Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Comrad wrote:@Maystor ja mislim da to zavisi od fakulteta do fakulteta, znam da imaju kvote sada su promijenjene, ali cisto sumnjam da na Ekonomskom fakultetu asistenti imaju manje plate od portira. Svaki fakultet sada sam sebi grabi pare, uskoro bi svi fakulteti trebali pod jedan trezor, i bas neki dan profesori sa Ekonomskog fakulteta su se isli svadjati da ne zele pod isti trezor sa drugim fakultetima, sto li
sto se tice ekonomskog fakulteta i njihovog budzeta stvarno ne znam tacno koliko je ali znam da su to ogromne cifre i da se radi o vise miliona eura. Stvarno bi volio znati koliko budzet ima taj fakultet i koliko on uplacuje na racun Univerziteta ono sto bi trebao uplacivati.
Bas jedan student sa 4 godine prica kako neki im profesori na predavanjima pricaju da na ekonomiji nikad nije bila revizija ili bilo kakva kontrola, ali kad bi se pokrenula kakva revizija i sl... da bi neki mogli i u zatvoru zavrsiti... u nasoj drzavi bar bi trebali al bil zavrsili....
MUNAFIK wrote:
A tvoja pozicija je koja? Ti si nesto u uniji studenata ili u senatu ili tako nesto?
nadam se odgovoru!
Ma prijatelju to i nije bitno. Ucestvovao sam u ovom uvodjenju novog sistema "sa svih strana". Radim kao asistent na jednom (tehnickom) fakultetu u Sarajevu, bio u raznim grupama i komisijama kada se uvodio ovaj novi sistem. Krace vrijeme bio u senatu, a pomalo i student (magistarski/doktorat).
Kao sto rekoh, to stvarno nije bitno, jer u ovoj diskusiji ne govorim samo iz svog ugla (ili licnog interesa, kao sto jedan rece).
Comrad wrote:@Maystor ja mislim da to zavisi od fakulteta do fakulteta, znam da imaju kvote sada su promijenjene, ali cisto sumnjam da na Ekonomskom fakultetu asistenti imaju manje plate od portira. Svaki fakultet sada sam sebi grabi pare, uskoro bi svi fakulteti trebali pod jedan trezor, i bas neki dan profesori sa Ekonomskog fakulteta su se isli svadjati da ne zele pod isti trezor sa drugim fakultetima, sto li
Tacno, ekonomija je izuzetak iz ove price, ali vecina fakulteta je u drugacijoj situaciji. Jasno je zasto se ekonomija protivi centralizaciji univerziteta, ali prije ili kasnije do toga ce morati doci.
Samo, ovaj trezor to nece rijesiti, to je tek prvi korak. Kad fakulteti odu na trezor, i dalje ce imati svoja sredstva (ali ce se znati koliko!). Tek kad se izvrsi centralizacija univerziteta, tj. kada svu uposleni budu radnici Univerziteta u Sarajevu, a ne pojedinih fakulteta, doci ce do velikih promjena. To se ipak nece desiti tako brzo.
fakulteti su oduvijek na budzetu, konkretno ovaj KS, a trezorski nacin poslovanja je uveden prije 3 godine. Svaki fakultet dobija mjesecnu dotaciju, koja pokriva plate po predvidjenim koeficijentima i sve tekuce i materijalne troskove. A sta fakulteti rade sa vlastitim sredstvima, Ministarstvo nema kontrolu nad tim. Istina, plate asistenata su bile katastrofa, 600 KM, ali sad su duple.
evo kako je na filozofskom fakultetu bilo.....
-svi ispiti su bili dvosemestralni
-vodila se evidencija o dolascima (tri minusa, nemas pravo izlaska na ispit u prvom roku)
-svaki ispit trajao od 3-4 sata (uzasi....)
-gradivo obilno, radili se svake godine seminarski
-vjezbe bile obavezne!
a sad vidim novu bolonjsku generaciju:
-dok sam ja morala 40 knjiga da spremim za ispit iz knjizevnosti, oni samo 8 koju cijelu godinu na vjezbama obraduju sa asistentom.
-pismeni dio ispita, koji su se u moje doba sastojali od neka 3-4 lista gramatickih vjezbi, sad su samo nekih 18-tak pitanja na koja se odgovara zaokruzivanjem a, b, c ili d....i opet samo 10 studenata od njih 40 prodje.
ma bjazi.....
ako si student kakav treba da si i ako redovno ucis, onda ti ni stari sistem nije bio problematican. a ovaj novi jos manje.
bolonja je dosta laksa, po mom misljenju, barem sto se tice obilnosti gradiva i mnogo je interesentnija jer se vise radi prakticno sto je bolje.
