Vidite da se bespravna gradnja isplatila svima i da je ista u svari bila dio strategije za promicanje Sehera u svijetu.
Sarajevo
Mile Stojić
Iako je riječ Sarajevo više puta bila temom ove rubrike, aktualni povod zaista je nesvakidašnji: svjetski izdavač turističkih vodiča Lonely Planet u svom je novom izdanju The Cities Book naš grad proglasio 49. najboljim gradom na svijetu. Najboljim za život i za turiste. Autori Lonely Planeta izabrali su u toj kozmopolitskoj monografiji dvjesto najzanimljivijih, najprivlačnijih, najizazovnijih i za život najugodnijih gradova. Na prvome je mjestu, naravno, Pariz, grad svjetlosti, dok je na drugom New York, metropola novca, moći i umjetnosti Zapada.
Na šestome mjestu je Rim, vječni grad, dok je na desetom Istanbul, biser na Bosforu. Osamnaesto mjesto zauzima Berlin, prijestolnica podijeljenih gradova, dok je na četrdesetoj poziciji Beč, carska Vijena, Goldene Apfel srednje Europe. Svega tri mjesta nakon Beča nalazi se Sarajevo, a šest mjesta nakon Sarajeva smješten je Dubrovnik, Venecija južnog Jadrana.
Ostali gradovi jugoistočne Europe mnogo su niže rangirani - Zagreb zauzima sto dvadeset peto, a Beograd sto četrdeset treće mjesto. Agresija na Sarajevo otkrila je naš grad i približila ga zapadnom svijetu i, ma šta god Sarajlije o ovome mislile, učinila ga jednim od njegovih centara. Od susjeda i Europljana stoljećima opisivan kao tamni vilajet, Sarajevo se u vrlo kratkom roku pretvorilo u najatraktivniji grad jugoistočne Europe.
Imenica Sarajevo na turskom (saraj-ovasi) znači dvorac, zamak u polju. Mjesto se prvi put spominje 1379. godine, i to kao širi prostor na području sadašnjega grada pod imenom Vrhbosna. Sarajevo se urbano počelo razvijati sredinom 15. stoljeća kada je turski plemić Isha-beg Isaković gradnjom brojnih vjerskih, kulturnih i javnih građevina osigurao utvrđivanje grada na obali Miljacke, koji je nedugo potom postao glavni trgovački centar i raskršće putova, mjesto susreta kršćanstva, islama i judaizma.
U osamnaestom stoljeću grad dobija nadimak "Damask na Zapadu", a putopisci ističu i ljepotu njegove prirode i okoline. U devetnaestom stoljeću, dolaskom Austro-Ugarske Sarajevo doživljava svoju preobrazbu, pretvarajući se iz orijentalnog u moderni zapadnoevropski grad. U povijesti dvadesetog stoljeća ostat će upisan po dva rata - 1914. u gradu je organiziran tzv. Sarajevski atentat, a 1992. sam grad je postao metom divovskog atentata Karadžićevih atentatora, čija će zvjerstva i brutalnost pokušati uništiti i samu dušu grada.
Ali uzaman. Tek danas Sarajevo postaje, kako bi rekao Sidran, "ostrvo u srcu svijeta", planetarni centar kulture, književnosti, glazbe i filma.
Miljenik i mezimče Zapada.