#26
Posted: 17/04/2007 23:31
nije ljubav paradajz.. 
:D:D:D:D:D
:D:D:D:D:DZar nisam dovoljno kaznjen zato sto znam sva prezimena oko Jeleca
Page 2 of 2
#27
Posted: 17/04/2007 23:32
@prle
Zar nisam dovoljno kaznjen zato sto znam sva prezimena oko Jeleca
Zar nisam dovoljno kaznjen zato sto znam sva prezimena oko Jeleca
#28
Posted: 17/04/2007 23:33
podsjeti me ..sto to bješe 
ljubav
ljubav #29
Posted: 17/04/2007 23:36
prvo se volimo..pa vodimo ljubav..pa se karamo pa na kraju uvijek jedno drugo varamo.. :D
(tetak..blizu si..
)
:D (tetak..blizu si..
)#30
Posted: 17/04/2007 23:49
treba stati kad je najbolje...umorni, nikad nismo bili mi
#31
Posted: 17/04/2007 23:54
daj malo tange sestro.. :D
:D#32
Posted: 17/04/2007 23:58
na silu, nista mi ne mozes na silu 
#33
Posted: 18/04/2007 00:02
ona će uuuuuuuuuuvijek ostati..kučka nevjerna.. :D
:D#34
Posted: 18/04/2007 11:59
prijehavshi na forum........ 
#35
Posted: 20/04/2007 18:25
tetakk wrote:@prle
Zar nisam dovoljno kaznjen zato sto znam sva prezimena oko Jeleca
hajd mi malo pojasni ovo ako ti nije tesko zainteresovala me rijec Jelec #36
Posted: 20/04/2007 19:58
Jo¹ jedan sluèaj kod kojeg ne treba imati gri¾u savjesti ako mu sruèi¹ kakvu stijenu na glavu.tetakk wrote:@sajo
Izvini ako sam te uvrijedio, jer mi nije bila namjera
A zaista je bio jedan bijeli BMW iz kojeg je trestio najgori moguci turbo folk, tako da mi je BMW prvi "naletio" na tastaturu .
Zaboravio sam jos napisatiti kako se peru auta na jezeru.
Mali neki vice, drzeci kantu u rukama:"Babo, babo hocu li ovdje prat' dzipa?"
Kaze mu "babo":"Nemoj sine kasnije cu utjerat' u jezero da operemo"
#37
Posted: 20/04/2007 20:08
Joj seljaka jebem im sve mrtvo... pa ovo nije normalno, majke mi... I onda neko kaze "patriotizam, Bosna, ovo, ono..."
Pa MATER IM SELJACKU jebem, primitivnu, ovako se voli svoja zemlja, a? Seru i przne gdje god se pojave... tuga...
Da hoce kakav Nessie da izleti iz jezera da ih sve natakne na kurac, obleti krug, a onda ih pojede... i mirna Bosna...
P.S. Sve je ovo glasacko tijelo SDA... tek da se zna... (mogu stavit pare na ovo)
Pa MATER IM SELJACKU jebem, primitivnu, ovako se voli svoja zemlja, a? Seru i przne gdje god se pojave... tuga...
Da hoce kakav Nessie da izleti iz jezera da ih sve natakne na kurac, obleti krug, a onda ih pojede... i mirna Bosna...
P.S. Sve je ovo glasacko tijelo SDA... tek da se zna...
(mogu stavit pare na ovo)#38
Posted: 20/04/2007 20:13
Koliko me sjeæanje slu¾i, u Proko¹ko su svojevremeno izruèili pastrmkinu mlað. Endemièna vrsta (ili vi¹e njih) poslu¾ila je hranom ribama...
Samo ¹akom u glavu. Bez obja¹njenja i bez milosti. Ako ne smije¹ licem u lice, prospi eksera pod toèkove, baci petardu na ¹ofer¹ajbu...
Samo ¹akom u glavu. Bez obja¹njenja i bez milosti. Ako ne smije¹ licem u lice, prospi eksera pod toèkove, baci petardu na ¹ofer¹ajbu...
#39
Posted: 27/07/2007 21:16
da li iko zna nekoga da izdaje katun na prokoskom!hitno mi je!hvalaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
#40
Posted: 27/07/2007 21:34
dje je onaj prleprleitihi wrote:prvo se volimo..pa vodimo ljubav..pa se karamo pa na kraju uvijek jedno drugo varamo..
(tetak..blizu si..
#41
Posted: 24/09/2007 19:26
Zabrinjavajuce...
SARAJEVO, 24. SEPTEMBRA (ONASA) - Na Prokoškom jezeru na planini Vranici, koje je još 2005. godine proglašeno spomenikom prirode, i dalje se nelegalno grade vikendice iz kojih se sva kanalizacija i otpadne vode slijevaju u jezero.