Bolonja nije ista na svim fakultetima u UNSA. Na ekonomiji postoji ljetna skola kod ostalih je nema, na ekonomiji mozes na jedan ispit izaci dva puta dok npr. na pravu imaju cak i aprilske rokove, septembarske za sve ispite.
@ja_cura_, jesi li mozda kad razmisljala da su pitanja sa zaokruzivanjem teza od esejskih pitanja. Jer se obicno za takav tip pitanja iz naftalina izvuce neka definicija i sl., postavi se trosmisleno pitanje, pa ti sad zaokruzi sta mislis da je, ne mozes ni objasnjene napisati ni nista. I uvijek sam mrzio takva pitanja.
@ja_cura_, jesi li mozda kad razmisljala da su pitanja sa zaokruzivanjem teza od esejskih pitanja. Jer se obicno za takav tip pitanja iz naftalina izvuce neka definicija i sl., postavi se trosmisleno pitanje, pa ti sad zaokruzi sta mislis da je, ne mozes ni objasnjene napisati ni nista. I uvijek sam mrzio takva pitanja.
Nije istina, jer ti se u jednoj od ponudjenih opcija krije pravi odgovor tako da definiciju ne moras znati napamet, kao sto bi morao znati da je esejski, nego je dovoljno da te podsjeti i zaokruzit ces pravi odgovor. I ovo da cujem da su testovi na zaokruzivanje tezi od esejskih. Da ne govorim sto takvi testovi ostavljaju vrlo malo prostora za samovolju profesoru, za razliku od esejskih.
@ja_cura_, jesi li mozda kad razmisljala da su pitanja sa zaokruzivanjem teza od esejskih pitanja. Jer se obicno za takav tip pitanja iz naftalina izvuce neka definicija i sl., postavi se trosmisleno pitanje, pa ti sad zaokruzi sta mislis da je, ne mozes ni objasnjene napisati ni nista. I uvijek sam mrzio takva pitanja.
Nije istina, jer ti se u jednoj od ponudjenih opcija krije pravi odgovor tako da definiciju ne moras znati napamet, kao sto bi morao znati da je esejski, nego je dovoljno da te podsjeti i zaokruzit ces pravi odgovor. I ovo da cujem da su testovi na zaokruzivanje tezi od esejskih. Da ne govorim sto takvi testovi ostavljaju vrlo malo prostora za samovolju profesoru, za razliku od esejskih.
ma izvinite...vi kolektivno ima a,b,c pitanj, a Boga mi imaju i esejska...Imas cak i profesora koji na prednjoj strani postavi 20 pitanja a,b,c i dopuni...a na drugoj su esejska, i ako ne osvojis odredjen broj bodova na a,b,c...uopste ti ne cita esejska pitanja...sto znaci da si pao. Licno ovaj metod primjenjuje prodekan za nastavu dr. prof Sehic.
ja ni jedan test ne dobih koji nije imao esejska pitanja.
@ja_cura_, jesi li mozda kad razmisljala da su pitanja sa zaokruzivanjem teza od esejskih pitanja. Jer se obicno za takav tip pitanja iz naftalina izvuce neka definicija i sl., postavi se trosmisleno pitanje, pa ti sad zaokruzi sta mislis da je, ne mozes ni objasnjene napisati ni nista. I uvijek sam mrzio takva pitanja.
Nije istina, jer ti se u jednoj od ponudjenih opcija krije pravi odgovor tako da definiciju ne moras znati napamet, kao sto bi morao znati da je esejski, nego je dovoljno da te podsjeti i zaokruzit ces pravi odgovor. I ovo da cujem da su testovi na zaokruzivanje tezi od esejskih. Da ne govorim sto takvi testovi ostavljaju vrlo malo prostora za samovolju profesoru, za razliku od esejskih.
ma izvinite...vi kolektivno ima a,b,c pitanj, a Boga mi imaju i esejska...Imas cak i profesora koji na prednjoj strani postavi 20 pitanja a,b,c i dopuni...a na drugoj su esejska, i ako ne osvojis odredjen broj bodova na a,b,c...uopste ti ne cita esejska pitanja...sto znaci da si pao. Licno ovaj metod primjenjuje prodekan za nastavu dr. prof Sehic.
ja ni jedan test ne dobih koji nije imao esejska pitanja.
