Forum Klix.ba

Liberalism, sigurno nisi jedini sa diplomom pravnog fakulteta na ovom forumu ali si jedini koji se time hvali. U udzbenicima iz kojih se uci ova materija imas obavezan pasus "Individualna i kolektivna prava" i tamo se npr. kaze kako "covjek ne moze da uziva u svojim individualnim pravima a da pri tome bude pripadnik obespravljene ili ugrozene grupe. Zato se kao nosilac nekih prava moze pojaviti i grupa ljudi. Ta se prava nazivaju kolektivnim. Pravo na samopredjeljenje, predvidjeno u oba pakta o ljudskim pravima, tipicno je kolektivno pravo, jer se kao njegov nosilac oznacava narod. Kada se govoir o pravima manjine (nacionalne, vjerske itd) kao cjeline, opet je rijec o kolektivnom pravu grupe ljudi koji imaju neka zajednicka obiljezja. Africka povelja govori o ljudskim pravima i pravima naroda. Jedan od najvaznijih vidova zastite kolektivnih interesa je i zabrana diskriminacije. U sustini svako pravo ima kolektivnu dimenziju. Kao sto jedan covjek koristi jezik da bi saobracao sa drugima koji taj jezik poznaju, tako se ni sloboda izrazavanja, okupljanja, udruzivanja itd. ne mogu zamisliti bez drugih." Ovo ti je citat iz knjige Vojina Dimitrijevica-Milana Paunovica-Ljudska prava, Beograd 1997. A sada mozes i pocijepati svoju cijenjenu diplomu ili je pak u pitanju samo preskakanje semestra na kojem se govorilo o ljudskim pravima?!
Pokazujes elementarno nepoznavanje dogadjaja u raspadu SFRJ. SFRJ se raspala na nacin na koji se raspala jer je formirana medjunarodna, Badinterova komisija, koja je presudila da na osnovu Ustava SFRJ iz 1974 narodi imaju pravo na samoopredjeljenje do otcjepljenja ali je zbog nemogucnosti da se to pravo realizuje odluceno da se to pravo odnosi na bivse republike u sastavu SFJR. Tek nakon te presude mogla je krenuti disolucija SFRJ i tek tada smo dobili pravo na nezavisnost. Da ponovim, dobili smo ga na osnovu po tebi nepostojeceg kolektivnog prava na samoopredjeljenje to ocjepljenja. Znaci, nezavisnosti ne bi bilo bez presude Badinterove komisije na osnovu jednog kolektivnog prava. Osim ako ti nisi bolji pravnik od Vojina Dimitrijevica, u sto cisto sumnjam.

To ti vjerujem da postoje udzbenici koji govore o individualnim i kolektivnim pravima. Isto tako imaju uzbenici koji govore o tome da su ljudi gradili piramide prije 12.500 godina pa i ranije. Nista neobicno, cak mi nije neobicno da se takve stvari koriste kao ozbiljni argumenti... ali nemoj meni.

Prvo i osnovno: ne postoje kolektivna ljudska prava. takva prava su suprotnost osnovnoj ideji prosvjetiteljstva koja je nastala u borbi za slobodu pojedinca od ugnjetavanja od strane kraljeva i vladara i diktatora koji su izrabljivali ljude najčešće u interesu imaginarnog viseg kolektivnog interesa.

Drugo i ne manje vazno: U praksi je prepoznato da je moguce da i drustva koja stite najveći moguci obim ljudskih prava zbog brojnih faktora nisu u stanju osigurati princip jednakih mogućnosti za sve i da su razlicitim drustvenim grupama onemogućeno jednako kraktikovanje tih osnovnih prava odnosno da su te grupe marginalizovane u drustvu. Za takve grupe, međunarodno pravo prepoznaje potrebu poduzimanja ili usvajanja mjera koje predviđaju specifične prednosti u korist marginalizirane grupe i takve mjere se nece smatrati da narusavaju princip jednakosti ili pravo na jednakost (ovo je manje vise modifikovana verzija člana 23 EU povelje o pravima). Drugim rijecima ne postoje kolektivna prava vec se samo omogucava drzavi posebna briga o posebno marginaliziranim grupama koje ne mogu kao i drugi isporistiti svoja osnovna ljudska prava. ovo je vazno zapamtiti: Te grupe su mogu biti grupe sastavljene od ljudi koji imaju iste nacionalne oznake, ali nista manje značajan kriterij (slicnosti neke marginalizirane grupe) mogu biti godine starosti te grupe, pol, mjesto stanovanja, položaj u drustvu isl isl.

