redondo72 wrote:tranquil wrote:
- banka ti uzme neki iznos koji je 2-3 % vrijednosti koju uplaćuješ, to je kao "naknada za reprogramiranje", u suštini nešto da te obeshrabri kako ne bi to često radio.
Jesi siguran? Po tebi banka računa 2-3% na ostatak duga zarad troškova otplate... ? Prvo se vraća kamata ( dug ) pa glavnica. Tako obračunavaju, valjda baš zbog tih fora reprogramiranja - prevremene otplate. U ugovoru bi trebala da piše efektivna kamatna stopa,tj. koliko vraća na kraju.
Na primer:
Broj meseci: 84
Kamata: 14.00%
Iznos kredita: €15,000.00
Mesecna otplata €281.10
Ukupno €23,612.41
Cena kredita €8,612.41
Po toj računici, banka bi sa 2-3% na ostatak trpela gubitak.
Banke nisu u apsolutnom gubitku jer imaju
a) prihod od kamata do momenta reprogramiranja (plaćeno do tada)
b) tih 2-3 % od iznosa koji odjednom otplaćuješ koje dobijaju kao nadoknadu jer ti ranije izlaziš iz kreditnog odnosa.
Oni jesu u relativnom gubitku jer neće u budućnosti dobiti sve one kamate koje su im sljedovale. Može se reći da se oni odriču većeg profita u budućnosti (buduće kamate) za manji profit danas (fee za reprogramiranje). Kada se tako formuliše, a s obzirom na njihovu osnovnu djelatnost, teško da to možemo nazvati gubitkom.
Dosta puta sam čuo taj stav "prvo se otplaćuje kamata pa tek onda glavnica". Mehanizam kredita ima veze sa tim, ali ne tako bukvalno. Ima tu nešto, ali nije doslovno tako. Pošto je tema ovakva, možda bi bilo dobro da pojasnim za one koje to zanima.
Sve u bankarskom sistemu počiva na svođenju vrijednosti na trenutni datum. Kada se otplaćuje dug - otplaćuje se glavnica tog dana, sve kamate koje su u budućnosti se ne plaćaju. Kada se izračunava kamata - izračunava se prema trenutnoj glavnici. Sve se svodi na sadašnje vrijeme.
Recimo da osoba uzme kredit od 15.000 KM, otplaćuje ga u 150 mjesečnih rata.
Svaka od 150 rata će, iako su sve rate iste visine, imati u sebi i dio glavnice i dio kamate, dakle
rata = dio glavnice + kamate
ali međusobni odnos glavnice i kamate u rati varira. Kao što se može pogoditi, u prvoj rati jeste najveći udjel kamate koji pada s vremenom, tako da je u zadnjoj rati skoro sve glavnica a vrlo mali udjel kamate.
Ovo izgleda zgodno sa stanovišta banke, i izgleda kao da su postavili tako da, ako neko u toku otplate reprogramira kredit, banka i dalje bude na dobitku jer je korisnik otplatio već dobar dio kamata. Međutim, ovo je samo posljedica (istina povoljna za banku), a ne uzrok ovakve strukture rate.
Uzrok je čisto matematičke prirode:
Na početku imamo najveći dug, tih 15.000 KM. Kamata se u tom momentu obračunavaju u sadašnjem vremenu, a to je na puni iznos duga. Kamata je velika, pa tako i udio kamate u rati.
Odnos se poslije mijenja - u svakom momentu se izračunava kamata samo na "PREOSTALI DUG" u tom momentu. Tako, ako su rate iznosile (lupam brojeve jer nemam kreditnog kalkulatora) 125 KM, a u prvoj rati odnos bio
125 KM rata = 80 KM glavnica + 45 KM kamata
u tom slučaju se za drugu ratu obračunava kamata opet na preostali dug, dakle svodi se opet na "sadašnje vrijeme", a to je 15.000 - 80 = 14.920 KM. Pošto je rata ista, druga rata može da iznosi
125 KM rata = 80,01 KM glavnica + 44,99 KM kamata
i taj odnos se mijenja i polako se kreće prema zadnjoj rati koju skoro čitavu čini glavnica.
Da napomenem da se jednaka visina rate tokom cijele otplate takođe postiže matematskim izračunom. Nisu previše komplikovane formule, ali više ih niko ne uči napamet (osim studenata ekonomije na finansijskoj matematici naravno
).
Postoji i drugi model - kada se fiksira glavnica na tačno određeni iznos. Npr., ja hoću da 15.000 KM otplaćujem u 150 rata gdje ću u svakoj otplatiti po 100 KM glavnice. Kamate su i dalje varijabilne, a pošto je glavnica fiksna, i rata je varijabilna - tj. opada s vremenom. Tu se recimo može vidjeti fino ovaj odnos, jer znaš kolika ti je glavnica a gledaš kako opada rata s vremenom pa znaš tačno i koliko kamate plaćaš bez komplikovanih planova otplate. Prva rata može biti 120 KM a zadnja 101,20 KM. Naravno, ovakav model otplate, iako transparentan, nije praktičan sa stanovišta onog ko otplaćuje jer svaki mjesec plaća drugi iznos. Nisam siguran da li banke omogućavaju ovakav model, ali ne vidim razloga zašto ne bi.
Dakle, ovakav način izračunavanja je matematički ispravan, a uz to i povoljan za banke pa ih banke rado koriste.
Sve ovo se može provjeriti, npr. ko koristi Microsoft Excel ima u template-ima Kreditni plan - Ustvari ne znam kako se tačno zove a ne koristim Excel ali mislim da ćete ga prepoznati po imenu. Ima input parametre (kredit, kamatnu stopu, period) i onda izračuna sve rate i sve odnose glavnica / kamata, gdje se fino može vidjeti ovo što sam objašnjavao zadnjih 20 minuta a što sumnjam da će ko pročitati
Vjerovatno ima i drugog softvera, neke banke čak imaju takve stvari na webovima pa koga zanima neka malo prerovi.
.
... tj što više našeg naroda traži kredite to će biti veće kamate. Voditeljica se našla u čudu i pitala ga je li dobro razumjela šta je čovjek izvalio, pa joj je objasnio da jeste. Nije znala ili nije smjela da ga pita 2 pitanja koja se sama nameću nakon izvaljene citirane gluposti:
:
, a isto je i povecala vodjenje tecueg racuna s 0,85KM/mjesecno na 1,49 KM/mjesecno. 