momak koji je sa mnom studirao je sad asistent na fakultetu na mom odsjeku (filpzofski fakultet)... sretnem ga neki dan, i on meni u prici pokazuje testove - sve zaokruzi a,b,c... nema uopste esejskih... i pita me sjecam li se kako je nama to bilo (prije neke 4 godine). ja sam morala taj predmet iz dva puta da polazem (navodno dva razlicita predmeta, ali jedna ocjena na kraju) i to me prvo ispegla na citanju (radi se o starim knjizevnim jezicima i tekstovima), pa tek onda ako mu se svidi ide na gramatiku (a gramatika je slicna latinskom.. to jest uopste se nigdje ne primjenjuje niti koristi) i tu gramatiku pegla nekih sahatak vremena: kakva vrsta rijeci je to? kako se mijenja po padezima? hajmo konjugaciju - aktiv, pasiv.... ma fuj, cista glupost. a sad je to samo: kako glasi akuzativ od te i te imenice, ako ona pada u n-deklinaciju... i ponudi ti 4 odgovora pa izvoli zaokruzi.. i ispit traje 30 min za oba dijela, sve se skupa polaze!!!! plus su jos ukinuli deset predmeta koja sam ja crkavala uceci... jer ti predmeti ne trebaju nikome, ama bas ni zasta. ne znam ni sto su ih morali uopste imati. ali bilo pa proslo, ne ponovilo se
@ja_cura_, jesi li mozda kad razmisljala da su pitanja sa zaokruzivanjem teza od esejskih pitanja. Jer se obicno za takav tip pitanja iz naftalina izvuce neka definicija i sl., postavi se trosmisleno pitanje, pa ti sad zaokruzi sta mislis da je, ne mozes ni objasnjene napisati ni nista. I uvijek sam mrzio takva pitanja.
Nije istina, jer ti se u jednoj od ponudjenih opcija krije pravi odgovor tako da definiciju ne moras znati napamet, kao sto bi morao znati da je esejski, nego je dovoljno da te podsjeti i zaokruzit ces pravi odgovor. I ovo da cujem da su testovi na zaokruzivanje tezi od esejskih. Da ne govorim sto takvi testovi ostavljaju vrlo malo prostora za samovolju profesoru, za razliku od esejskih.
Vidi, ti ako mislis da dolaze pitanja tipa da ti profesor navede definiciju i onda ti zaukruzis sta ona definise od 4 pojma, pod a, b, c ili d, to mozda ima ali po osnovnim skolama Ipak su malo teza pitanja i zavucenija, barem na ekonomiji, pa svi bi onda polagali...ccc, i naravno da pored ovih pitanja budu i esejska.
Miki123 wrote:
Nije istina, jer ti se u jednoj od ponudjenih opcija krije pravi odgovor tako da definiciju ne moras znati napamet, kao sto bi morao znati da je esejski, nego je dovoljno da te podsjeti i zaokruzit ces pravi odgovor. I ovo da cujem da su testovi na zaokruzivanje tezi od esejskih. Da ne govorim sto takvi testovi ostavljaju vrlo malo prostora za samovolju profesoru, za razliku od esejskih.
ma izvinite...vi kolektivno ima a,b,c pitanj, a Boga mi imaju i esejska...Imas cak i profesora koji na prednjoj strani postavi 20 pitanja a,b,c i dopuni...a na drugoj su esejska, i ako ne osvojis odredjen broj bodova na a,b,c...uopste ti ne cita esejska pitanja...sto znaci da si pao. Licno ovaj metod primjenjuje prodekan za nastavu dr. prof Sehic.
ja ni jedan test ne dobih koji nije imao esejska pitanja.
momak koji je sa mnom studirao je sad asistent na fakultetu na mom odsjeku (filpzofski fakultet)... sretnem ga neki dan, i on meni u prici pokazuje testove - sve zaokruzi a,b,c... nema uopste esejskih... i pita me sjecam li se kako je nama to bilo (prije neke 4 godine). ja sam morala taj predmet iz dva puta da polazem (navodno dva razlicita predmeta, ali jedna ocjena na kraju) i to me prvo ispegla na citanju (radi se o starim knjizevnim jezicima i tekstovima), pa tek onda ako mu se svidi ide na gramatiku (a gramatika je slicna latinskom.. to jest uopste se nigdje ne primjenjuje niti koristi) i tu gramatiku pegla nekih sahatak vremena: kakva vrsta rijeci je to? kako se mijenja po padezima? hajmo konjugaciju - aktiv, pasiv.... ma fuj, cista glupost. a sad je to samo: kako glasi akuzativ od te i te imenice, ako ona pada u n-deklinaciju... i ponudi ti 4 odgovora pa izvoli zaokruzi.. i ispit traje 30 min za oba dijela, sve se skupa polaze!!!! plus su jos ukinuli deset predmeta koja sam ja crkavala uceci... jer ti predmeti ne trebaju nikome, ama bas ni zasta. ne znam ni sto su ih morali uopste imati. ali bilo pa proslo, ne ponovilo se
Kod nas, ne znam za druge drzave, postoji to da je svakome njegov fakultet najtezi, da je svakome njegov test najtezi, da je kod svakoga njegov profesor najzajebaniji, dajte vise, e isto sada ide i sa ovim razlicitim sistemima studiranja. Ovo sto pricas vazi samo za tvoj fax, pa to i napisi, nisi na svakom faksu na univerzitetu studirala po starom i novom sistemu, pa da znas da je ovaj novi sistem laksi.
evo primjer jednog "A,B,C" testa (Usmeni test se radi pismeno....pod pismenim se podrzaumjevaju zadaci...a teorija je Usmeni...)
