Forum Klix.ba

...

Nezgodno mi sada pisati i o èemu vi¹e, strah me da neæu moæi odr¾ati nivo. Ispostavlja se, na kraju, da neæu reæi ni¹ta novo. Bojim se i da æu ne¹to ru¾no reæi protiv Sidrana (on to ne zaslu¾uje: prvo - jeste najveæi ¾ivuæi knji¾evnik u Bo¹njaka, drugo - nije u moguænosti da brani svoje stavove). Oko jedne stvari se, osjeæam, veæina sla¾e - nije Abdulah Sidran taj koji æe braniti hrvatski jezik od tuðman¹tine (ima takvih u Hrvtaskoj) i nije Slobodna Bosna mjesto na kojem æe iznositi svoja razmi¹ljanja o lingvistici (ima jedan struèni list, Pismo se zove, u Bosni i Hercegovini http://www.rbj.ba/ismail.htm).

Evo, maksuz siðoh do trafike da vidim kto je to da prosti¹ - kad ono Nenad Filipoviæ.

Edit: Aaaa, sad sve skontah...

Stavio sam temu o zadnjim napisima u Slobodnoj i opservacijama Nenada Filipovića. Evo moje analize:

Naime radi se o raspravi Nenada Filipovića i Abdulaha Sidrana s ekipom koju čine među ostalim Ivan Lovrenović, Željko Ivanković tj. BH Dani, i mostarski Motrištarci koji sa različitih pozicija pokušavaju konstituirati hrvatski jezik u BiH, a sve to zaokruženo pitanjem FTV, i Sidranovom, po meni šovinističkom napadu na voditeljice i njihov ''tuđmanizirani'' jezik, a i raspravi o famoznom hr. kanalu.
Danas hodam Mostarom, pa u nedostatku pametnijeg posla kupim Slobodnu Bosnu i odlučim da je više nikad ne kupim s obzirom da je pojam novinarstvo u ovom listu potpuno promjenio svoje značenje postajeći oružje u rukama glavnog urednika koji se tako obračunava sa onim koji su mu se zamjerili. Ali da se vratim Nenadu Filipoviću i njegovu članku. Za divno čudo slažem se u velikom djelu s onim što je Filipović napisao, posebno analizirajući površinski i banalni, neprofesionalni pristup razumjevanju turske političke scene, preko hommagea velikom hrvatskom intelektualcu i prof. na mom matičnom Filozofskom fakultetu u Zg - Dubravku Škiljanu, zaustavljajući se na podršci Abdulahu Sidranu i Jankovićevoj lingvističkoj tezi o bosanskohercegovačkom međuvarijantnom tipu jezika koji i dan danas predstavlja trn u oku ekipi s druge strane. Ja se u neku ruku slažem sa Jankovićevom tezom, ali u sociološkim okvirikma bivše Jugoslavije. Danas su stvari bitno drugačije. Sidran takvu situaciju naziva ''tuđmaniziranom'', ja se ne usuđujem na takvu etiketu, vjerojatno je ne bi koristio ni prof. Škiljan, ali činjenica jest da se politika umiješala i da je izazvala promjene pa i u jeziku. Međutim, moje pitanje je: Je li se politika umiješala i u razmišljanje Abde Sidrana, i da li se iza njegovih teza nalazi čisti politički unitarizam ili preformulirano denacionalizacija nacionalnih korpusa, bar u ovom lingvističkom smislu. Je li Abdulah Sidran subjekt koji predstavlja ideju nekakva bosanskog unionizma koja je zapravo zakamuflirana ideja bošnjačkog nacionalizma?

posmatrajmo samo Hercegovinu, narjecje je stokavsko medjutim postoje razlike. Na zapadu je ikavica (tocan naziv mjesta je - Siroki Brig, a ne Siroki Brijeg), na istoku ijekavica. Na sjeveru je scakavski, na jugu stakavski govor. Kakav je tek onda bosanskohercegovacki tip?

inace je poznato da se najcistiji srpsko-hrvatski govori u okolini Gacka

@ba¹ta

Jezik, dijalekt, narjeèje, govor su razlièiti termini.


Shodno tome:

©ta je ikavica/ijekavica/ekavica?

©ta je ¹takav¹tina/¹æakav¹tina?

©ta je ¹tokav¹tina/èakav¹tina/kajkav¹tina?

