Mnogi univerziteti ovdje u Sjevernoj Americi daju studentima pristup, kao i moj, iako sam zavrsio vec prije 4 godine...valjda nisu ljudi skontali.
Prostor BiH na kojem su kolonizirane manjine je danas vecinom u manjem entitetu, tako da vecina drustava manjina ima sjedista u Banjoj Luci i Prnjavoru. http://www.snm.rs.ba/index.html
Sto se tice strucne gradje i novinarskih radova, moze se svasta naci na internetu. Adobe Reader je potreban da bi se citale PDF datoteke.
OPCENITO
http://www.odjek.ba/index.php?broj=11&id=09
O POLJACIMA
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... ezik=12717
http://www.cpi.hr/download/links/hr/6981.pdf
O RUSINIMA
http://www.taras-sevcenko-bl.org/
http://bs.wikipedia.org/wiki/Rusini Cak i wikipedia moze posluziti.
O TALIJANIMA
http://www.putovatibalkanom.net/?q=node/19
http://xoomer.alice.it/stivor/ostivoru.htm
O CESIMA
http://www.ceskabeseda.rs.ba/
O NIJEMCIMA
http://www.dw-world.de/dw/article/0,214 ... 38,00.html
Ima jos toga na internetu, samo je cesto na stranim jezicima.
Da. Malo starija imigracija. Cak i od vecine konstitutivnih.Sociolog wrote: prepostavljam ti se sefardski Jevrejin?
Cisto sumnjam, izuzev ako se sam nije potrudio da malo nauci koju na ladino jeziku.Sociolog wrote:hmm... rijetkost, sad jesi li 100% ili ne nebitno je... svaka cast... valjda znas, malo i LADINO, jezik
Asana wrote:La BenEvolencija
Malo koji Jevrej ovdje je potomak Austrougarske vladavine. Mozda da otvoris posebnu temu o sarajevskim Jevrejima?
Obitelj Viner (Wiener) su Askenazi. Najpoznatiji Wiener je vjerojatno Norbert Wiener, jedan od protagonista kibernetike.Sociolog wrote:Asana wrote:La BenEvolencija
Malo koji Jevrej ovdje je potomak Austrougarske vladavine. Mozda da otvoris posebnu temu o sarajevskim Jevrejima?
prezime Viner, porodicni prijatelji AŠKENASKI JEVREJI
callmethebreeeze wrote:fantasticno kakvih je sve ljudi zivjelo u sarajevu...
ponekad pomislim kakav bi grad bio da nije bilo prokeltih ratova i da se to mjesanje nastavilo.
p.s danas sam uspostavio kontakt sa drugom iz ulice koji je potomak jedne "najautohtonijih" sarajevskih, jeverjeskih porodica.
Danon, Alkalaj, Kojen...itd.Sociolog wrote:callmethebreeeze wrote:fantasticno kakvih je sve ljudi zivjelo u sarajevu...
ponekad pomislim kakav bi grad bio da nije bilo prokeltih ratova i da se to mjesanje nastavilo.
p.s danas sam uspostavio kontakt sa drugom iz ulice koji je potomak jedne "najautohtonijih" sarajevskih, jeverjeskih porodica.
vjerovatno Finci, Albahari, Kalderon, Papo
Fratris wrote:
Jos malo statistike. Opet s popisa 1910., Sarajevo je bilo podijeljeno na 7 gradskih kotara, Carsija, Kosevo, Bjelava, Kovaci, Grad, Hrvatin i Bistrik-Cobanija.
Hrvatin: M 49%, P 20%, K 26%, Z 4%