Ekonomski fakultet Sarajevo
Usmeni ispit iz Predmeta Poslovna statistika
07.05.2006. grupa 5/L3
Napomena: Na usmenom dijelu ispita potrebno je za prolaznu ocjenu dobiti minimalno 10 od 20 mogućih poena. Orjentacioni broj poena za svako pitanje je 2.
1. Definišite kvalitativnu statističku varijablu.
Odgovor:
Statističke varijable čiji se modaliteti ne mogu kvantitativno izraziti nazivaju se kvalitativne varijable. Njihovi modaliteti su deskriptivno izraženi kao atributivna ili geografska obilježja. One su mjerene na nominalnoj i ordinalnoj skali. Matematičke operacije se ne mogu primijeniti na ovaj tip varijabli.Tipovi kvalitativne varijable su nominalna i ordinalna varijabla. Nominalna kvalitativna varijabla ima modalitete date u obliku atributivnih ili geografskih obilježja koja nije moguće klasirati prema nekom redosljedu koji ima smisla (npr. spol). Ordinalna kvalitativna varijabla ima modalitete koje je moguće klasirati prema nekom redosljedu koji ima smisla (npr.stručna sprema).
Odgovor:
Na bazi metričke skale definiše se kvantitativna (numerička) varijabla. Njeni modaliteti se mogu kvantificirati (brojčano izraziti). Tipovi kvantativne varijable su prekidna (diskretna) i neprekidna (kontinuirana) varijabla. Varijabla je kvantitativna prekidna ako su njeni modaliteti cjelobrojni i prebrojivi (npr. broj radnika u firmi). Varijabla je kvantitativna neprekidna ako su vrijednosti njenih modaliteta dobijene mjerenjem, to jeste ova varijabla može uzeti bilo koju vrijednost iz zadanog intervala (npr. težina ili visina).
3. Nabrojite tipove mjernih skala.
Odgovor:
Tipovi mjernih skala su: nominalna, ordinalna, intervalna i metrička skala.
4. Nabrojite pozicione mjere srednje vrijednosti (centralne tendencije.
Odgovor:
Mjere srednje vrijednosti mogu biti računske (potpune) ili pozicione (nepotpune). Pozicione mjere srednje vrijednosti su mod i kvantili reda p (medijana, kvartili, decili i centili).
5. Definišite medijanu i napišite formulu za njeno izračunavanje u slučaju kada je broj podataka analizirane serije neparan.
Odgovor:
Medijana ili centar pozicije je vrijednost obilježja koja u seriji uređenoj po veličini (rastućem ili opadajućem redosljedu) zauzima centralnu poziciju (rang) i dijeli seriju na dva jednaka dijela. Znači, teorijski 50% podataka u nizu ima vrijednost manju ili jednaku medijani, dok 50% ima vrijednosti veće od medijane.
- formula za izračunavanje medijane u slučaju kada je broj podataka analizirane serije neparan
Odgovor:
Apsolutne mjere disperzije su raspon varijacije, interkvartilno apsolutno odstupanje, srednje apsolutno odstupanje, varijansa i standardna devijacija.
7. Definišite srednje apsolutno odstupanje i napišite jednu od formula za izračunavanje.
Odgovor:
Srednje apsolutno odstupanje je jednako aritmetičkoj sredini apsolutnih odstupanja između modaliteta i aritmetičke sredine posmatrane serije podataka.
- formula za izračunavanje srednjeg apsolutnog odstupanja za statističku distribuciju frekvencija
8. Koja proporcija podataka analizirane distribucije se nalazi između i ?
Odgovor:
Proporcija podataka koji se nalaze između trećeg i drugog kvartila je 25%.
F(Q3 )=75%, F(Q2 )=50%.
9. Navedite četiri etape konstrukcije varijanse.
Odgovor:
Faza 1: Izabrati reprezentativni pokazatelj – biramo aritmetičku sredinu.
Faza 2: Mjerenje odstupanja između svakog modaliteta i aritmetičke sredine -
Faza 3: Računanje aritmetičke sredine odstupanja - , koja je jednaka nuli zbog toga što se anuliraju odstupanja različitih predznaka.
