Forum Klix.ba

aNTropocentrio wrote:

Abu FEED el-Castro wrote:Trazim neke tekstove na ovu temu, takodjer teorija determiniranosti i ono sto se vrti oko toga, naročito filozofski pristup. Nisam bas se proslavio guglanjem o ovome pa molim za pomoc, link ili pak mozda neki naslovi koji bi se kod nas mogli kupiti na bos. ili engl. ali svakako preferiram net
Hfala

Ako si dobar sa engleskim, postoje GB-i knjiga preko bittorrent-a. (isohunt.com). Evo upravo sam našao ovu "Kocka li Bog?".

selver wrote: Imam lijepu knjigu, laku za čitanje, Kvantna kocka od Leonida Ponomareva. Mogu ti dat da kopiraš, ak želiš. Ako si na početku, može ti odlično poslužiti kao odličan uvod. Et'

Abu FEED el-Castro wrote:Hvala svima
Drago mi je jos da vidim da ova(kva) tema nije bačena

Era kvantne mehanike je zapocela 1900. godine kada je Max Planck uveo pojam kvant kako bi pojasnio toplinsko zracenje. Po njemu, takvo se zracenje ne vrsi stalno vec u odredjenim energetskim 'paketicima', koje je on nazvao kvantima. Iducih godina znanstvenici koriste njegovo otkrice kako bi pojasnili razne pojave u mikrosvijetu, npr. elektronske 'skokove' u atomskim orbitama, ponasanje cestica i sl.
Ono sto je najzacudjujuce u kvantnoj mehanici je upravo to sto zakoni koji vaze u nama vidljivom svijetu ne vaze za cestice. Navikli smo cestice zamisljati kao materijalne kuglice, ali to je bez smisla. One su istovremeno i tvar i valovi, i zakoni koji tu vaze su ponekad na rubu znanosti. Uostalom, kako je Niels Bohr rekao; tko nije šokiran kvantnom mehanikom, nije ju shvatio .
Kada se te pojave iz mikrosvijeta pocnu odrazavati na nas vidljivi svijet, nastaju situacije koje su pomalo sablasne. Naime, ako mjerimo duljinu vlaka ili masu boce piva, necemo poremetiti te velicine, ali na kvantnoj razini svako mjerenje utjece na rezultat mjerenja, i time promatrac direktno ucestvuje u pokusu.
Takav primjer je tzv. Schroedingerova macka.
Kao prvo, cesticama se ne moze odrediti tocno mjesto, vec samo vjerojatnost da ce se u odredjenom trenutku naci na odredjenoj lokaciji, a ta se vjerojatnost opisuje tzv. valnom funkcijom. Schroedinger je tako zamislio macku zatvorenu u kutiji, u kojoj se nalazi ampula cijanida spojena sa geigerovim brojacem. U kutiji je takodjer uzorak radioaktivnog elementa, koji se u datom vremenu moze i ne mora raspasti (sanse za to su 50 : 50). Ukoliko do raspada dodje, geigerov brojac to registrira i pokrece mehanizam koji razbija ampulu cijanida i time ubija macku. Pitanje je, je li nakon tog datog vremena macka mrtva ili ziva?
Sve dok ne otvorimo kutiju kako bi se uvjerili u ishod pokusa, macka se moze tretirati i kao ziva i mrtva, posto su aktuelne obje valne funkcije (doslo je do radioaktivnog raspada i macka je uginula - nije doslo do raspada i macka je ziva). Dakle macka je u dvojnom stanju koje predstavlja superpoziciju ovih dvaju valnih funkcija. Tek kad otvorimo kutiju i time utjecemo na ishod, macka je iskljucivo u jednom stanju: ili ziva ili mrtva.



Postoje i druga tumacenja (Many worlds theory) po kojima su obje mogucnosti realizirane, ali svaka za odredjenog promatraca u odredjenom svijetu.