©ta je taj bosanskohercegovaèki varijetet?

@sule

termin "bosanskohercegovacki medjuvarijantni tip" implicira da postoji samo jedan jezik i dvije varijante, a knjizevni jezik je ionako konvencija odnosno politicka odluka poput pansrpski orijentiranog SH jezika. Sto se tice dijalekta i jezika, kao kriterij odvajanja se obicno koristi - razumljivost, gradualni kriterij opet cesto osporavan

basta sljezove boje wrote:@sule

termin "bosanskohercegovacki medjuvarijantni tip" implicira da postoji samo jedan jezik i dvije varijante, a knjizevni jezik je ionako konvencija odnosno politicka odluka poput pansrpski orijentiranog SH jezika. Sto se tice dijalekta i jezika, kao kriterij odvajanja se obicno koristi - razumljivost, gradualni kriterij opet cesto osporavan

Uhhh...

Knji¾evni jezik i politicka odluka (sta je standardni jezik?), pansrpski orijentiran sh. jezik...

Hajde da ponovo probamo

©ta je ikavica/ijekavica/ekavica?
a) jezik
b) dijalekt
c) narjeèje
d) govor

©ta je ¹takav¹tina/¹æakav¹tina?
a) jezik
b) dijalekt
c) narjeèje
d) govor

©ta je ¹tokav¹tina/èakav¹tina/kajkav¹tina?
a) jezik
b) dijalekt
c) narjeèje
d) govor

©ta je taj bosanskohercegovaèki varijetet?
a) jezik
b) dijalekt
c) narjeèje
d) govor

ikavica - govor
stakavstina - dijalekt
kajkavstina etc. -3 narjecja hrvatskog
bh varijetet - ?

varianta jezika kao portugalski u Brazilu? Ili francuski u Kanadi? Schwyzerdütsch?

Marco-x wrote:

korto_malteze wrote:sta mu se konkretno zamjera od svega sto je izrekao u ovom tekstu?

Zamjeram, što u nekoliko navrata ističe da je jezik (ili dijelovi hrv. jezika) proustaški ili ustašoidan.
To nema pravo reći, ja pišem većinom po tom standardu i vrijeđa me.
Ima pravo kritizirati na prevelikom čistunstvu, uvođenjem istoznačnica za neke strane riječi, pokušakima uvođenja neki arhaičnih riječi, ali nema pravo reći ovo boldirano. Iako ne znam, što se uopće upliće u te stvari, ako nije govornik tog jezika.
Ja osobno, to nikad ne bi rekao za neki drugi jezik, pogotovo ako ga ne govorim i nije moj standard.

moras stvari posmatrati u historijskom kontekstu. Kada je osnovana NDH oktroiran je sulekovski pravopis koji mozes vidjeti u svakoj knjizi koja je u ratu izdana na ovim podrucjima. U Sarajevu na jednoj zgradi koja je sagradjena u tom periodu stoji "Desno" i "Lievo". Sulek je inace bio Slovak, a prof. dr. Bulcsú Lászlo koji je danasnji hrvatski obogatio novim terminima u duhu jezika je Madjar.

Pavelic nije imao puno veze sa jezikom i vratio je jezik na sulekovski pravopis koji je ljudima zvucao arhaicno i ljudi su smatrali takav jezik nametnutim. Mene cudi samo da Abdulah Sidran koji je u to vrijeme bio u pelenama (rodjen 1944.) pamti jezik iz NDH

sto se tice srpskohrvatskog jezika i velicanja Vuka Karadzica, i taj jezik je jednom dijelu stanovnistva bio nametnut. Karadzic je izjavio da su svi koji govore stokavicu Srbi

Avdo i Tunjo - ista generacija i isti razvojna (silazna) putanja?

evo ja citam pa nikako da svatim, jel ugrozen hrvatski jezik u Bosni i ako jeste ko ga ugrozava??????????????

