Ljudi, ovo će biti spomenik multikulturnom kupusu.
Ja sam apsolutno i 100% za ovaj spomenik!
Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u bijeljinskom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.
BIJELJINSKI KUPUS
Tradicija povrtlarstva, odnosno intenzivnog uzgoja povrća u Semberiji i njenom središtu Bijeljini, seže još iz prve polovine 19. stoljeća, a sa dolaskom Austrougarske, krajem istog stoljeća, u Bijeljinu stižu i nove sorte povrća i nova sjemena, a to je i vrijeme kada se posebno ističu ugledne bijeljinske povrtlarske porodice Alimujkić, Opalić, Duraković, Trbić, Bogdanović i Hujdurović. U doba Kraljevine Jugoslavije osniva se i prva Zemljoradničko-kreditna zadruga, a nakon povrataka Muje Hujdurovića sa seminara o poljoprivredi u Sarajevu, 1928. godine, povrtlarstvo u Semberiji dobija novi zamah.
Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u ovom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.
"Bijeljinski kupus ima dobre karakteristike. Glavica naraste u prosjeku od 2-3 Kg, u dobrim uslovima do 4 Kg. Prinosi iznose 3,5 - 4 tone po dulumu, a na dobro pripremljenim parcelama i do 6 tona. Nove sorte možda daju veći prinos, ali se po kvalitetu ne mogu mjeriti sa našim kupusom. On ima značajan procenat celuloze i šećera te je dobar za kiseljenje, a zbog tankog lista i rebara dobar je za sarmu, ali i za svježu potrošnju, za salatu ili kuhanje. Glavica je tvrda, list slijepljen, i na ljušti se pri transportu," kaže za Avaz Meho Hujdurović. To je i razlog, dodaje, da je njegova cijena na pijaci svake godine dvostruko viša od cijene novih sorti, tako da bijeljinski baščovani i danas bijeljinski kupus, vrlo često prodaju već "na njivi".
Selekcionisanje "bijeljinskog kupusa" počelo je 1973. godine u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, na prijedlog profesora Jasnića iz Zemuna, a sorta je priznata 1977. godine na Saveznoj komisiji za priznavanje sorti, bivše Jugoslavije, u Beogradu. Prema Hujduroviću, od 12 sorti, "bijeljinski kupus" bila je najbolja. Na slikama ga vidimo na parceli pod kupusom, koji je u fazi zavijanja glavice, a za prodaju će prispjeti za nekih mjesec dana.
Nema sarme da se savije bez kiselog kupusa iz Semberije!
Ova sorta kupusa je bosnski-semberski-bijeljinski brend i cijela Bosna bi mogla da živi od proizvodnje sjemena i kupusa bjeljinskog. Ovo đubre od genski modificiranog kupusa, što nam podvaljuju Holanđani, mora se toliko tretirati pesticidima da zečevi i ptice crkavaju na kupusištima.
O kupusu kao zdravoj hrani, treba spomenuti C vitamin i novootkriveni vitamin U koji blagotvorno djeluje na crijeva. Treba se sjetiti da je pickled cabage-kiseli kupus spasio Kukove mornare od skorbuta (C avitaimnoze).
Kaže mi komšinica da bijeljinskog kupusa ima na Narodnoj pijaci kod Interexa-kamionska prodaja.
Nemoj bolan tako...nema svaka zemlja autohtonog konja! 