Trece, na kraju da napravim jednu cjelinu, da se osvrnem na jedan (blisko lenjinovom) teorijski temelj prava na samoopredjeljenje. Temelje prava na samoopredjeljenje u demokratskom smislu postavio je Locke u 17 stoljecu kada je rekao da ljudi imaju pravo da se okupe i sastave ugovor (ustav) koji ce im omoguciti slobodu od ugnjetavanja vladara, kraljeva i papa. Ako kraljevi ne pristaju na taj ugovor ljudi imaju pravo da se odcjepe od takve nedemokratske vlasti. Ako se hoce bas ici u temelje. Ali to nema nikakve veze osnovnim ljudskim pravima kao pravima u kojima se kataloski nabrajaju prava.

Da li je to pravo u smislu u kojem vi govorite o kolektivnim pravima? Nije, jer je to sasvim drugo pitanje, jer je to slobodarska ideja, kao sto je univerzalna idejal o jednakosti i brastvu.... Al kome govoriti

Da zavrsimo ovu diskusiju. Postavicu ti biografiju profesora V. Dimitrijevica a ti postavi svoju pa da vidimo komu je vjerovati. Meni se cini da si ti ovdje prije Osmanagic nego Dimitrijevic.
Profesor Dimitrijević je diplomirao i doktorirao na Pravnom fakultetu u Beogradu. Počasni je doktor Univerziteta McGill, Montreal i Univerziteta Kent, Velika Britanija. Član je Instituta za međunarodno pravo i nosilac francuskog ordena Legije časti. Od 1995. godine je direktor Beogradskog centra za ljudska prava.
Do 1998. godine je bio redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Od 2000. godine član je Venecijanske komisije Saveta Evrope za demokratiju putem prava. Od 2001. godine dr Dimitrijević je sudija ad hoc Međunarodnog suda pravde i član Stalnog arbitražnog suda u Hagu. Od 2001. godine je član-onivač Balkanskog političkog kluba, a od 2003. član međunarodne komisije pravnika.
Predsednik je Jugoslovenskog udruženja za međunarodno pravo (2001-2003), predsednik Saveta Instituta za međunarodnu politiku i privredu (od 2000. godine) i predsednik upravnog odbora Jugoslovenske kinoteke (od 2001. godine). Od 2003. godine član je Saveta za borbu protiv korupcije pri Vladi Republike Srbije.
Jedan je od osnivača Foruma za međunarodne odnose. Član je Srpskog PEN Centra od 1986. Bivši je član i potpredsednik Komiteteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija (1982-1994). Gostujući je profesor na Univerzitetu Virdžinija (SAD), i univerzitetima u Oslu (Norveška) i Lundu (Švedska).
Autor je mnogih knjiga i članaka.

Ako ti znas vise od njega, onda to lako mozes dokazati. Npr. koliko si ti godina bio potpredsjednik Komiteta za ljudska prava UN. Znas i sam da se tamo biraju strucnjaci pravog kalibra, ne kalibra Osmanagica u koji ti pokusavas utjerati Dimitrijevica.

Evo jos malo da me ne bi optuzio da lazem:
Dr. Vojin Dimitrijevic was elected as a Commissioner in April 2003 and to the ICJ's Executive Committee in April 2006.

He has held the position of Director of the Belgrade Centre for Human Rights since its foundation in 1995. Until 1998, he was a professor of Public International Law and International Relations at the University of Belgrade Law School. Furthermore, he is a member of the Presidency of the Civic Alliance of Serbia and was President of the Yugoslav Association for International Law. Dr. Vojin Dimitrijevic is a member of the Venice Commission for Democracy through Law and of the Institut de Droit International.

He also served as a member of the UN Human Rights Committee from 1982 to 1994 and served as its Rapporteur and Vice-Chairman during this time. He has lectured at many universities in Yugoslavia and abroad and has published numerous books and articles on human rights issues.

Dr. Vojin Dimitrijevic obtained his doctorate at the University of Belgrade and holds Honorary Doctorates from the McGill University in Montreal and the University of Kent in Canterbury. In 2001, he was bestowed the order of the Legion d'Honneur by the President of France Jacques Chirac.
Link: http://www.icj.org/article.php3?id_arti ... ubrique=13

Siguran sam da znas sto znaci skracenica icj pa nema potrebe da ti objasnjavam. Pa eto kad napises barem jedan udzbenik kao ovaj profesor onda raspravljaj o necijim kvalifikacijama. Osim ako se iza tvoga nicka ne krije Kasim Trnka.