Budimo realni! Sidran je terminologiju tipa ustašoidan i proustaški koristio kao čisto politički kvalifikaciju koja ima vrlo malo veze sa jezikom, a još manje sa ustašama, ali ima veze sa kulturnim nacionalizmom i jezičnom politikom koja je provođena u Hercegovini. Jedna se stvar zaboravlja. Do 1990. u SR BiH učio se srpskohrvatski, o hrvatskom nije bilo ni riječi. Moji roditelji i danas pričaju isti i ne znaju npr. nazive za mjesece u godini na hrvatskom. Dolasakom novog sistema uvodi se u obrazovni sistem čisto hrvatski jezik koji postoje jezik Hercegovine točnije tadašnje tvorevine kojoj bi mogao dati pridjev ustašoidne - Herceg Bosne. Međutim to ne daje pravo Sidranu da iznosi ovakve kvalifikacije. On ne uzima u obzir realnost prema kojoj je hrvatski jedan od službenih jezika u BiH i na TVFBiH. Taj jezik nije ni tuđmaniziran ni ustašoidan, ali zato jest jednim dijelom pod utjecajem politike postao obojen u smislu izmišljanja novih rječnih tvorenica. Paradoksalna je činjenica da se te novotvorenice ismijavaju u akademskim krugovima u Hrvatskoj i da je takva atmosfera u pojedinim liberalnijim institucijama kao Filozofski fakultet u Zagrebu, da možete pričati onako kakvo vi želite i bit ćete uvaženi, tako da moje npr. korištenje riječi hiljadu ne nailazi na reakcije, štoviše profesori koriste istu, dok bi u stolnom gradu Mostaru takav ''ispad'' bio vjerojatno glasno prokomentiran.
Kad govorimo o ugroženosti @ bigbrother, opet moramo biti realni i reći da hrvatski jezik jest ugrožen kao što je ugrožen i hrvatski narod u BiH jer je prosto najmani i samim tim podložan marginalizaciji. Ali ako hoćemo tražiti uzroke tom položaju jednog naroda onda ih moramo tražiti u politici nacionalističkih struktura tog istog naroda koja je vođena zadnjih 17 godina, i prvih 10 čvrsto dirigirana iz Zagreba. Nažalost takva politika još nije zamrla nego opstaje i što je najgore manifestira se u jednom vlastelinskom i diktatorskom odnosu čelništva HDZ-a prema narodu koji ga bira (Dnevni avaz - intervju Čovića)

malo je poznato da su neki novinari koji su pisali na hrvatskom ostali pocetkom sedamdesetih bez posla, jedan od tih je i kasniji dopisnik Vjesnika iz Sarajeva i politicar

kicky wrote:Budimo realni! Sidran je terminologiju tipa ustašoidan i proustaški koristio kao čisto politički kvalifikaciju koja ima vrlo malo veze sa jezikom, a još manje sa ustašama, ali ima veze sa kulturnim nacionalizmom i jezičnom politikom koja je provođena u Hercegovini. Jedna se stvar zaboravlja. Do 1990. u SR BiH učio se srpskohrvatski, o hrvatskom nije bilo ni riječi.

Budimo realni, taj jezik je samo po imenu bio srpsko-hrvatski, a po sadrzaju i formi bio je 99% srpski jezik.

U skoli smo imali skolski cas (a ne sat, cas je srpski sat je hrvatski naziv) pa je bio vazduh a ne zrak, hemija a ne kemija, pa smo pisali hemijskom olovkom a ne kemijskom ili krace i u originalu penkalom, i slicno.

To sto smo mi u vremenu komunisticke jugoslavije sistematski (ili sustavno) kroz skolu imali nametnut srpski jezik, to ne znaci da je hrvatski jezik ustaski jezik, ako je vec stran i samim Hrvatima u BiH koji su kao i svi bili pod udarom srbizacije jezika. I Sidran je koliko jucer govorio tim istim, srpskim jezikom, mada ni danas nije daleko od toga, osim sto tu i tamo ubaci H gdje mu jeste i nije mjesto. Pa bi se za pocetak mogao pozabaviti svojim izricajem.

ocito se javnost priprema za novi novosadski dogovor i to danas kad se vec normira i crnogorski jezik

postoji velska izreka: "Narod bez svog jezika je narod bez srca", a odreci se svog jezika je kulturno samoubojstvo. Niko ne moze zabraniti ljudima da govore kod kuce jezik koji zele, a stari jezik ladino se bas i odrzao zahvaljujuci tome sto su ga sefardske familije tvrdoglavo upotrebljavale. I uopce ne znam - i kad bi unificirali jezik - koliko bi koristi bilo od toga, jer vecina gleda TV programe na hrvatskom i srpskom, cita novine itd.

basta sljezove boje wrote:malo je poznato da su neki novinari koji su pisali na hrvatskom ostali pocetkom sedamdesetih bez posla, jedan od tih je i kasniji dopisnik Vjesnika iz Sarajeva i politicar