Faza 4: Kako bi izbjegli navedeno anuliranje uzimamo kvadratno odstupanje modaliteta od aritmetičke sredine i računamo njihovu aritmetičku sredinu, koju nazivamo varijansa
10. Definišite Ginijev koeficijent.
Odgovor:
Ginijev koeficijent je relativna mjera koncentracije. Ginijev koeficijent je jednak odnosu površine koncentracije (površine između Lorencove krive i pravca jednake raspodjele) i površine pravouglog trougla koji se nalazi ispod dijagonale koja predstavlja pravac jednake raspodjele (površina tog trougla jednaka je 0,5).
.
Za konstrukciju Lorencove krive se koriste relativne kumulativne frekvencije Fj i kumulativni agregat Qj koji se koriste i za izračunavanje Ginijevog koeficijenta. Ginijev koeficijent se može izračunati primjenom metode trapeza koja je praktičnija i grafički se jednostavnije ilustruje i metodom trouglova.
- metoda trapeza
- metoda trouglova.
Što je vrijednost Ginijevog koeficijenta bliža 0 to je raspodjela ravnomjernija. To znači da se Lorencova kriva približava pravcu ravnomjerne raspodjele. Što je vrijednost Ginijevog koeficijenta bliža 1 to je raspodjela neravnomjernija. To znači da se Lorencova kriva približava katetama pravouglog trougla.
(naravno...postoje i grafikoni i formule..pa su ovdje izostavljene jer su u .jpg)
Primjer-1 Test-1
1.a)Napisati sintaku i objasniti način funkcionisanja ‘for’ petlje u programskom jeziku
C++-u.
b)Koja je uloga break i goto iskaza u for petlji. Ilustrujte primjerom.
c)Šta bi se prikazalo na standardnom izlazu sa sljedećim programskim kodom.
for (i=1; i <= 5; i++) {
for (j=1; j <= 3; j++)
cout << ‘*’ ;
} 10+10+10 bod.
2.Napišite C++ iskaza za sljedeće:
a. Deklarisati varijable sum i x da su int tipa podataka.
b. Dodijeliti varijabli x vrijednost 1.
c. Dodijeliti varijabli sum vrijednost 0.
d. Sabrati vrijednosti varijable x i varijable sum i rezultat dodijeliti varijabli sum.
e. Odšampati na standardni izlaz "Suma je: " i nakon toga vrijednost varijable
sum. 10 bodova
3. a) Navesti strukture izbora u C++.
b)Napisati program koji će omogućiti unos 3 cjelobrojna broja i odštampati na standardni
izlaz samo one koji su djeljivi sa 2.
10+20 bod.
4. Jedna velika hemijska kompanija plaća svoje uposlenike u prodaji na osnovu
provizije. Svaki uposlenik u prodaji dobija 200$ po sedmici plus 9 procenata od
cjelokupnog iznosa prodaje koju je ostvario u sedmici. Razviti C++ program koji koristi
while petlju da bi unjeli za svakog uposlenika u prodaji (5 uposlenika) iznos koji je
ostavario u prodaji i izračunati i prikazati njegovu zaradu. Procesirati jednog po jednog
uposlenika.
30 bodova
Primjer-2 Test-1
1.Napisati C++ iskaza za sljedeće:
a) Sa jednim iskazom dodijeliti sumu varijabli x i y varijabli z i povećati tekuću
vrijednost varijable x za 1.
b) Odrediti da li je tekuća vrijednost varijable count veća od 10. Ako jeste
odštampati „Vrijednost je veća od 10“.
c) Napisati 4 moguća iskaza kojim ćemo povećati vrijednost varijable x za 1.
3+3+4 bod.
2.a)Napisati sintaku i objasniti način funkcionisanja ‘while’ i 'do-while' petlje u
programskom jeziku C++-u.
b)Koja je uloga break i continue iskaza u 'while' petlji. Ilustrujte primjerom.
c) Da li kod ispod ispravno računa sumu prvih 10 brojeva. Ukoliko ne objasnite zašto.
z=1; suma=0;
while ( z<= 10 )
sum += z;
10+10+10 bod.
3. a) Navesti strukture višestrukog izbora u C++.
b)Napisati program koji će omogućiti unos 2 cjelobrojna broja i željenu računarsku
operaciju (zbir, razliku, sumu, proizvod) nad njima, i nakon toga odštampati na
standardni izlaz zbir, razliku, sumu i proizvodsamo one koji su djeljivi sa 2.
10+20 bod.
4.Razviti C++ program koji obračunava za svakog (5 uposlenika) sedmičnu platu. Za
svakog uposlenika unosimo broj sati koji je radio u prethodnoj sedmici, cijenu sata. Za
svaki sat preko 40 sati se obračunava dodatnih 50% vrijednosti za cijenu sata. Koristiti
for petlju za unos uposlenika.