Jel to ti mene zelis da uvjeris u postojanje boga tako sto ces mi reci gledaj zar nevidis Papu svojim ocima.

Uopste se ne obazirem ko je i sta je gore navedeni, nego zelim da dopunim svoj predhodni post. Ideja o samoopredjeljenju kao lockova ideja nije zastupljena u UN povelji u tom smislu vec je prezueta u blazoj formi - forma samoodređenja pojedinca. Ali bez daljnjeg ova osnovn ideja da se određena grupa ljudi moze samostalno organizovati pa cak i odcjepiti od takve vlasti koja ih ugnjetava je slobodarska ideja koja korjenje ima u ideji da je svaka vlast suvisna i da je slobodna kooperacija ljudi najbolji nacin osiguranja slobode svake vrste. U takvom sistemu slobodne kooperacije slobodnih pojedinaca pravo na samoodeđenje ne moze nikako drugacije posmatrati nego kao pojedinacno osnovno ljudsko pravo. Svako drugo poimanje ovog prava je njegova zloupotreba, kao sto je i Lenjin to pravo modifikovao kao sgto vidimo u nesto sto se danas zove pravo na samoopredjeljenje do odcjepljenja.

Čak se pravo na samopredjeljenje do odcjepljenja ne primjenjuje niti na kosovu danas, vec je pravo ljudi na kosovu za nezavisnom drzavom pravo koje proizilazi iz prava na slobodu od ugnjetavanja totalitanog vladara, sto je bio temelj odcjepljenje USA od Velike Britanije.

Mislim da bi svakome bilo jasno kada bi neko Dodika upitao: Kakvo vrhunsko pravo vi pominjete i da zamoli Dodika da mu pokaze tu međunarodnu povelju na koju se on poziva.

Zaboravih da pitam. Bas me interesuju ovi koji vjeruju u kolektivna pava naroda da li Romi koji zive na svojoj parceli zemlje u okolini sarajeva imaju to pravo na samoopredjeljenje do odcjepljenja? Zivili! Idem da gledam izbore za predsjednika RS

Liberalism, gdje ti je biografija? Postavicu ovdje i biografiju drugog autora gore spomenutog.
Nesto mi izbjegavas odgovore u zadnje vrijeme. Dokazah ti da postoje i kolektivna prava i koje je najpoznatije kolektivno pravo a ti autore toga udzbenika nazva Osmanagicima. Postavih njihove biografije i bio bi red da i ti postavis svoju pa da vidimo i tvoje kvalifikacije i broj naucnih radova.

Milan Paunović



Rođen u Beogradu 1. februara 1956. godine gde je završio osnovnu školu, gimnaziju i Pravni fakultet. Od 1985. godine do kraja 1989. godine bio je sekretar i direktor Studentskog kulturnog centra u Beogradu, a decembra 1989. izabran je za asistenta na predmetu Međunarodno javno pravo na Pravnom fakultetu u Beogradu. Posle odbranjene doktorske disertacije 1993. godine, izabran je za docenta, a 1998. godine za vanrednog a 2004. godine za redovnog profesora na istom predmetu.

Obavljao je i poslove člana redakcije Jugoslovenske revije za međunarodno pravo, Anala Pravnog fakulteta u Beogradu, a trenutno je član redakcije Arhiva za pravne društvene nauke.



Najvažniji radovi:

1. Jurisprudencija Evropskog suda za ljudska prava, Pravni fakultet, Beograd, 1993, 223 str.

2. Ljudska prava – udžbenik, Beogradski centar za ljudska prava, Dosije, Beograd, 1997, 467 str. (koautorski s V. Dimitrijevićem).