Stjepan Kljuić

basta sljezove boje wrote:ocito se javnost priprema za novi novosadski dogovor i to danas kad se vec normira i crnogorski jezik

postoji velska izreka: "Narod bez svog jezika je narod bez srca", a odreci se svog jezika je kulturno samoubojstvo. Niko ne moze zabraniti ljudima da govore kod kuce jezik koji zele, a stari jezik ladino se bas i odrzao zahvaljujuci tome sto su ga sefardske familije tvrdoglavo upotrebljavale. I uopce ne znam - i kad bi unificirali jezik - koliko bi koristi bilo od toga, jer vecina gleda TV programe na hrvatskom i srpskom, cita novine itd.

Tim više ovakva retorika jednog literara - pisca i scenarista Abde Sidrana, iznenađuje i definitivno otkriva političku pozadinu njegovih napisa. Čovje kojem su usta puna Bosne i bosanstva, komšija i komšiluka, te ostalih prijeratnih tekovina pa i ustava iz 1974. bi morao malo razmisliti o čemu priča. Hrvati imaju Aralicu, Srbi imaju Ćosića, ne bi valjalo da Bošnjaci dobiju ''svoga'' Sidrana.

ni blizu, jedino Fatmira Alispahica od Bosnjaka mozes staviti u tu ligu

malo citaj Sidrana, u svakom mu djelu teku na litre alkohola

basta sljezove boje wrote:ni blizu, jedino Fatmira Alispahica od Bosnjaka mozes staviti u tu ligu

malo citaj Sidrana, u svakom mu djelu teku na litre alkohola

Potrebni kriterij je knji¾evnik - F.A. ga ne zadovoljava. On je samo iritantan.

Lijep i argumentovan tekst Sidrana .

Svaka čast a za ove ostale jezičare i stručnjake najlakše je zabijati glavu u pijesak biti politički podoban i praviti se da je sve divno krasno.

sulesavic wrote:

basta sljezove boje wrote:ni blizu, jedino Fatmira Alispahica od Bosnjaka mozes staviti u tu ligu

malo citaj Sidrana, u svakom mu djelu teku na litre alkohola

Potrebni kriterij je književnik - F.A. ga ne zadovoljava. On je samo iritantan.

Istina. A što se tiče Sidrana. I Aralica i Dobrica su nekad bili dobri pisci dok nisu postali ''službeni'' pisci tadašnjeg nacionalističkog establishmenta, naravno ne pada mi na pamet u isti koš staviti i sidrana, ali ovaj tekst mu nije na slavu i hvalu.

kicky wrote: Istina. A ¹to se tièe Sidrana. I Aralica i Dobrica su nekad bili dobri pisci dok nisu postali ''slu¾beni'' pisci tada¹njeg nacionalistièkog establishmenta, naravno ne pada mi na pamet u isti ko¹ staviti i sidrana, ali ovaj tekst mu nije na slavu i hvalu.

Haj'mo onda: Aralica, Æosiæ (Kapor) i - ?

Mislim da treba razlikovati neke stvari kad se priča o hrvatskom jeziku... postoji razlika između veljače ( naziv mjeseca koji je oduvijek postojao, samo kod nas rijeđe korišten zadnijih decenija iako je, koje li ironije, potekao baš iz Bosne), kata (također riječ koja se široko koristila i prije rata - btw i to je turcizam, baš kao i sprat)) te zrakomlata (kao novotarije iz '90ih prošlog vijeka). Veljača, kat i zrakomlat su ovdje samo primjeri svojih grupa.
Kada Sidran kaže ustašoidan (iako takav naziv ne odobravam) mislim da misli na zrakomlate a ne veljače

Marco-x wrote:

sulesavic wrote:
Haj'mo onda: Aralica, Ćosić (Kapor) i - ?

... Sidran im je se približio, jer su ovi dosta usporili...

Nisu usporili nego su silaskom sa vlasti svojih političkih mecena postali marginalne ličnosti. Ajde (vi koji bolje poznajete knjiženost) usporedite Araličino stvaralaštvo iz 70ih i 80ih s onim što je napiso nakon 2000. kao Ambra ili Fukara... Riječ je o dva različita književnika malte ne. Aralica je sebe iz književnih visova srozao do književnog smetlišta.