Grupa bh. novinara, koja je tokom vikenda posjetila ovu lokaciju u okviru seminara "Ekologija i mediji - široka lepeza održivog razvoja", uvjerila se da je Prokoško jezero u katastrofalnom stanju, jer se, osim izlijevanja kanalizacije i preusmjeravanja vode iz potoka koji prirodno snabdijevaju jezero, na njegovoj obali organizuju roštiljade, a nije ni spriječena ispaša u blizini jezera.
Gotovo trećina jezera je pretvorena u močvaru, ali to nije potaklo općinske vlasti da zaustave nelegalnu gradnju na jezeru, gdje se, uz postojećih 250, grade i nove vikendice. Mjesno stanovništvo tvrdi da svako može za 15.000 do 20.000 KM dobiti zemljište na kojem mu se izgradi brvnara, bez ikakvih papira.
U baznoj studiji o Prokoškom jezeru, napravljenoj još 2003. godine, urađena je valorizacija privrednih potencijala zaštićenog područja, te predstavljeni svi elementi fizičko-geografskog i biološkog diverziteta koji su osnova za proglašavanje ovog područja zaštićenim područjem kategorije 3 – spomenikom prirode, prema kriterijima Međunarodne unije za konzervaciju prirode.
Na osnovu ove odluke Vlada Srednjobosanskog kantona (SBK) je 2005. godine odlučila ovo područje proglasiti spomenikom prirode, nakon čega je u decembru 2006. godine usvojena Studija o upravljanju ovim područjem, kao zvanični dokument u kojem su propisane aktivnosti u ovom području.
Pretvaranje Prokoškog jezera u močvaru prirodnim bi se putem desilo za nekih 500 do 600 godina, ali ako se nastavi trend sadašnjeg zagađivanja jezera i destrukcije njegove okoline, te remećenja prirodnog vodosnabdijevanja, zamočvarivanje bi se moglo desiti u narednih 50 godina.
Prve aktivnosti koje moraju biti urađene su izmještane ovih vikendica i istraživanje ribne osnove, nakon čega može započeti obnova jezera, ubacivanjem riba koje jedu trstiku.
Za autohtono stanovništvo, koje se bavi stočarstvom, biće izgrađeno tzv. etno selo na dozvoljenoj udaljenosti od jezera, jer u oblasti jezerskog sliva ne smije biti nijedan objekat.
"Potrebno je da ukažemo na nužnost intervencije, jer ako ovi negativni procesi budu nastavljeni u narednih nekoliko godina, više neće biti moguće spasiti jezero", kazao je Nusret Drešković, viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu na višednevnom seminaru za novinare, kojeg su organizovali Media plan institut i njemačka fondacija "Heinrich Boll".
Prema njegovim riječima, ako ciljevi i zadaci iz Studije upravljanja Prokoškim jezerom budu realizirani u nekoliko narednih godina, to će biti jasna poruka svim ostalim koji grade nelegalno i neracionalno koriste resurse u drugim zaštićenim područjima da to ne mogu više raditi i da će snositi posljedice.
"U suprotnom će to biti nedvosmislena poruka da devastacija zaštićenih područja može nesmetano biti nastavljena bilo gdje u BiH", kazao je Drešković.
Prokoško jezero je jedno od pet najstarijih ledničkih jezera na Balkanu. Nalazi se na 1.670 metara nadmorske visine, a od Fojnice je udaljeno 22 kilometra.
U jezeru je još uvijek ostala endemična vrsta vodozemca triton ili čovječija ribica, kako ga zove lokalno stanovništvo, ali je njegov opstanak ugrožen uzgojem pastrmke koja se hrani tritonom.
Rasprostranjeno i sistematsko potcjenjivanje bh. bogatog prirodnog nasljeđa danas predstavlja najveću prijetnju biološkoj raznolikosti i očuvanju okoliša u BiH, koja ima jako bogatu floru i faunu, sa brojnim endemičnim vrstama, i uzimajući u obzir njenu malu površinu od 51.129 kvadratnih kilometara, prema gustoći vrsta i njihovom diverzitetu, spada u prvih pet zemalja u Evropi.
Među prijetnjama prirodnim ljepotama u BiH se izdvajaju slaba ekonomija, što podstiče eksploataciju neobnovljivih resursa, niska svijest javnosti o mehanizmima koji bi mogli poboljšati konzervaciju prirodnih resursa, nedostatak koherentne legislative, te neuspjeh države u tome da istakne značaj ekoloških dobara i usluga.
Usljed "maćehinskog odnosa" prema prirodnom bogatstvu, BiH danas ima samo jedan posto zaštićenih područja, dok je za uključivanje u evropske organizacije potrebno najmanje osam posto. (kraj)
Autor: ONASA
SARAJEVO, 24. SEPTEMBRA (ONASA) - Na Prokoškom jezeru na planini Vranici, koje je još 2005. godine proglašeno spomenikom prirode, i dalje se nelegalno grade vikendice iz kojih se sva kanalizacija i otpadne vode slijevaju u jezero.