3. Prava i slobode – Međunarodni i jugoslovenski standardi, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 1995, 247 str. (koredaktor s V. Dimitrijevićem)

4. Pravo ljudskih prava – nove teme, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 1996, 279 str. (koredaktor s K. Obradovićem)

5. Politička prava i slobode – izbor presuda Evropskog suda za ljudska prava, Political Rights & Freedoms – Selected Judgements of the European Court of Human Rights, Fond za humanitarno pravo, Beograd, 1997, 308+308 str, uporedni tekst na srpskom i engleskom (redaktor)

6. Prava na život i slobodu – Rights to Life & Liberty – izbor presuda Evropskog suda za ljudska prava – Selected Judgments of the European Court of Human Rights, Fond za humanitarno pravo – Humaniterian Law Center, Beograd, 1998, str. 421+421 (engleski-srpski) (redaktor)

7. Praktikum za međunarodno javno pravo – Dosije 2002, Beograd (koautor M. Kreća)

8. Osnovi ljudskih prava – Izvornik i Pojmovnik, Dosije, Beograd, 2002.

9. Prava životinja – Savremeni međunarodni standardi, Pravni fakultet 2004.

Pored ovih knjiga objavio je nekoliko desetina članaka u značajnim domaćim i stranim časopisima iz oblasti međunarodnog javnog prava i ljudskih prava.

Liska wrote:"covjek ne moze da uziva u svojim individualnim pravima a da pri tome bude pripadnik obespravljene ili ugrozene grupe. Zato se kao nosilac nekih prava moze pojaviti i grupa ljudi. Ta se prava nazivaju kolektivnim. Pravo na samopredjeljenje, predvidjeno u oba pakta o ljudskim pravima, tipicno je kolektivno pravo, jer se kao njegov nosilac oznacava narod. Kada se govoir o pravima manjine (nacionalne, vjerske itd) kao cjeline, opet je rijec o kolektivnom pravu grupe ljudi koji imaju neka zajednicka obiljezja. Africka povelja govori o ljudskim pravima i pravima naroda. Jedan od najvaznijih vidova zastite kolektivnih interesa je i zabrana diskriminacije. U sustini svako pravo ima kolektivnu dimenziju. Kao sto jedan covjek koristi jezik da bi saobracao sa drugima koji taj jezik poznaju, tako se ni sloboda izrazavanja, okupljanja, udruzivanja itd. ne mogu zamisliti bez drugih."
Vojina Dimitrijevica-Milana Paunovica-Ljudska prava, Beograd 1997.

ne mogu da vjerujem da je ovo kljucni argument za tvrdnju o postojanju kolektivnog prava na samoopredjeljenje do odcjepljenja.

Prvo rijec narod se ne koristi u opisu prava na samoodređenje koje je stavljeno kao član 1 u oba međunarodna pakta, vec rijec ljudi sto je samo na balkanu ili ti srbiji isto sto i narod.

Samom tvrdnom (tvog autora) da svako osnovno pravo svoju kolektivnu dimenziju tvoj argument govori o onome sto ja cijelo vrijeme tvrdim, da ne postoje kolektivna ljudska prava vec samo individualna. Ako kazemo da su ljudima u gvantanamo uskracena njihova osnovna ljudska prava na zabranu mucenja i nehumanog i ponižavajućeg tretmana ili kažnjavanja, ne mozemo reci da je to pravo kolektivno pravo, iako se ne primjenjivanje tog prava odnosi na jedan mikrokolektiv-zatvor gvantanamo.

zalosno je sto neko vjeruje u takve gluposti kao sto su kolekivna ljudska prava koja eto kao postoje u slucaju kolektiva a ne postoje u slucaju slobodnog pojedinca. Kao kolektiv ima pravo na samoodređenje, a pojedinac to pravo nema.

Koliko je smjesna ta predspostavka govori vrlo brzo kada pravo iz Međunarodnog pakta pokusamo praktikovati u stvarnom zivotu.

Po ovom tvom profesoru pravo na samoopredjeljenje je kolektivno pravo i po njemu ti nemas pravo na samoopredjeljenje na onovu kojeg ti slobodno određujes svoj politički položaj i slobodno sprovodis svoj ekonomski, društveni i kulturni razvoj, vec to pravo ima ko? Neki kolektiv? Neki narod? Neka mjesna zajednica? Koliko clanova mora imati kolektiv da bi ovo pravo imao?? Kako dokazujes da to pravo ima kolektiv? Nije dokaz kolektivnog prava ako to pravo imaju svi stanovnici BiH u nasem slucaju y (jer ako je tako ko ce se od koga odvojiti?) Koji to kolektiv sacinjen o n- članova ima pravo na ovo tvoje kolektivno pravo a to pravo nema neki drugi kolektiv sa m članova ili x pojedinaca (gdje x nije vece od minimalnog broja članova kolektiva)?