Npr: broj sati 40 cijena sata 10$ plata 400$; broj sati 41 cijena sata 10$ plata 415$.
30 bod
Primejr iz predmeta Struktura baza podataka...takodje abc pitanja
Primjer ispita: 31.05.2007
1. U analizi IS kadrovske službe preduzeća uočene su relacije:
Covjek – sa atributima sifra tipa cijeli broj, Ime dužine 20 karaktera, Prezime dužine 20 karaktera, datumRodjenja tipa datum, matični broj tipa 13 karaktera. Polja Ime i Prezime se moraju unijeti. Atribut šifra je primarni ključ a vrijednost polja matični broj je jedinstven u tabeli.
#####################
create table covjek (sifra int primary key,ime varchar(20) not nall, prezime varchar(20) not nall, datumrodjenja date, maticnibroj varchar(13) unique)
#####################
2. StraniJezik – sa atributima šifra tipa cijeli broj, Naziv jezika varijabilne duzine 50 znakova. Šifra je primarni ključ a naziv jezika se mora unijeti.
#####################
create table strani jezik (sifra int primary key, nazivjezika varchar(50) not null)
#####################
3. PoznavanjeStranoj Jezika – Sifra sloga tipa integer što je ujedno i primarni ključ tabele, zatim Šifra čovjeka i šifra stranog jezika. Ova polja su strani ključevi na tabele Covjek i StraniJezik. Nivo znanja integer u vrijednosti 1 do 5 i datum stjecanja diplome tipa datum.
#############
create table poznavanjestranogjezika (sifra int primary key, covjek int, stranijezik int,nivoznanja int check(nivoznanja>=1 and nivoznanja<=5), datumsd date, constaint covjek_fk foreign key (covjek) references covjek(sifra),
constaint jezik_fk foreign key (stranijezik) references stranijezik(sifra))
###################
4. Staz – podaci o zaposlenju covjeka. Tabela sadrži slijedeće podatke: Sifra – jedinstveni ključ tabele (primarni ključ), šifra čovjeka što je strani ključ na tabelu čovjek, Period zaposlenja – datum početka i kraja perioda rada. Datum kraja može biti nedefinisan. Firma zaposlenja niz od 50 karaktera koji se mora unijeti.
#####################
create table staz (sifra int primary key,covjeka int foreign key references covjek(sifra), pocetak date not nall, kraj date, firma varchar(50) not nall)
###################
5. U informacionom sistemu se očekuje velik broj pretraživanja po prezimenu i imenu covjeka pa je potrebno formirati indekse po ovim poljima. Šifre se formiraju na osnovu sekvence brojeva koji počinju od 1 a povečavaju se po 1. Za tabele trani jezik i Poznavanje stranogJezika koriste se ista sekvenca.
#####################
create index ime_ind on covjek(ime)
create index prezime_ind on covjek(prezime)
create secvence covjek (covjek_sequ start with 1 increment by 1)
###################
6. Za razvoj aplikacije potrebno je formirati Staž koji će sadržavati šifru, ime, prezime čovjeka kao i ukupan staž čovjeka izražen u mjesecima. Funkcija koja računa broj mjeseci između dva datuma je MONTHS_BETWEEN(date1, date2). Današnji datum daje funkcija sysdate.
#####################
create view staz (sifra, ime, prezime, staz) as (selectc. c.sifra, c.ime, prezime, sum(months_beetween(kraj,pocetak)) from covjek c join staz s on c.sifra=s.covjek group by c.ime, c.prezime
&&&& umjesto kraj &&
case when kraj is null then sysdate else kraj end
decede(kraj, null sysdate, kraj)
#####################
7. U firmi radi više ljudi a sa IS moraju raditi Amir, Asim i Ana. Oni imaju mogučnost rada sa svim podacima (select, insert, delete, update). Lozinke ce im se sastojati od duplounesenih imena na primjer Anaana za anu. Asim ima pravo da daje i ukida prava drugim korisnicima.
#####################
Create user Ana identified by anaana;
Create user Asim identified by asimasim;
grant select,insert,delete,update
on vkaseta (dvd),(reziser)
to Asim,Ana;
grant select,insert,delete,update
on vkaseta (dvd),(reziser)
to Asim
with grant option;
#####################
8. Potrebno je napraviti upit koji ce dati sve ljude koji su primijenili isti broj poslova kao Asim ili znaju više stranih jezika od Ane.
#####################
Create view rk (ime,broj) as(select ime, count(reziser) from sm_reziser left outer join sm_vkaseta on sm_reziser.sifra=sm_vkaseta.reziser group by ime)
#####################
9. Nakon izvjesnog vremena pokazalo se da da bi dobro bilo da se sekvenca za Poznavanje stranog Jezika starta od 1000 i povečava za 10. Takodjer je utvrdjeno da nije potrebno pretrazivanje po imenu.