Grupa bh. novinara, koja je tokom vikenda posjetila ovu lokaciju u okviru seminara "Ekologija i mediji - široka lepeza održivog razvoja", uvjerila se da je Prokoško jezero u katastrofalnom stanju, jer se, osim izlijevanja kanalizacije i preusmjeravanja vode iz potoka koji prirodno snabdijevaju jezero, na njegovoj obali organizuju roštiljade, a nije ni spriječena ispaša u blizini jezera.
Gotovo trećina jezera je pretvorena u močvaru, ali to nije potaklo općinske vlasti da zaustave nelegalnu gradnju na jezeru, gdje se, uz postojećih 250, grade i nove vikendice. Mjesno stanovništvo tvrdi da svako može za 15.000 do 20.000 KM dobiti zemljište na kojem mu se izgradi brvnara, bez ikakvih papira.
U baznoj studiji o Prokoškom jezeru, napravljenoj još 2003. godine, urađena je valorizacija privrednih potencijala zaštićenog područja, te predstavljeni svi elementi fizičko-geografskog i biološkog diverziteta koji su osnova za proglašavanje ovog područja zaštićenim područjem kategorije 3 – spomenikom prirode, prema kriterijima Međunarodne unije za konzervaciju prirode.
Na osnovu ove odluke Vlada Srednjobosanskog kantona (SBK) je 2005. godine odlučila ovo područje proglasiti spomenikom prirode, nakon čega je u decembru 2006. godine usvojena Studija o upravljanju ovim područjem, kao zvanični dokument u kojem su propisane aktivnosti u ovom području.
Pretvaranje Prokoškog jezera u močvaru prirodnim bi se putem desilo za nekih 500 do 600 godina, ali ako se nastavi trend sadašnjeg zagađivanja jezera i destrukcije njegove okoline, te remećenja prirodnog vodosnabdijevanja, zamočvarivanje bi se moglo desiti u narednih 50 godina.
Prve aktivnosti koje moraju biti urađene su izmještane ovih vikendica i istraživanje ribne osnove, nakon čega može započeti obnova jezera, ubacivanjem riba koje jedu trstiku.
Za autohtono stanovništvo, koje se bavi stočarstvom, biće izgrađeno tzv. etno selo na dozvoljenoj udaljenosti od jezera, jer u oblasti jezerskog sliva ne smije biti nijedan objekat.
"Potrebno je da ukažemo na nužnost intervencije, jer ako ovi negativni procesi budu nastavljeni u narednih nekoliko godina, više neće biti moguće spasiti jezero", kazao je Nusret Drešković, viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu na višednevnom seminaru za novinare, kojeg su organizovali Media plan institut i njemačka fondacija "Heinrich Boll".
Prema njegovim riječima, ako ciljevi i zadaci iz Studije upravljanja Prokoškim jezerom budu realizirani u nekoliko narednih godina, to će biti jasna poruka svim ostalim koji grade nelegalno i neracionalno koriste resurse u drugim zaštićenim područjima da to ne mogu više raditi i da će snositi posljedice.
"U suprotnom će to biti nedvosmislena poruka da devastacija zaštićenih područja može nesmetano biti nastavljena bilo gdje u BiH", kazao je Drešković.
Prokoško jezero je jedno od pet najstarijih ledničkih jezera na Balkanu. Nalazi se na 1.670 metara nadmorske visine, a od Fojnice je udaljeno 22 kilometra.
U jezeru je još uvijek ostala endemična vrsta vodozemca triton ili čovječija ribica, kako ga zove lokalno stanovništvo, ali je njegov opstanak ugrožen uzgojem pastrmke koja se hrani tritonom.
Rasprostranjeno i sistematsko potcjenjivanje bh. bogatog prirodnog nasljeđa danas predstavlja najveću prijetnju biološkoj raznolikosti i očuvanju okoliša u BiH, koja ima jako bogatu floru i faunu, sa brojnim endemičnim vrstama, i uzimajući u obzir njenu malu površinu od 51.129 kvadratnih kilometara, prema gustoći vrsta i njihovom diverzitetu, spada u prvih pet zemalja u Evropi.
Među prijetnjama prirodnim ljepotama u BiH se izdvajaju slaba ekonomija, što podstiče eksploataciju neobnovljivih resursa, niska svijest javnosti o mehanizmima koji bi mogli poboljšati konzervaciju prirodnih resursa, nedostatak koherentne legislative, te neuspjeh države u tome da istakne značaj ekoloških dobara i usluga.
Usljed "maćehinskog odnosa" prema prirodnom bogatstvu, BiH danas ima samo jedan posto zaštićenih područja, dok je za uključivanje u evropske organizacije potrebno najmanje osam posto. (kraj)
Autor: ONASA
#42
Posted: 02/10/2007 15:55
Ne treba tebe niko vrijeđati ovo gore napisano govori sasvim dovoljno..Sajo---: wrote:Bit ce nas dosta pa nam treba struja opasno (komp. ce biti budžoks