Drugim rijecima ako kolektivno pravo na samoopredjeljenje u imaginarnoj drzavi ima jedna grupa ljudi, da li to isto pravo ima podgrupa ljudi unutar te grupe? Da li unutar te podgrupe ima neka grupa pravo na to isto kolektivno pravo, i tako limes ode u beskonacnost ... ili ne ode? zaustavili se na pojedincu? Ili se zaustavi na nekom broju vecem od 1? 2,? 3?.... beskonacno ili na broj y?

Imate li vi na pravu predmet matematika? )





1. Svi ljudi imaju pravo na samoopredjeljenje. Na osnovu ovog prava oni slobodno određuju svoj politički položaj i slobodno sprovode svoj privredni, društveni i kulturni razvoj.

Liberalism, dugo ne pogledah na temu, ali vidim da ti ocigledno volis da zastupas svoje stavove slijepo, iako nisi upucen. Kazes kako ces spaliti svoju diplomu ako ti neko dokaze kolektivna ljudska prava. Ocigledno je da u doba kad si dobio diplomu ona nisu postojala, pa onda nece za tebe postojati dok si ziv jer ocigledno si sa dobijanjem diplome dobio i pravo da se ne obrazujes dalje sam. Prvo cu ti dati ova dva linka:
http://en.wikipedia.org/wiki/Collective_rights
http://en.wikipedia.org/wiki/Third-generation_rights
a onda te zamoliti da sam ukucas u google "collective rights" i "human rights third generation", pa malo citas sta tamo pise. na stranicama evropske unije, kao i evropske komisije naci ces i potrebne dokumente, jer wikipediju niko nece shvatiti kao posebno relevantan izvor, ali tamo mozes naci i poneke korisne direktne linkove, a ostalo kao sto sam rekao iznad.
nadalje, ova tvoja izvaljotina za otcjepljenje Roma pokazuje i kako dobro citas. vrati se jos jednom na moj prvi post pa procitaj sta sam ja tamo rekao sta je pravo na samoopredjeljenje.
za kraj da te prosvijetlim sa jos jednom stvari. kod samoopredjeljenja kao kolegtivnog prava ne igra ulogu samo ljudsko pravo kao pravo pojedinca da se opredijeli, nego i pravo kolektiva da ga prihvati ili ne.
Nego, kad je to spaljivanje diplome?

odzdrav

Liberalism, najbolje da odes na neki seminar pa diskreditiras prevarante. Ja ti citavo vrijeme tvrdim da su ljudska prava i individualna i kolektivna, ali ne sva i da u teoriji postoji podjela na individualna i kolektivna prava. Pa si ti rekao da kolektivno pravo ne postoji uopce kao bilo kakva kategorija, pa sam ti ja postavio citate iz udzbenika po kojima se uci ovaj predmet u Mostaru i Federaciji. Sve ostalo sto si napisao nema veze sa temom. A ti nam obrazlozi na koji nacin bi pojedinac mogao ostvariti svoje pravo na samoopredjeljenje do otcjepljenja, npr. u bivsoj SFRJ. I jesi li citao ista o Badinterovoj komisiji jer smo na osnovu njenog nalaza dobili pravo na otcjepljenje a uvjet je bila ta mala recenica u Ustavu iz 1974. godine gdje se kaze da "narodi" imaju pravo o kojem trubimo. Steta sto nisi diplomirao ranije pa da nasim strucnjacima objasnis kako tu opciju trebaju izbaciti iz Ustava i time se svrstas u grupu u kojoj sigurno ne bi zelio biti. Najbolje ce biti da se organiziras i napisem studiju koja ce oboriti nalaze svih pravnika u zadnjih 50 godina u bivsoj SFRJ, u vezi prava na samoopredjeljenje to otcjepljenja. Nadam se da imas dovoljno znanja za to a ja se ne bih usudio na takav zadatak
Evo ukratko i nalaza Badinterove komisije u vezi gore spomenutog principa:

Hrvatska je priznata u avnojevskim granicama po preporuci Mišljenja br. 1. od 29. studenoga 1991. te Mišljenja br. 2. i 3. od 11. siječnja 1992., koja je dala Arbitražna komisija Konferencije o miru u Jugoslaviji koju je predvodio Robert Badinter. Badinterova je komisija smatrala da međunarodno pravo na tadašnjem stupnju svoga razvoja ne precizira sve posljedice prava na samoodređenje. Ipak je dobro utvrđeno da, bez obzira na okolnosti, pravo na samoodređenje ne može polučiti promjenu granica koje postoje u trenutku neovisnosti (uti possidetis juris), osim u slučaju suprotnoga sporazuma država u pitanju. Isto tako, konkretizirano je piranje granica s obzirom na aktualnu vojno-političku situaciju, u tom trenutku nepovoljnu za Hrvatsku. Badinter sa suradnicima europskim je državnicima izložio kako se granice između Hrvatske i Srbije (kao i ostalih bivših jugoslavenskih republika) mogu mijenjati jedino slobodnim i zajedničkim sporazumom. Badinterova komisija zaključuje kako u nedostatku tako postignutog sporazuma, prijašnja razgraničenja dobivaju svojstvo granica. Nikakva promjena postojećih granica i crta razgraničenja postignuta silom ne može proizvesti pravne učinke.

I gdje ti ovdje vidis individualno pravo?

I jeli ti pomogao ovaj tvoj citat da odgovoris na moje pitanje?

Gdje u Međunarodnom paktu o političkim i građanskim pravima pise da je pravo koje je iskoristeno u slucaju bivše SFRJ moguće praktikovati kao kolektivno pravo, a da to pravo nije moguce koristiti od strane bilo kojeg drugog kolektiva (grupe ljudi) u BiH?

Ili slucaj bivse jugoslavije je kljucni u razumjevanju kolektivnih ljudskih prava u ljudskoj istoriji ili mi ovde mjesamo kruske i jabuke....

Jesam li ja igdje tvrdio da je takvo nesto napisano u PGP-u? Nisam ali ne znaci ako nesto nema u PGP da ne postoji u medjunarodnom pravu. Dakle, prvo konsultiraj Ustav iz 1974, pa nalaze Badinterove komisije. Ja sam se samo osvrnuo na tvoj stav kako kolektivna prava ne postoje. Pokazao sam ti da postoje i da se to i uci na fakultetima u BiH, po knjigama pisanim od strane autora ciju strucnost ne mozes pobiti. Sto se tice teorije ljudskih prava jaceg lika od Dimitrijevica na ovim prostorima nema i zato se po njegovoj literaturi uci i u Beogradu, i u Sarajevu, i u Mostaru i u Zagrebu. Nisam ali ne znaci ako nesto nema u PGP da ne postoji u medjunarodnom pravu. Dakle, prvo konsultiraj Ustav iz 1974, pa nalaze Badinterove komisije. Imas i wikipediu ali tamo su vjerojatno amateri za tvoje znanje i kapacitet.

da da ali mi govorimo o osnovnim ljudskim pravima koja su definisana međunarodnim dokumentima kao sto su univerzalna deklaracija i dva pakta UN te za evropu bitna dva međunarodna dokumenta kao sto su Evropska socijalna povelja i EU povelja o osnovnim pravima.

Ovih pet dokumenata su relevantni (iz niza faktora) za tumacenje osnovnih ljudskih prava koja bi trebala biti predmet prava u Bosni i Hercegovini.

Po ovim dokumentima: KOLEKTIVNA LJUDSKA PRAVA NE POSTOJE. ili ih oni ne podrazumjevaju u smislu osnovnih ljudskih prava grupe koja bi bila razlicita (bilo kako) od osnovnih ljudskih prava pojedinca. Drugim rjecima. pravo koje se odnosi na pojedinca odnosi se i na bilo koju grupu.

Ako je neki pojedinac marginalizovan u pravima tada se krse njegovo osnovno ljudsko pravo. Za grupu se kaze krše se njihova osnovna ljudska prava a ne njihovo kolektivno pravo.

Pitanje samoodređenja. Nigdje ne pise samoopredjeljenja ( u ovim međunarodnim dokumentima) vec samo određenja i odnosi se na odnos izmedju pojedinca i zajednice a nikako između jednog kolektiviteta u odnosu na drugi kolektivitet.

To sto nacionalisti smatraju da je narod a ne drzava osnovna grupa jednog skupa ljudi, to je njihov problem koji jedino mogu rjesiti u ludnici ...