#####################
alter sequence stranij
start with 100 increment by 10
drop index ime_ind
#####################
Comrad wrote:
Kod nas, ne znam za druge drzave, postoji to da je svakome njegov fakultet najtezi, da je svakome njegov test najtezi, da je kod svakoga njegov profesor najzajebaniji, dajte vise, e isto sada ide i sa ovim razlicitim sistemima studiranja. Ovo sto pricas vazi samo za tvoj fax, pa to i napisi, nisi na svakom faksu na univerzitetu studirala po starom i novom sistemu, pa da znas da je ovaj novi sistem laksi.
gdje sam ja rekla da je moj bio tezi od drugih? nisam toliko paranoicna da tvrdim da je filozofski tezi od ekonomije, medicine, stomatologije, farmacije, masinstva i svih ostalih. eto, nek je moj najlaksi... pa sta? to nema veze, ja sam taj fakultet upisala iz revolta prema mojoj porodici, koja je ocekivala da upisem ono sto su i oni zavrsavali (roditelji i 2 sestre - svi jedan te isti fakultet). ja sam samo uporedjivala MOJ faks po starom i novom sistemu i tvrdim da je LAKSI po bolonji, i niko me ne moze ubijediti u suprotno. ovi sto idu po novom, ne znaju kako je bilo po starom, tako da ne mogu ni uporedjivati... jer navikao je da ide "laksim" putem koji smatra "teskim"..... sve je to u psihi covjeka... (meni moj faks nije bio tezak, dok je masi mojih kolega bio pretezak....)
@Amazonka27, de majke ti obrati paznju na to sta pises. Nisam htio da ti ranije govorim, ali postovi ti obiluju gramatickim greskama. Mislim, kako ces se razmetati strucnim analizama efikasnosti starog i novog sistema studiranja, a svaka druga recenica ti gramaticki neispravna. Evo za vjezbu, predlazem ti da nadjes i ispravis gramaticku gresku u tvom posljednjem javljanju.
Pozdrav!
Maystor wrote:@Amazonka27, de majke ti obrati paznju na to sta pises. Nisam htio da ti ranije govorim, ali postovi ti obiluju gramatickim greskama. Mislim, kako ces se razmetati strucnim analizama efikasnosti starog i novog sistema studiranja, a svaka druga recenica ti gramaticki neispravna. Evo za vjezbu, predlazem ti da nadjes i ispravis gramaticku gresku u tvom posljednjem javljanju.
Pozdrav!
Maystor wrote:@Amazonka27, de majke ti obrati paznju na to sta pises. Nisam htio da ti ranije govorim, ali postovi ti obiluju gramatickim greskama. Mislim, kako ces se razmetati strucnim analizama efikasnosti starog i novog sistema studiranja, a svaka druga recenica ti gramaticki neispravna. Evo za vjezbu, predlazem ti da nadjes i ispravis gramaticku gresku u tvom posljednjem javljanju.
Pozdrav!
Comrad wrote:
Kod nas, ne znam za druge drzave, postoji to da je svakome njegov fakultet najtezi, da je svakome njegov test najtezi, da je kod svakoga njegov profesor najzajebaniji, dajte vise, e isto sada ide i sa ovim razlicitim sistemima studiranja. Ovo sto pricas vazi samo za tvoj fax, pa to i napisi, nisi na svakom faksu na univerzitetu studirala po starom i novom sistemu, pa da znas da je ovaj novi sistem laksi.
gdje sam ja rekla da je moj bio tezi od drugih? nisam toliko paranoicna da tvrdim da je filozofski tezi od ekonomije, medicine, stomatologije, farmacije, masinstva i svih ostalih. eto, nek je moj najlaksi... pa sta? to nema veze, ja sam taj fakultet upisala iz revolta prema mojoj porodici, koja je ocekivala da upisem ono sto su i oni zavrsavali (roditelji i 2 sestre - svi jedan te isti fakultet). ja sam samo uporedjivala MOJ faks po starom i novom sistemu i tvrdim da je LAKSI po bolonji, i niko me ne moze ubijediti u suprotno. ovi sto idu po novom, ne znaju kako je bilo po starom, tako da ne mogu ni uporedjivati... jer navikao je da ide "laksim" putem koji smatra "teskim"..... sve je to u psihi covjeka... (meni moj faks nije bio tezak, dok je masi mojih kolega bio pretezak....)