Bez tih nacionalista ti bi danas pisao na nekom jugoslavenskom forumu jer ne bi bilo odcjepljenja. Da nije bilo te formule u Ustavu, ti bi bio obican pobunjenik. Mogli bi se do sudnjeg dana opredjeljivati kao pojedinci ali to nista ne bi znacilo.

belfy wrote:Liberalism, dugo ne pogledah na temu, ali vidim da ti ocigledno volis da zastupas svoje stavove slijepo, iako nisi upucen. Kazes kako ces spaliti svoju diplomu ako ti neko dokaze kolektivna ljudska prava. Ocigledno je da u doba kad si dobio diplomu ona nisu postojala, pa onda nece za tebe postojati dok si ziv jer ocigledno si sa dobijanjem diplome dobio i pravo da se ne obrazujes dalje sam. Prvo cu ti dati ova dva linka:
http://en.wikipedia.org/wiki/Collective_rights
http://en.wikipedia.org/wiki/Third-generation_rights
a onda te zamoliti da sam ukucas u google "collective rights" i "human rights third generation", pa malo citas sta tamo pise. na stranicama evropske unije, kao i evropske komisije naci ces i potrebne dokumente, jer wikipediju niko nece shvatiti kao posebno relevantan izvor, ali tamo mozes naci i poneke korisne direktne linkove, a ostalo kao sto sam rekao iznad.
nadalje, ova tvoja izvaljotina za otcjepljenje Roma pokazuje i kako dobro citas. vrati se jos jednom na moj prvi post pa procitaj sta sam ja tamo rekao sta je pravo na samoopredjeljenje.
za kraj da te prosvijetlim sa jos jednom stvari. kod samoopredjeljenja kao kolegtivnog prava ne igra ulogu samo ljudsko pravo kao pravo pojedinca da se opredijeli, nego i pravo kolektiva da ga prihvati ili ne.
Nego, kad je to spaljivanje diplome?

odzdrav

tek vidjoh tvoj post.

Neznam odgovor na njega jeste da ponovo procitas link o kolektivnim pravama na wikipediji koji si postavio. Posebno predzadnji pasus.

Komentare na predzadnji pasus sam vec dao i opet tvrdim da je tu doslo do zabune kod interpretacije UN povelje i UN međunarodnog pakta o građanskim i politickim pravima od strane balkanaca koji jos zive u predprosvjetiteljskom vremenu kada osnovna ljudska prava niko ozbiljno nije prihvacao.

vidim, ti ipak odlucio da prakticiras pravo na neobrazovanje nije valjda da ti je mrsko bilo potraziti malo dalje od ova dva linka koja sam rekao da necemo uzeti kao neki relevantan izvor jer sam mogao i ja tamo sada staviti svoju definiciju, pa sacekati da je usvoje. ali posto vidim da ti je mrsko sam malo potraziti nesto vise o tome, iako sam rekao gdje i sta da trazis, onda ne bih da glumim sekretaricu koja ce dodavati dokumenta, a jos manje ucitelja. ako rasprava krene sa argumentima tu sam da nastavim...

belfy wrote:vidim, ti ipak odlucio da prakticiras pravo na neobrazovanje nije valjda da ti je mrsko bilo potraziti malo dalje od ova dva linka koja sam rekao da necemo uzeti kao neki relevantan izvor jer sam mogao i ja tamo sada staviti svoju definiciju, pa sacekati da je usvoje. ali posto vidim da ti je mrsko sam malo potraziti nesto vise o tome, iako sam rekao gdje i sta da trazis, onda ne bih da glumim sekretaricu koja ce dodavati dokumenta, a jos manje ucitelja. ako rasprava krene sa argumentima tu sam da nastavim...

Vidis.... ''Pravo na neobrazovanje'' je primjer negacije opste prihvacenog prava na obrazovanje (clan 14 EU povelje o pravima) i obaveze osiguravanja obaveznog osnovnog obrazovanja (da ne diskutujemo sada problem sta predstavlja osnovno obrazovanje u 21 vijeku). Drugim rijecima, neznam zasto meni govoris da trazim neke tvoje nepostojece definicije kolektivnih ljudskih prava.

Usput, kad sam se bas javio, neznam kako ovi kolektivisti mire svoje kolektivno pravo sa principom zabrane diskriminacije u osnovnim pravima, o principom opste zabrane diskriminacije (mislim da je to iz zadnjeg protokola o ESP), sto se trenutno primjenjuje u Francuskoj, gdje je zabranjeno da se osobi u bilo kojoj formi evidentira njen subjektivni nacionalni status, te se time osigurava opste odsustvo diskriminacije bilo negativne ili pozitivne (sto je jedna od osnovnih kritika tog pristupa)?