Moja greska, ucinilo mi se da si u prethodnim postovima govorila opcenito o bolonji na unsa. Ja sam isao na ekonomiju po starom, a evo sada idem po novom sistemu, tako da znam o cemu pricam. Oni koji su studirali po starom studiju na ekonomiji su mogli ostaviti sebi mjesec dana za svaki predmet, bilo je osam predmeta i sest (nekad i sedam rokova) i na svakom roku su se mogli svi predmeti polagati (naravno osim na zimskom roku ljetni predmeti). Dakle imas mjesec dana da bubas predmet, dok po bolonji imas 11-12 predmeta svake godine i zimske mozes polagati samo u jan-feb, a ljetne u jun-jul. Gradivo iz pojedinih predmeta jeste smanjeno - ali su to predmeti tipa matematika, statistika gdje je izbaceno po poglavlje ili dva. Ostali predmeti su vecinom ostali isti, dakle ne mozete vi iz ne znam Uvoda u ekonomiju izbaciti neko poglavlje, ili iz Menadzmenta i sl.
Mene licno nervira kada sretnem kolege koji studiraju po starom sistemu pa mi pocnu pricati kako je nama lakse, a nemaju pojma sta mi i kako mi ucimo i radimo. Ja, ono vrijeme koje bi proveo uceci, moram raditi zadace, seminarske i prezentacije iz svakog predmeta jer su obavezni, obilaziti firme po gradu kupiti podatke, i jos biti na faksu po 7-8-9 sati, nekad i vise, jer su i dolasci obavezni. Hajd ti nadji vremena za ucenje, a moras uciti da polozis test, dzaba ti sto si uradio sto prezentacija, bogova, zadaca, ako padnes test. Testovi iz pojedinih predmeta su cak isti kao i kod starijih generacija, dakle na kraju semestra polazes cijelu knjigu, ja ne vidim sta je tu olaksano.
Ma sve je ovo parada zvanja i neznanja. BiH je potpisala taj protokol iz Bolonje, ali ga je mogla primjenjivati u roku od cak 10 godina. Sad ne znaju sta ce da rade. Ovo je informacija iz prve ruke. Ne mogu se neki fakulteti studirati 3 godine, jer je to premalo (prije svega tehnika i egzaktne znanosti), ali eto vasi mislioci vas zavalise jos vise...
Maystor wrote:@Amazonka27, de majke ti obrati paznju na to sta pises. Nisam htio da ti ranije govorim, ali postovi ti obiluju gramatickim greskama. Mislim, kako ces se razmetati strucnim analizama efikasnosti starog i novog sistema studiranja, a svaka druga recenica ti gramaticki neispravna. Evo za vjezbu, predlazem ti da nadjes i ispravis gramaticku gresku u tvom posljednjem javljanju.
Pozdrav!
amrica wrote:fakulteti su oduvijek na budzetu, konkretno ovaj KS, a trezorski nacin poslovanja je uveden prije 3 godine. Svaki fakultet dobija mjesecnu dotaciju, koja pokriva plate po predvidjenim koeficijentima i sve tekuce i materijalne troskove. A sta fakulteti rade sa vlastitim sredstvima, Ministarstvo nema kontrolu nad tim. Istina, plate asistenata su bile katastrofa, 600 KM, ali sad su duple.
al' ga slaga za te duple plate...
ali si naravno propustila da spomenesh da sada isti ti ljudi rade do 3 puta vishe...
amrica wrote:fakulteti su oduvijek na budzetu, konkretno ovaj KS, a trezorski nacin poslovanja je uveden prije 3 godine. Svaki fakultet dobija mjesecnu dotaciju, koja pokriva plate po predvidjenim koeficijentima i sve tekuce i materijalne troskove. A sta fakulteti rade sa vlastitim sredstvima, Ministarstvo nema kontrolu nad tim. Istina, plate asistenata su bile katastrofa, 600 KM, ali sad su duple.
al' ga slaga za te duple plate...
ali si naravno propustila da spomenesh da sada isti ti ljudi rade do 3 puta vishe...
Fakulteti nisu obuhvaceni trezorskim poslovanjem (ni dan danas), a najavljeno je da ce biti od pocetka slijedece godine. Osnovne i srednje skole su odavno na trezoru.
Plate nisu duple, jesu vece nego sto su bile, al ni blizu duple.
ima a,b,c pitanj, a Boga mi imaju i esejska...Imas cak i profesora koji na prednjoj strani postavi 20 pitanja a,b,c i dopuni...a na drugoj su esejska, i ako ne osvojis odredjen broj bodova na a,b,c...uopste ti ne cita esejska pitanja...sto znaci da si pao. Licno ovaj metod primjenjuje prodekan za nastavu dr. prof Sehic.
Ipak su malo teza pitanja i zavucenija, barem na ekonomiji, pa svi bi onda polagali...ccc, i naravno da pored ovih pitanja budu i esejska.